Professional Documents
Culture Documents
Banja Luka
Smijer:
Tehničar elektroenergetike
Kandidat: Mentor:
Koljić Sead prof. Ćirić Gordana
Zaštita na radu, kao sistemski organizovano djelovanje, sastavni je dio organizacije rada i izvođenja
radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u skladu s općim
načelima prevencije utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu[1] (u daljem tekstu: ZZR) i provedbenim
aktima ovog zakona i u skladu sa svojim internim aktom /pravilnikom o zaštiti na radu.
U skladu sa ZZR, poslodavac je dužan da organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu,
izvrši procjenu rizika za svako radno mjesto, utvrdi poslove sa povećanim rizikom i donese interni akt
o zaštiti na radu i implementira ga.
Cilj izgradnje organizacione strukture zaštite na radu nije sama sebi svrha nego zakonodavna i
organizaciona pretpostavka za otklanjanje svih faktora rizika od smrtnih ishoda na radu, povreda na
radu, profesionalnih oboljenja i smanjenja odsustva sa rada (bolovanja) ili njihovog svođenja na
minimum, pa je akt o procjeni rizika najvažniji akt kojim se prepoznaju i analiziraju svi rizici na
radnom mjestu i radnoj okolini, radna mjesta s povećanim rizikom, daju preporuke i obavezuje
poslodavac da primijeni sve mjere neophodne za eliminisanje ili svođenje rizika na najmanju mjeru
U ovom tekstu pokušat ćemo poslodavcima predočiti redoslijed postupanja prilikom implementacije
Zakona o zaštiti na radu, odnosno implementacije internog akta o zaštiti na radu, s obzirom na
obaveze koje su pred njim.
Organizovanje poslova sigurnosti i zaštite zdravlja na radu podrazumijeva, vodeći računa o tehničko-
tehnološkom procesu rada, broju radnika, broju lokacija odvojenih radnih jedinica, opasnostima i
rizicima po zdravlje radnika, da poslodavac kod kojeg postoje poslovi sa povećanim rizikom određuje
jednog ili više radnika koji će obavljati poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja
radnika, što znači da ima u radnom odnosu zaposleno ili zaposli lice ili više lica koje će obavljati
poslove vezane za sprečavanje rizika na radu i zaštitu zdravlja radnika – radnik za zaštitu na
radu. Radnik za zaštitu na radu mora biti odgovarajuće osposobljen i imati položen stručni ispit koji se
odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu (stručni ispit).
Zakonom je propisana obaveza federalnog ministra rada da propiše uvjete koje mora ispunjavati
stručno osoblje poslodavca, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod poslodavca u
zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika, koji nije još donesen.
Poslodavac je dužan radniku za zaštitu na radu osigurati uvjete za rad, potrebnu opremu i pomoć
drugog stručnog osoblja, kao i sredstva za obavljanje i organizovanje preventivnih i zaštitnih mjera, a
ovaj radnik ne može biti doveden u nepovoljniji položaj zbog poslova koje obavlja u cilju sprečavanja
rizika na radu i zaštite zdravlja radnika
Radnik za zaštitu na radu nadležan je da, između ostalih nadležnosti, učestvuje u izradi akta o procjeni
rizika, koji je osnov i preduslov za izradu internog akta o zaštiti na radu, i izradi prijedloga internog
akta o zaštiti na radu.
Povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u oblasti
sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca (u daljem tekstu: povjerenik).
a) dobije informacije o uvjetima rada, analizama povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti
vezanih za rad, nalazima i preporukama inspekcijskih organa,
d) zahtijeva inspekcijski pregled ako smatra da mjere koje je preduzeo poslodavac nisu primjerene
cilju po kojem treba osigurati sigurne i zdrave uvjete rada i iznese svoja zapažanja u toku
inspekcijskog pregleda,
e) prisustvuje inspekcijskim pregledima i/ili dostavi svoja zapažanja u toku inspekcijskih pregleda.
Povjerenik za zaštitu na radu je lice zaposleno kod poslodavca, poslove povjerenika može obavljati
najviše šest sati sedmično, a za vrijeme obavljanja poslova povjerenika ima pravo na naknadu plaće u
visini plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu.
