INSTRUKTAŽNI CENTAR

ustanova za obrazovanje odraslih

Križevci, F. Račkog 4

PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA OVLAŠTENIKA I

POVJERENIKA IZ ZAŠTITE NA RADU TE
RADNIKA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN U PODUZEĆU

_______________________
(NACRT)

Izradio: Ime i prezime, stručni naziv

Mjesto, mjesec godina.

SADRŽAJ

1. ZNAČAJ OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN NAČIN.................................1

2. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN................................................3
3. MPD TVORNICA PUMPI d.d. – OPĆI PODACI...........................................................4
4. ANALIZA RADNIH MJESTA........................................................................................5
5. PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA..................................................................7
5.1 Programske smjernice............................................................................................7
5.2 Teoretski dio osposobljavanja................................................................................8
5.2.1 Opći dio............................................................................................................8
5.2.2 Posebni dio......................................................................................................8
5.2.3 Specifični dio....................................................................................................9
5.2.4 Dodatni dio.......................................................................................................9
5.2.5 Organizacijski oblik teoretskog dijela osposobljavanja..................................10
5.3 Praktični dio osposobljavanja...............................................................................10
5.4 Trajanje osposobljavanja......................................................................................11
5.5 Učesnici osposobljavanja.....................................................................................11
5.6 Provjera znanja.....................................................................................................12
6. SADRŽAJ PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA........................................................13
6.1 Opći dio................................................................................................................ 13
6.2 Posebni dio...........................................................................................................14
6.3 Specifični dio........................................................................................................ 17
6.4 Dodatni dio........................................................................................................... 18
7. OBRAZOVNA LITERATURA ZA REALIZACIJU OSPOSOBLJAVANJA...................19
8. LITERATURA.............................................................................................................20
 1. ZNAČAJ OSPOSOBLJAVANJA ZA RAD NA SIGURAN
NAČIN
U sustavu zaštite na radu osposobljavanje radnika za rad na siguran način ima
poseban značaj, i uz funkcionalnu promidžbu rada na siguran način, jedna je od
učinkovitih mjera kojom se može uspješno djelovati na čimbenike koji se pojavljuju kao
izravni uzroci nezgoda na radu. To je, dakle, nužna nadopuna onim mjerama zaštite
kojima se osiguravaju sigurni uvjeti na radu jer omogućava radnicima da, uz obvezne
tehničke mjere zaštite, odgovarajućim vještinama, znanjima i ispravnim radnim
postupcima u potpunosti smanje pogrešne postupke i time izbjegnu nezgode na radu
[3].
Cilj osposobljavanja radnika za rad na siguran način jest osposobiti radnike
(izvršitelje posla) za sigurno obavljanje poslova, a rukovoditelje (organizatore posla i
proizvodnje) za takvo organiziranje poslova kod kojih bi se nezgode mogle dogoditi
samo zbog protupravnog djelovanja trećih osoba ili više sile. Drugim riječima, osnovni je
cilj osposobljavanja radnika za rad na siguran način svakog radnika prilagoditi
zahtjevima poslova koje obavlja u pogledu znanja, vještina i navika koje su uvjeti za rad
na tim poslovima [3].
U andragogiji definicija osposobljenosti kaže da je osposobljen onaj pojedinac
čije se ponašanje promijenilo u odnosu na neosposobljenog pojedinca. Dakle,
osposobljenost ne znači samo da je netko stekao neke nove spoznaje, nego da te nove
spoznaje primjenjuje u svojim postupcima, tj. da se ponaša drugačije nego netko tko
nije osposobljen [3].
Da bi radnici mogli na vrijeme uočiti opasnosti koje se javljaju na radnom mjestu ili
na sredstvima rada, moraju se putem osposobljavanja upoznati s vrstama i izvorima
opasnosti, mjerama zaštite i postupcima kojima se mogu otkloniti određene opasnosti.
No, ne samo da se moraju sa svime time upoznati, nego se trebaju i odgovarajuće
izmijenjeno ponašati u skladu sa činjenicama i podacima s kojima su se upoznali u
procesu osposobljavanja za rad na siguran način [3].
Isto tako, rukovoditelji se moraju, uz obvezu organiziranja rada na siguran način,
odnosno sprječavanja opasnih radnih postupaka, putem osposobljavanja za rad na
siguran način ne samo upoznati s vrstama i izvorima opasnosti kod poslova koje
organiziraju, nego moraju svladati i opća načela zaštite na radu i organizacijske mjere
zaštite u radnoj okolini u kojoj rukovode. Također, moraju svladati i metodičke postupke
poduke za rad na siguran način radnika čiji rukovoditelji te metode praćenja
osposobljenosti tih radnika. Motiviranje radnika za primjenu sigurnih postupaka pri radu
također je sastavni dio zadataka u tom sklopu [3].
Shodno tome, svi se radnici putem osposobljavanja za rad na siguran način moraju
upoznati sa svim pravima i dužnostima koja proizlaze iz zakonskih propisa, pravilima
struke i pravilima zaštite na radu u poduzeću u kojem rade, a koji su vezani za njihovo
radno mjesto, odnosno poslove ili funkcije koje obavljaju [3].

