IMPLEMENTACIJA ZAKONA O

ZAŠTITI NA RADU

Zuhdija Mahmutović, mr 1
 Zaštita na radu u BiH uređuje se:
❑ zakonima,
❑ podzakonskim aktima - pravilnicima,
❑ normativima - standardima,
❑ kolektivnim ugovorima i
❑ ugovorom o radu

❑ Postupak donošenje Zakona o zaštiti na radu u

Federaciji BiH, je krenuo u septembru 2005. godine da bi
konačno 24.09.2019. Predstavnički dom FBiH usvojio zakon
o zaštiti na radu Federacije BiH.
Dom naroda je potvrdio tekst zakona 01.10.2020. godine.

Zakon je objavljen u “Službenim

novinama Federacije BiH”, br. 79/2020
30.10.2020. god.

2
 Zakonom je utvrđen rok od godinu dana od dana stupanja na
snagu da poslodavci svoje opšte akte usklade sa zakonom.

REDOSLJED POSTUPAKA
1. IZBOR POVJERENIKA ZA ZAŠTITU NA RADU
Povjerenik za zaštitu na radu je novina u nacionalnom
zakonodavstvu koja je prizišla iz međunarodnih pravnih
instrumenata koji naglašavaju ulogu dijaloga između radnika i
poslodavca. Konvencija broj 148 Međunarodne organizacije rada
poziva vlade država koje su ratifikovale ovu konvenciju da
donesu mjere koje će podstaći blisku saradnju poslodavaca i
radnika o pitanjima sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.

Postoji i čitav niz drugih odredbi u navedenim konvencijama i

preporukama Međunarodne organizacije rada koje svjedoče o
značaju bipartitnih veza, dijaloga i konsultacija radnika i
3
poslodavaca na različitim nivoima organizovanja. Međunarodne
norme sugerišu da se kada je u pitanju zaštita zdravlja radnika
uključe i predstavnici radnika.
 Zakonom o zaštiti na radu Federacije BiH se propisuje da:
❖ Kod poslodavca koji zapošljava 30 i više radnika, radnici
biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na radu. Broj
povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa
propisom o vijeću zaposlenika („Službene novine Federacije
BiH“, br. 38/04), vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova
procesa rada.
❖ Ukoliko radnici ne izaberu povjerenika, povjerenika za zaštitu
na radu imenuje sindikat, koji ima ista prava i obaveze kao i
izabrani povjerenik radnika.
❖ Ako to zahtijevaju uslovi rada (povećana opasnost za
sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim radnim mjestima i
sl.), radnici biraju ili sindikat imenuje povjerenika, bez obzira na
broj zaposlenih radnika.
❖ Povjerenik mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno
iskustvo. 4
Povjerenik za zaštitu na radu ima pravo da:
➢ dobije informacije o uslovima rada, analizama povreda na
radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad,
nalazima i preporukama inspekcijskih organa,
➢ zahtijeva od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere i
dostavi mu prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanja izvora
opasnosti,
➢ informiše radnike o provođenju mjera zaštite na radu,
zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je
preduzeo poslodavac nisu primjerene cilju po kojem treba
osigurati sigurne i zdrave uslove rada i iznese svoja zapažanja
u toku inspekcijskog pregleda i
➢ prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja
zapažanja u toku inspekcijskog pregleda.
5
 ❑ Za vrijeme obavljanja poslova utvrđenih zakonom,
povjerenik za zaštitu na radu iz reda zaposlenih ima pravo na
naknadu plaće u visini plaće koju bi ostvario da je radio na
poslovima za koje je zaključio ugovor o radu.
❑ Povjerenik za zaštitu na radu poslove može obavljati
najviše šest sati sedmično.
❑ Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu
potrebna sredstva da može ostvarivati svoje funkcije koje
proizilaze iz zakona.

❑ Povjerenik ne može biti doveden

u nepovoljniji položaj u odnosu na
druge radnike, zbog svojih poslova
vezanih za sigurnost i zaštitu
zdravlja na radu.
6
 Izbor povjerenika
Zaposlenici kod poslodavca imaju pravo da biraju i budu birani
za povjerenika za zaštitu na radu.
❖ Izbor povjerenika za zaštitu na radu vrši se na slobodnim i
neposrednim izborima tajnim glasanjem na period od tri godine.
❖ Za provođenje izbora formira se izborna komisija koja ima
neparan broj članova i koja mora imati najmanje tri člana. Član
izborne komisije ne može biti zaposlenik koji je kandidat za
povjerenika za zaštitu na radu.
❖ Izbornu komisiju imenuje vijeće zaposlenika prilikom
raspisivanja izbora, a ako kod poslodavca nije formirano vijeće
zaposlenika, izbornu komisiju imenuju svi zaposleni na skupu
zaposlenika kojeg saziva sindikat.
❖ Izborna komisija utvrđuje i objavljuje listu svih zaposlenika
koji imaju pravo da glasaju. Izborna komisija provodi i nadzire
glasanje, brine se o zakonitosti izbora i objavljuje rezultate 7
izbora. O radu izborne komisije vodi se zapisnik koji se
objavljuje nakon provedenih izbora.
Kandidata za izbor povjerenika za zaštitu na radu može predložiti
sindikat, odnosno jedna ili više grupa zaposlenika koju podržava
najmanje 10% zaposlenika od ukupnog broja zaposlenih.
➢ Na osnovu prijedloga kandidata za izbor povjerenika za zaštitu
na radu, izborna komisija utvrđuje i objavljuje jedinstvenu listu
kandidata.
➢ Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred imena
onog kandidata na glasačkom listiću za koga zaposlenik želi da
glasa.
➢ Izbori su važeći ako je glasalo više od jedne polovine svih
zaposlenih. Troškove provođenja izbora snosi poslodavac.