Poslodavac osigurava povjereniku za zaštitu na radu potrebna sredstva da može ostvarivati svoje
funkcije koje proizilaze iz ovog zakona. Koja su to potrebna sredstva nije propisano zakonom, ali su
Zbog toga što će se povjerenik naći u situaciji da se, zbog zahtjeva za poboljšanje i unapređenje
uslova rada i mjera zaštite na radu, “zamjera” poslodavcu, jer iz toga proističu troškovi za poslodavca,
povjerenik je zaštićen zakonom na način da je propisano da ne može biti doveden u nepovoljniji
položaj u odnosu na druge radnike, zbog svojih poslova vezanih za sigurnost i zaštitu zdravlja na
radu.
Nepovoljniji položaj znači vođenje disciplinskog postupka zbog zakonitog zauzimanja za prava
radnika, neopravdani premještaj na drugo radno mjesto, mobing i sl.
ZZR propisuje da povjerenik za zaštitu na radu mora imati odgovarajuću stručnu spremu i radno
iskustvo. Međutim, ovim zakonom nije propisano koja je to odgovarajuće stručna sprema i radno
iskustvo.
Moguće je da federalni ministar rada, pravilnikom kojim propisuje uvjete koje mora ispunjavati
stručno osoblje poslodavca, propiše i uvjete koje treba da ispunjava povjerenik za zaštitu na radu.
Međutim, ako analiziramo prava povjerenika, vidjet ćemo da bi to trebao biti radnik poslodavca, koji
radi u procesu rada koji se obavlja pod povećanim rizikom i ima iskustvo sa načinom rada,
opasnostima od rada sa postojećim sredstvima rada, ispravnim ili pogrešnim postupanjima koja
dovode do dodatnih opasnosti i slično, koji će zahvaljujući tome uspješno predstavljati radnike u
skladu sa nadležnostima/pravima koje ima. To po našem mišljenju ne mora biti radnik VSS, ako na
poslovima s povećanim rizikom rade radnici druge kvalifikacije, ali mora biti iskusan i dobar radnik
na tim poslovima.
Kod poslodavca koji zapošljava 30 ili više radnika, radnici biraju ili imenuju povjerenika za zaštitu na
radu. Broj povjerenika, izbor i njihov mandat utvrđuju se u skladu sa propisom o vijeću zaposlenika,
vodeći računa o zastupljenosti svih dijelova procesa rada.
Bez obzira da li je povjerenik izabran od strane radnika ili imenovan od strane sindikata, povjerenik
ima ista prava i obaveze koja su propisana ZZR.
Ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje radnika, rad na izdvojenim
mjestima i sl.), povjerenik će biti izabran ili imenovan bez obzira na broj radnika.
Ovo je važno naglasiti s obzirom da postoje poslodavci sa manjim brojem radnika , čija djelatnost
predstavlja povećanu opasnost za zdravlje i život radnika, odnosno poslovi s povećanim rizikom, a
povjerenik za zaštitu na radu predstavlja izabrano ili imenovano lice da ih predstavlja kod poslodavca
u oblasti zaštite na radu.
Broj povjerenika
Broj povjerenika određuje se shodnom primjenom Zakona o vijeću zaposlenika (u daljem tekstu:
ZVZ), a to znači:
S obzirom da postoje nedoumice na koji način se shodno primjenjuje ZVZ, u daljem tekstu predočit
ćemo proceduru izbora.
Povjerenik se bira se na prijedlog sindikata ili najmanje 20% zaposlenika od ukupnog broja
zaposlenih koji su u radnom odnosu.
Svi radnici kod poslodavca imaju pravo da biraju i budu birani za povjerenika, osim članova upravnog
odbora, poslovodnog organa, nadzornog odbora i članova njihovih porodica, te zaposlenika koje
poslodavac ovlasti da ga zastupaju u odnosima sa zaposlenim.
Povjereniku prestaje mandat isključenjem, ako je na skupu/zboru radnika za isključenje glasalo više
od polovine zaposlenih.