1
 Osposobljavanje za rad na siguran način je, dakle, potreba, a dobro je što je to i
zakonska obveza. No, da osposobljavanje i nije zakonska obveza, ipak bi ga trebalo
provoditi – budući da to nalaže zdrav razum [3].
Postoje tri skupine podataka koje osposobljavanje za rad na siguran način treba
obuhvatiti:
 što je opasno,
 kako se od opasnog štititi i
 što je u postupku štićenja čija obveza te tko pri tome ima kakva prava [3].
Ako se bilo koji od ovih elemenata izostavi (često se to događa s ovim posljednjim –
obveze), osposobljavanje nije cjelovito [3].
Naravno, nije potrebno isticati da je osposobljavanje za rad na siguran način koje se
provodi samo da bi se udovoljilo zakonskim obvezama čista besmislica, jer je to onda
trošak novca i redovno bez odgovarajućih rezultata. Kada se ovaj posao radi, treba ga
raditi tako da dovede do odgovarajućih rezultata, a to je smanjenje nezgoda na radu sa
svim neželjenim posljedicama – materijalnim štetama, ozljedama, profesionalnim
bolestima (koje su također uzrokovane radnim uvjetima) i, naravno, najtežim
posljedicama – smrtnim slučajevima [3].

2
 2. OSPOSOBLJAVANJE ZA RAD NA SIGURAN NAČIN
Osposobljavanje za rad na siguran način (kao i svako drugo osposobljavanje) treba
pripremiti, a tek onda ga provoditi. Priprema osposobljavanja za rad na siguran način
obuhvaća sljedeće korake:
 upoznavanje tehnologije rada, radnih uvjeta i opasnosti na radu na svakom
pojedinom poslu (skupina poslova, radna mjesta) u poduzeću,
 poznavanje prethodno stečenih znanja o opasnostima i mjerama zaštite s
kojima budući polaznici osposobljavanja raspolažu,
 izradu programa osposobljavanja za svaki pojedini posao (skupinu poslova,
radna mjesta),
 definiranje metode osposobljavanja za rad na siguran način,
 određivanje trajanja osposobljavanja,
 definiranje tko će sve sudjelovati u postupku osposobljavanja,
 odlučivanje o metodi provjere znanja nakon osposobljavanja te
 odlučivanje o kasnijem praćenju rezultata osposobljavanja/osposobljenosti
[3].
Sve se to treba obaviti unutar samog poduzeća za koje se osposobljavanje za rad
na siguran način obavlja. Radnici se ne mogu upućivati „u neku instituciju“ gdje će se
osposobiti za rad na siguran način i gdje će se provjeriti njihovo znanje samo zato što
obavljaju neki od „tipičnih“ poslova (npr. tokar, konobar, itd.). To je nemoguće iz razloga
što nitko izvan poduzeća ne može bez procjene rizika na pojedinom poslu u konkretnom
poduzeću znati što je upravo u tom poduzeću opasno (i od čega se radnik treba zaštiti),
jer je stanje u svakoj radnoj okolini uvijek specifično i te specifičnosti je potrebno
poznavati [3].

3
 3. NAZIV TVRTKE/FIRME – OPĆI PODACI
Naziv:

Sjedište:

Djelatnost:
OIB:
MBS/MBO:
Registrirane djelatnosti: 28 – PROIZVODNJA PROIZVODA OD METALA,
OSIM STROJEVA I OPREME
29.1 – Proizvodnja strojeva za proizvodnju i
korištenje mehaničke energije, osim motora za
zrakoplove i motorna vozila
29.2 – Proizvodnja ostalih strojeva za opće
namjene
60.24 – Cestovni prijevoz robe
* - kupnja i prodaja robe
* - obavljanje trgovačkog posredovanja na
domaćem i inozemnom tržištu
* - građenje, projektiranje i nadzor
* - izrada nacrta za strojeve i industrijska
postrojenja
Objekti namijenjeni za rad:  Upravna zgrada
 Hala bravarije
 Hala strojne obrade
 Aneks strojne obrade
 Ispitna stanica
 Bojanje
 Rezanje materijala
Opis: Osnovna djelatnost društva je proizvodnja pumpi i
armatura, uglavnom za brodogradnju. Tehnološki
proces proizvodnje počinje dobavom sirovina i
poluproizvoda. Iz skladišta se isti distribuiraju
odgovarajućem dijelu proizvodnje gdje se, u skladu
s radnim nalogom, vrše radne operacije. Radni
nalog određuje proces izrade gotovog proizvoda.
Gotovi se proizvodi odlažu na skladište gdje čekaju
isporuku kupcima. Isporuka i doprema vrše se
uglavnom vlastitim vozilima društva, a u manjoj
mjeri i vozilima stranaka.
Središnja organizacijska jedinica je uprava društva
koja obavlja poslove organizacije, planiranja i
nadzora, te kadrovske, pravne, administrativne,
komercijalne, financijsko-knjigovodstvene i srodne
poslove.