➢ Ako izborna komisija na osnovu izbornog materijala utvrdi

nepravilnosti na pojedinim ili svim glasačkim mjestima koje su
bitno uticale na rezultate izbora, poništit će glasanje na svim,
odnosno na onim glasačkim mjestima na kojima je bilo takvih
8
nepravilnosti. Ako je glasanje poništeno zbog nepravilnosti na
pojedinim glasačkim mjestima, ponavljanje glasanja vrši se samo
na tim glasačkim mjestima.
Povjereniku za zaštitu na radu prestaje mandat
prije isteka vremena na koje je izabran:
1. prestankom ugovora o radu;
2. isključenjem zbog neizvršavanja obaveza i ovlaštenja
koja su utvrđena zakonom;
3. ako povjerenik bude biran za člana upravnog odbora,
poslovodnog organa, nadzornog odbora ili ako u ta tijela
budu birani članovi njegove porodice, te ako povjerenika
poslodavac ovlasti da ga zastupa u odnosima sa zaposlenim i
4. ako se broj zaposlenika smanji ispod broja 30 u trajanju
dužem od šest mjeseci.

Isključenje zbog neizvršavanja obaveza mogu zatražiti

sindikat, najmanje 25% zaposlenika ili poslodavac.
Povjereniku za zaštitu na radu prestaje mandat isključenjem,
ako je na skupu zaposlenika za isključenje glasalo više od
polovine zaposlenih. 9
Prava i obaveze povjerenika za zaštitu na radu
Zakonom o zaštiti na radu su dati okviri prava povjerenika iz
kojih se mogu definisati aktivnosti koje bi povjerenik trebao
obavljati, odnosno zahtjevati.
One se uglavnom odnose na to da povjerenik treba:
➢ podnositi poslodavcu prijedloge vezane uz donošenje
odluka iz oblasti zaštite na radu;
➢ zahtijevati od poslodavca da poduzme odgovarajuće mjere
u svrhu smanjenja i otklanjanja rizika;
➢ podnositi pritužbe tijelima nadležnim za zaštitu na radu;
➢ sudjelovati sa poslodavcem u planiranju unapređivanja
uslova rada, uvođenja nove tehnologije, uvođenja novih
hemikalija i bioloških štetnosti u radni i proizvodni proces te
poticati poslodavca i njegove ovlaštenike na provedbu
sigurnoti zaštite zdravlja na radu;
➢ biti obaviješten o svim promjenama koje utiču ili bi mogle 10
utjecati na zaštitu na radu;
 ➢ izvršiti uvid i koristiti dokumentaciju poslodavca iz zaštite na
radu;
➢ primati primjedbe radnika u vezi sa primjenom pravila sigurnpsti
i zaštite zdravlja na radu te ih prenositi poslodavcu;
➢ izvijestiti nadležnog inspektora i specijalistu medicine rada o
svojim zapažanjima, odnosno zapažanjima radnika;
➢ prisustvovati inspekcijskim pregledima i očitovati se na
činjenično stanje koje utvrdi nadležni inspektor;
➢ staviti prigovor na inspekcijski nalaz;
➢ pozvati nadležnog inspektora, kada ocijeni da su ugroženi
sigurnost i zdravlje radnika, a poslodavac propušta ili odbija
provoditi potrebnu zaštitu na radu;
➢ osposobljavati se za obavljanje poslova povjerenika radnika za
zaštitu na radu;
➢ stalno proširivati i unapređivati znanje te pratiti i prikupljati
obavijesti od važnosti za svoj rad;
11
➢ svojim djelovanjem poticati radnike na provođenje mjera
sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i
➢obavještavati radnike o provođenju mjera zaštite na radu.
 Kolektivnim ugovorom mogu se urediti i druga pitanja vezana
za rad povjerenika radnika za zaštitu na radu.
❑ Poslodavac je obavezan osigurati povjereniku radnika za
zaštitu na radu potrebno vrijeme i uslove za nesmetano
obavljanje dužnosti, davati mu sve potrebna obavještenja i
omogućiti mu uvid u sve propise i isprave iz zaštite na radu te
mu ne smije, tokom obavljanja dužnosti, bez pristanka sindikata,
ako je kod poslodavca organizovan sindikat, otkazati ugovor o
radu, niti ga na drugi način staviti u nepovoljniji položaj u
odnosu na njegove dotadašnje uslove rada i u odnosu na ostale
radnike.