Sazivanje izbora
Sazivanje izbora vrši se na skupu/zboru radnika poslodavca.
Skup/zbor radnika, radi sazivanja izbora povjerenika, saziva sindikat,[13] a ako sindikat nije formiran,
skup/zbor radnika saziva se na zahtjev najmanje 20% radnika od ukupnog broja zaposlenih koji su u
radnom odnosu kod poslodavca.
Izborna komisija
Izborna komisija ima neparan broj članova, a najmanje tri člana.
Član izborne komisije ne može biti radnik koji je kandidat za člana vijeća zaposlenika.
Izborna komisija utvrđuje i objavljuje listu svih zaposlenika koji imaju pravo da glasaju (birački
spisak).
Izborna komisija:
O radu izborne komisije vodi se zapisnik koji se objavljuje nakon provedenih izbora.
Svaku grupu radnika koja predlaže listu kandidata mora podržati najmanje 10% radnika od ukupnog
broja zaposlenih.
Svaka lista kandidata ima onoliko kandidata koliko se bira povjerenika kod poslodavca.
Na osnovu jedne ili više lista kandidata izborna komisija utvrđuje i objavljuje jedinstvenu listu
kandidata za izbor članova vijeća zaposlenika.
Tajno glasanje
Glasanje se vrši zaokruživanjem rednog broja ispred imena onog kandidata na glasačkom listiću za
koga radnik želi da glasa.
Troškove provođenja izbora snosi poslodavac (naknada plaće za vrijeme glasanja, kao da je radnik
radio, obezbjeđenje prostora, troškova glasačkih kutija, listića i drugi troškovi koji nastaju povodom
organizovanja i provođenja izbora).
Ako je na listi kandidata bio isti broj kandidata koliko se bira povjerenika, izabrani su oni kandidati
koji su dobili više od jedne polovine glasova zaposlenika koji su glasali.
Ako je na jedinstvenoj listi kandidata bilo više kandidata nego što se bira povjerenika, izabrani su oni
kandidati koji su dobili najveći broj glasova i najmanje 30% glasova radnika koji su glasali.
Ako kandidat za povjerenika ne dobije dovoljan broj glasova ili dva ili više kandidata dobiju jednak
broj glasova, glasanje se ponavlja za one kandidate koji nisu dobili potrebnu većinu ili su dobili
jednak broj glasova.
Ako izborna komisija na osnovu izbornog materijala utvrdi nepravilnosti na pojedinim ili svim
glasačkim mjestima koje su bitno uticale na rezultate izbora, poništit će glasanje na svim, odnosno na
onim glasačkim mjestima na kojima je bilo takvih nepravilnosti.
Ako je glasanje poništeno zbog nepravilnosti na pojedinim glasačkim mjestima, ponavljanje glasanja
vrši se samo na tim glasačkim mjestima.
Bez obzira što poslodavac, osim što snosi troškove izbora, nema nikakvu obavezu u
izboru/imenovanju povjerenika za zaštitu na radu, niti je odgovaran ako povjerenik nije
izabran/imenovan, bilo bi poželjno da na prikladan način upozna radnike o obavezi odnosno
mogućnosti izbora / imenovanja povjerenika, čiji je izbor/imenovanje prvenstveno u interesu radnika
te da im omogući upoznavanje s ulogom i pravima i obavezama povjerenika, te procedurom izbora.
Akt o procjeni rizika sadrži opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja zdravlja na
mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na najmanju moguću mjeru u
cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Poslodavac vrši procjenu rizika na osnovu Pravila o procjeni rizika, koja je donio federalni ministar
rada i socijalne politike, u saradnji s federalnim ministrom zdravstva i koja se primjenjuju od 16.
marta 2021.godine.
Pravilima o procjeni rizika propisano je da akt o procjeni rizika može izraditi ovlaštena organizacija
koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za obavljanje te vrste poslova.
Ovlaštena organizacija za zaštitu na radu je privredno društvo ili ustanova specijalizovana za vršenje
periodičnih pregleda iz oblasti zaštite na radu, procjene rizika i osposobljavanja radnika.
