Zaštita na radu – obveze poslodavaca

(kratak vodič)!

Napravite prvi korak u uspješnom provođenju

zaštite na radu! Kvalitetno i brzo se informirajte o (svojim) obvezama koje
proizlaze iz odredbi Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br. 071/2014,
118/2014 i 154/2014).

Svi su poslodavci u našoj Zemlji, obvezni organizirati i provoditi zaštitu na radu!

Štoviše, poslodavac je u tom smislu uvijek odgovoran, neovisno o tome je li

zaposlio (jednog ili više) stručnjaka zaštite na radu ili je obavljanje poslova
zaštite na radu ugovorio s osobom ovlaštenom za obavljanje tih poslova.

Budući da propisi poslodavcima doista nude mogućnost dio poslova obavljati

samostalno (naravno, ukoliko su zadovoljeni propisani uvjeti), posebice je važno
da se kao odgovoran Poslodavac (tj. odgovorna osoba), najprije informirate o
obvezama, propisanim mogućnostima tj. načinima obavljanja poslova zaštite na
radu te eventualnoj odgovornosti u tom smislu.

Valja imati na umu da će kvalitetno obavljanje poslova u zaštiti na radu (bez

obzira na to kome ih povjerite), uz potrebno vrijeme, zasigurno zahtijevati
ozbiljan pristup i određene kompetencije. Ako tako doživljavate zaštitu na radu,
na pravom ste putu…

Tekstom (s napomenama) u nastavku Vas kao poslodavca, imamo za cilj

informirati o trenutno temeljnim obvezama iz područja zaštite na radu koje se
dijelom mogu razlikovati, ovisno o djelatnosti koju obavljate i broju (kod Vas)
zaposlenih osoba.
Poveznice u sklopu teksta i dokumente u pdf formatu smo priredili nadajući se
da će vam nekada biti od pomoći! Slobodno ih koristite (ispisujte) ukoliko Vam
budu potrebni, a vrijeme koje ćete na taj način uštedjeti radije iskoristite
promišljajući o zaštiti na radu.

Sretni smo jer vrijeme za istinski razvoj zaštite na radu u Našoj Zemlji, tek
dolazi…

Priča oko zaštite na radu proteklih dana (s obzirom da nam je ova tema bliska),
pružila je uz ostalo i praktičnu spoznaju o tome kako stvari ustvari funkcioniraju
među politikama. Tako je primjerice dobrim poznavateljima turizma u vremenu
uvođenja fiskalizacije, bila omogućena spoznaja kako će se narednih sezona
na Jadranu kupati mnogo više turista nego ikad prije - do uvođenja fiskalizacije.
Bez obzira na stvaran broj istih i prezentiranje rezultata o uspješnosti narednih
turističkih sezona.

Većina bi kazala da izjavom: „Ukida se zaštita na radu“, nije moguće pridonijeti

njenom istinskom razvoju (s početka). Mi kažemo suprotno!

Nije zaštita na radu nekakva autobusna linija da je se može privremeno ili trajno
ukinuti, pa ostaje da će ovakve ili onakve izjave barem potaknuti na ozbiljnu
raspravu, a to može samo pridonijeti razvoju zaštite na radu.

Evo kako uistinu stoje stvari kad je riječ o temeljnim obvezama iz područja
zaštite na radu u Našoj Zemlji...

Temeljni pojmovi:

Mjesto rada je svako mjesto na kojemu radnici i osobe na radu moraju biti, ili na
koje moraju ići, ili kojemu imaju pristup tijekom rada zbog poslova koje obavljaju
za poslodavca, kao i svaki prostor, odnosno prostorija koju poslodavac koristi
za obavljanje poslova i koja je pod njegovim izravnim ili neizravnim nadzorom.
Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama,
uređajima i opremom, prometna sredstva i radna oprema.
Radna oprema su strojevi i uređaji, postrojenja, sredstva za prijenos i prijevoz
tereta, alati te skele i druga sredstva za povremeni rad na visini.
Poslodavac je fizička ili pravna osoba za koju radnik, odnosno osoba na radu
obavlja poslove.
Radnik je fizička osoba koja u radnom odnosu obavlja poslove za poslodavca.
Osoba na radu je fizička osoba koja nije u radnom odnosu kod tog poslodavca,
ali za njega obavlja određene aktivnosti, odnosno poslove (osoba na stručnom
osposobljavanju za rad; osoba na sezonskom radu za obavljanje privremenih,
odnosno povremenih sezonskih poslova u poljoprivredi; osoba koja radi na
određenim poslovima u skladu s posebnim propisom; redoviti student i redoviti
učenik srednjoškolske ustanove na radu u skladu s posebnim propisom; osoba
koja radi kao volonter, naučnik, student i učenik na praksi, osoba koja radi u
vrijeme izdržavanja kazne zatvora ili odgojne mjere i slično).
Ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac, neovisno o drugim ugovorenim
poslovima, dao ovlaštenja za provedbu zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu je radnik koji je u skladu sa Zakonom o
zaštiti na radu izabran da zastupa interese radnika na području zaštite na radu.
Ovlaštena osoba je pravna ili fizička osoba koju je ministarstvo nadležno za rad
ovlastilo za obavljanje poslova zaštite na radu.
Ozljeda na radu je ozljeda radnika nastala u prostoru poslodavca u kojemu
obavlja rad, ili ga tijekom rada koristi, ili mu može pristupiti, odnosno drugi
prostor koji nije prostor poslodavca, ali radnik u njemu obavlja rad.
Profesionalna bolest je bolest za koju se dokaže da je posljedica djelovanja
štetnosti u procesu rada i/ili radnom okolišu, odnosno bolest za koju je poznato
da može biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u svezi s procesom rada i/ili
radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i duljina trajanja izloženosti toj štetnosti je
na razini za koju je poznato da uzrokuje oštećenje zdravlja.
Rizik je umnožak vjerojatnosti nastanka opasnog ili štetnog događaja i štetnosti
toga događaja, odnosno njegove posljedice.
Stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je poslodavac odredio za obavljanje
poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za obavljanje tih
poslova.
Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i
zdravlje radnika.
Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati
oštećenje zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.
Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji
mogu uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.