Osnovni zadatak povjerenika je da djeluje u interesu radnika,

odnosno da štiti njihove interese iz područja zaštite na radu.
To zahtijeva od povjerenika da bude dobar i uzoran radnik,
da posjeduje stručne i druge radne sposobnosti, vještine i
radne navike, poseban odnos prema radnicima, poslodavcu
12
i njegovim sredstvima, radnoj okolini i cjelokupnoj
djelatnosti koju poslodavac obavlja.
2. Zdravstveni nadzor
Radnik ima pravo na zdravstvenu zaštitu primjerenu rizicima
za sigurnost i zdravlje kojima je izložen na radu, a poslodavac je
dužan osigurati radnicma usluge specifične zdravstvene
zaštite/medicine rada i da zdravstvenim radnicima, koji pružaju
usluge specifičme zdravstvene zaštite, osigura pristup u sve
radne prostorije i prostore.
Ovlaštena zdravstvena ustanova, pored poslova utvrđenih
propisima o zdravstvenoj zaštiti, može da:
❑ daje savjete poslodavcu o unapređivanju zaštite zdravlja,
sigurnosti, higijene rada, ergonomiji i zaštitnim sredstvima,
❑ upoznaje radnike sa rizicima po zdravlje koji su povezani
sa njihovim radom i obavlja poslove osposobljavanja
radnika za pružanje prve pomoći;
❑ učestvuje u izradi akta o procjeni rizika na mjestu rada 13
kod poslodavca;
❑ ocjenjuje i utvrđuje posebne zdravstvene sposobnosti koje
moraju ispunjavati radnici za obavljanje određenih poslova na
radnom mjestu sa povećanim rizikom ili za upotrebu, odnosno
rukovanje određenom opremom za rad;
❑ vrši prethodne i periodične ljekarske preglede radnika na
radnim mjestima sa povećanim rizikom i izdaje izvještaje o
ljekarskim pregledima u skladu sa propisima o sigurnosti i
zaštiti zdravlja na radu;
❑ učestvuje u organizovanju prve pomoći, spašavanju i
evakuaciji u slučaju povređivanja radnika ili havarija;
❑ daje savjete poslodavcu pri izboru drugog odgovarajućeg
posla prema zdravstvenoj sposobnosti radnika;
❑ savjetuje poslodavca u izboru i testiranju novih sredstava
za rad, opasnih materija i sredstava i opreme za ličnu zaštitu na
radu, sa zdravstvenog aspekta i
❑ sarađuje sa radnikom za zaštitu na radu. 14
 Poslodavac je dužan da radniku koji
obavlja poslove sa povećanim rizikom,
prije početka rada osigura prethodni
ljekarski pregled, kao i periodični ljekarski
pregled u toku rada.

Prilikom upućivanja radnika na ljekarski

pregled poslodavac je obavezan dostaviti
ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi podatke
o poslovima sa povećanim rizikom i
navesti štetnosti i opasnosti kojima su
radnici izloženi.

O rezultatima odgovarajućeg ljekarskog pregleda radnika,

ovlaštena zdravstvena ustanova vodi evidenciju i u roku od
15 dana od izvršenog pregleda o tome dostavlja izvještaj
poslodavcu.
15
 Ako se u postupku periodičnog ljekarskog pregleda utvrdi da
radnik ne ispunjava posebne zdravstvene uslove za obavljanje
poslova sa povećanim rizikom, poslodavac je dužan da ga
premjesti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovim
zdravstvenim sposobnostima, ukoliko takvo radno mjesto
postoji kod poslodavca.
Ukoliko takvo mjesto ne postoji, primjenjuju se odgovarajuće
odredbe Zakona o radu. Radnik koji ne obavi periodični ljekarski
pregled ne može nastaviti sa radom dok se ne utvrdi njegovo
zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti.

16
3. Procjena rizika
Procjena rizika predstavlja najznačajniju obavezu poslodavca.
Vrši se prije početka rada, u toku rada kao i u svakom slučaju
kada zbog izmjena uslova rada može doći do pojave novog rizika
ili promjene stepena utvrđenog rizika. Procjena rizika kao
preventivna aktivnost značajna je zbog toga što se vrši za svako
radno mesto na osnovu opasnosti utvrđenih na radnom mestu i u
radnoj sredini i mogućeg uticaja na zaposlenog na tom radnom
mestu.

Prema zakonu o zaštiti na radu:

❖ rizik je vjerovatnoća nastanka povrede, oboljenja ili oštećenja
zdravlja radnika usljed opasnosti;
❖ procjena rizika je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje
svih faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak
povreda na radu, oboljenja i oštećenja zdravlja i utvrđivanje
mogućnosti, odnosno načina spriječavanja, otklanjanja ili 17
smanjenja rizika i
❖ poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrđeni aktom o
procjeni rizika na kojim i pored potpuno ili djelimično
primijenjenih mjera postoje okolnosti koje mogu da ugroze
sigurnost i zdravlje radnika.

Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje nivo opasnosti,

štetnosti i napora u smislu nastanka ozljede na radu,
profesionalne bolesti, bolesti u vezi sa radom te poremećaja u
procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za
sigurnost i zdravlje radnika.

❑ Svrha procjene rizika je da omogući poslodavcu da preduzme

odgovarajuće mjere, a osnovni cilj je zaštita zdravlja i radne
sposobnosti zaposlenih.
❑ Procjena rizika pomaže poslodavcu da se fokusira na rizike
koji su važni na radnom mjestu - oni koji u sebi imaju potencijal
da dovedu do nastanka povrede. 18
 Sistem procjne rizika promoviše se Evropskom socijalnom
poveljom iz 1996. godine. Zakonom o zaštiti na radu Federacije
BiH predviđeno je da poslodavac provodi mjere zaštite na radu
poštujući opća načela prevencije:

❖ procjene rizika,
❖ izbjegavanja rizika,
❖ spriječavanja rizika,
❖ otklanjanja rizika na njihovom izvoru,
❖ prilagođavanja rada i mjesta rada radniku naročito u
pogledu izbora opreme za rad i metoda rada, kao i izbora
tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu, u
cilju smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika,
❖ prilagođavanja tehničkom napretku,
❖ zamjene opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada
bezopasnim ili manje opasnim i
❖ zamjene opasnih materija bezopasnim.
19
Procjena opasnosti uključuje:
➢ prepoznavanje opasnosti,
➢ prepoznavanje radnika (ili drugih) koji potencionalno mogu
biti izloženi tim opasnostima,
➢ procjenu rizika (kvalitativna ili kvantitativna),
➢ odluku o tome da li je moguće eliminisati rizik i odluku o
tome da li je potrebno uvesti dodatne mjere za spriječavanje ili
smanjenje opasnosti.

