VELEUČILIŠTE U RIJECI

Filipa Ćato

ANALIZA RADNOG MJESTA ZAVARIVAČA U TVRTCI

ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA D.D.
(završni rad)

Rijeka, 2021.
 VELEUČILIŠTE U RIJECI
Odjel sigurnosti na radu
Stručni studij Sigurnosti na radu

ANALIZA RADNOG MJESTA ZAVARIVAČA U TVRTCI

ĐURO ĐAKOVIĆ SPECIJALNA VOZILA D.D.
(završni rad)

MENTOR: STUDENT:
Kristina Dundović, viši predavač Filipa Ćato
MBS: 2426000020/18

Rijeka, lipanj 2021.

ZAHVALA

Zahvaljujem se mentorici prof. Kristini Dundović, dipl. ing. sig. na iskazanom povjerenju i
nesebičnoj pomoći tijekom studija i izrade rada.
Zahvaljujem svim kolegama i prijateljima bez kojih studiranje ne bi bilo prekrasno iskustvo.
Na kraju se zahvaljujem svojim roditeljima, sestri kao i cijeloj obitelji na bezuvjetnoj podršci,
ljubavi i strpljenju tokom studiranja.

Ovaj rad posvećujem djedu Marku koji me ispratio na studij, ali nije tu na njegovom kraju.
SAŽETAK

Zavarivanje je proces spajanja metala pri kojem se dijelovi na spojenom dijelu zagriju do
mekšanja i spajaju se staljivanjem uz dodavanje materijala. Zavarivač je osoba koja spaja
metalne dijelove postupkom zavarivanja. Svoj posao obavljanju prema odgovarajućoj tehničkoj
i tehnološkoj dokumentaciji. Zavarivač je radno mjesto s posebnim uvjetima rada te mora
zadovoljavati uvjete glede dobi, spolu, osposobljenosti te zdravstvenom stanju. U ovom
završnom radu naglasak je na opasnosti, štetnosti i napore na ovom radnom mjestu te na
mjerama za njihovo uklanjanje. Zakon o zaštiti na radu i drugim brojnim pravilnicima utvrđeni
su postupci za njihovo uklanjanje, odnosno smanjenje.

Ključne riječi: zavarivanje, zavarivač, poslovi s posebnim uvjetima rada, Zakon o zaštiti na
radu
SADRŽAJ

1. UVOD...................................................................................................................1
2. ZAŠTITA NA RADU..........................................................................................2
2.1. ORGANIZIRANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU...............2
2.2. PROCJENA RIZIKA...........................................................................3
3. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ZAVARIVANJA...................................5
4. RADNO MJESTO ZAVARIVAČA...................................................................6
4.1. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA...................................7
5. TEHNOLOŠKI PROCESI ZAVARIVANJA....................................................9
5.1. PLINSKO ZAVARIVANJE.................................................................9
5.2. ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE (REL)...................................10
5.3. ZAVARIVANJE POD ZAŠTITOM PRAŠKA (EPP)......................11
5.4. TIG ZAVARIVANJE..........................................................................12
5.5. PLAZMA ZAVARIVANJE................................................................13
5.6. ELEKTROOTPORNO ZAVARIVANJE.........................................14
6. OPASNOSTI.......................................................................................................15
7. ŠTETNOSTI.......................................................................................................18
7.1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI..................................................................19
8. NAPORI..............................................................................................................22
8.1. STATIČKI NAPORI...........................................................................22
8.2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI..........................................................23
9. MJERE ZAŠTITE..............................................................................................24
9.1. ELIMINACIJA / IZBJEGAVANJE RIZIKA...................................24
9.2. ZAMJENA NEOPASNIM ILI MANJE OPASNIM.........................26
9.3. TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE.........................................................26
10. OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA....................................................................28
10.1. OPREMA ZA ZAŠTITU SLUHA.....................................................29
10.2. ZAŠTITA OČIJU I LICA..................................................................30
10.3. ZAŠTITNA OPREMA RUKU I ŠAKA............................................31
10.4. OPREMA ZA ZAŠTITU TIJELA....................................................32
10.5. OPREMA ZA ZAŠTITU NOGU I STOPALA................................33
11. ZAKLJUČAK.....................................................................................................34
LITERATURA.........................................................................................................35
POPIS SLIKA…......................................................................................................36
DOZVOLA ZA UPORABU PODATAKA............................................................37
1. UVOD

Đuro Đaković Specijalna vozila d.d. je tvrtka koja se bavi proizvodnjom teretnih vagona
i vojnog programa, obuhvaća i inženjersku opremu i kooperaciju u metaloprerađivačkoj
industriji. Nalazi se u Slavonkom Brodu i broji oko 600 zaposlenika. Jedini je strateški partner
Ministarstva obrane RH i Hrvatskih oružanih snaga. Također je jedina tvrtka u Hrvatskoj za
proizvodnju oklopnih borbenih vozila.

U prvom dijelu završnog govorit će se općenito o zaštiti na radu, njezinoj organizaciji i

provedbi te procjeni rizika i matrici za procjenjivanje rizika. Drugi dio pobliže objašnjava što
je zavarivanje, opisuje radno mjesto zavarivača te koje točke Pravilnika s posebnim uvjetima
rada se odnose na zavarivača. Treći dio objašnjava tehnološke procese zavarivanja, od plinskog
do elektrootpornog zavarivanja. Šesto poglavlje govori o opasnostima, koje sve opasnosti
prijete zavarivaču, nakon toga objašnjavaju se štetnosti i napori na radnom mjestu zavarivača.
Nakon utvrđivanja opasnosti, štetnosti i napora u ovom završnom radu su opisane mjere zaštite.
Na kraju je navedena osobna zaštitna oprema koju zavarivač mora koristiti prilikom obavljanja
posla, a to je zaštita sluha, očiju i lica, ruku i šaka, zaštitnu opremu za tijelo te zaštitu za noge i
stopala.

1
2. ZAŠTITA NA RADU

„Zaštita na radu je sustav pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se

organiziranom primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem
sprečavanja rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te
ostalih materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.“ (NN 96/18; čl.3, st.32)

Definiranjem pojma zaštite na radu može se utvrditi kako je sigurnost i zaštita zdravlja
na radu bitna, osobito zbog očuvanja duševnog i tjelesnog razvitka osobe, očuvanje radne
sposobnosti svakog radnika. Sredstva rada i radna okolina moraju biti prilagođeni čovjeku kako
bi se omogućilo pravilno funkcioniranje procesa rada.