Temeljne obveze poslodavca:

§ Ugovaranje obavljanja (vođenja) poslova zaštite na radu (obveza svim

poslodavcima)
§ Procjena rizika (obveza svim poslodavcima)
§ Izrada Programa osposobljavanja (obveza svim poslodavcima)
§ Osposobljavanje radnika za rad na siguran način
(obveza svim poslodavcima; odnosi se na sve radnike)
§ Izrada Plana evakuacije i spašavanja (tekstulani i grafički dio)
(obveza svim poslodavcima)
§ Osposobljavanje osoba odgovornih za provođenje evakuacije i
spašavanja
(obveza svim poslodavcima)
§ Provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja
(obveza svim poslodavcima)
§ Osnivanje odbora za zaštitu na radu
(obveza poslodavcima koji zapošljavaju 50 ili više radnika)
§ Ugovaranje usluga medicine rada
(obveza svim poslodavcima)
§ Osposobljavanje dovoljnog broja radnika za pružanje prve pomoći
(obveza svim poslodavcima)
§ Ispitivanje električne instalacije (i drugih instalacija, ovisno o
opremljenosti građevina/prostora koji se koriste za rad)
(obveza poslodavcima korisnicima prostorija i/ili prostora namijenjenih za
rad)
 § Ispitivanje čimbenika u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti,
kemijskih čimbenika, bioloških čimbenika)
(obveza poslodavcima kod kojih se obavljaju poslovi tj. radni postupci
opisani u čl. 45 Zakona o zaštiti na radu)
§ Ispitivanje radne opreme
(obveza poslodavcima kod kojih se koristi radna oprema)
§ Postavljanje uputa za sigurno obavljanje poslova
(obveza svim poslodavcima)
§ Postavljanje (zidnog) ormarića za prvu pomoć (s propisanim sadržajem)
(obveza svim poslodavcima)
§ Postavljanje dovoljnog broja vatrogasnih aparata u prostor namijenjen za
rad
(obveza poslodavcima korisnicima/vlasnicima prostorija i/ili prostora
namijenjenih za rad)
§ Označavanje prostora oznakama za evakuaciju i drugim oznakama
(znakovima za uzbunjivanje, oznakama za evakuaciju i dr. oznakama)
(obveza poslodavcima korisnicima/vlasnicima prostorija i/ili prostora
namijenjenih za rad).
Svi poslodavci su uz ranije navedeno, dužni trajno:

§ Obavješćivati radnike i savjetovati se s radnicima

§ Voditi evidencije, isprave i davati obavijesti
§ Osigurati zaštitu nepušača
§ Osigurati zabranu uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti.
Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika (pri radu) aktivno koristi
računalo sa zaslonom ukupno 4 ili više sati tijekom radnog dana:

§ Procjena rizika pri radu s računalom (uključuje analizu radnih mjesta na

kojima se računalo koristi 4 ili više od 4 sata tijekom radnog dana)
§ Uređenje mjesta rada na kojem se koristi računalo, u skladu s
ergonomskim načelima
§ Upućivanje radnika na obavljanje preventivnih pregleda vida.
(prethodnih i periodičnih)
Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika obavlja poslove s
posebnim uvjetima rada:
 § Upućivanje radnika na obavljanje zdravstvenih/liječničkih pregleda.
(prethodnih i periodičnih te po potrebi;kontrolnih i izvanrednih)
Poslodavac ima mogućnost provođenje zaštite na radu prenijeti na svojeg
ovlaštenika! Ovlaštenik je osoba koju poslodavac pisanim putem
ovlašćuje provoditi tj. brinuti o zaštiti na radu u svom djelokrugu rada.
Provođenje zaštite na radu djelovanjem ovlaštenika, poslodavac može odabrati
zbog same organizacije (kako rada tako i zaštite na radu), rada na različitim
lokacijama, rada u smjenama i sl. Bilo bi idealno ako bi navedena osoba bila
stvaran rukovoditelj tj. osoba s autoritetom. Poslodavac je obvezan (ukoliko ga
imenuje) ovlaštenika osposobiti i osigurati mu uvjete za rad, a ne smije ga staviti
u nepovoljniji položaj zbog poduzimanja aktivnosti u skladu s pravilima zaštite
na radu te postupanja po pravilima struke i danim ovlaštenjima. Poslovi
ovlaštenika su navedeni u čl. 24. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine",
br. 071/2014, 118/2014 i 154/2014).

Poveznice tj. pojašnjenja uz obveze::

Obavljanje poslova zaštite na radu

Poslodavci su neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, obvezni
urediti obavljanje (vođenje) poslova zaštite na radu (čl. 20. Zakona o zaštiti na
radu).

Poslodavci koji zapošljavaju do uključivo 49 radnika, imaju mogućnost

obavljanje poslova zaštite na radu ugovoriti s ovlaštenom osobom (fizičkom ili
pravnom; ovlaštenom za poslove zaštite na radu), ukoliko sami ne ispunjavaju
propisane uvjete ili ako među zaposlenima nema radnika koji ispunjavaju uvjete
za obavljanje tih poslova!