4
 4. ANALIZA RADNIH MJESTA
poslovi koji se obavljaju na
mjestu rada
redni
(radno mjesto čini grupu kratak opis poslova
broj
poslova koje su radnici, prema
Ugovoru o radu, dužni obavljati)
organizacija, koordinacija, rukovođenje i upravljanje
Uprava društva
radom društva, predstavljanje i zastupanje društva,
1. definiranje ciljeva društva, predlaganje strategije
Direktor
razvoja, poslovi planiranja rada i razvoja, ugovaranje
poslova i dr.
Opći poslovi

Tajnica Poslovi administriranja, knjigovodstveno-

Knjigovođa računovodstveni poslovi.
2. Blagajna i obračun plaće

Održavanje čistoće poslovnih prostorija, dvorišnog

Čistačica
dijela zgrada i sanitarnih čvorova.

Tehnološko-uredska radna
mjesta
Rukovoditelj prodaje
Stručnjak zaštite na radu (ZNR)
Organizacijski poslovi u proizvodnom pogonu, poslovi
nadzora i kontrole rada, tehnološki poslovi.
Kontrola primjene mjera zaštite na radu.

Konstruktor
Planer
Materijalni disponent
3. Poslovi projektiranja , pripreme rada i planiranja
Rukovoditelj proizvodnje
proizvodnje, organizacija i nadzor nad proizvodnjom.
Poslovođa bravarije i strojne
obrade
Kontrolor

Stručni poslovi vezani uz komercijalne poslove tvrtke.

Referent prodaje
Obilazak komercijalnog tržišta, poslovi promidžbe i
Prodajni inženjer
prodaje.
Rukovoditelj nabave
Upravljanje osobnim motornim vozilom za potrebe
Rukovoditelj marketinga
poduzeća.
4.
Proizvodnja Vođenje skladišta repromaterijala, poluproizvoda,
vođenje stanja potrošne robe, kvalitativna i
Skladištar kvantitativna kontrola ulaznog materijala, zaprimanje
Izdavač alata poluproizvoda iz proizvodnje, izdvajanje robe i slanje
Vozač viličara na daljnju obradu, preuzimanje robe s povrata,
Transportni radnik-čistač provjera količine i vizualna provjera kvalitete.

Izdavanje i zaprimanje alata, održavanje alata u

5
 ispravnom stanju, vođenje potrebnih evidencija o
zaduženjima.

Rukovanje i upravljanje viličarom pri izvođenju svih

radnih operacija: zahvata tereta, podizanja tereta,
prenošenja tereta, slaganja tereta, utovara i istovara.
Tekuće održavanje viličara.

Poslovi plinskog i elektrolučnog rezanja i zavarivanja

Varilac te drugi poslovi po nalogu rukovoditelja proizvodnje, a
5.
Rezač materijala prema vlastitoj stručnosti. Brinu o ispravnosti alata,
osnovnih sredstava i instalacija.
Poslovi pripreme, krojenja, rezanja i hladnog
oblikovanja materijala s brusilicama i prešama.
Poslovi montaže i spajanja elemenata prema
6. Bravar nacrtima, skicama ili uzorku temeljem radnog naloga
poslovođe. Brinu o ispravnosti osobno zaduženih
alata i osnovnih sredstava te vode računa o rokovima
izvršenja naloga.

Tokar
Glodač Rad na strojevima za obradu metala skidanjem
7. Bušač strugotine. Izrada novih elemenata, obrada starih.
Brusač Priprema i podešavanje stroja.
Brusač odljevaka – pjeskarenje

Radi samostalno i u timu, obavljanje svih poslova

8. Električar vezanih uz održavanje električnih instalacija, uređaja,
alata i ostale infrastrukture.
Priprema uređaja i alata za tlačna i ina ispitivanja
gotovih proizvoda.
9. Ispitivač-bojadiser Priprema proizvoda za bojanje – nanošenje osnovnog
i završnog premaza koristeći uređaj za zračno i tlačno
raspršivanje boje.

6
 5. PLAN I PROGRAM OSPOSOBLJAVANJA

5.1 Programske smjernice

Programi osposobljavanja radnika za rad na siguran način utvrđuju se temeljem:

 analize opasnosti, štetnosti i napora na pojedinom radnom mjestu,
 tehnološko-tehničkih zahtjeva,
 opće priznatih postupaka i režima ponašanja te
 utvrđenih normi i normativa.
Koncipiranje programa osposobljavanja izvodi se na način da se radnici:
 upoznaju s vrstama opasnosti, štetnosti i napora koje se javljaju na
pojedinim poslovima i u procesu rada te s načinima za njihovo otklanjanje,
 upute kako će raditi na siguran način.
S obzirom na nužnost usvajanja općih znanja iz zaštite na radu od strane svih
radnika te s obzirom na različitosti i specifičnosti pojedinih radnih mjesta, a s tim u svezi
i različitih vrsta, nivoa i opsega opasnosti, štetnosti i napora na pojedinim mjestima
rada, usvaja se programski model sastavljen iz sadržaja lociranih u sljedećim
segmentima:

TEORETSKI DIO OSPOSOBLJAVANJA Provodi ga stručnjak ZNR u poduzeću

OPĆI DIO

Usvajaju ga svi radnici i ovlaštenici

POSEBNI DIO
poslodavca

SPECIFIČNI DIO

Usvajaju ga ovlaštenici poslodavca i

DODATNI DIO povjerenici radnika

Polažu ih svi osim najviših ovlaštenika

OCJENJIVANJE ZNANJA (TESTOVI)
(članova uprave)
Polažu ga svi radnici koji se
osposobljavaju za rad na siguran način,
PRAKTIČNI DIO OSPOSOBLJAVANJA
osim radnika koji obavljaju poslove s
malim rizicima
OBJAŠNJAVANJE I POKAZIVANJE Provode ih ovlaštenici poslodavca i već
osposobljeni radnici - instruktori
Usvajaju ih radnici uz nadzor ovlaštenika i
PONAVLJANJE I USAVRŠAVANJE
osposobljenih radnika - instruktora

7
 5.2 Teoretski dio osposobljavanja

Cilj teoretskog dijela osposobljavanja radnika za rad na siguran način jest stjecanje
dovoljno znanja o zaštiti na radu, radnim postupcima, obvezama i pravima radnika,
izvorima opasnosti, štetnosti i napora te načinima, metodama i mjerama zaštite.
Teoretski dio osposobljavanja provodi se redovnom nastavom – predavanjima,
konzultativno-instruktivnom nastavom te samoobrazovanjem.
Teoretski dio nastave sastoji se od:
 općeg dijela,
 posebnog dijela,
 specifičnog dijela te
 dodatnog dijela.

5.2.1 Opći dio

Opći dio osposobljavanja namijenjen je svim radnicima bez obzira na kojim

poslovima, odnosno radnim mjestima, rade. Cilj općeg dijela osposobljavanja je da svi
radnici usvoje opća znanja iz zaštite na radu, a koja je nužno poznavati da bi se moglo
uočiti opasnosti na radnom mjestu, odnosno da budu informirani o pravima i
obavezama iz zaštite na radu.
Sukladno postavljenom cilju programa, svi radnici moraju usvojiti sljedeća znanja:
 o osnovnim postavkama zaštite na radu,
 o sustavu i uređivanju zaštite na radu,
 o pravima zaštite na radu,
 o pravima, dužnostima, obvezama i odgovornostima svih čimbenika zaštite
na radu,
 o uređivanju i održavanju radnog prostora, opasnostima koje proizlaze iz
radnog prostora te o označavanjima unutar radnog prostora,
 o evakuaciji i spašavanju iz ugroženog prostora, gašenju požara te pružanju
prve pomoći
 o osobnim zaštitnim sredstvima i o njihovoj upotrebi.

5.2.2 Posebni dio

Za većinu radnika opći dio osposobljavanja nije dovoljan za usvajanje znanja o

opasnostima kojima su izloženi na radnim mjestima te mjerama zaštite kojima se
opasnosti uklanjaju ili svode na najmanju moguću mjeru.
Posebni dio osposobljavanja obuhvaća pojedine vrste opasnosti, štetnosti i napora
te mjere za njihovo otklanjanje, odnosno svođenje na najmanju moguću mjeru.
Cilj posebnog dijela osposobljavanja je da svi radnici usvoje posebna znanja iz
odabranih grupa izvora opasnosti, štetnosti, napora i mjera zaštite na radu koje se
pojavljuju kod poslova i zadataka koje neposredno obavljaju.

Iz tako postavljenih ciljeva proizlaze i odgovarajući obrazovni zadaci, pa ovlaštenici i

radnici moraju usvojiti znanja o:

8
  svim opasnostima, štetnostima i naporima koji se pojavljuju pri izvođenju
pojedinih radnih operacija, odnosno na mjestu rada te
 svim mjerama zaštite na radu koje se moraju poduzeti sa stajališta
organizacije ili tehnike da bi se izbjegle nezgode ili profesionalna oboljenja.

5.2.3 Specifični dio

Specifični dio osposobljavanja provodi se za konkretne poslove, grupu poslova i

radne zadatke za koje se analizom opasnosti utvrdi potreba za istim, odnosno ukoliko
opasnosti nisu obuhvaćene općim ili posebnim dijelom osposobljavanja.
Cilj specifičnog dijela osposobljavanja je da učesnici kojima je ovaj dio namijenjen
usvoje specifična znanja iz područja zaštite na radu, a koja su potrebna za pravilno i
sigurno izvođenje pojedinih radnih postupaka.
Iz tako postavljenih ciljeva proizlaze i odgovarajući obrazovni zadaci, stoga radnici
moraju usvojiti znanja, odnosno dobiti upute o:
 ispravnim radnim postupcima pri izvođenju pojedinih radnih operacija ili faza
rada,
 o rukovanju sredstvima rada kojima rukuju,
 o opasnim radnim tvarima s kojima se susreću u procesu rada.

5.2.4 Dodatni dio

Cilj dodatnog dijela osposobljavanja je osposobiti poslodavca i njegove ovlaštenike

za zaštitu na radu, odnosno povjerenike radnika za zaštitu na radu.
Program ovog dijela osposobljavanja utvrđen je Pravilnikom o osposobljavanju iz
zaštite na radu i polaganju stručnog ispita (Narodne novine, br. 112/14).
Dodatni program osposobljavanja obuhvaća i sadržaje iz Osnova andragogije, a
namijenjen je osobama koje će provoditi praktično osposobljavanje radnika za rad na
siguran način.
U okviru ovoga programa mogu se nalaziti i različiti drugi dodatni programi kao što
su:
 program za osposobljavanje radnika određenih za provedbu evakuacije i
spašavanja,
 program za osposobljavanja radnika za početno gašenje požara te
 program za osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći ozlijeđenim
radnicima i dr.