Radi unapređivanja sigurnosti i zaštite propisuju se i opća načela sprječavanja rizika na

radu i same zaštite zdravlja te pravila za njihovo uklanjanje čimbenika rizika. Također, u svrhu
unapređenja zdravlja provode se i postupci osposobljavanja radnika za rad na siguran način u
svrhu dodatne zaštite radnika. Zakon o zaštiti na radu propisuje uvjete zaštite za osjetljive
skupine, kao što su, na primjer, trudnice.

2.1. ORGANIZIRANJE I PROVEDBA ZAŠTITE NA RADU

Organiziranje i provedba zaštite na radu je obveza poslodavca koji pri tome mora voditi
računa o prevenciji rizika, obavještavanju, osposobljavanju radnika, organizaciji te sredstvima
rada. Također je obvezan provoditi prevenciju u radnim procesima, kod radnih procesa i kod
upravljanja radnim procesima pri čemu radnicima mora omogućiti najveću razinu zaštite. (NN
96/18, čl.17)

Poslodavac je obvezan i uvažavati prirodu obavljanja tih poslova i prilagoditi zaštitu na

radu promjenjivim okolnostima radi poboljšanja stanja u poduzeću u svrhu postizanja najveće
razine zaštite i sigurnosti radnika. Potrebno je da poslodavac vodi računa o sposobnostima
radnika koje bi mogle utjecati na zaštitu na radu. Potrebno je da poslodavac usklađuje radne
postupke s promjenama u području tehnike, zdravstvene zaštite, ergonomije i drugih područja
kako bi ih mogao organizirati da smanji izloženost radnika opasnostima, štetnostima i

2
naporima, jednoličnom radu, normiranom radu s ciljem sprječavanja ozljeda na radu,
profesionalnih bolesti i bolesti u vezi s radom. (NN 96/18, čl.17)

2.2. PROCJENA RIZIKA

„Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, štetnosti i napora u

smislu nastanka ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti u vezi s radom te poremećaja u
procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje radnika.“ (NN
112/14 i 129/19, čl.2)

Procjena rizika mora odgovarati svim postojećim opasnostima, štetnostima i naporima na

radu te ju poslodavac mora imati izrađenu za sve poslove koje kod njega obavljaju radnici i
osobe na radu. Na temelju izrađene procjene rizika mora provoditi mjere, postupke i aktivnosti
radi smanjenja rizika te bi trebao odrediti rokove, ovlaštenike te način kontrole provedbe. (NN
112/14 i 129/19)

U izradi procjene rizika sudjeluju predstavnici radnika, ovlaštenici te stručnjaci zaštite na

radu. Ako je potrebno, poslodavac može uključiti i stručnjake iz pojedinih područja.
Procjenjivanje rizika sastoji se od prikupljanja podataka na mjestu rada, analize i procjene
prikupljenih podataka, plana mjera za smanjenje identificiranih rizika, dokumentiranja procjene
rizika te priloga. ( NN 112/14 i 129/19)

Procjenjivanje rizika provodi se u skladu s Matricom procjene rizika prema općim

kriterijima razine rizika, a to su vjerojatnosti i posljedica. Nakon procjenjivanja rizik možemo
definirati kao mali rizik, srednji rizik i veliki rizik. (NN 112/14 i 129/19)

U procjeni rizika također se navode sve opasnosti, štetnosti i napori koji prijete na radnom
mjestu. U opasnosti se svrstavaju mehaničke opasnosti, opasnosti od padova, termičke
opasnosti, opasnost od požara i eksplozija, opasnost od električne struje. Kada se govori o
štetnostima, misli se na kemijske štetnosti koje mogu biti pojedini otrovi, biološke štetnosti kao
što su mikroorganizmi ili endoparaziti čovječjeg ili životinjskog podrijetla te fizikalne štetnosti

3
kao što su buka, vibracije, mikroklimatski uvjeti te napori koji mogu biti statodinamički,
psihofiziološki napori, napori vida i govora.

Slika 1. Matrica procjene rizika

Izvor: https://www.czs.hr/hr/procena-rizika (20.12.2020.)

4
3. OPIS TEHNOLOŠKOG PROCESA ZAVARIVANJA

Zavarivanje je proces spajanja metala pri kojem se dijelovi na spojenome dijelu zagriju
do mekšanja, odnosno plastičnosti ili se rastale a spajaju se staljivanjem uz dodavanje ili bez
dodavanja materijala. Zavareni spoj sastoji se od zavara, odnosno dijela materijala koji je
prilikom zavarivanja bio rastaljen i susjedne zone u kojoj nastaju strukturne promjene zbog
povišene temperature. (https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66965, 20.12.2020.)

Kakvoća zavarenog spoja ovisi o brzini zavarivanja, količini i gibanju taline, miješanju
osnovnoga i dodatnog materijala te plinovima koji pri visokim temperaturama ulaze u rastaljeni
materijal. Ovakav proces je važan u gradnji čeličnih konstrukcija te se koristi u jednoj od
najvećih industrijskih grupacija u metaloprerađivačkoj industriji u Hrvatskoj, a to su Đuro
Đaković Specijalna vozila d.d. koja su glavni hrvatski proizvođač tenkova i borbenih oklopnih
vozila. (https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66965, 20.12.2020.)

Postoje različite vrste zavarivanja, a to su elektrolučno zavarivanje koje primjenjuje

toplinu električnog luka koji se uspostavlja između zavarivanog dijela i elektrode za
zavarivanje, elektrootporno zavarivanje koje se zasniva na zagrijavanju i taljenju metala
toplinom koja nastaje zbog velikog električnog otpora na dodirnim mjestima i plinsko
zavarivanje koje toplinu razvija izgaranjem plina.
(https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66965, 20.12.2020.)

Slika 2. Sastavljanje vagona

5
4. RADNO MJESTO ZAVARIVAČA

Zavarivač je osoba koja spaja metalne dijelove postupkom zagrijavanja. Zavarivači svoj
posao obavljaju prema odgovarajućoj tehničkoj i tehnološkoj dokumentaciji, opisima,
tehničkim nacrtima i skicama. Takvom dokumentacijom su određeni načini zavarivanja, alati,
strojevi i zaštitna sredstva i postupak zavarivanja ovisi o materijalu koji se vari i svrsi predmeta
koji obrađuje.

Zavarivač kod zavarivanja složenih proizvoda mora proučiti zahtjeve tehničko-

tehnološke dokumentacije radi pronalaska optimalnih rješenja kod složenih proizvoda gdje su
spojevi zavarivanja od bitnog značaja za sigurnost. Mora odabrati postupak zavarivanja i
parametara za kombinacije zavarivanja, redoslijed operacija i određivanje dodatnog materijala.