Agencija za službene komunikacije Evropske unije iz

Luksemburga je 1996. godine objavila smjernice koje je
sastavila Agencija za javno zdravstvo i bezbjednost na radu
prema Direktivi EU 89/391. Iako je suština ovog dokumenta
procjena rizika, on ipak donekle razmatra neke aspekte
kontrole opasnosti, što je neizbježno, budući da je
razgraničenje između procjene rizika i kontrole opasnosti u
20
praksi nejasno i obično se nakon procjene određuju zaštitne
mjere što je nedovoljno ako nema kontrole provođenja.
 U svijetu su ravijene mnoge metode za procjenu rizika koje
koriste egzaktne i relativne numeričke vrijednosti dobijene
kvantitativnom i kvalitativnom analizom, koje se zatim
procjenjuju i rangiraju metodama ekspertnog ocjenjivanja. Kod
ovih metoda postoje tri pristupa procjene rizika:
❑ matrična metoda procjene rizika,
❑ tabelarna metoda i
❑ grafička metoda procjene rizika.

U praksi se za procjenu rizika najčešće koriste:

1. „Singapurski“ model procjene rizika,
2. Matrice za procjenu rizika 5x5 (AUVA i BG),
3. KINNEY metoda,
4. PILZ metoda,
5. GUARDMASTER metoda,
6. FMECA metoda, 21
7. FINE metoda i
8. Grafičke metode.
 Međunarodne norme za procjenjivanje rizika i
upravljanje zdravljem i sigurnošću na radu
Norma ISO 31000:2018 je generička norma koja se može
primijeniti na sve organizacije bez obzira na vrstu, veličinu,
djelatnost, aktivnosti i lokaciju te pokriva sve vrste rizika.
Namijenjena je za korištenje na svakom nivou upravljanja i pri
obavljanju svih vrsta aktivnosti i poslova u organizaciji.

Norma ISO 45001:2018: Cilj i očekivani ishodi sistema

upravljanja zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu su
spriječavanje ozljeda na radu i bolesti radnika te pružanje
sigurne i zdrave radne okoline, a posljedično je od kritičke
važnosti za organizaciju elimisanja opasnosti i smanjenje rizika
preduzimanjem svrsishodnih preventivnih i zaštitnih mjera. Kad
su te mjere primijenjene od strane organizacije kroz sistem
upravljanja, one poboljšavaju svoju uspješnost zaštite zdravlja i
sigurnosti na radu. Implementiranje sistema upravljanja
zaštitom zdravlja i sigurnošću na radu u skladu sa ovim 22
dokumentom omogućava organizaciji da upravlja svojim
rizicima i poboljšava svoju uspješnost.
 Na osnovu procenjenih rizika na radnom mjestu i u radnoj
okolini, poslodavac utvrđuje način i mjere za njihovo
spriječavanje, otklanjanje ili smanjenje na najmanju moguću
mjeru.
Ako su procijenjeni rizici takve prirode da život i zdravlje
zaposlenih nisu teže ugroženi, a za čije otklanjanje su potrebna
veća investiciona ulaganja, aktom o procjeni rizika mogu se
utvrditi mjere i rokovi za njihovo sprovođenje kojima se u
potpunosti otklanjaju rizici ili se smanjuju na najmanju mjeru.

O sprovođenju mjera za otklanjanje,

smanjenje ili spriječavanje rizika
stara se poslodavac neposredno ili
preko lica određenog za zaštitu na
radu ili drugog lica određenog
aktom o procjeni rizika.
23
Mjere za spriječavanje, otklanjanje ili smanjenje rizika su:
Opšte mjere zaštite koje se odnose na sve radnike koji rade na
radnim mjestima sa povećanim rizikom gdje spadaju:
❖ osposobljavanje za siguran rad,
❖ posebna zaštita i zdravlje na radu žena za vrijeme trudnoće,
lica mlađih od 18 godina kao i lica sa invaliditetom,
❖ obezbjeđenje zdravstvenih pregleda zaposlenih,
❖ sredstva i oprema za ličnu zaštitu radnika i dr.

Posebne mjere zaštite gdje spadaju:

➢ mjere zaštite od mehaničkih opasnosti,
➢ mjere zaštite od električne struje,
➢ zaštita od hemijskih štetnosti, prašine i dimova,
➢ mjere zaštite od bioloških štetnosti,
➢ mjere zaštite od buke i vibracija,
➢ zaštita od elektromagnetnog zračenja i nepovoljnog
osvjetljenja,
➢ zaštita od nepovoljnih mikroklimatskih uslova, 24
➢ zaštita od nepovoljnih klimatskih uslova,
➢ zaštita od drugih štetnosti koje se pojavljuju u procesu rada.
Preventivne mjere zaštite gdje spadaju:
❑ dob života radnika,
❑ odmori u toku rada,
❑ zdravstvena sposobnost,
❑ psihofiziološki zahtjevi,
❑ raspoređivanje (zamjenjivanje) radnika sa poslova sa
povećenim rizikom na druge poslove,
❑ vremensko ograničenje rada na poslovima sa povećanim
rizikom,
❑ računanje staža osiguranja u uvećanom trajanju,
❑ skraćeno radno vrijeme i dr.