Saglasno ZZR, ako se u nedostatku stručnog osoblja poslovi zaštite i prevencije ne mogu organizovati
kod poslodavca, poslodavac će angažovati ovlaštenu organizaciju za zaštitu na radu.
Ako poslodavac angažuje ovlaštenu organizaciju, dužan je da joj osigura uvid u podatke vezane za
rizike po sigurnost i zdravlje na radu, kao i mjere i aktivnosti za sprečavanje tih rizika na nivou
radnog mjesta, a te podatke, kao i preduzete mjere i aktivnosti ovlaštena organizacija pribavlja putem
radnika za zaštitu na radu (učestvovanje u izradi akta o procjeni rizika).
Znači da poslodavac, putem radnika za zaštitu na radu koji je zaposlen kod poslodavca ili kojeg
zaposli, stručnih lica koja su zaposlena kod poslodavca i u konsultacijama s povjerenikom za zaštitu
na radu, donosi akt o procjeni rizika.
Za poslodavce u ovim djelatnostima, koji zapošljavaju preko 30 radnika, akt o procjeni rizika izrađuje
ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike za
obavljanje te vrste poslova.
Svaki pravni subjekt može angažovati ovlaštenu organizaciju za donošenje akta o procjeni rizika, ali i
ne mora ukoliko u okviru svoje firme posjeduje ljudske, materijalne i organizacijske sposobnosti u
skladu sa članom 33. ZZR i pravilnikom kojim će federalni ministar rada propisati uvjete koje mora
ispunjavati stručno osoblje poslodavca, kao i način i uvjete obavljanja poslova zaštite na radu kod
poslodavca u zavisnosti od rizika, djelatnosti i broja radnika.
Treba naglasiti da se uz ZZR, primjenjuju se i odredbe Zakona o vijeću zaposlenika, kojim je također
propisano da se, prije donošenja odluke značajne za prava i interese zaposlenika poslodavac
obavezno konsultuje sa vijećem zaposlenika/sindikatom o namjeravanoj odluci, a naročito kada se
radi mjerama u vezi sa zaštitom zdravlja i zaštitom na radu, značajnim promjenama ili uvođenju nove
tehnologije i o drugim odlukama za koje je kolektivnim ugovorom predviđeno konsultovanje vijeća
zaposlenika/sindikata u njihovom donošenju, pa ako je to predviđeno kolektivnim ugovorom,
potrebne su konsultacije i prilikom donošenja pravilnika o zaštiti na radu.
Poslodavac, internim aktom o zaštiti na radu, utvrđuje organizaciju provođenja zaštite na radu, pravila
prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima se provodi mjera skraćivanja
radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika koji rade na poslovima sa povećanim
rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i
odgovornosti radnika za zaštitu na radu i drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja
za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.
Na osnovu akta o procjeni rizika i zaključka iz tog akta, u internom aktu o zaštiti na radu mora da
bude sadržan:
a) spisak svih radnih mjesta na kojima je izvršena procjena rizika s navođenjem stupnja utvrđenog
rizika,
b) spisak radnih mjesta koja su utvrđena kao radna mjesta s povećanim rizikom,
c) izjavu poslodavca kojom se obvezuje da će primijeniti sve utvrđene mjere za siguran i zdrav rad
radnika.
Rok za usklađivanje internog akta o zaštiti na radu je godinu dana od dana stupanja na snagu ZZR –
30.10.2021.godine.
1. Prioritetno otkloniti rizike utvrđene Aktom o procjeni rizika u rokovima utvrđenim internim
aktom o zaštiti na radu
2. Uskladiti Pravilnik o radu, u dijelu koji se odnosi na opis radnih mjesta i uslove potrebne za
rad na tim radnim mjestima, odnosno poslove s povećanim rizikom sa poslovima utvrđenim u
internom aktu o zaštiti na radu , kao i u dijelu dodatka na plaću za poslove s povećanim
rizikom,
3. Identifikovati i zabraniti rad licima koja pripadaju grupama posebno osjetljivim na rizike na
određenim poslovima i rasporediti ih na druge odgovarajuće poslove.