Također odabire uređaje za zavarivanje, priključne kablove, kliješta za elektrode te

priprema i podešava položaj predmeta koji se zavaruju i bira oblik zavara. Može zavarivati u
svim prostornim položajima, može zavarivati spojeve različitih dubina materijala i različitih
oblika, zavaruje kutne spojeve kod konstrukcija koje podliježu statičkom i dinamičkom
ispitivanju plinskih rezervoara, te zavaruje dijelove i sklopove čiji spojevi podliježu
rengenskom i drugom ispitivanju. Zadužen je za održavanje čistoće radnog prostora, strojeva,
alata i pribora.

Slika 3. Zavarivač

6
4.1. POSLOVI S POSEBNIM UVJETIMA RADA

Poslovi s posebnim uvjetima rada su poslovi koje mogu obavljati samo osobe koje osim
općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa ispunjavaju i posebne uvjete u pogledu dobi, spolu,
stručne osposobljenosti, zdravstvenog, tjelesnog ili psihičkog stanja te psiho fizioloških i
psihičkih sposobnosti radi sprečavanja štetnog utjecaja na život i zdravlje radnika. (NN 5/84;
čl. 2)

Zavarivač je radno mjesto koje pripada poslovima s posebnim uvjetima rada. Uključuje
točke 17, 18, 23 i 41 članka 3. Pravilnika o poslovima s posebnim uvjetima rada (u daljnjem
tekstu: Pravilnik).

Točka 17. članka 3 Pravilnika govori o poslovima koji se izvode na visini. Zavarivači
ovisno o pozicijama materijala koje koriste često moraju biti iznad zemlje. Pravilnikom govori
o tome da su to poslovi koji se povremeno izvršavaju s površine podignute više od tri metra od
okolne površine i ako se primjenom osnovnih pravila zaštite na radu ne može spriječiti
povećavana opasnost od pada radnika s mjesta rada. Zdravstveno stanje se mora provjeravati
svakih 12 mjeseci.

Točka 18. članka 3 Pravilnika govori o radu u nepovoljnoj mikroklimi i to su poslovi koji
se izvršavaju u radnim prostorijama u kojima je iz tehnoloških razloga mikroklima izvan
standarda ili izvan fizioloških granica zbog visoke temperature i visoke relativne vlage.
Zdravstveno stanje radnika mora se provjeravati svaka 24 mjeseca.

Točka 23. članka 3 Pravilnika navodi poslove pri kojima je radnik izložen
neionizacijskom zračenju, odnosno poslovima s izvorima mikrovalnih, visokofrekventnih,
ultraljubičastih, infracrvenih i laserskih zračenja i drugih poslova koji se obavljaju u okolini u
kojoj se koriste izvori tih zračenja. Ovakvi poslovni, kao što je i posao zavarivača, može imati
ozbiljne posljedice na zdravstveno stanje i psihičke sposobnosti, te rok za provjeru
zdravstvenog stanja 24 mjeseca, dok je rok za provjeru psihičke sposobnosti 48 mjeseci.

7
 Točka 41. članka 3 Pravilnika govori o poslovima pri kojima je radnik izložen plinovitim
nadražljivcima formaldehidu, amonijaku, kloru, sumporovom dioksidu, acetonu, dušikovim
oksidima, ozonu i drugima. Mogu se razviti kronične bolesti respiratornog sustava i sluznica
oka, a kod izloženosti formaldehidu i alergija. Rok za provjeru zdravstvenog stanja je 24
mjeseca.

Slika 4. Rad na povišenom

8
5. TEHNOLOŠKI PROCESI ZAVARIVANJA

5.1. PLINSKO ZAVARIVANJE

Plinsko zavarivanje izgaranjem plina razvija toplinu za taljenje. Spojna mjesta se

zagrijavaju plinskim plamenom, a spajanje se vrši pomoću rastaljenog materijala kao što su žice
od metala ili metalne slitine. Gorivi plinovi koji se najčešće koriste su acetilen, propan, butan i
njihove smjese te vodik i prirodni plin.

U miješalici plamenika miješaju se gorivi plin i kisik, a smjesa izgara na izlazu iz sapnice.
Plinsko rezanje se postiže izgaranjem materijala u struji kisika na temperaturi nižoj od tališta.
Metal se prvo ugrijava plinskim planom na mjestu reza, a potom se vrši dovod kisika u kojem
metal izgara. Oksidi metala nastali izgaranjem ispuhuju se strujom kisika.
(https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=66965, 6.3.2021.)

Slika 5. Plinsko zavarivanje

Izvor: https://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka
(6.3.2021.)

9
5.2. ELEKTROLUČNO ZAVARIVANJE (REL)

Kod ručnog elektrolučnog zavarivanja električni luk se uspostavlja kratkim spojem

između elektrode koja je ujedno i dodatni materijal i radnog komada. Taljenjem jezgre i obloge
elektrode stvara se određena količina rastanjenog materijala, troske i plinova. Tekuća troska
prekriva metalnu kap za vrijeme prolaza kapi kroz električni luk, a dodatnu zaštitu čine plinovi
koju nastaju disocijacijom komponenata obloge. Hlađenjem se tekući metal skrućuje, a sloj
troske koji ga prekriva regulira njegovo hlađenje. ( Technical journal 7, 2 (2013.); 132.-133.)

Kada se ravnomjerno dodaje elektroda u električni luk od strane zavarivača te njenim

poprečnim gibanjem koje može biti pravocrtno gibanje na mjestu zavarivanja nastaje spoj.
Poprečno gibanje elektrode, utječe na oblik zavarenog spoja, odnosno njegovu širinu i na
količinu unese topline na radni komad, to jest osnovni materijal. (Technical journal 7, 2 (2013.);
133.)

Elektrolučno zavarivanje ima široku primjenu i najčešće se koristi kod proizvodnih

zavarivanja, navarivanja i reparaturnog zavarivanja većine metalnih materijala. Zbog
ekonomičnosti primjenjuje se za izvođenje kraćih zavara preko debljina većih od 15 mm kod
suočenih zavarenih spojeva te kod kraćih kutnih spojeva manje debljine zavara gdje nije
potrebna pojačana penetracija u samom korijenu zavara. (Technical journal 7, 2 (2013.); 133.)

Slika 6. Elektrolučno zavarivanje

Izvor:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrolu%C4%8Dno_zavarivanje#/media/Datoteka:SMAW.jpg
(6.3.2021.)

