VELEUČILIŠTE U RIJECI

Marko Malčec

PROVOĐENJE ZAŠTITE NA RADU U PRAVNOJ REGULATIVI I

PRAKSI KBC RIJEKA

Rijeka, 2022. godina

 VELEUČILIŠTE U RIJECI

Poslovni odjel

PROVOĐENJE ZAŠTITE NA RADU U PRAVNOJ REGULATIVI I

PRAKSI KBC RIJEKA

Mentor: dr. sc. Sandra Debeljak

Student: Marko Malčec

MBS:
 Rijeka, 2022. godine

Sažetak

U završnom radu opisao sam što je uopće zaštita na radu te zašto nam je ona potrebna na radnom
mjestu te taj dio rada služi kao temelj za ostatak rada. Isto je tako opisana kako je zaštita na radu
uređena i kako se provodi, to jest koji su pravni akti i norme koji se tiču zaštite na radu i njezinog
reguliranja te koji su načini provođenja iste. Isto su tako opisana i objašnjenja pravila koja se tiču
zaštite na radu kao i procjene koje se rade za svaku radnu poziciju.

KLJUČNE RIJEČI: Zaštita na radu, rad, pravila, pravni akti, rizik

SADRŽAJ

1. Uvod 1

2. Općenito o zaštiti na radu i pravnim aktima u KBC Rijeka 2

3. Uređivanje i provođenje zaštite na radu 4

3.1.. Obveze poslodavca 4

3.2. Ovlaštenih poslodavca5

3.3. Neposredni ovlaštenici 6

3.4. Organizacijska jedinica zadužena za poslove zaštite na radu 7

3.5. Stručnjak zaštite na radu 7

3.6. Odbor za zaštitu na radu 8

3.7. Povjerenik za zaštitu na radu 8

3.8. Radnici 9

4. Pravila zaštite na radu 11

4.1.. Osposobljavanje radnika 14

4.1.1. Procjena rizika 14

4.1.2. Program osposobljavanja 20

4.2. Obavještavanje i savjetovanje 22

4.3. Poslovi s posebnim radnim uvjetima 23

4.4. Sredstva rada i radni okoliš 26

4.5. Osobna zaštitna sredstva 27

4.6. Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu28

4.7. Ozljeda na radu, profesionalne bolesti i pružanje prve pomoći 29

4.8. Zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanje sredstava ovisnosti 35

4.9. Zaštita od požara i eksplozije, evakuacija i spašavanje 36

5. Zaključak 40
 1. Uvod

Tema ovog završnog rada je zaštita na radu. Zaštita na radu kao pojam odnosi se na sve mjere
koje poslodavac mora provesti kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje za svakog
djelatnika. Te mjere mogu biti regulirane internim i vanjskim aktima. Interne akte propisuje
poslodavac te oni moraju biti sukladni sa Zakonom, to jest ne smiju doći u konflikt s bilo
kojom stavkom Zakona. Eksterni akti svi su akti koje donosi država preko Zakona, pravilnika
ili bilo koje druge pravne odredbe te je obvezna za sve poslodavce koji imaju sjedište u
Republici Hrvatskoj. Sve se te mjere donose kako bi se osiguralo sigurno radno okruženje za
sve osobe koje se nalaze u tim objektima. Bitno je isto tako za naglasiti kako je bilo koja vrsta
propusta koja dovede do ozljede ili do dovođenja u opasnost i/ili rizik bilo koju osobu koja se
nalazi u tom prostoru kažnjivo zakonom. Ta kazna može biti novčana ili čak i zatvorska.
Zaključno, bitno je za naglasiti kako poslodavac može snositi kaznu čak i ako ne dođe do
ozljede nego se osobu dovede u svjesni ili nesvjesni rizik tokom rada ili rukovanja opremom,
a ispunjene su sve smjernice za sigurnost na radu. To znači da su te mjere nepotpune i da ih se
treba revidirati i promijeniti, a sukladno odluci inspektora za zaštitu na radu.

7
 2. Općenito o zaštiti na radu i pravnim aktima u KBC Rijeka

Zaštita na radu je sastavni dio svake organizacije koji predstavlja sustav mjera, pravila
i aktivnosti čijom se primjenom osiguravaju sigurni radni uvjeti te zaštita zdravlja na radu.
Zaštita na radu se provodi primjenom osnovnih, posebnih i priznatim pravilima. Cilj je
spriječiti rizik u odnosu na opasnosti, štetnosti i napore koji se mogu javiti pri obavljanju
određenih poslova, a koji mogu biti uzrok ozljede na radu, profesionalne bolesti, bolesti
vezane uz rad te materijalne i nematerijalne štete za vrijeme rada ili u vezi s radom.
Primjenom pravila zaštite na radu te primjenom provjerenih pravila ponašanja u praksi,
poslodavac osigurava otklanjanje opasnosti za zdravlje i život radnika i drugih osoba na radu.
(centarznr.hr, 01.05.2022.)

Pravna regulativa zaštite na radu provodi se internim i vanjskim aktima. Interni akti uključuju
sve pravilnike, odluke i načine postupanja koja je donio KBC Rijeka preko sjednica i/ili
putem Odluka dok se vanjski (eksterni) akti odnose na sve zakone, pravilnike, odluke i
rješenja koje je donijela Republika Hrvatska i koji su objavljeni u Narodnim Novinama (NN).
Primjer eksternih pravnih regulativa jesu: Zakon o zaštiti na radu, Zakon o obveznom
zdravstvenom osiguranju, itd.