9
 5.2.5 Organizacijski oblik teoretskog dijela osposobljavanja

U realizaciji procesa osposobljavanja moguće je koristiti sljedeće organizacijske

oblike obrazovanja:
 samoobrazovanje,
 konzultativno-instruktivni oblik,
 redovna nastava.
Koji će se oblik u određenom trenutku primijeniti ovisi o strukturi radnika koji će se
osposobljavati (kvalifikacije, radno iskustva na istim ili sličnim poslovima) te o broju
radnika koji će se osposobljavati.
Kroz osposobljavanje se moraju poštivati sve andragoške smjernice, a one se
očituju u sljedećem:
 instruktor, odnosno osoba odgovorna za provedbu osposobljavanja, mora
radnicima uz uručenje obrazovne literature obavezno održati nastavu na kojoj
će objasniti radnicima najosnovniji sadržaj, zadržati se na značajnim temama
te omogućiti odgovore na postavljena pitanja;
 na uvodnom satu objasniti svrhu i način osposobljavanja, način korištenja
obrazovne literature, mogućnosti instrukcija tijekom obrazovnog procesa te
način provjere znanja o osposobljenosti za rad na siguran način;
 sa radnicima za koje se pretpostavi da temeljem svojih mentalnih i psihičkih
sposobnosti te stupnja obrazovanja neće moći ovladati obrazovnim
sadržajima provoditi će se direktna nastava;
 direktna nastava provoditi će se i za sve radnike kojima se ne osigura
potrebna obrazovna literatura za svladavanje programskog sadržaja.

5.3 Praktični dio osposobljavanja

Osim usvajanja teoretskih znanja, radnici moraju usvojiti i praktična znanja, odnosno
steći određene vještine i navike za rad na siguran način.
Praktični dio osposobljavanja provodi se podukom na radnom mjestu pri obavljanju
poslova i radnih zadataka, pri čemu ovlaštenik poslodavca – instruktor praktične
nastave (poslovođa, rukovoditelj i sl.) mora realizirati program osposobljavanja za
određeno radno mjesto.
Praktični dio osposobljavanja provodi se nakon uspješno savladanog teoretskog
dijela osposobljavanja.
Program praktične nastave obuhvaća sve zadatke i operacije koje se obavljaju na
radnom mjestu uz naznake opasnosti, štetnosti, napora te mjera zaštite.
Pri izvođenju praktičnog programa, radniku kojega se osposobljava neophodno je:
 raščlaniti posao koji radnik obavlja na osnovne operacije te označiti one koje
su ključne s aspekta sigurnosti;
 uz svaki postupak naznačiti opasnosti koje su ustanovljene analizom radnog
mjesta;
 navesti ispravan postupak za svaku radnu operaciju;
 odrediti metodu kojom će se pokazivati, a radnik uvježbavati zahvate i
postupke operacije;
 navesti sredstva rada, pomoćna sredstva, materijale i osobna zaštitna
sredstva potrebna za provođenje radne operacije;
 planirati vrijeme potrebno za praktičnu nastavu.
10
 Praktično osposobljavanje provodi se sa svakim radnikom pojedinačno i to u
sljedećih nekoliko etapa:
 objašnjavanje,
 pokazivanje,
 uvježbavanje i
 usavršavanje.
Metode praktičnog osposobljavanja (uvježbavanja) određuju se za svakog radnika
posebno, a to ovisi o njegovim tjelesnim, psihičkim, mentalnim i inim sposobnostima.

5.4 Trajanje osposobljavanja

Trajanje teoretskog dijela osposobljavanja nužno je prilagoditi mentalnim, psihičkim i

drugim sposobnostima radnika, što će biti utvrđeno nakon provjere teoretskih znanja.
Prosječno vrijeme potrebno za savladavanje obrazovnog sadržaja definira se kao
vrijeme od uručenja obrazovne literature do provjere znanja, a za većinu radnika iznositi
će 7 dana.
Proces praktičnog dijela osposobljavanja traje tako dok instruktor ne donese
pozitivnu ocjenu, odnosno ne utvrdi da radnik može samostalno obavljati poslove i
radne zadatke bez ugrožavanja vlastitog života i zdravlja te života i zdravlja ostalih
radnika, a najviše 60 dana.

5.5 Učesnici osposobljavanja

Učesnici osposobljavanja za rad na siguran način su svi radnici koji su u procesu

rada izloženi štetnim utjecajima, naporima i opasnostima te osobe koje imaju ovlaštenja
organizirati proizvodni proces – neposredni rukovoditelji.
U osposobljavanje će se uključiti:
 svi radnici koji nisu u potpunosti osposobljeni za rad na siguran način,
 svi novoprimljeni radnici,
 svi radnici koji prelaze na novo radno mjesto, odnosno koji obavljaju poslove
za koje nisu prošli kroz proces osposobljavanja,
 svi radnici kod kojih je uslijed izmjene u organizaciji i tehnologiji rada došlo do
izmjena uvjeta rada,
 radnici koji su već osposobljeni, ali je radi uvjeta i složenosti obavljanja
poslova povremeno potrebno izvršiti obnavljanje i provjeru znanja,
 radnici na radnim mjestima na kojima se najčešće događaju ozljede,
 neposredni rukovoditelji.