Napomena: provedbeni propis kojim se uređuje obavljanje poslova zaštite na

radu kod poslodavca te utvrđuju uvjeti za njihovo obavljanje je Pravilnik o
obavljanju poslova zaštite na radu ("Narodne novine", br. 112/2014,
043/2015, 072/2015 i 140/2015), prema kojem:

§ Poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika, poslove zaštite na

radu može obavljati sam ako ispunjavaju propisane uvjete ili obavljanje
tih poslova može ugovoriti sa stručnjakom zaštite na radu (poslove
obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja)
§ Poslodavci koji zapošljavaju 50 do uključivo 249 radnika, obavljanje
poslova zaštite na radu obvezni su ugovorom o radu ugovoriti sa
stručnjakom zaštite na radu (poslove obavlja najmanje jedan stručnjak
zaštite na radu II. stupnja / iznimno, ako kod poslodavca najmanje 80
posto radnika obavlja isključivo poslove s malim rizicima, poslove zaštite
na radu može obavljati stručnjak zaštite na radu I. stupnja.)
§ Poslodavci koji zapošljavaju 250 ili više radnika, obavljanje poslova
zaštite na radu, obvezni su ugovorom o radu ugovoriti s jednim ili više
stručnjaka zaštite na radu u skladu s provedbenim propisom (kod
poslodavca koji zapošljava od 250 do uključivo 499 radnika, poslove
obavlja najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja i jedan
stručnjak zaštite na radu I. stupnja, a do svakih slijedećih 500 radnika, još
najmanje jedan stručnjak zaštite na radu II. stupnja / iznimno, ako kod
poslodavca najmanje 80 posto radnika obavlja isključivo poslove s malim
rizicima, poslove zaštite na radu obavljaju najmanje jedan stručnjaka
zaštite na radu II. stupnja, a na svakih sljedećih 500 radnika, još najmanje
po jedan stručnjak zaštite na radu I. stupnja.).
Poslodavac može ugovoriti obavljanje poslova zaštite na radu s ovlaštenom
osobom u slučaju kada zbog objektivnih i opravdanih razloga ne može te
poslove obavljati sam, odnosno ugovoriti ih na neki od ranije navedenih načina.

Objektivnim i opravdanim razlogom za ugovaranje obavljanja poslova zaštite na

radu s ovlaštenom osobom, smatra se jedan od sljedećih razloga:

1. započinjanje obavljana djelatnosti, u trajanju najviše tri mjeseca od dana

kad je za poslodavca nastupila obveza primjene propisa zaštite na radu
2. nepredvidivi razlozi (smrt, otkaz i sl.) zbog kojih poslodavac privremeno
ostane bez stručnjaka zaštite na radu, u trajanju najviše tri mjeseca od
dana kad su nastupili ti razlozi
3. ako poslodavac koji zapošljava do uključivo 249 radnika među radnicima
zaposlenim na neodređeno vrijeme nema radnika s potrebnom stručnom
spremom za polaganje stručnog ispita za stručnjaka zaštite na radu
4. ako poslodavac dodatno zapošljava radnike, sezonski ili privremeno ili
koristi ustupljene radnike za privremeno obavljanje poslova, što povećava
zahtjeve za obavljanje poslova zaštite na radu u skladu s ovim propisom,
pri čemu takvo zapošljavanje ne traje duže od šest mjeseci neprekidno, a
prekid kraći od dva mjeseca se ne smatra prekidom navedenog razdoblja
5. kada poslodavac koji zapošljava do uključivo 49 radnika ne može
organizirati obavljanje poslova zaštite na radu jer kod poslodavca nema
radnika koji ispunjava uvjete za obavljanje tih poslova.

Obveza izrade procjene rizika na radu

Poslodavci su na temelju čl. 18. Zakona o zaštiti na radu ("Narodne novine", br.
071/2014, 118/2014 i 154/2014) obvezni procjenjivati rizike za život i zdravlje
radnika (i osoba na radu) tj. imati procjenu rizika koja mora odgovarati
postojećim rizicima prilikom obavljanja poslova, a koja će biti dostupna
radnicima na mjestu rada.

Procjena rizika je temeljni dokument iz područja zaštite na radu i zahtijeva

temeljitost, kompetentnost i iskustvo osoba koje sudjeluju u izradi. Pritom valja
imati na umu:

§ procjena rizika mora biti izrađena u pisanom ili elektroničkom obliku

§ procjena mora odgovarati postojećim rizicima na radu i u vezi s radom
§ procjena rizika mora biti dostupna radniku na mjestu rada
§ radnici i njihovi predstavnici svakako moraju biti uključeni u postupak
njene izrade.
Napomena: propusti učinjeni u postupku izrade procjene rizika (npr. propust
uočiti vjerojatnost nastanka opasnog ili štetnog događaja na radu ili u vezi s
radom, pogrešna procjena štetnosti događaja, podcjenjivanje njegove štetne
posljedice i sl.) ne oslobađaju poslodavca odgovornosti u vezi sa zaštitom na
radu (čl. 18., st. 4. Zakona o zaštiti na radu).