10
5.3. ZAVARIVANJE POD ZAŠTITOM PRAŠKA (EPP)

EPP je postupak spajanja topljenjem i očvršćivanjem osnovnog i dodatnog metala

pomoću električnog luka. On se stvara pod slojem praška i održava se između osnovnog
materijala i elektrodne žice. Slojem praška je zaštićena metalna kupka. Dio praška se topi i
očvršćuje kao troska, a dio ostaje u nepromijenjenom stanju. Uloga praška je slična ulozi obloge
kod elektrode pri ručnom elektrolučnom zavarivanju. Zbog niske toplinske provodljivosti
praška, toplinski gubici su manji, a topljenje metala je efikasnije.
(https://www.masinskiprirucnik.com/elektrolucno-zavarivanje-pod-praskom-epp-postupak/,
6.3.2021.)

Kod EPP postupka zavarivanja raspon promjena je veći te omogućava efikasniju

primjenu postupka zavarivanja, posebno kada je potrebna velika produktivnost, kao kod debljih
limova i dužih šavova. (https://www.masinskiprirucnik.com/elektrolucno-zavarivanje-pod-
praskom-epp-postupak/, 6.3.2021.)

Slika 7. EPP zavarivanje

Izvor: https://www.youtube.com/watch?v=7f_5_BJGaGU&ab_channel=EuroOptimumd.o.o.
(6.3.2021.)

11
5.4. TIG ZAVARIVANJE

Kod TIG postupka zavarivanja električni luk se postavlja između netaljive volframove
elektrode i osnovnog materijala. Atmosferom inertnog plina zaštićena je zona topline, rastaljeni
osnovno materijal i volframova elektroda. Proces se izvodi se s dodatnim materijalom ili bez
njega. Nevidljiva elektroda služi isključivo za uspostavu električnog luka, a njezino trošenje
rezultat je termičkih opterećenja ili mehaničkih oštećenja. Na karakteristiku električnog luka
svojom geometrijom utječe netaljiva elektroda. (Technical journal 8, (2014.); 427.)

Električni luk se uspostavlja kontaktno, odnosno posredno ili neposredno ili preko
visokofrekventnog generatora, slika integriranog zajedno sa upravljanjem i izvorom struje za
zavarivanje. Električni luk se sastoji od tri područja: katodnog, anodnog i područja stupa
električnog luka. (Technical journal 8, (2014.); 427.)

Prednost ovakvog postupka je ta da nema prskanja i nema troske, pojavljuje se minimalna

količina štetnih plinova, ovakvim postupkom je moguće zavarivati širok spektar metala i
njihovih legura, ima mogućnost zavarivanja u svim položajima, mogućnost zavarivanja pozicija
male debljine te zavareni spoj ima odličan izgled. Nedostatci su ti da je mala brzina zavarivanja,
zahtjeva preciznu pripremu zavarenog spoja, postoji otežanost izvođenja zavarivanja na
otvorenim prostorima i potrebna je prisilna ventilacija zraka kod izvođenja zavarivanja u
skučenim prostorima. (Technical journal 8, (2014.); 427.)

Slika 8. TIG zavarivanje

Izvor: https://tsi.webador.com/tois-2-1-2-tig-postupak (6.3.2021.)

12
5.5. PLAZMA ZAVARIVANJE

Plazma je plin koji se zagrijava do ekstremno visokih temperatura koje dosežu čak
50.000 °C i ioniziran je tako da postane električki vodljiv. U samom procesu zavarivanja koristi
se plazma za prijenos električnog luka do obratka te se intenzivnom toplinom luka metal koji
se zavaruje topi i spaja. Netaljiva volframova elektroda spojena je na negativan pol izvora
istosmjerne struje i nalazi se u središnjem dijelu bakrene sapnice. (https://www.ram-
rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka, 6.3.2021.)

Upravljački luk se inicira između elektrode plamenika i vrha sapnice koji se zatim
prenosti na metal koji se zavaruje. Najčešće se koristi plin argon. U plamenik su koristi i
argon/vodik ili helij koji pomažu u zaštiti od oksidacije taljive kupke zavara. Zavarivanje
plazmom koristi se za sve metale, a posebno se zavaruju visoko legirani i nehrđajući čelici,
nikal, titan, aluminij, bakar i njihove legure. Debljine metala nisu manje od 3-4 mm, a metal se
može spajati bez dodatnog materijala, no ukoliko je to potrebno, može se dodati izravno u luk.
Prednosti korištenja ove metode su veća brzina rada i raznovrsnost uporabe te bolja kvaliteta
reza i zavara. (https://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-
Rijeka, 6.3.2021.)

Slika 9. Plazma zavarivanje

Izvor: https://lt.srimathumitha.com/domashniy-uyut/11380-svarka-plazmennaya-tehnologiya-
princip-raboty-i-otzyvy-plazmennaya-svarka-svoimi-rukami.html (6.3.2021.)

13
5.6. ELEKTROOTPORNO ZAVARIVANJE (EO)

Elektrootporno zavarivanje je zavarivanje električnom energijom gdje se koriste tlak i

toplina za spajanje predmeta. Toplina nastaje uslijed električnog otpora na mjestu dodira
dijelova koji se zavaruju. Koristi se izmjenična struja niskog napona, ali velike jačine. Var se
postiže u čvrstom stanju bez topljenja materijala. Predmet obrade mogu biti tanki limovi
debljine do 6 mm. (https://www.slideshare.net/idontreallydogs/elektrootporno-zavarivanje,
6.3.2021.)

Ovakav postupak zavarivanja je brz i čisti i vrši se bez dodatnog materijala. Koristi se u
industriji vozila, vojnoj i prehrambenoj industriji, građevinarstvu. Postupci se dijele u četiri
skupine, a to su: točkasto, bradavičasto, linijski, zavarivanje iskrenjem i indukcijsko
zavarivanje.(https://www.slideshare.net/idontreallydogs/elektrootporno-zavarivanje,
6.3.2021.)

Slika 10. Uređaj EO točkasto zavarivanje

Izvor:
https://hr.wikipedia.org/wiki/Elektrootporno_zavarivanje#/media/Datoteka:Spot_welder.mille
r.triddle.jpg (6.3.2021.)

14
6. OPASNOSTI

„Opasnosti su svi uvjeti na radu i u vezi s radom, koji mogu ugroziti sigurnost i zdravlje
radnika.“ (NN 96/18, čl. 3, st. 10)

Radno mjesto svakog zavarivača ispunjeno je brojnim opasnostima. Kako bi se spriječilo

nastajanje ozljeda na radu i bolesti u vezi s radom potrebno je poduzimati preventivne mjere
zaštite. Svaki radnik izložen je električnoj struji, padovima, užarenim materijalima koji se
obrađuju, kao i samim alatom koji je također topao te može biti izvor termičke opasnosti.