25
4. Organizovanje poslova zaštite na radu
Prilikom organizovanja poslova zaštite na radu treba voditi
računa o tehničko - tehnološkom procesu rada, broju radnika,
broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i rizicima
po zdravlje radnika i dr.
Ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi zaštite i
prevencije ne mogu organizovati kod poslodavca, poslodavac
će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.
Poslodavac je dužan da ovlaštenoj organizaciji osigura uvid u
podatke vezane za rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i
mjere i aktivnosti za sprječavanje tih rizika na nivou radnog
mjesta.

Poslove zaštite na radu poslodavac može da obavlja sam u

djelatnostima trgovine, ugostiteljstva i turizma, finansijsko -
tehničkih i poslovnih usluga, obrazovanja, nauke i informacija,
26
zdravstvene i socijalne zaštite i u stambeno - komunalnim
djelatnostima, ako ima do 30 radnika.
Poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom
određuje jednog ili više radnika koji će obavljati poslove
vezane za spriječavanje rizika i zaštitu zdravlja radnika.
Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati
uslove za rad, potrebnu opremu i pomoć drugog stručnog
osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organiziranje
preventivnih i zaštitnih mjera.
Radnik za zaštitu na radu ne može biti doveden u nepovoljniji
položaj zbog poslova koje obavlja u spriječavanju rizika i
zaštite radnika.

Obaveze radnika za zaštitu na radu su:

➢ učešće u izradi akta o procjeni rizika,
➢ izrada prijedloga pravilnika-internog akta o zaštiti na radu,
➢ izrada plana i programa mjera zaštite na radu,
➢ unutrašnji nadzor nad primjenom mjera zaštite na radu,
27
➢ stručna pomoć poslodavcu u provođenju i unapređenju
sigurnosti i zaštite zdravlja,
➢ izrada uputstava za siguran rad,
➢ praćenje i organizovanje periodičnih pregleda sredstava za
rad, sredstava i opreme lične zaštite,
➢ praćenje i organizovanje periodičnih pregleda hemijskih,
fizičkih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj okolini,
➢ priprema i organizovanje osposobljavanja radnika za
siguran rad,
➢ praćenje stanja i izvještavanje poslodavca o povredama na
radu, profesionalnim oboljenjima i bolestima u vezi sa radom,
➢ analiziranje uzroka povreda na radu i profesionalnih
oboljenja u saradnji sa ovlaštenim doktorom specijalistom
medicine rada i predlaganje mjere za unapređenje sigurnosti i
zaštite zdravlja,
➢ praćenje i organizovanje zdravstvenih sistematskih
pregleda radnika,
➢ praćenje i organizovanje periodičnih ljekarskih pregleda
radnika koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, te
analiza izvještaja o obavljenim periodičnim ljekarskim 28
pregledima,
➢ savjetovanje poslodavca u pogledu izbora i nabavke opreme i
tehnologije rada,
➢ saradnja sa poslodavcem kod planiranja izgradnje i
rekonstrukcije objekata namijenjenih za rad,
➢ saradnja sa nadležnom inspekcijom rada i drugim
ustanovama koje se bave sigurnošću i zaštitom na radu i
➢ saradnja sa sindikatom, vijećem zaposlenika i povjerenikom
za zaštitu na radu.

Radnik za zaštitu na radu je obavezan

da zabrani rad na radnom mjestu,
odnosno da zabrani upotrebu
sredstava za rad i sredstava i opreme
lične zaštite u slučaju kada utvrdi
neposrednu opasnost po život i
zdravlje radnika, te da o tome u
pisanom obliku obavijesti poslodavca 29
i povjerenika za zaštitu na radu.
 Uloga savremenog radnika za zaštitu na radu u novom
sistemu zaštite mora da se radikalno mijenja.
Sistem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika od njega ne
očekuje policajca, već savjetnika i operativnog menadžera.
Radnik za zaštitu na radu mora da uoči šta je dobro i to
istakne, ali i da ukaže na propuste koje treba otkloniti,
odnosno da se u potpunosti nađe rješenje problema.
Radnik za zaštitu na radu mora da usmjeri svoj rad na
rješavanje mogućih opasnosti, tako što će precizno definisati
sve radnje koje je neophodno preduzeti za otklanjanje
opasnosti i štetnosti sa mjesta rada i iz radne sredine.
Pri tome treba konsultacija svih subjekata sistema zaštite na
radu (ovlaštenih organizacija, inspekcije rada, nadležnog
ministarstva i dr.).
30
5. Izrada internog akta o zaštiti na radu
Poslodavac je dužan da internim aktom o zaštiti na radu
utvrditi:
❖ organizaciju provođenja zaštite na radu,
❖ pravila prevencije i zaštite,
❖ poslove sa povećanim rizikom,
❖ poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja radnog
vremena,
❖ sredstva i opremu lične zaštite radnika,
❖ način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na
poslovima sa povećanim rizikom i drugih radnika,
❖ te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i
drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za
sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Pored toga bilo bi dobro u opštem aktu o zaštiti na radu utvrditi:
a) Sredstava rada i opremu, radne i pomoćne prostorije i
sredsta i opremu lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim
periodičnim pregledima i ispitivanjima, način i postupak 31
ispitivanja i rokove pregleda i ispitivanja;
b) Način osposobljavanja radnika za siguran i zdrav rad kod
zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na
druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili
novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada
koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran i
zdrav rad;
c) Način provjere stručnog znanja iz oblasti zaštite na radu
svih zaposlenih radnika;
d) Način periodičnog osposabljavanja i provjere provjere
osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na
poslovima sa povećanim rizikom, u roku i po postupku
utvrđenom aktom o procjeni rizika;
e) Način obavještavanja radnika, sindikata i povjerenika za
zaštitu na radu o uvođenju novih tehnologija i sredstava za
rad, te opasnostima i štetnostima po zdravlje radnika;
f) Način obavještavanja nadležne inspekcije rada o svakom
smrtnom slučaju, nesreći koja je zadesila jednog ili više
32
radnika, težoj povredi, profesionalnom oboljenju, svakoj pojavi
ili bolesti koje pogađaju više od jednog radnika i svakoj pojavi
koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na radu;
g) Način zaštite radnika koji su posebno osjetljivi na rizike,
kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica
sa invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom
sposobnošću;
h) Način vođenja evidencija iz oblasti zaštite na radu i dr.