Obveza osposobljavanja radnika za rad na siguran način

Neovisno o broju zaposlenih i djelatnosti koju obavljaju, poslodavci su obvezni

provoditi osposobljavanje radnika za rad na siguran način (čl. 27. Zakona o
zaštiti na radu), a radniku koji prethodno nije osposobljen, poslodavac ne smije
dozvoliti samostalno obavljanje poslova (čl. 28. Zakona o zaštiti na radu).
Osposobljavanja se provode na temelju prethodno izrađenih; procjene rizika i
programa osposobljavanja, a u sljedećim slučajevima:

§ prije početka rada

§ kod promjena u radnom postupku
§ kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene
§ kod uvođenja nove tehnologije
§ kod upućivanja radnika na novi posao, odnosno na novo mjesto rada
§ kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovanog opasnostima, štetnostima
i naporima.
Pritom valja imati na umu:

§ osposobljavanje radnika se provodi prema programu osposobljavanja koji

se mora temeljiti na prethodno izrađenoj procjeni rizika, mora obuhvatiti
sve opasnosti, štetnosti i napore utvrđene procjenom rizika te načine
njihova otklanjanja
§ osposobljavanje radnika se sastoji od teorijskog dijela osposobljavanja
(provodi se za sve radnike ovisno o poslovima koje će obavljati) i
praktičnog dijela osposobljavanja na mjestu rada (osim za poslove s
malim rizicima za koje je dovoljno provesti samo teorijsko
osposobljavanje)
§ poslodavci mogu, ukoliko imaju zaposlenog stručnjaka zaštite na radu,
sami provoditi osposobljavanje radnika ili ga mogu povjeriti subjektima
ovlaštenim za takve poslove
§ osposobljavanje radnika je potrebno provoditi tijekom radnog vremena,
isključivo o trošku poslodavca.
Napomena: osposobljavanja se provode u skladu s Pravilnikom o
osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita ("Narodne novine",
br. 112/2014). Pritom je izrazito važno da osoba koja provodi osposobljavanje,
radnika obavijesti o svim činjenicama i okolnostima koje utječu ili bi mogle
utjecati na njegovu sigurnost i zdravlje (o organizaciji rada, rizicima i načinu
izvođenja radnih postupaka i sl.), da radniku objasni i da radnika osposobi za
praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada,
u skladu s procjenom rizika. Jedino će se na takav način, ispuniti svrha samog
osposobljavanja ali i izbjeći odgovornost poslodavca za slučaj nastanka štetnih
događaja. Radniku koji nije osposobljen za rad na siguran način poslodavac je
obvezan osigurati rad pod neposrednim nadzorom (radnika osposobljenog za
rad na siguran način), ali ne dulje od 60 dana (mogućnost poslodavcu, sukladno
odredbama čl. 28. Zakona o zaštiti na radu). U pravilu, riječ je razdoblju u kojem
bi se svakako trebalo obaviti osposobljavanje za rad na siguran način tj.
osposobljavanje osobe za samostalno obavljanje poslova na siguran način.
Imajte na umu da ćete kod primjerice inspekcijskog nadzora biti u obvezi
dokazati i da rad pod nadzorom nije trajao duže od 60 dana, pa je važno datum
odluke o raspoređivanju na rad pod neposrednim nadzorom, uskladiti sa
stvarnim datumom početka obavljanja poslova tj. Ugovorom na temelju kojeg se
obavljaju poslovi za poslodavca.

Obveza izrade Plana evakuacije i spašavanja

Poslodavci su obvezni izraditi plan evakuacije i

spašavanja za slučaj iznenadnog događaja te s istim upoznati sve radnike (čl.
55. Zakona o zaštiti na radu).

Kvalitetan plan evakuacije i spašavanja zahtijeva izradu tekstualnog i grafičkog

dijela, u kojima je potrebno navesti bitne elemente za slučaj iznenadnog
događaja. Tako izrađen plan evakuacije i spašavanja, omogućit će organizirano
napuštanje mjesta rada tj. prostorija i prostora koji se koriste za rad te pružanje
pomoći osobama koje se ne mogu same evakuirati, sve s ciljem otklanjanja ili
smanjenja rizika nastalih iznenadnim događajem.

Napomena: tekstualni dio plana evakuacije i spašavanja se izrađuje u obliku

dokumenta, dok je grafički dio potrebno vidljivo istaknuti u prostorima iz kojih se
izvodi evakuacija tj. u svakoj evakuacijskoj zoni na lako uočljivim mjestima
(izrada i postavljanje grafičkog dijela plana evakuacije se naravno odnosi na
poslodavce koji koriste objekt/e tj. prostorije i/ili prostore namijenjene za rad).
Obveza osposobljavanja osoba odgovornih za provođenje evakuacije i
spašavanja
Poslodavci su na temelju čl. 55. Zakona o zaštiti na radu obvezni odrediti i
osposobiti dovoljan broj radnika koji će provoditi mjere u slučaju nastanka
iznenadnih događaja tj. neposrednih i značajnih rizika za život i zdravlje.

Poslodavac je obvezan osposobiti radnike da u slučaju nastanka neposrednih i

značajnih rizika za život i zdravlje, a o tome ne mogu obavijestiti odgovornu
osobu, mogu samostalno poduzeti mjere i provesti postupke u skladu sa svojim
znanjem i raspoloživim tehničkim sredstvima, kako bi rizike otklonili ili smanjili.

Napomena: ovisno o djelatnosti tj. prirodi tehnološkog procesa kod poslodavca,

kao i o podjeli prostora namijenjenog za rad na logične evakuacijske cjeline
(evakuacijske zone), proizaći će potreban broj osoba koje treba odrediti i
osposobiti za provođenje evakuacije i spašavanja kod poslodavca. Kako se
evakuacija i spašavanje provode u posebnim uvjetima (kada su ljudi u pravilu u
stanju šoka), bilo bi značajno odrediti osobe koje imaju odgovarajući autoritet
potreban za rukovođenje.