U industriji obrade metala svaki uređaj ili alat je potencijalna opasnost za radnika.
Posebna opasnost kod obrade metala je na uređajima za njegovu obradu, odnosno rezanje i
drobljenje različitih materijala, ali i svaka druga vrsta tehnološkog procesa može predstavljati
opasnost od mehaničkih opasnosti. Opasnosti od povreda se ne javljaju samo prilikom obrade,
nego kod donošenja i raznošenja materijala, skladištenja i pripreme za obradu. Kod zavarivača,
između porezotine, prignječenja, uganuća, prijeti i opasnost od ozljede oka.

Slika 11. Primjer mehaničkih opasnosti

Izvor:
https://www.google.com/url?sa=i&url=https%3A%2F%2Fzir.nsk.hr%2Fislandora%2Fobject
%2Fvuka%3A418%2Fpreview&psig=AOvVaw0xmE5WuDaFK84nLL2MEwD_&ust=16200
76197102000&source=images&cd=vfe&ved=0CAIQjRxqFwoTCJDJi770q_ACFQAAAAAd
AAAAABAD ( 26.4.2021.)

15
 Također, ovakvo radno mjesto predstavlja opasnost od pada s visine kada radnik radi na
visokim konstrukcijama, radniku prijeti pad predmeta s visine te razne mehaničke opasnosti
koje mogu nastati upotrebom ručnog alata, strojeva te samim rukovanjem predmetima.
Najčešće nastaju ogrebotine, posjekotine, opekline. Moguća su i sama uganuća te lomovi
ukoliko dođe do pada.

Slika 12. Znak za opasnost pada s visine

Izvor: https://bop.ba/proizvod/opasnost-od-pada-s-visine/ (26.04.2021.)

16
 Izloženi su opasnostima od električne struje koje najčešće nastaju u skučenim prostorima
i rukovanjem neispravnim alatom i uređajima, odnosno oštećenom izolacijom te požarima i
eksplozijama koje uglavnom ne moraju nastati ukoliko se poduzmu kvalitetne preventivne
mjere te ako se radnik pridržava sigurnosnih radnih postupaka. Za zavarivače postoji opasnost
od ulaska u struji krug. Svi dijelovi u zatvorenom strujnom krugu nisu zaštićeni od direktnog
dodira. Strujni udar se javlja prolaskom izmjenične struje kroz tijelo čovjeka, gdje izaziva
nekontrolirano grčenje mišića, opekotine te na kraju zastoj rada srca pri većim naponima.

Slika 13. Opasnost od električnog udara

Izvor: https://znakovisigurnosti.eu/opasnost-od-elektricnog-udara.html (26.04.2021.)

Termičke opasnosti predstavljaju kapljice istopljenog materijala i one mogu ostaviti

opekotine i ozljede oka. Opasnost za oči predstavlja i skidanje troske sa zavarenog spoja.

17
7. ŠTETNOSTI

„Štetnosti su kemijske, biološke i fizikalne štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje

zdravlja radnika i drugih osoba koje su im izložene.“ (NN 96/18, čl. 3, st. 30)

Fizikalne štetnosti koje prijete radniku su buka, mikroklima, toplinska zračenja i

nedovoljna osvijetljenost.

Granične vrijednosti izloženosti radnika buci postavljene su Pravilnikom o zaštiti radnika

od izloženosti buci na radu (NN 46/08) pa tako donja upozoravajuća granica izloženosti za
osmosatno dnevni rad je 80 dB, dok gornja granica iznosi 85 dB. Buka šteti radniku na različite
načine. Može dovesti do oštećenja slušnih organa, koje može uzrokovati trajne posljedice na
sluh ili može štetiti živčanom sustavu jer utječe na promjene raspoloženja radnika. Ovisno na
kojem mjestu rada radnik radi, buka se može pojavljivati periodično ili može biti kontinuirana.

Slika 14. Znak opasnosti od buke

Izvor: https://bop.ba/proizvod/opasnost-od-pada-s-visine/ (28.4.2021.)

18
 Pravilnikom o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13) utvrđena su pravila za
temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka. Neodgovarajuća mikroklima utječe na smanjenje
radne sposobnosti radnika. Radno mjesto zavarivača spada u tešku kategoriju teškog fizičkog
rada te iz tog razloga potrebno je da temperatura na mjestu rada u zimskom periodu bude
između 10 °C i 19 °C.

Brzina strujanja zraka u zatvorenim prostorima ovisi o vrsti rada i tehnološkom procesu,
a ona ne smije biti veća od 0,5 m/s. U zatvorenim radnim prostorima mora se osigurati dovoljno
svježeg zraka, no zbog štetnih dimovima sa kojima se susreću zavarivači količina zraka za
provjetravanje određuje se ovisno o stupnju zagađenja zraka. Na mjestima rada mora se
osigurati prirodno osvjetljenje, odnosno ukoliko prirodna osvijetljenost nije dovoljna, potrebno
je mjesto rada opskrbiti umjetnom rasvjetom. (NN 29/13)

7.1. KEMIJSKE ŠTETNOSTI

Kod postupka zavarivanja dolazi do pojave toksičnih plinova, dimnih plinova i prašina,
zračenja. Količina i sastav plinova i prašina ovisi o postupku zavarivanja, vrsti i debljini
korištene elektrode te kemijskom sastavu osnovnog materijala. (https://www.ram-
rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-cestice-pri-zavarivanju, 28.4.2021.)

Zbog raznovrsnosti materijala koji se zavaruju i zaštitnih antikorozivnih sredstava na

metalima teško se može odrediti prisutnost plinova koji nastaju. Nastajanje plinova i krutih
čestica uzrokuje obloga dodatnog materijala, površinska prevlaka, električni luk i inertni plin
koji štiti zavar pri zavarivanju u zaštitnoj atmosferi. (https://www.ram-
rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-cestice-pri-zavarivanju, 28.4.2021.)

Plinovi koji nastaju prilikom zavarivanja su ugljični monoksid, ugljični dioksid, ozon,
dušik, dušikovi oksidi. Plin je u takvom agregatnom stanju da nema vlastitog oblika i volumena
nego samo zauzima oblik posude ili prostora. Njegovo djelovanje ovisi o njegovim fizikalnim
i kemijskim svojstvima, koncentraciji, trajanju izloženosti disanja. Plinovi se mogu podijeliti

19
na nadražljivce i zagušljivce. (https://www.ram-rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-
krute-cestice-pri-zavarivanju, 28.4.2021.)