Osnov za izradu internog akta-

pravilnika je akt o procjeni rizika
na mjestu rada koji sadrži opis
procesa rada sa procjenom
rizika od povreda ili oštećenja
zdravlja na mjestu rada u radnoj
okolini i mjere za otklanjanje ili
smanjivanje rizika na najmanju
moguću mjeru. U slučaju
promjene rizika u procesu rada,
vrši se revizija, odnosno 33
izmjena akta o procjeni rizika.
6. Obavezno posebno osiguranje od povreda na radu
i profesionalnih oboljenja svih radnika koji rade na
poslovima sa povećanim rizikom
Zakonom o zaštiti na radu je regulisano da poslodavac posebno
osigurava od rizika nesreće i povrede na radu radnike koji
obavljaju poslove sa povećanim rizikom radi obezbjeđenja
naknade štete.
Prema općim uslovima osiguravajućih kuća, nezgodom
(nesretnim slučajem) se smatra svaki iznenadni i od volje
osiguranika nezavisni događaj, koji djelujući uglavnom sa vana i
naglo na tijelo osiguranika, ima za posljedicu njegovu smrt,
potpuni ili djelomični invaliditet, prolaznu nesposobnost za rad
ili narušenje zdravlja koje zahtijeva liječničku pomoć.
Profesionalnim oboljenjem se smatra bolest za koju se dokaže da
je posljedica djelovanja štetnosti u procesu rada ili radnom
okolišu, odnosno bolest za koju je poznato da može
biti posljedica djelovanja štetnosti koje su u vezi s procesom rada 34
ili radnim okolišem, a intenzitet štetnosti i dužina trajanja
izloženosti toj štetnosti je na nivou za koju je poznato da uzrokuje
oštećenje zdravlja.
 Poslodavac mora zaključiti ugovor sa osiguravajućom
kompanijom o osiguranju od rizika nesreće i povrede na radu
za radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom,
utvrđene internim aktom o zaštiti na radu, radi obezbjeđenja
naknade štete. Na tržištu Federacije BiH djeluje nekoliko
osiguravajućih kompanija koje u svom programu imaju
program osiguranja radnika od rizika nesreće i povrede na radu
te se poslodavci u zavisnosti od težine poslova i uslova rada
trebaju opredijeliti za onaj program koji pruža najveću moguću
zaštitu radnicima.

35
 7. Prva pomoć, protivpožarna zaštita, evakuacija radnika,
ozbiljna i neposredna opasnost

Kad je u pitanju prva pomoć, protivpožarna zaštita i evakuacija

radnika poslodavac je dužan da:
❑ preduzme potrebne mjere za prvu pomoć, protivpožarne
mjere i mjere za evakuaciju radnika, prilagođene prirodi
aktivnosti i veličini preduzeća, odnosno poslovanja i
❑ uspostavi potrebne veze sa specijalizovanim službama,
posebno u pogledu prve pomoći, hitne zdravstvene zaštite,
spašavanja i protivpožarne zaštite.

Za provođenje ovih aktivnosti poslodavac treba odrediti radnike

koji će provoditi mjere prve pomoći, protivpožarne zaštite i
evakuacije radnika. Broj radnika koji će provoditi mjere, njihovo
osposobljavanje i oprema kojom raspolažu moraju odgovarati
veličini i/ili posebnim opasnostima u pravnom licu, odnosno
poslovanju. U slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti 36
poslodavac je dužan da:
➢ upozna sve radnike koji su ili bi mogli biti izloženi ozbiljnoj i
neposrednoj opasnosti o riziku koji postoji kao i mjerama koje
su preduzete ili koje će se preduzeti u pogledu zaštite, što je
prije moguće,
➢ preduzme mjere i izda uputstva kako bi se omogućilo
radnicima da u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti prekinu
sa radom i/ili odmah napuste radno mjesto i pređu na neko
sigurno mjesto,
➢ ne traži od radnika da nastave rad u situaciji kada još uvijek
postoji ozbiljna i neposredna opasnost, osim u izuzetnim
slučajevima kada postoji ozbiljna i neposredna opasnost po
sigurnost više ljudi i širu okolinu.