5.6 Provjera znanja

Nakon završetka procesa osposobljavanja za rad na siguran način provodi se

provjera znanja. Posebno se provjeravaju teoretska, a posebno praktična znanja.
Za provjeru teoretskih znanja koriste se pisani testovi znanja (ispiti). Testiranje se
provodi u zatvorenoj prostoriji gdje će svakom radniku biti osigurano mjesto za sjedenje
i radni stol.
11
 O provjeri znanja radnika se treba obavijestiti najmanje 7 dana prije ispita. Ispitivač
mora voditi računa o tome da broj testova koji će podijeliti na ispitu odgovara broju
radnika koji izlaze na ispit te da broj podijeljenih testova odgovara broju vraćenih
testova nakon ispita.
Testiranje se provodi bez vremenskog ograničenja. Ispitivač će prije ispita upozoriti
radnike o načinu popunjavanja testova te ih upoznati s načinom ocjenjivanja i
postupkom nakon ispita.
Za radnike koji se ne mogu izražavati pismenim putem te za one obrazovne
sadržaje za koje nema odgovarajućih testova znanja, provjera znanja provodi se
usmeno. Ispitivač će čitanjem pitanja zatražiti usmene odgovore od radnika koje će
potom zaokružiti na testu.
Na testovima znanja zadovoljiti će svi radnici koji točno odgovore na najmanje 75%
postavljenih pitanja.
Ukoliko radnik ne zadovolji na teoretskoj provjeri znanja, upućuje ga se na
ponavljanje ispita. Ako radnik nakon ukupno tri (3) pokušaja ne uspije zadovoljiti na
ispitu, smatra se da ne zadovoljava zahtjevima za rad na tim poslovima.
Ako radnik mora riješiti više testova, smatra se da je zadovoljio na teoretskoj
provjeri znanja tek onda kada zadovolji na svim testovima.

12
 6. SADRŽAJ PROGRAMA OSPOSOBLJAVANJA
6.1 Opći dio
POGLAVLJE
1. Uvod u zaštitu na radu
2. Sustav i uređivanje zaštite na
radu
3. Opasnosti, štetnosti i napori te
pravila i mjere zaštite na radu
4. Evakuacija i spašavanje
5. Zaštita od požara
SADRŽAJ
Opći pojmovi:
 Što je zaštita na radu?
 Što je nezgoda na radu?
 Što je ozljeda na radu?
 Što je profesionalno oboljenje?
 Cilj provođenja zaštite na radu?
 Zašto i kako nastaju nezgode na radu?
Obveza osiguranja uvjeta za siguran rad.
Kome se moraju osigurati uvjeti za siguran rad?
Sustav i uređivanje zaštite na radu.
Zakonski propisi:
 Zakon o zaštiti na radu
 Pravilnik o zaštiti na radu
 Procjena rizika
Obveze i prava radnika.
Ostvarivanje prava iz zaštite na radu.
Povjerenik radnika za zaštitu na radu.
Odbor za zaštitu na radu.
Postupak u slučaju nezgode na radu.
Što su to opasnosti, štetnosti i napori?
Što su to sredstva rada i što obuhvaćaju?
Što je to mjesto rada i radni okoliš?
Pravila zaštite na radu:
 Osnovna pravila zaštite na radu
 Posebna pravila zaštite na radu
 Priznata pravila zaštite na radu
Poslovi s posebnim uvjetima rada.
Zahtjevi koje moraju zadovoljavati radni prostori,
strojevi, uređaji i instalacije.
Opasnosti u radnoj okolini.
Svrha i obaveza postavljanja znakova sigurnosti.
Vrste znakova sigurnosti.
Opći pojmovi.
Pojmovi o evakuaciji i spašavanju, iznenadni događaji,
obveze tvrtki i ustanova.
Zakonski propisi – Procjena ugroženosti i Plan
evakuacije i spašavanja.
Sadržaj Plana i obveze koje iz njega proizlaze.
Mjere i provođenje mjera.
Uzbunjivanje i obaviještavanje.
Mjesta okupljanja, evakuacijski putevi i skloništa.
Gorenje i gašenje – pojam vatre i pojam požara.
Proces gorenja.
Gašenje požara.
Sredstva za gašenje – vrste.
Glavna, specijalna i pomoćna sredstva.
Svojstva i upotreba vode, pjene, praha, CO2 i halona.
Rukovanje aparatima i opremom za gašenje požara.
Odabir aparata u odnosu na vrstu i veličinu požara.
Postupci gašenja.
Pristupanje požaru.
13