Plinovi zagušljivci ne stvaraju u tijelu nikakve spojeve i nemaju toksičan učinak. U

zagušljivce se ubrajaju ugljikov dioksid, metan, etan i dušik. Plinovi zagušljivci mogu izazvati
teškoće u disanju, čak i smrt jer u njihovom prisustvu se smanjuje koncentracija kisika, a
posljedica je gušenje. (https://www.ram-rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-
cestice-pri-zavarivanju, 28.4.2021.)

Plinovi zagušljivci vežu se za hemoglobin i sprječavaju prijenos kisika u krv te dovode

do unutarnjeg gušenja. Plinovi zagušljivci su ugljikov monoksid, cijanovodik i sumporovodik.
(https://www.ram-rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-cestice-pri-zavarivanju,
28.4.2021.)

Plinovi nadražljivci, kako sam naziv govori, nadražuju respiratorne sluznice gornjih i
donjih dišnih putova. Plinovima nadražljivcima koji su lako topljivi u vodi pripadaju amonijak,
sumporov dioksid, klor i fluor. U teško topive nadražljivce spadaju dušikovi oksidi, fosgen i
ozon. Lako topljivi odmah se otapaju u kontaktu sa sluznicom oka i gornjih dišnih putova, dok
teško topivi uzrokuju mnogo blaže, neprimjetne simptome i na taj način radnik ne može
prepoznati opasnost i nastavlja s radom dok se plin ne nakupi i otopi u dovoljnoj količini. Može
uzrokovati teška otrovanja. (https://www.ram-rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-
cestice-pri-zavarivanju, 28.4.2021.)

Emisije dimova i prašina u radnom okolišu posljedica su visoko temperaturnih fizikalno

– kemijskih reakcija pri zavarivanju i predstavljaju opasnost za radnika. Sastav dimnih plinova
ovisi o sastavu materijala i elektrodama kao što su postupak zavarivanja, žice ili elektrode,
parametri zavarivanja (struja, napon električnog luka,...), koncentracija zaštitnih plinova.
Najviše ih se proizvodi postupkom zavarivanja TIG, MIG/MAG i REL. (https://www.ram-
rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-cestice-pri-zavarivanju, 28.4.2021.)

20
Kod plinskog zavarivanja i rezanja metala ultraljubičasto zračenje je slabije, a atmosfera je
bogatija dušikovim oksidima i ugljikovim monoksidom nego kod REL zavarivanja.
(https://www.ram-rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-cestice-pri-zavarivanju,
28.4.2021.)

21
8. NAPORI

„Napori su statodinamički, psihofiziološki napori, napori vida i napori govora, koji mogu
uzrokovati oštećenje zdravlja radnika koji su im izloženi.“ (NN 96/18, čl. 3., st. 7)

8.1. STATIČKI NAPORI

Statički napor povećava napetost mišića i odnose se na dugotrajni rad u istom položaju
tijela. Tijekom rada, zavarivač se nalazi u statičkim položajima stajanja, pognutog položaja
tijela, čučanja i klečanja te ponekad i držanja ruku iznad glave.

Slika 15. Radnik u nefiziološkom položaju

Statičnim radom se smatra naprezanje mišića ukoliko radnik intenzivno napreže mišić 10
ili više sekundi. Nakon nekog vremena kod statičkog rada pojavljuju se bolovi u mišićima.

22
8.2. PSIHOFIZIOLOŠKI NAPORI

Nepovoljni uvjeti rada, nepovoljan ritam rada, poremećeni bioritam, otežan prijem
informacija ili zahtjevi radnih zadataka mogu utjecati na radnika ako im je radnik izložen duže
vrijeme, a najčešće uzrokuju psihosomatske bolesti, odnosno stres.

Na radnom mjestu zavarivača može se pojaviti velika odgovornost za zaštitu ljudi i

materijalnih dobara ukoliko je zavarivač postavljen za nadređenog na radnu jedinicu. Zbog
prisutnosti buke otežan je prijem informacija koji je važan ukoliko se viličarom ili dizalicom
mora prenijeti određena konstrukcija ili komad materijala.

Također se pojavljuje monotonija i umor koji može biti posljedica naprezanja pri radu.
Ako je radnik izložen umoru, smanjena mu je radna učinkovitost i koncentracija te može doći
do brojnih pogrešaka prilikom rada te ozljeda na radu. U radnoj okolini se pojavljuju razni
stresori poput loše osvijetljenosti, buke, manjka podrške od strane nadređenih i kolega te veliki
obim posla i rokova do kojih radnik mora izvršiti svoje zadatke. Prevelika izloženost stresu
utječe na radnu učinkovitost radnika, povećava se rizik od nastanka ozljeda na radu.

23
9. MJERE ZAŠTITE

Kako bi se radnik zaštitio i kako bi se smanjili rizici opasnosti, štetnosti i napora pri
radu potrebno je upotrijebiti pravila zaštite na radu prema djelotvornosti:

1. Eliminacija / izbjegavanje rizika

2. Zamjena neopasnim ili manje opasnim
3. Izolacija procesa / tehničke mjere zaštite
4. Korištenje osobnih zaštitnih sredstava.

9.1. ELIMINACIJA / IZBJEGAVANJE RIZIKA

Kod eliminacije, odnosno izbjegavanja rizika poduzimaju se preventivne mjere koje

obuhvaćaju tehničke mjere koje smanjuju ili u potpunosti uklanjanju opasnost na izvoru.
Odnosi se na automatizaciju i mehanizaciju radnog procesa. Preventivne mjere se primjenjuju
na nivou cijele tvrtke, odnosno za svako radno mjesto.

24
 Kod zavarivanja moguće je u radni proces ubaciti robota koji bi izvodio postupak
zavarivanja umjesto radnika. Radnik robotom upravlja preko kontrolne ploče. Sam robot
izoliran je iz okoline te mu je ograničen pristup, u prijevodu, nemaju mu pristup radnici koji
nisu obučeni za rukovanje.

Slika 16. Robot za zavarivanje

Slika 17. Kontrolna ploča

25
9.2. ZAMJENA NEOPASNIM ILI MANJE OPASNIM

Kod korištenja opasnih tvari moguće je zamijeniti za sredstvo koje ima manju toksičnost.
Odnosno, ako je zavarivač radnik koji je izložen štetnim plinovima, parama i česticama,
pokušati materijale koje koristi pri radu zamijeniti s nečime što neće imati isti učinak na njegovo
zdravstveno stanje, odnosno zamijeniti sa manje štetnim materijalima koje obrađuje.

9.3. TEHNIČKE MJERE ZAŠTITE

Tehničke mjere zaštite se koriste najčešće, a odnose se na smanjenje utjecaja opasnosti

putem fizičke zapreke ili mogućnost izolacije radnika od utjecaja sredstava.