Grupe posebno osjetljive na rizike, kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa
invaliditetom, kao i radnici sa promijenjenom radnom sposobnošću Invalid II kategorije i invalidna
lica ,u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju), moraju se zaštititi od opasnosti
koje posebno njih pogađaju.
Zabranjen je rad maloljetnicima na poslovima koji mogu ugroziti njihovo zdravlje i razvoj.
Radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću ne smije obavljati poslove na kojima postoji opasnost
smanjenja preostale radne sposobnosti.
Poslodavac je dužan osigurati da zaposlena žena za vrijeme trudnoće i dojenja, radnik mlađi od 18
godina života i radnik sa promijenjenom radnom sposobnošću, i pored osposobljavanja za siguran i
zdrav rad, budu u pisanoj formi obaviješteni o rezultatima procjene rizika na radnom mjestu i o
mjerama kojima se rizici otklanjaju u cilju povećanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Poslodavac vodi evidenciju upisivanjem podataka u sredstva za vođenje evidencija (kartoteka, knjiga,
elektronski, obrasci i dr.), a poslodavac utvrđuje način vođenja evidencije.
a) Evidencija o radnim mjestima s povećanim rizikom i evidencija radnika koji rade na tim radnim
mjestima
Proizvođači i uvoznici opasnih materija dužni su da daju uputstvo za sigurnu upotrebu i rukovanje.
Uputstvo sadrži identifikacione podatke, podatke o fizičkim, hemijskim i biološkim karakteristikama,
stepen opasnosti od požara i eksplozije, opasnosti po zdravlje, o radioaktivnosti, o ekološkim
podacima, o posebnim zaštitnim mjerama, o načinu skladištenja i označavanja, o prijenosu i
transportu, kao i o postupku otklanjanja opasnih materija (sigurnosni list). Ovi podaci se daju na
jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini, odnosno Federaciji.
Poslodavac je dužan da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod zasnivanja radnog
odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove tehnologije ili novih
sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može prouzrokovati promjenu mjera za siguran
i zdrav rad.
Poslodavac je dužan da radnika u toku osposobljavanja za siguran i zdrav rad, upozna sa svim vrstama
rizika na poslovima na koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na
radu, u skladu sa aktom o procjeni rizika. Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora biti
prilagođeno specifičnostima njegovog radnog mjesta.
Radnici ne mogu biti raspoređeni na radna mjesta na kojima će samostalno obavljati poslove prije
nego što budu osposobljeni za siguran i zdrav rad, a poslodavac kod kojeg rad obavljaju radnici
drugog poslodavca mora osigurati da ti radnici budu upoznati sa mjerama zaštite na radu i
zdravstvenim rizicima na radu.
Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad mora se obavljati u toku radnog vremena i ne smije
izazvati troškove za radnika.
Osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad, poslodavac obavlja teorijski i na praktičan način.
Periodične provjere osposobljenosti za siguran i zdrav rad radnika koji radi na poslovima sa
povećanim rizikom vrši se na način, u roku i po postupku utvrđenom aktom o procjeni rizika, a
obavlja se na radnom mjestu.
Poslodavac može obaviti osposobljavanje radnika ako ima zaposlena lica sa odgovarajućom visokom
stručnom spremom iz oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu.
Ako poslodavac nije u mogućnosti da izvrši osposobljavanje radnika člana, te poslove povjerit će
ugovorom ovlaštenoj organizaciji koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne politike
za obavljanje te vrste poslova.
Sredstva za rad, koja podliježu obavezi periodičnih pregleda i ispitivanja iz oblasti zaštite na radu,
mogu se upotrebljavati samo ako posjeduju zapisnik i upotrebnu dozvolu, kojim se dokazuje da
pregledana sredstva za rad udovoljavaju propisima donesenim na osnovu zakona. Periodične preglede
i ispitivanja vrši ovlaštena organizacija koja ima dozvolu Federalnog ministarstva rada i socijalne
politike za obavljanje te vrste poslova, a s kojom poslodavac zaključuje ugovor.
Način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja, te oblik i sadržaj zapisnika i
isprave propisani su Pravilnikom o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i
ispitivanja iz oblasti zaštite na radu.