6. Osnove pružanja prve pomoći
7. Osobna zaštitna sredstva
Taktika gašenja požara.
Što je to prva pomoć?
Načini nastajanja ozljeda.
Pregled unesrećenoga i postupak pri pružanju prve
pomoći.
Pravila pružanja prve pomoći.
Oživljavanje.
Umjetno disanje.
Masaža srca.
Krvarenja.
Postupak u slučaju ozljede.
Postupci pri udaru električne struje.
Postupci pri trovanju.
Što su to osobna zaštitna sredstva i oprema?
Upotreba osobnih zaštitnih sredstava.
Sredstva za zaštitu glave.
Sredstva za zaštitu očiju i lica.
Sredstva za zaštitu sluha.
Sredstva za zaštitu dišnih organa.
Sredstva za zaštitu ruku.
Sredstva za zaštitu tijela.
Sredstva za zaštitu nogu.
Prava i obveze korištenja osobnih zaštitnih sredstava i
opreme.

6.2 Posebni dio

I. OPASNOSTI:
1. MEHANIČKE OPASNOSTI
1.1. alati
1.1.1.ručni
1.1.2.mehanizirani
1.2. strojevi i oprema
1.3. sredstva za horizontalni prijenos
1.3.1.prijevozna vozila: automobili, kamioni i dr.
1.3.2.prijenosna sredstva: viličari
1.3.3.samohodni strojevi: bageri, buldožeri i dr.
1.4. sredstva za vertikalni prijenos
1.4.1.dizalice
1.4.2.transporteri
1.5. rukovanje predmetima
1.6. ostale mehaničke opasnosti
2. OPASNOSTI OD PADOVA
2.1. pad radnika i drugih osoba
2.1.1.na istoj razini
2.1.2.u dubinu
2.1.3.s visine
2.1.4.s visine iznad 3 metra
2.2. pad predmeta

3. ELEKTRIČNA STRUJA
3.1. otvoreni električni krug
3.2. ostale električne opasnosti

4. POŽAR I EKSPLOZIJA
4.1. eksplozivne tvari
14
 4.2. zapaljive tvari
5. TERMIČKE OPASNOSTI
5.1. vruće tvari
5.2. hladne tvari
II. ŠTETNOSTI
1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI
1.1. otrovi
1.1.1.metali
1.1.2.nemetali
1.1.3.organski spojevi
1.2. korozivi
1.2.1.kiseline
1.2.2.lužine
1.2.3.drugi korozivi
1.3. nadražljivci
1.3.1.lako topivi u vodi
1.3.2.slabo topivi u vodi
1.3.3.odmašćivači
1.3.4.drugi nadražljivci
1.4. zagušljivci
1.4.1.inertni
1.4.2.kemijski
1.5. senzibilizatori
1.5.1.organske prašine biljnog porijekla
1.5.2.organske prašine životinjskog porijekla
1.5.3.kemijski spojevi alergogenog potencijala
1.5.4.termofilne aktinomicete
1.5.5.ostali senzibilizatori
1.6. fibrogeni
1.6.1.azbest
1.6.2.silicijev oksid
1.6.3.ostali fibrogeni
1.7. mutageni
1.8. karcinogeni
1.9. teratogeni
2. BIOLOŠKE ŠTETNOSTI
2.1. zarazni materijal
2.2. zaraženi ljudi
2.3. zaražene životinje
2.4. opasne biljke
2.5. opasne životinje
3. FIZIKALNE ŠTETNOSTI
3.1. buka
3.1.1.kontinuirana buka
3.1.2.diskontinuirana buka
3.1.3.impulsna buka
3.1.4.ometajuća buka

3.2. vibracije
3.2.1.vibracije koje se prenose na ruke
3.2.2.vibracije koje se prenose na cijelo tijelo
3.2.3.potresanja
3.3. promijenjeni tlak
3.3.1.povišeni tlak
3.3.2.sniženi tlak
3.3.3.promjene tlaka
3.4. nepovoljni klimatski i mikroklimatski uvjeti

15
 3.4.1.rad na otvorenom
3.4.2.vrući okoliš
3.4.3.visoka vlažnost
3.4.4.pojačano strujanje zraka
3.4.5.hladan okoliš
3.4.6.česte promjene temperature
3.4.7.nepovoljni učinci umjetne ventilacije
3.5. ionizirajuće zračenje
3.5.1.rendgensko zračenje
3.5.2.otvoreni radioaktivni elementi
3.5.3.zatvoreni radioaktivni elementi
3.6. neionizirajuće zračenje
3.6.1.UV zračenje (A, B, C)
3.6.2.toplinsko zračenje
3.6.3.mikrovalno zračenje
3.6.4.lasersko zračenje
3.6.5.elektromagnetsko polje vrlo niskih frekvencija
3.7. osvijetljenost
3.7.1.nedovoljna osvijetljenost
3.7.2.blještanje
3.8. ostale fizikalne štetnosti
III. NAPORI
1. STATODINAMIČKI NAPORI
1.1. statički: prisilan položaj tijela pri radu
1.1.1.stalno sjedenje
1.1.2.stalno stajanje
1.1.3.pognut položaj tijela
1.1.4.čučanje, klečanje
1.1.5.rad u skučenom prostoru
1.1.6.ruke iznad glave
1.1.7.ostali statički napori
1.2. dinamički: fizički rad
1.2.1.ponavljajući pokreti sa i bez primjene sile
1.2.2.brzi rad
1.2.3.dizanje i nošenje tereta
1.2.4.guranje i vučenje tereta
1.2.5.težak fizički rad
1.2.6.ostali dinamički napori
2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI
2.1. nepovoljan ritam rada
2.1.1.rad na normu
2.1.2.ritam uvjetovan radnim procesom
2.1.3.neujednačen ritam
2.2. poremećen bioritam
2.2.1.noćni rad
2.2.2.produljeni rad