Neke tehničke mjere se provode čak i kod samog projektiranja građevine i mogu se
odnositi na sredstva rada. Ukoliko je u pitanju osvjetljenje, kod projektiranja se može odmah
isključiti mogućnost od nedovoljne rasvjete osiguranjem dovoljne prirodne rasvjete, no ukoliko
prirodna rasvjeta nije dovoljna, postavlja se umjetna rasvjeta, te osvijetljenost neće predstavljati
opasnost za radnika.

Slika 18. Prikaz dovoljno osvijetljene proizvodne hale

26
 Ako se pogleda gore spomenuti robot za zavarivanje, robot je izoliran od ostalih radnika
i otežan mu je pristup zbog automatskog zatvaranja vrata ukoliko radi. Također, ako je kojim
slučajem radnik ostao unutra, postoji mogućnost pritiska gljive kako bi se robot zaustavio i s
time se sprječava ozljeđivanje radnika koji nisu upućeni u rad robota.

Slika 19. Gljiva za zaustavljanje robota za zavarivanje

27
10. OSOBNA ZAŠTITNA OPREMA

Osobna zaštitna oprema je sva koju radnik nosi, drži ili na bilo koji drugi način koristi
na radu pri obavljanju poslova, tako da ga štite od jednog ili više izvora opasnosti odnosno
štetnosti koji bi mogli ugroziti njegovu sigurnost i zdravlje. ( NN 5/21, čl.3, st.1)

Osobna zaštitna oprema dijeli se na:

1. Oprema za zaštitu glave
2. Oprema za zaštitu sluha
3. Oprema za zaštitu očiju i lica
4. Oprema za zaštitu dišnih putova
5. Oprema za zaštitu ruku i šaka
6. Oprema za zaštitu stopala i nogu i protuklizna zaštita
7. Zaštita kože
8. Oprema za zaštitu tijela/drugu zaštitu kože (NN 5/21, prilog II.)

28
10.1. OPREMA ZA ZAŠTITU SLUHA

Ukoliko je radnik tokom cijelog radnog vremena izložen buci većoj od 85 db (A) mora
koristiti zaštitu od buke, odnosno čepiće i antifone. Svrha korištenja opreme za zaštitu sluha je
da smanji buku na razinu koja nije štetna za zdravlje, ali treba biti takva da ne stvara preveliku
zaštitu koja bi radnika isključila iz okoline te kako ne bi prečuo zvukove upozorenja ili kako ne
bi morao glasno govoriti.

Slika 20. Antifoni i čepići za uši

Izvor:
https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fzastitanaradu.com.hr%2F
images%2Fupload%2Fimages%2Fzastitna-sredstva-od-
buke.jpg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fzastitanaradu.com.hr%2Fnovosti%2FBuka-i-
zastita-na-radu-14&tbnid=fTdHF7CkKSuirM&vet=12ahUKEwiM_N-
H96vwAhWBUOUKHd4XDRMQMygWegUIARDgAQ..i&docid=Zq-
Feg_5Fsj75M&w=423&h=286&q=antifoni%20i%20%C4%8Depi%C4%87i%20za%
20u%C5%A1i&ved=2ahUKEwiM_N-
H96vwAhWBUOUKHd4XDRMQMygWegUIARDgAQ ( 2.5.2021.)

29
10.2. ZAŠTITA OČIJU I LICA

Radno mjesto zavarivača zahtjeva korištenje opreme za zaštitu lica, očiju, glave i vrata
od ultraljubičastog i toplinskog zračenja i letećih čestica rastopljenog metala. Najčešće se
koriste štitnici za cijelo lice.

Napredovanje tehnologije utjecalo je i na izradu maski za zavarivanje, pa je tako

napravljena real maska za zavarivanje koja je opremljena s automatskim tamnjenjem, 4
senzora, unutrašnjim komandama i sustavom za čisti pogled. Lagane su i udobne te imaju oblik
kacige. Pružaju i zaštitu dišnih putova.

Slika 21. Maska za zavarivanje

Izvor:
https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fwww.lumbertrans.com%2Fmedi
a%2Fcatalog%2Fproduct%2Fcache%2F1%2Fimage%2F650x%2F040ec09b1e35df13943388
7a97daa66f%2F8%2F0%2F802936_vantage_red_xl.jpg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fwww
.lumbertrans.com%2Fproizvodi%2Fzavarivanje-i-rezanje%2Fzastitna-oprema-za-
zavarivanje%2Fmaska-za-varenje-vantage-red-
xl.html&tbnid=VTTmxH8uzOABPM&vet=12ahUKEwivp9nt-
KvwAhX0z7sIHbPUCiAQMygCegUIARDVAQ..i&docid=poccN83PzWi7FM&w=650&h=
712&q=real%20maska%20za%20zavarivanje&hl=hr&ved=2ahUKEwivp9nt-
KvwAhX0z7sIHbPUCiAQMygCegUIARDVAQ (2.5.2021.)

30
10. 3. ZAŠTITNA OPREMA RUKU I ŠAKA

Zavarivačke rukavice moraju biti izrađene tako za pružaju zaštitu za ruke i ručni zglob
kod poslova zavarivanja. Ovakva vrsta rukavica mora istovremeno pružiti zaštitu od
mehaničkih i termičkih opasnosti.

Slika 22. Zavarivačke rukavice

Izvor:
https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fwww.prosco.hr%2Fimage%2Fca
che%2Fcatalog%2FRukavice%2FWeldas-
2000%2520zavariva%25C4%258Dke%2520rukavice-
800x800.jpg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fwww.prosco.hr%2Fweldas-rukavice-za-
zavarivanje-2000&tbnid=IzzDhBORY9yR9M&vet=12ahUKEwiRisPB-
qvwAhXpyrsIHbjdAHgQMygBegUIARC2AQ..i&docid=0UdpH0-
1z7I5XM&w=800&h=800&q=zavariva%C4%8Dke%20rukavice&ved=2ahUKEwiRisPB-
qvwAhXpyrsIHbjdAHgQMygBegUIARC2AQ (2.5.2021.)

31
10.4. OPREMA ZA ZAŠTITU TIJELA

Zavarivači moraju imati radno odijelo i zavarivačku pregaču koja će ih štiti od termičkih
opasnosti, odnosno od užarenih materijala, njegovih iskri i rastaljenih čestica.