Radnici koji u slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti napuste

svoje radno mjesto i/ili opasno područje ne smiju snositi
negativne posljedice u smislu propisa o radu.
37
U slučaju ozbiljne i neposredne opasnosti po vlastitu sigurnost
ili sigurnost drugih lica, radnici koji nisu u mogućnosti stupiti u
vezu sa neposrednim rukovodiocem, obavezni su preduzeti
odgovarajuće mjere u skladu sa svojim znanjem i tehničkim
sredstvima koja su im na raspolaganju, da bi se izbjegle
posljedice te opasnosti, pod uslovom da te mjere ne smiju biti u
očitom neskladu sa opasnošću. Zbog preduzimanja mjera
radnici koji nisu u neposrednoj vezi sa rukovodiocem ne smiju
snositi negativne posljedice u smislu propisa o radu.

38
 Zakonom o zaštiti od požara i vatrogastvu („Službene novine
Federacije BiH“, br. 64/09), je regulisano da su pravna lica,
državni organi i druge institucije, dužni:
➢ odrediti zaposleno lice koje će biti zaduženo da se stara o
provođenju mjera zaštite od požara utvrđenih općim aktom, s
tim da to lice bude posebno stručno osposobljeno za uspješno
obavljanje poslova iz zaštite od požara;
➢ Pravna lica sa većim izvorima opasnosti, mogu formirati
stručnu službu zaštite od požara i utvrditi nadležnost te službe.
➢ Vlasnik može ovlastiti pravno lice registrirano za obavljanje
poslova iz oblasti zaštite od požara koje ima odgovarajuće
stručne kadrove i opremu i sredstva za vršenje tih poslova,
koje će za njegove potrebe provoditi mjere zaštite od požara,
zaključivanjem ugovora sa tim pravnim licima.
Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva
propisati način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i
opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja radnika 39
na radu, broj radnika, njihovo osposobljavanje i oprema kojom
raspolažu, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu
pomoć.
 8. Izrada upustava
a) Uputstva za postupak i radnje u slučaju ozbiljne i
neposredne opasnosti
b) Upustva za primjenjivanje mjera zaštite na radnim mjestima
sa povećanim rizikom
c) Upustva u načinu korištenja prostora, prostorija, sredstava
rada, opasnih materija i opreme
d) Izrada upustava o rezultatima procjene rizika na radnom
mjestu, mjerama kojima se rizici otklanjaju u cilju povećane
sigurnosti i zaštite zdravlja na radu za radnike mlađe od 18
godina, žene za vrijeme trudnoće i dojenja i radnike sa
promjenjenom radnom sposobnošću

Poslodavac je dužan na
mjestima rada, na sredstvima
za rad i pripadajućim
instalacijama trajno postaviti
znakove upozorenja na
40
opasnost i znakove općih
obavještavanja
 9. Vođenje evidencije
Vođenje evidencije o:
a) radnicima na radnim mjestima sa povećanim rizikom,
b) radnim mjestima sa povećanim rizikom,
c) opasnim materijama koje se koriste pri radu,
d) provjeri znanja radnika iz oblasti sigurnosti i zaštite
zdravlja na radu,
e) izvršenim pregledima i ispitivanjima radne sredine i
sredstava za rad,
f) povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim
slučajevima i njihovim uzrocima,
g) ljekarskim pregledima radnika.
U ovom dijelu zakon je predvidio vođenje evidencije o opasnim
materijama koje se koriste pri radu, što do sada nije bio slučaj
Opasne materije predstavljaju one materije koje u svim formama
postojanja i svim uslovima korištenja, svojim negativnim karakteristikama,
kao što su eksplozivnost, zapaljivost, korozivnost, otrovnost,
radioaktivnost i druge, mogu biti uzročnik različitih štetnih dejstava i 41
opasnosti po zdravlje ljudi, oštećenja ili uneštećenja materijalnih dobara
usljed razarajućeg termičkog ili fiziološkog dejstva te ugrožavanja radne i
životne sredine.
Razvrstavanje opasnih marerija prema ADR (ADR je Europski
sporazum o međunarodnom cestovnom prevozu opasnih
materija) je izvršeno na klase:

KLASA 1 - eksplozivne materije i predmeti;

KLASA 2 - zbijeni gasovi pretvoreni u tečnost i
gasovi rastvoreni pod pritiskom : zapaljivi gasovi; nezapaljivi
gasovi; otrovni gasovi

42
KLASA 3 - zapaljive tečnosti;
KLASA 4.1. - zapaljive čvrste materije;
KLASA 4.2. - materije sklone samopaljenju;
KLASA 4.3. - materije koje u dodiru sa vodom razvijaju
zapaljive gasove;

KLASA 5.1. - oksidirajuće materije;

KLASA 5.2. - organski peroksidi;

43
KLASA 6.1. - otrovi;
KLASA 6.2. - zagađujuće (gadne) i zarazne materije;

KLASA 7 - radioaktivne materije;

44
 KLASA 8 - korozivne (nagrizajuće) materije i
KLASA 9 - ostale opasne materije

10. Raspoređivanje radnika na poslove sa povećanim rizikom

Za poslove koji su internim aktom o zaštiti na radu i
ugovorom o radu utvrđeni kao poslovi sa povećanim rizikom,
utvrditi postupak za raspoređivanje radnika na te poslove,
uvjete rada i zdravstveni nadzor.