Obveza provođenja praktične vježbe evakuacije i spašavanja

Poslodavci su pri provođenju mjera zaštite od požara i spašavanja radnika,
obvezni organizirati provođenje praktične vježbe evakuacije i spašavanja,
najmanje jednom u dvije godine (čl. 55. Zakona o zaštiti na radu).

Napomena: cilj je praktične vježbe uvježbati radnike za pravilno kretanje i

izvođenje postupaka kod provođenja evakuacije i spašavanja iz ugroženih
objekata/prostora te razbijanje straha od rizika koji mogu nastupiti prilikom
kretanja u zadimljenim i/ili slabo vidljivim prostorima za slučaj iznenadnog
događaja.

Osnivanje Odbora za zaštitu na radu

 Poslodavci koji zapošljavaju 50 ili više radnika
obvezni su osnovati odbor za zaštitu na radu kao svoje savjetodavno tijelo za
unapređivanje zaštite na radu (čl. 34. Zakona o zaštiti na radu). Odbor čine:

§ poslodavac ili njegov ovlaštenik

§ stručnjak zaštite na radu koji obavlja poslove zaštite na radu kod
poslodavca
§ povjerenik radnika za zaštitu na radu (ili njihov koordinator, ukoliko je kod
poslodavca izabrano više povjerenika) te
§ odabrani dr. specijalist medicine rada (izabran u skladu s posebnim
propisom).
Sa svrhom stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor planira i nadzire:

§ primjenu pravila zaštite na radu kod poslodavca

§ organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu
§ obavješćivanje i osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu
§ prevenciju rizika na radu i u vezi s radom te njezine učinke na zdravlje i
sigurnost radnika.
Napomena: poslodavac o osnivanju odbora tj. imenovanju članova, donosi
pisanu odluku. Odbor se sastaje najmanje jedanput u tri mjeseca, o čemu se
vodi zapisnik. U slučaju smrtne, teške ozljede na mjestu rada, utvrđenog slučaja
profesionalne bolesti ili nalaza nadležnog inspektora kojim je utvrđen
nedostatak u provedbi zaštite na radu, poslodavac je obvezan sazvati sjednicu
u roku od dva radna dana od nastanka (ozljede ili profesionalne bolesti).

Obveza ugovaranja usluga medicine rada

Poslodavci su sukladno odredbama čl. 80. Zakona o zaštiti na radu, obvezni
osigurati radnicima usluge medicine rada kako bi se osigurao zdravstveni
nadzor primjeren opasnostima, štetnostima i naporima tijekom rada, s ciljem
očuvanja zdravlja radnika.

Poslodavac ugovara usluge medicine rada sa zdravstvenom ustanovom koja

obavlja djelatnost medicine rada, odnosno sa specijalistom medicine rada u
privatnoj praksi, u skladu s propisima o zdravstvenoj zaštiti i zdravstvenom
osiguranju.

Napomena: postupak izbora doktora specijalista medicine rada, reguliran je

Pravilnikom o načinu i postupku izbora doktora specijaliste medicine rada
(„Narodne novine“ br. 012/2014 i 149/2014). Izbor doktora specijaliste medicine
rada obavljaju poslodavci za svoje radnike, odnosno osobe koje samostalno
obavljaju djelatnost osobnim radom sami za sebe, u pravilu prema mjestu rada
radnika (za razdoblje od najmanje godinu dana).Nakon proteka razdoblja od
godine dana, ranije izabrani doktor se može promijeniti. Iznimno, poslodavac
ima pravo izbora drugog nadležnog specijalista medicine rada i prije isteka roka
od godinu dana u slučajevima navedenima u Pravilniku.

Prilikom izbora doktora specijaliste medicine rada, poslodavac se može

opredijeliti samo za jednog doktora, osim kada ima ili osnuje poslovnu jedinicu
izvan svog sjedišta, u kojem slučaju može odabrati nadležnog doktora
specijalistu medicine rada prema mjestu te poslovne jedinice.

Izbor nadležnog doktora specijalista medicine rada poslodavac obavlja

popunjavanjem tiskanice "Izbor doktora specijalista medicine rada" u četiri
primjerka. Tiskanica se dostavlja na ovjeru regionalnom uredu odnosno
područnoj službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje, nadležnima
prema sjedištu poslodavca (ili adresi poslovne jedinice izvan svog sjedišta (u
tom će smislu, poslodavac sa sjedištem u Zagrebu dostaviti popunjenu tiskanicu
Regionalnom uredu Zagreb, a poslodavac sa sjedištem u Karlovcu - Područnoj
službi Karlovac ili poslodavac sa sjedištem u Zagrebu, koji ima poslovnicu i
izabranog doktora specijalistu medicine rada u Dubrovniku, tiskanicu dostavlja
Područnoj službi Dubrovnik). Poveznica na "Postupak izbora doktora
specijalista medicine rada".

Obveza osposobljavanja dovoljnog broja radnika za pružanje prve

pomoći (na radu)

Poslodavci su u skladu s odredbama čl. 56 Zakona o zaštiti na radu, obvezni

organizirati i osigurati pružanje prve pomoći radnicima i drugim osobama do
pružanja hitne medicinske pomoći ili do prijema u zdravstvenu ustanovu

U tom smislu ste obvezni osigurati nazočnost radnika osposobljenog

za pružanje prve pomoći, i to:

§ u radnim prostorijama gdje istodobno radi dvoje do 20 radnika - najmanje

jednog radnika
§ do svakih sljedećih 50 radnika - još po jednog radnika.
Također, poslodavac je obvezan osigurati sredstva i opremu (ormarić za
pružanje prve pomoći s propisanim sadržajem; HRN 1112:2001) za pružanje
prve pomoći koji uvijek moraju biti dostupni, označeni izaštićeni od neovlaštenog
korištenja (čl. 56. Zakona o zaštiti na radu).
Napomena: radnici određeni za pružanje prve pomoći, od poslodavca moraju u
pisanom obliku dobiti obavijest da su određeni za pružanje prve pomoći.
Osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći provode Hrvatski crveni križ
i/ili dr. specijalisti medicine rada, ovlašteni od Hrvatskog zavoda za zdravstveno
osiguranje.