Pravilnikom je propisan način, postupak i rokovi vršenja periodičnih pregleda i ispitivanja sredstava
za rad i sredstava i opreme osobne zaštite, električnih i gromobranskih instalacija na objektima na
kojima se primjenjuju mjere zaštite na radu, periodičnih pregleda i ispitivanja fizičkih, kemijskih i
bioloških štetnosti i mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama, te oblik i sadržaj zapisnika o
stručnom nalazu i isprave koji se izdaju nakon obavljenog pregleda i ispitivanja te nabrojana sredstva
za rad koja podliježu periodičnim pregledima i ispitivanjima od strane ovlaštene organizacije.
Periodični pregledi i ispitivanja ostalih sredstava za rad koja nisu nabrojana u ovom Pravilniku, vrše
se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim općim aktom poslodavca, u skladu s uputama
proizvođača, standardima i tehničkim propisima.
Evidencija se čuva najmanje deset godina od dana kada se desio događaj, ako drugim propisom nije
određen duži rok.
Izvještaj se dostavlja u roku od sedam dana od dana pretrpljene povrede odnosno nastanka oboljenja,
a podnosi se na obrascu čiji sadržaj i način podnošenja propisuje federalni ministar u saradnji sa
federalnim ministrom zdravstva.
Pored toga, poslodavac je obavezan da o svakom smrtnom slučaju, težoj povredi na radu,
profesionalnom oboljenju i svakoj pojavi koja bi mogla ugroziti život ili zdravlje radnika na
radu, odmah obavijestiti nadležnu inspekciju rada
Za svaku povredu na radu poslodavac je dužan na uviđaj pozvati radnika za zaštitu na radu,
neposrednog rukovodioca povrijeđenog radnika i povjerenika za zaštitu na radu.
Zakonom o zdravstvenoj zaštiti (dalje: ZZZ) propisano je da su pravne i fizičke osobe obvezne da za
svaki slučaj povrede na radu i oboljenja od profesionalne bolesti radnika dostave kantonalnom zavodu
osiguranja prijavu, u roku od tri dana od dana povrede odnosno utvrđivanja oboljenja od
profesionalne bolesti.
ZZR propisuje da je poslodavac dužan dostaviti nadležnoj inspekciji rada godišnji izvještaj o
povredama na radu, profesionalnim oboljenjima, smrtnim slučajevima i njihovim
uzrocima, najkasnije do 15. januara tekuće godine za proteklu godinu, koji sadrži podatke o:
Postojeću evidenciju potrebno je ažurirati ili uspostaviti novu evidenciju o prethodnim i periodičnim
pregledima radnika na radnim mjestima sa povećanim rizikom u skladu s Pravilnikom o uslovima za
utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim
radnim mjestima, koji se primjenjuje do donošenja novog pravilnika.
S obzirom na odredbe ZZR o obavezi utvrđivanja uvjeta rada i zahtjeva u pogledu sposobnosti
radnika za sve poslove u tehničko-tehnološkom procesu rada, odnosno obavezu utvrđivanja uvjeta
rada i zahtjeva u pogledu zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti radnika koji će te poslove obavljati
te izričitu odredbu da radnik ne može zasnovati radni odnos ukoliko prethodno nije utvrđeno da
njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju uvjetima rada i zahtjevima radnog
mjesta, poslodavac je dužan uspostaviti i evidenciji o prethodnim ljekarskim pregledima ostalih
radnika, koji ne obavljaju poslove sa povećanim rizikom, kao i evidenciju prethodnih ljekarskih
pregleda radnika koji rade na ostalim radnim mjestima.
– zdravstvena sposobnost radnika u odnosu na posao na koji se prima na rad ili koji obavlja.
Poslodavcu je omogućeno da zaključi ugovor o radu s radnikom koji nema opću radnu sposobnost ali
ima ograničenu ili preostalu radnu sposobnost.