Slika 23. Zavarivačka pregača

Izvor: https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fastra-prom.hr%2Fwp-
content%2Fuploads%2F2020%2F04%2Fzavariva%25C4%258Dka-prega%25C4%258Da-
1200x1200.jpg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fastra-prom.hr%2Fproizvod%2Fpregaca-
zavarivacka-dim-110x70%2F&tbnid=UrWABzYxSTisuM&vet=12ahUKEwiimaKt-
6vwAhWvyLsIHcyrAJgQMygCegUIARCwAQ..i&docid=5ReVo-
h6RRvc1M&w=1200&h=1200&q=zavariva%C4%8Dka%20prega%C4%8Da&hl=hr&ved=2
ahUKEwiimaKt-6vwAhWvyLsIHcyrAJgQMygCegUIARCwAQ (2.5.2021.)

32
10.5. OPREMA ZA ZAŠTITU NOGU I STOPALA

Zavarivačka obuća mora biti izvedena da radnika štiti od mehaničkih opasnosti, od pada
oštrih i teških predmeta na nogu te mora imati protuklizan potplat kako bi se spriječilo klizanje
radnika ukoliko radove izvodi na visini.

Slika 24. Zaštitna cipela s kapicom

Izvor: https://www.google.com/imgres?imgurl=https%3A%2F%2Fprobe.hr%2Fwp-
content%2Fuploads%2F2018%2F02%2FMYKONOS.jpg&imgrefurl=https%3A%2F%2Fpro
be.hr%2Fproizvod%2Fzastitna-oprema%2Fzastita-nogu%2Fcipele%2Fcipela-radna-mykono-
s2%2F&tbnid=bIiTtmF0jr8R9M&vet=12ahUKEwighYW5_KvwAhVNxLsIHe4dAYgQMyg
IegUIARDQAQ..i&docid=Sm2NZL051Muv-
M&w=1000&h=1000&q=radna%20cipela%20za%20zavariva%C4%8Da%20s%20kapicom&
hl=hr&ved=2ahUKEwighYW5_KvwAhVNxLsIHe4dAYgQMygIegUIARDQAQ (2.5.2021.)

33
11. ZAKLJUČAK

Na kraju može se zaključiti da rad u metalurgiji i radno mjesto zavarivača nije bezazleno
s obzirom da mu prijeti niz opasnosti, od mehaničkih do toplinskih, izložen je i naporima te
kemijskim i fizikalnim štetnostima. Rad je nerijetko opasan i postoji puno rizika koji mogu
dovesti do neželjene ozljede ili u najgorem slučaju smrti. Potrebno je osvijestiti i upoznati
svakog radnika na ovakvom radnom mjestu sa svim opasnostima, štetnostima i naporima koji
mu prijete. Za cilj osvješćivanja radnika da radi sa dužnom pozornošću nije taj da ga se kazni,
nego da ga se na razne načine motivira da postupa i radi u skladu s pravilima struke.

Kako bi se smanjile ili uklonile opasnosti, štetnosti i napori potrebno je već kod
projektiranja građevine, služeći se osnovnim pravilima zaštite na radu, olakšati radniku na
radnom mjestu zavarivača sam proces rada, odnosno ukloniti fizikalne štetnosti, a posebnim
pravilima kroz edukacije i osposobljavanja umanjiti mu napore i dati na korištenje osobnu
zaštitnu opremu.

Nažalost, danas mnogi poslodavci ne ulažu u svoje radnike, ne ulažu u njihovu sigurnost
i sve svrstavaju pod trošak. No, kada bi svaki poslodavac ulagao u svoje radnike, na način da
ih educira, osposobljava za rad na siguran način, uvidio bi da u tome leži dobitak i tako smanjio
ozljede, profesionalne bolesti i bolesti u vezi s radom. Radnici bi bili produktivniji, zadovoljniji
i radili bi s punom pozornošću svoj posao jer bi shvaćali koliko je zapravo opasno i štetno ono
što rade.

34
LITERATURA

Knjige
1. Horvat M., Bilić M., Kondić V., Primjena REL zavarivanja u izradi čeličnih
konstrukcija, Tehnical journal 7, 2, 132-137 str.
2. Horvat M., Brezovački D., Kondić V., Teorijske i praktične osnove TIG postupka
zavarivanja, Tehnical journal 8, 4, 426.-432. str., 2014.

Zakoni i pravilnici
1. Pravilnik o izradi procjene rizika NN 112/14, 129/19
2. Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada NN 5/84
3. Pravilnik o uporabi osobne zaštitne opreme NN 5/21
4. Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada NN 29/13
5. Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu NN 46/08
6. Zakon o zaštiti na radu NN 71/13, 118/14, 94/18, 96/18

Internetske stranice
1. Enciklopedija, https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=66965, 20.12.2020.
2. https://www.ram-rijeka.com/c/889/Plinovi--dimni-plinovi-i-krute-cestice-pri-
zavarivanju, 28.4.2021.
3. https://www.ram-rijeka.com/c/931/Osnovni-postupci-zavarivanja---Ram-Rijeka,
28.4.2021
4. https://www.slideshare.net/idontreallydogs/elektrootporno-zavarivanje, 6.3.2021.
5. Mašinski priručnik, Elektrolučno zavarivanje pod praškom,
https://www.masinskiprirucnik.com/elektrolucno-zavarivanje-pod-praskom-epp-
postupak/, 6.3.2021.

35
POPIS SLIKA

Slika 1. Matrica procjene rizika.....................................................................................4

Slika 2. Sastavljanje vagona...........................................................................................5
Slika 3. Zavarivač...........................................................................................................6
Slika 4. Rad na povišenom.............................................................................................8
Slika 5. Plinsko zavarivanje............................................................................................9
Slika 6. Elektrolučno zavarivanje.................................................................................10
Slika 7. EPP zavarivanje...............................................................................................11
Slika 8. TIG zavarivanje...............................................................................................12
Slika 9. Plazma zavarivanje..........................................................................................13
Slika 10. Uređaj EO točkasto zavarivanje....................................................................14
Slika 11. Primjer mehaničkih opasnosti.......................................................................15
Slika 12. Znak za opasnost pada s visine......................................................................16
Slika 13. Opasnost od električnog udara.......................................................................17
Slika 14. Znak opasnosti od buke.................................................................................18
Slika 15. Radnik u nefiziološkom položaju..................................................................22
Slika 16. Robot za zavarivanje.....................................................................................25
Slika 17. Kontrolna ploča.............................................................................................25
Slika 18. Prikaz dovoljno osvjetljene proizvodne hale.................................................26
Slika 19. Gljiva za zaustavljanje robota za zavarivanje................................................27
Slika 20. Antifoni i čepići za uši...................................................................................29
Slika 21. Maska za zavarivanje....................................................................................30
Slika 22. Zavarivačke rukavice....................................................................................31
Slika 23. Zavarivačka pregača.....................................................................................32
Slika 24. Zaštitna cipela s kapicom..............................................................................33

36
37