Obveza ispitivanja električnih instalacija

Poslodavci su na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti

na radu, a u skladu s njegovim provedbenim propisima, pravilima zaštite na radu
i posebnim propisima, obvezni obavljati ispitivanja sredstava rada koja se
koriste, radi utvrđivanja jesu li na njima primijenjena pravila zaštite na radu i jesu
li zbog nastalih promjena tijekom njihove uporabe ugroženi sigurnost i zdravlje
radnika.

Tako su električne instalacije u građevinama namijenjenima za rad, poslodavci

obvezni ispitivati (uz ostale uvjete) najmanje jednom u 4 godine, te posjedovati
zapisnik kao dokaz o ispitivanju i ispravnosti.

Napomena: s obzirom da u objektu/ima koji/e koristite za rad zasigurno postoje

električne instalacije, ispitivanje smo navedenih instalacija izdvojili kao primjer
koji spada u temeljne obveze poslodavca. Potrebno je napomenuti da su
poslodavci obvezni obavljati ispitivanja i svih ostalih instalacija, ovisno o
opremljenosti prostora koji se koriste za rad (sigurnosne/protupanične rasvjete,
tipkala za isključenje električne energije u slučaju hitnosti i dr.).

Obveza ispitivanja čimbenika u radnom okolišu

Poslodavci su na mjestima rada, ovisno o prirodi posla, dužni osigurati povoljne
uvjete u radnom okolišu. U tom je smislu potrebno obavljati ispitivanja čimbenika
u radnom okolišu (mikroklime, buke, osvijetljenosti, kemijskih i bioloških
čimbenika), u sljedećim slučajevima:

§ kada radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja

zraka
§ kada je pri radu potrebno osigurati odgovarajuću razinu osvijetljenosti
(gotovo za sve poslove)
§ kada u radnom postupku nastaju buka ili vibracije
§ kada u radnom postupku nastaju plinovi, pare, prašine ili aerosoli
§ kada je moguća prisutnost bioloških štetnosti (agensa) korištenih pri radu
izvan primarne fizičke izolacije.
Ispitivanja se obavljaju najmanje jednom u 3 godine, s ciljem utvrđivanja jesu li
izmjerene vrijednosti unutar propisanih granica.

Napomena: prvim se ispitivanjima općenito utvrđuju uvjeti na mjestima rada,

ovisno o zahtjevima u tom smislu. Što se tiče ostalih rokova ispitivanja, ista se
obavljaju odmah; nakon što su nastali uvjeti, odnosno promjene zbog kojih je
ispitivanje obvezno, potom na temelju rješenja inspektora rada ili periodički u
rokovima koji ne mogu biti duži od tri godine, ako posebnim propisom nije
drukčije određeno.

Obveza ispitivanja radne opreme

Poslodavci su na temelju čl. 42. Zakona o zaštiti

na radu, obvezni obavljati preglede odnosno ispitivanja sredstava rada u
uporabi, samim time i radne opreme. Pregledi i ispitivanja se odnose na radnu
opremu koju čine:

§ strojevi i uređaji
§ postrojenja
§ sredstva za prijenos i prijevoz tereta.
Poslodavac koji je korisnik radne opreme, dužan je na propisani način osigurati
preglede i ispitivanja, u sljedećim slučajevima:

§ prije početka korištenja na novom mjestu rada, ako je radna oprema

premještena s jednog mjesta na drugo pa je zbog toga rastavljena i
ponovno sastavljena
§ u slučaju iznimnih okolnosti koje ugrožavaju sigurnost djelovanja radne
opreme (promjena načina rada, oštećenja radne opreme, nedostaci na
radnoj opremi, ozljede radnika na radnoj opremi i sl.)
§ na temelju rješenja inspektora rada
§ u rokovima koje je u uputama za uporabu i održavanje odredio proizvođač
radne opreme ili u roku koji je utvrđen posebnim propisom periodički,
najmanje jednom u 3 godine.
Napomena: propis koji definira obveze, rokove i dr. vezano uz obavljanje
pregleda i ispitivanja radne opreme je Pravilnik o pregledu i ispitivanju radne
opreme ("Narodne novine", br. 2016/2016). Danom stupanja na snagu ovoga
Pravilnika, prestao je važiti Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim
opasnostima (»Narodne novine«, br. 047/2002) kao i Pravilnik o ispitivanju
radnog okoliša te strojeva i uređaja s povećanim opasnostima ("Narodne
novine", br. 114/2002, 131/2002 i 126/2003).

Sigurnosni znakovi, pisane obavijesti i upute

Poslodavci su obvezni na mjestima rada i sredstvima rada trajno postaviti
sigurnosne znakove na vidljivom mjestu (čl. 53. Zakona o zaštiti na radu).

Ako sigurnosni znakovi nisu dovoljni za djelotvorno obavješćivanje radnika,

potrebno je postaviti pisane obavijesti i upute o uvjetima i načinu korištenja;
sredstava rada, opasnih kemikalija, bioloških štetnosti te izvora fizikalnih i drugih
štetnosti na radu (čl. 53. Zakona o zaštiti na radu).