Ograničena i preostala radna sposobnost može da znači da je radnik u cijelosti sposoban da s punim
radnim vremenom obavlja poslove određenih radnih mjesta, odnosno za obavljanje ciljanog posla na
koje se prima u radni odnos. Ograničena radna sposobnost kod osobe može da postoji ili nastupi prije
stupanja u radni odnos. Takva osoba po prirodi bolesti ili zdravstvenog stanja koja određuje status
zdravstvene sposobnosti može biti sposobna da obavlja određene poslove u cijelosti i s punim radnim
vremenom (kancelarijski poslovi invalida u kolicima, slijepi telefonista, prevodilac i sl.).
Tokom trajanja rada, zbog bolesti, profesionalne bolesti, povrede na radu ili van rada radnik može da
postane nesposoban za obavljanje poslova na koje je raspoređen, odnosno prijeti mu opasnost od
invalidnosti. Takvog radnika poslodavac je dužan rasporediti na drugo odgovarajuće radno mjesto, a
tek ako to nije moguće, može mu otkazati ugovor o radu u skladu sa zakonom.
Prethodne i periodične preglede radnika obavlja ovlaštena zdravstvena ustanova koja u skladu sa
propisima o zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine
rada.
Saglasno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti (dalje: ZZZ), specifična zdravstvena zaštita zaposlenika
ostvaruje se na osnovu ugovora između poslodavca i zdravstvene ustanove koja u svom sastavu ima
djelatnost medicine rada, ili ugovorom sa specijalistom medicine rada u privatnoj praksi.
Troškove specifične zdravstvene zaštite snosi poslodavac.
Poslodavac je obavezan sa ugovori posebno osiguranje od rizika nesreće i povrede na radu radnika
koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom, radi obezbjeđenja naknade štete.
Za povredu na radu i oboljenja od profesionalne bolesti osiguranika pravna ili fizička osoba osigurava
u cijelosti sredstva za ostvarivanje prava iz člana 36. ovog zakona.
ZZR propisuje obavezu poslodavca da obezbijedi radnicima sredstva i opremu lične zaštite.
Poslodavac ne smije staviti u upotrebu sredstva i opremu lične zaštite ako nisu izrađena u skladu sa
uvjetima za upotrebu sredstava za rad propisanim ZZR.
Poslodavac je obavezan da osigura da se sredstva i oprema lične zaštite održavaju u dobrom stanju te
da isključi iz upotrebe sredstva i opremu lične zaštite na kojima nastanu promjene zbog kojih postoji
opasnost po sigurnost i zdravlje radnika.
Poslodavac je obavezan ugovoriti sa ovlaštenom organizacijom za zaštitu na radu, koja ima odobrenje
Federalnog ministarstva za rad:
1. periodične preglede sredstava rada i sredstava i opreme lične zaštite pri radu, u skladu sa
tehničkim standardima,
2. periodične preglede i ispitivanja fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti i mikroklime u radnoj
okolini,
3. periodične preglede i ispitivanja sredstava rada i opreme, radnih i pomoćnih prostorija i
sredstava i opreme lične zaštite, koji ne podliježu obaveznim periodičnim pregledima i
ispitivanjima.
a) preduzme potrebne mjere za prvu pomoć, protivpožarne mjere i mjere za evakuaciju radnika,
prilagođene prirodi aktivnosti i veličini preduzeća, odnosno poslovanja,
b) uspostavi potrebne veze sa specijalizovanim službama, posebno u pogledu prve pomoći, hitne
zdravstvene zaštite, spašavanja i protivpožarne zaštite.
Broj radnika, njihovo osposobljavanje i oprema kojom raspolažu moraju odgovarati veličini i/ili
posebnim opasnostima u pravnom licu, odnosno poslovanju.
Federalni ministar će u saradnji sa federalnim ministrom zdravstva propisati način provođenja mjera
za prvu pomoć, potrebna sredstva i opremu za pružanje prve pomoći u slučaju povreda i oboljenja
radnika na radu pitanja iz stava (3) ovog člana, kao i druga pitanja od važnosti za provođenje mjera
za prvu pomoć, do kada se primjenjuje Pravilnik o pružanju prve pomoći u slučaju povrede i
oboljenja radnika na radu.
Izvori