45
 Značajne novine u Zakonu o zaštiti na radu
1. Na nivou Federacije uvodi se Vijeće za zaštitu na radu čime se
obezbjeđuje tripartizam u funkciji unapređivanja sigurnosti i
zaštite zdravlja na radu kojeg osniva Vlada Federacije BiH;
2. Značajna novina je i pojam rizika i upravljanja rizikom. Zakon
obavezuje poslodavce da izvrše procjenu rizika za sva radna
mjesta i da odredi poslove sa povećanim rizikom;
3. Novina je i obavezno posebno osiguranje od rizika, nesreće ili
povreda na radu odnosno profesionalnog oboljenja svih radnika
koji rade na poslovima sa povećanim rizikom;

4. Obavještavanje i savjetovanje sa radnicima i njihovim

predstavnicima takođe predstavlja novi pristup u preventivi i
obavezu poslodavca da se savjetuje sa radnicima ili njihovim
predstavnicima i omogućava im da učestvuju u raspravama o
svim pitanjima u pogledu sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu;
5. Zdravstveni nadzor je takođe izmijenjen i stavljen u funkciju
preventive, naročito u dijelu savjetovanja poslodavca o 46
unapređenju zaštite zdravlja radnika;
6. U dijelu osposobljavanja radnika za siguran rad značajna
novina je da se obuka vrši u toku radnog vremena i ne smije
izazvati troškove za radnika;
7. U dijelu zaštite zdravlja osjetljivih kategorija, od velikog
značaja je zaštita tih kategorija. Zakon ih izdvaja time što
predviđa posebnu obavezu uređivanja njihovih prava,
obaveza i mjera zaštite;

8. Kazne za prekršaje u oblasti zaštite na

radu zbog propusta, odnosno
neprimjenjivanja mjera zaštite su stroge.
9. Novina u Zakonu je i da radnik za zaštitu
na radu mora biti odgovarajuće
osposobljen i imati položen stručni ispit
koji se odnosi na sigurnost i zaštitu
zdravlja na radu, prema programu koji
utvrđuje federalni ministar
10.Takođe i radnik u ovlaštenoj organizaciji
će morati polagati stručni ispit 47
 Zakonom je propisano da će federalni ministar u roku od
godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona donijeti:
❖ Pravila prema kojim poslodavac vrši procjenu rizika;
❖ Pravilnik kojim će se propisati uslovi koje moraju ispunjavati
radnici za zaštitu na radu, program, sadržaj, način i troškove
polaganja stručnog ispita, sastav komisije, kao i uslovi pod kojim
određena lica mogu biti oslobođena obaveze polaganja stručnog
ispita;
❖ Način, postupak i rokove vršenja prethodnih i periodičnih
ljekarskih pregleda radnika koji obavljaju poslove sa povećanim
rizikom;
❖ Obrazac o sadržaju i načinu podnošenja izvještaj o povredi
na radu koja se dogodi i profesionalnom oboljenju koje nastane
na radnom mjestu, koji se dostavlja radniku koji je pretrpio
povredu, odnosno kod kojeg je nastalo oboljenje, nadležnom
zavodu zdravstvenog osiguranja kod kojeg je radnik zdravstveno
osiguran, ovlaštenoj zdravstvenoj ustanovi koja obavlja usluge
specifične zdravstvene zaštite/medicine rada kod poslodavca, 48
kao i nadležnoj inspekciji rada, u roku od sedam dana od dana
pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja;
❖ Način vođenja i obrazac registra rješenja o dozvoli, odnosno
oduzimanju dozvole za rad ovlaštenih organizacija za zaštitu na
radu koje vodi ministarstvo;
❖ Pravilnik o organizacijskim, kadrovskim, tehničkim i drugim
uslovima koje moraju ispunjavati ovlaštene organizacije za
zaštitu na radu, postupak i način utvrđivanja tih uslova, te
sadržaj, program, način i troškovi polaganja stručnog ispita
radnika koji u ovlaštenoj organizaciji koji obavljaju stručne
poslove, kao i sastav komisije pred kojom se polaže stručni ispit;
❖ Način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i
ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u
radnim i pomoćnim prostorijama, periodičnih pregleda i
ispitivanja sredstava za rad i sredstava i opreme lične zaštite,
električnih i gromobranskih instalacija na objektima na kojima se
primjenjuju mjere zaštite na radu, te oblik i sadržaj zapisnika i
isprave i
❖ Postupak skraćivanja radnog vremena kod poslodavca, kao i
kadrovske, organizacijske, tehničke i druge uslove koje moraju 49
ispunjavati ovlaštene organizacije za izdavanje stručnog nalaza o
skraćivanju radnog vremena.
Pored toga federalni ministar će donijeti (nije naveden rok):
❖ Granične vrijednosti izloženosti opasnim materijama, kao i
pravila, mjere i postupke zaštite na radu radnika koji su izloženi
opasnim materijama na radu.
❖ Uslove koje mora ispunjavati stručno osoblje iz organizacije
za zaštitu na radu, kao i način i uslove obavljanja poslova zaštite
na radu kod poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja
radnika.
❖ Način provođenja mjera za prvu pomoć, potrebna sredstva i
opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja
radnika na radu, broj radnika koji će provoditi mjere, njihovo
osposobljavanje i oprema kojom će raspolagati, kao i druga
pitanja od važnosti za provođenje mjera za prvu pomoć;
❖ Postupak za raspoređivanje radnika na poslove sa
povećanim rizikom, uslovi rada i zdravstveni nadzor

50
HVALA NA PAŽNJI!

51