Napomena: najjednostavnije rečeno, kao poslodavac ste dužni označiti prostor

koji koristite za rad! Najčešće je u prostor namijenjen za rad potrebno postaviti
ploču/e sa znakovima za uzbunjivanje, oznake za evakuaciju (koje prikazuju
smjerove za evakuaciju, pozicije stepeništa, izlaz u otvoreni prostor i sl.) i dr.
oznake (znakove zabrane, znakove upozorenja, znakove obavijesti itd.). Ovisno
o namjeni i izvedenosti prostora, prirodi tehnološkog procesa koji se odvija na
mjestima rada te drugim specifičnostima, proizaći će moguće i potreba za
postavljanjem pisanih obavijesti i uputa vezanih uz sigurnost i zaštitu zdravlja
na radu.

Trajne obveze svih poslodavaca, uz ranije navedeno:

Obveza obavješćivanja i savjetovanja

Poslodavci su obvezni obavješćivati radnike i njihove predstavnike te se s njima

savjetovati o pitanjima zaštite na radu (čl. 31. Zakona o zaštiti na radu).
Navedene obveze uključuju:

§ pisanim uputama osigurati provedbu radnih postupaka u skladu s

pravilima zaštite na radu
§ pisanim uputama osigurati informiranje o svim rizicima koji bi mogli
utjecati na sigurnost i zdravlje radnika
§ osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju poslovi s
posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute za
sigurno obavljanje poslova i osobnu zaštitnu opremu (čija obvezna
uporaba proizlazi iz procjene rizika)
§ dokumentaciju iz područja zaštite na radu učiniti dostupnom stručnjaku
zaštite na radu, ovlašteniku poslodavca i povjereniku radnika za zaštitu
na radu
§ najmanje svakih tri mjeseca pisanim putem izvještavati povjerenike
radnika za zaštitu na radu o stanju zaštite na radu i planiranim
aktivnostima u sljedećem izvještajnom razdoblju
 § povjerenika radnika za zaštitu na radu odmah izvještavati i o nastanku
neželjenih događaja (ozljeda i sl.), te ga u takvim slučajevima pozivati na
očevid na mjestima rada.
Napomena: ne trebaju vas buniti navedene obveze ukoliko iste nisu dijelom ili u
potpunosti primjenjive na „vašu situaciju“ tj. vaš posao. Primjerice, poslodavac
koji zapošljava troje radnika a bavi se isključivo uredskim poslovima, zasigurno
neće biti obvezan „osigurati da pristup mjestima rada na kojima se obavljaju
poslovi s posebnim uvjetima rada imaju samo radnici koji su dobili pisane upute
za sigurno obavljanje poslova i osobnu zaštitnu opremu“ (ne postoje takvi
poslovi pa nije primjenjivo). Isto tako, uredski poslovi obično neće zahtijevati
posebne pisane upute o procedurama o provedbi radnih postupaka u skladu s
pravilima zaštite na radu, već će biti dovoljno osigurati kvalitetnu pisanu uputu
za siguran rad prilikom korištenja računala (ista uputa će osigurati informiranje
radnika o rizicima koji se mogu javiti kod obavljanja poslova (tj. rada s
računalom) kao i o mjerama koje valja primjenjivati kako bi se takvi rizici otklonili
ili smanjili na najmanju moguću mjeru.

Evidencije, isprave i obavijesti

Poslodavci su obvezni voditi evidencije, čuvati

isprave te davati obavijesti i podatke u skladu sa Zakonom o zaštiti na radu i
drugim propisima o zaštiti na radu (čl. 61. Zakona o zaštiti na radu).

Poslodavac je obvezan voditi evidencije o ozljedama na radu, profesionalnim

bolestima i nezgodama na radu.

Poslodavac je obvezan obavijestiti tijelo nadležno za inspekcijski nadzor o

smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u kojem poslodavac
obavlja rad, a obavijest je poslodavac je obvezan dostaviti odmah po nastanku
ozljede (čl. 65. Zakona o zaštiti na radu).
Napomena: uz obvezu vođenja evidencija i čuvanja isprava u skladu sa
Zakonom o zaštiti na radu i dr. propisima, dužni omogućiti tijelu nadležnom za
inspekcijski nadzor dati tražene podatke tj. omogućiti obavljanje inspekcijskog
nadzora.

Posebno je važno ne zaboraviti obvezu obavijestiti tijelo nadležno za

inspekcijski nadzor o smrtnoj i teškoj ozljedi nastaloj u prostoriji ili na prostoru u
kojem obavljate rad, i to odmah po nastanku(!) takvog događaja tj. ozljede.

Kao poslodavac ste odgovorni u svim dijelovima organizacije rada, samim time
ste dužni biti informirani o nastanku štetnih događaja, pa se neće prihvatiti to
da niste na vrijeme saznali da se primjerice teška ozljeda dogodila i/ili sl.

Zaštita nepušača

Poslodavac je u skladu s odredbama čl. 57. Zakona o zaštiti na radu, obvezan

provoditi zaštitu nepušača od djelovanja duhanskog dima. U tom je smislu
zabranjeno pušenje na mjestu/ima rada!

Napomena: poslodavac pisanim putem donosi odluku tj. propisuje zabranu

pušenja na mjestu/ima rada. To može propisati Pravilnikom ili pisano donijeti
odluku o zabrani pušenja.

Potrebno je spomenuti da poslodavac ima i mogućnost pisanim putem dozvoliti

pušenje u posebnoj prostoriji, odnosno prostoru ali je u takvoj prostoriji ili
prostoru obvezan postaviti znak dozvoljenog pušenja (čl. 57. Zakona o zaštiti
na radu).
Zabrana uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti

Radnik u vrijeme rada ne smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava
ovisnosti niti ih smije unositi na mjesto rada (čl. 58. Zakona o zaštiti na radu).