2.3. remećenje socijalnih potreba

2.3.1.terenski rad
2.3.2.rad na daljinu
2.4. odgovornost za živote ljudi i materijalna dobra
2.4.1.rukovođenje
2.4.2.upravljanje prijevoznim sredstvima
2.5. visoka vjerojatnost izvanrednih događaja
2.6. otežan prijam informacija
2.6.1.zvučni signali i znakvi
2.6.2.svjetlosni signali i znakovi
2.6.3.buka
2.6.4.nedovoljna osvijetljenost
16
 2.7. radni zahtjevi
2.7.1.neodgovarajući kvantitativni zahtjevi (premalo ili previše rada)
2.7.2.premali utjecaj na rad
2.7.3.zahtjev za visokom kvalitetom rada
2.7.4.izolirani rad
2.7.5.monotoni rad
2.7.6.komunikacija s osobama
2.8. maltretiranje
2.8.1.mobing
2.8.2.bulling
2.9. burnout
2.10. ostali psihofiziološki napori
3. NAPORI VIDA
4. NAPORI GOVORA

6.3 Specifični dio

 Siguran rad u uredima

 Siguran rad s računalom
 Siguran rad sa stolnom kružnom pilom – cirkularom
 Siguran rad električara
 Sigurnost u kompresorskim stanicama
 Sigurnost pri bravarskim radovima
 Sigurnost pri pomoćnim bravarskim radovima
 Siguran rad pri poslovima zavarivača
 Siguran rad pri montažama
 Siguran rad pri poslovima obrade metala odvajanjem čestica
 Siguran rad pri poslovima obrade metala oblikovanjem
 Sigurnost pri radovima pjeskarenja
 Sigurnost pri radovima zaštite metala bojanjem i lakiranjem
 Siguran rad s bušilicama
 Siguran rad s brusilicama
 Siguran rad s tarnom pilom
 Siguran rad s hidrauličnom prešom
 Siguran rad s tokarilicom
 Siguran rad s glodalicom
 Siguran rad s optičkom brusilicom
 Siguran rad sa škarama za lim
 Siguran rad pri elektrozavarivačkim radovima
 Sigurnost pri zavarivanju s plinovima
 Sigurnost pri rukovanju viličarom
 Sigurnost pri rukovanju hidrauličnom dizalicom
 Signalizacija
 Vezanje tereta
 Sigurnost pri skladišnim radovima
 Sigurnost pri rukovanju ručnim i ručno vođenim viličarom
 Sigurnost pri ručnom transportu tereta
 Sigurnost pri rukovanju mosnom dizalicom.

17
 6.4 Dodatni dio

Prema Pravilniku o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita

(Narodne novine, br. 112/14):
1. Osnovni pojmovi iz zaštite na radu.
2. Procjena rizika.
3. Osposobljavanje iz zaštite na radu.
4. Obveze i prava poslodavaca, radnika, povjerenika radnika i ovlaštenika za
zaštitu na radu.
5. Poslovi zaštite na radu.
6. Posebni propisi ovisno o djelatnosti poslodavca.
7. Posljedice neprovođenja zaštite na radu za poslodavca.

18
 7. OBRAZOVNA LITERATURA ZA REALIZACIJU
OSPOSOBLJAVANJA
Tijekom provođenja općeg dijela osposobljavanja radnika za rad na siguran način
koristiti će se verificirana obrazovna literatura – priručnici i pojedini dijelovi
podzakonskih propisa.
Posebni i specifični dio osposobljavanja provodi se na temelju vrsta i opsega
opasnosti, štetnosti i napora utvrđenih u Procjeni rizika te pomoću specijalističkih
priručnika, uputa za siguran rad, uputa proizvođača radne opreme i posebno izrađenih
uputa za pojedino radno mjesto, odnosno proces rada.
Dodatni dio osposobljavanja ovlaštenika poslodavca i povjerenika radnika za
zaštitu na radu određen je programom u Pravilniku o osposobljavanju iz zaštite na
radu i polaganju stručnog ispita (Narodne novine, br. 112/14) i temeljem toga koristiti će
se svi primjenjivi zakonski i podzakonski propisi, a po potrebi i druga pogodna literatura.

19
 8. LITERATURA
[1] Instruktažni centar Križevci (2016.). Procjena rizika – MPD Tvornica pumpi d.d.
[2] Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita,
Narodne novine, br. 112/14.
[3] Stary, D., Telebec, K., Marović, F. (2002.). Kako osposobiti radnika za siguran
rad, 1. izdanje, Zagreb: Zavod za istraživanje i razvoj sigurnosti d.d.

20