Poslodavac je obvezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava

ovisnosti na mjestu rada prikladnim mjerama, a osobito:

§ obavješćivati radnika o štetnosti sredstava ovisnosti i njihovom utjecaju

na radnu sposobnost
§ surađivati s njegovim ovlaštenikom, stručnjakom zaštite na radu,
specijalistom medicine rada i povjerenikom radnika za zaštitu na radu, pri
provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti
§ sprječavati konzumaciju alkoholnih pića i drugih sredstava ovisnosti
tijekom rada i provoditi zabranu njihovog unošenja u radne prostorije i
prostore
§ provoditi programe prevencije ovisnosti na mjestu rada, u skladu s
utvrđenim potrebama
§ pisano utvrditi postupak provjere je li radnik pod utjecajem alkohola ili
drugih sredstava ovisnosti (provođenje postupka uz pristanak radnika,
način provjere, vrsta testa ili aparata, način bilježenja i potvrđivanja
rezultata, postupanje u slučaju odbijanja radnika da pristupi provjeri) i
učinkovito provoditi utvrđeni postupak
(čl. 58. st. 2.)
Napomena: smatrat će se da je radnik pod utjecajem alkohola ako u krvi ima
alkohola više od 0,0 g/kg, odnosno više od 0,0 miligrama u litri izdahnutog zraka,
odnosno u krvi ima višu koncentraciju alkohola od koncentracije dozvoljene
procjenom rizika za poslove koje taj radnik obavlja (čl. 58. st. 3.).

Zabranu uzimanja alkohola i dugih sredstava ovisnosti, poslodavac

također uređuje/propisuje pisanim putem.

Postavljanje dovoljnog broja vatrogasnih aparata

Poslodavci su u skladu s propisima koji uređuju zaštitu od požara obvezni
osigurati i potrebnu opremu za zaštitu od požara (čl. 55. Zakona o zaštiti na
radu), samim time i dovoljan broj vatrogasnih aparata.

Vatrogasni aparati se postavljaju:

§ neovisno o ugrađenim stabilnim sustavima za gašenje požara u prostoru

§ na uočljivim i lako dostupnim mjestima (ukoliko se prijenosni aparati
postavljaju na zid, ručka za nošenje ne smije biti na visini višoj od 1,5
metara od tla)
§ u blizini mogućeg izbijanja požara.
Mjesto/a postavljanja vatrogasnog/ih aparata u prostorijama i prostorima čija je
površina veća od 50m², označava se naljepnicom tj. oznakom sukladno važećoj
hrvatskoj normi HRN ISO 6309.

Vlasnik odnosno korisnik vatrogasnih aparata dužan je voditi evidenciju o

njihovom redovnom pregledu.

Napomena: izbor vatrogasnih aparata se obavlja prema Pravilniku o

vatrogasnim aparatima ("Narodne novine" br. 101/2011 i 074/2013), a potreban
broj aparata odnosno jedinica gašenja (JG) će ovisiti o požarnoj opasnosti i
površini požarnog sektora. U nastavku poveznica na "Kalkulator za izračun
potrebnog broja vatrogasnih aparata".

Obveze poslodavaca kod kojih netko od radnika obavlja poslove s

posebnim uvjetima rada:

Upućivanje radnika na obavljanje zdravstvenih/liječničkih pregleda

Poslodavac ne smije dopustiti obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada
radniku koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom za te poslove (čl.
36. Zakona o zaštiti na radu).

Radnik koji obavlja poslove s posebnim uvjetima rada, osim općih uvjeta za
zasnivanje radnog odnosa, mora ispunjavati i posebne (propisane) uvjete koji
se odnose na:

§ dob (većina poslova zahtjeva određenu dob, najčešće radnik mora biti
stariji od 18 godina)
§ stručnu sposobnost (određeni poslovi zahtijevaju stručnu spremu
odgovarajućeg stupnja obrazovanja ili posebnu stručnu osposobljenost)
§ zdravstveno stanje (svi poslovi zahtijevaju provjeru zdravstvenog stanja
kroz obavljanje liječničkih pregleda a rokovi za ponovno obavljanje
liječničkog pregleda ovise o vrsti posla)
§ psihičku sposobnost (određeni poslovi zahtijevaju i provjeru psihičke
sposobnosti kroz obavljanje liječničkih pregleda).
Napomena: Poseban propis koji definira poslove s posebnim uvjetima rada, kao
i posebne uvjete koje radnik mora ispunjavati da bi mogao obavljati takve
poslove je Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada ("Narodne novine",
br. 005/1984). Točke navedene u članku 3. Pravilnika, označavaju pojedini
posao koji je definiran kao posao s posebnim uvjetima rada (primjerice, u članku
3., točka 1. označava "poslove rukovanja i upravljanja strojevima i uređajima na
mehanizirani pogon na kojima se ne može primijeniti zaštita od mehaničkih
opasnosti“ (npr. "rukovanje motornom pilom"), točka 2. označava poslove
„upravljanja i rukovanja samohodnim strojevima na mehanizirani pogon“ (npr.
"rukovanje viličarom") itd. Svi poslovi s posebnim uvjetima rada zahtijevaju
provjeru zdravstvenog stanja kroz obavljanje liječničkih pregleda. Pregledi
mogu biti prethodni, periodični, kontrolni i izvanredni. U nastavku poveznica
na Uputa: Povrat troškova prethodnih pregleda poslodavcu i Tiskanica RA-1.