Akti vezani uz zaštitu na radu u KBC Rijeka obuhvaćaju Pravilnik o zaštiti na radu donesen
dana 04.05.2019. godine, …………………

U krugu navedenih ciljeva, poslodavac uređuje i provodi zaštitu na radu, osposobljavanje

radnika za siguran način rada, način ispitivanja sredstava rada, način uporabe osobnih
zaštitnih sredstava i opreme, sustav obavještavanja i uporaba znakova, zaštita nepušača te
zabrana unošenja i korištenja alkohola i drugih sredstava ovisnosti na radnom mjestu, zabrana
dolaska na posao u alkoholiziranom stanju, prevencija stresa, dužnosti, prava i odgovornosti
ovlaštenika i radnika te unutrašnji nadzor. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka,
21.05.2022)

Uz navedene pravilnike, akti uz zaštitu na radu obuhvaćaju:

1. procjena rizika i revizije procjene rizika, (04.05.2019.)

2. program osposobljavanja radnika iz zaštite na radu, (04.05.2019.)

8
3. plan evakuacije i spašavanja, (04.05.2019.)
4. popis zaštitnih sredstava koja se odnose na različita radna mjesta, (04.05.2019.)
5. poslovi s posebnim radnim uvjetima rada, (04.05.2019.)
6. Pravilnik o zabrani uzimanja alkohola i drugih sredstava ovisnosti, (04.05.2019.)
7. Odluka o zaštiti nepušača (zabrana pušenja), (04.05.2019.)
8. isprave, evidencije i izvješća iz zaštite na radu, (04.05.2019.)
9. Pravilnik o zaštiti na radu s računalom, (04.05.2019.)
10. Pravilnik o zdravstvenom pregledu pri zapošljavanju i poslovima s posebnim radnim
uvjetima (04.05.2019.)
11. Pravilnik o ispitivanju instalacije, (04.05.2019.)
12. Pravilnik o opasnim radnim tvarima, (04.05.2019.)
13. Pravilnik vezan uz prijavu ozljede na radu i profesionalne bolesti, (04.05.2019.)
14. Odluka o radu pod nadzorom, (04.05.2019.)
15. karton zaduženja osobnih zaštitnih sredstava, (04.05.2019.)
16. Klasifikacija opasnih radnih tvari (04.05.2019.). (Pravilnik o zaštiti na radu KBC
Rijeka, 21.05.2022.)

9
 3. Uređivanje i provođenje zaštite na radu u KBC Rijeka

U skladu s odredbama Zakona o zaštiti na radu (NN 74/14, 118/14, 154/14, 94/18 i
96/18), Zakonu o radu (93/14, 127/17 i 98/19), drugim pravnim aktima, nacionalnim pravnim
aktima, Pravilniku o zaštiti na radu KBC Rijeka i drugim propisima, ravnatelj bolnice,
odnosno njegov ovlaštenik i Upravno vijeće organizira, uređuje, nadzire i prati njihovu
primjenu. Stručnjaci zaštite na radu organizacijske jedinice obavljaju stručne i operativne
poslove zadužene za poslove zaštite na radu, a određene stručne, savjetodavne i druge poslove
zaštite na radu obavljaju ovlaštene osobe osposobljene za obavljanje poslova zaštita na radu.
(Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 21.05.2022.)

Osobe koje imaju posebna ovlaštenja, a ujedno obavljaju poslove zaštite na radu jesu:

1) ovlaštenik poslodavca,
2) neposredni ovlaštenici,
3) organizacijska jedinica zadužena za poslove zaštite na radu,
4) stručnjak zaštite na radu,
5) odbor za zaštitu na radu,
6) povjerenik za zaštitu na radu,
7) radnici. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka 21.05.2022.)

3.1. Obveze poslodavca

Poslodavac je dužan osigurati potrebne uvjete za provođenje zaštite na radu u skladu s

odredbama Zakona o zaštiti na radu, podzakonskim propisima, tehničkih normi te određenog
pravilnika. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 23.05.2022.)

Ravnatelj je dužan osigurati primjenu pravila na temelju općih načela, a neki od načina su da:

1) donosi i prihvaća elaborat o procjeni rizika,

2) brine i osigurava provođenje zakonskih i općih akata o provođenju zaštite na radu,
3) prati provedbu plana i programa zaštite na radu,

10
 4) prihvaća izvještaje o stanju zaštite na radu i o samom provođenju mjera,
5) odlučuje o obavljanju poslova zaštite na radu,
6) ugovara osiguranje radnika za slučaj ozljede na radu i profesionalne bolesti,
7) ugovara usluge za osiguravanje i ostvarivanje specifične zdravstvene zaštite sa
službom medicine rada,
8) osigurava koordinaciju u radu stručnih službi te samostalnih odjela na osiguranju
zaštite na radu. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 23.05.2022.)

3.2. Ovlaštenik poslodavca

Prema članku 3. Zakona o zaštiti na radu ovlaštenik je radnik kojemu je poslodavac

dao ovlaštenja za provedbu zaštite na adu bez obzira na druge ugovorene poslove (sukladno
članku 3. ZNR). U KBC Rijeka, ovlaštenicima se smatraju rukovoditelji službi/ klinika/
zavoda/ kliničkih zavoda. Ovlaštenik mora biti stručno osposobljen, a za svoj rad odgovoran
je ravnatelj bolnice (NN 94/18, 22.05.2022.).

Poslodavac koji obavlja funkciju djelovanjem ovlaštenika, obvezan ga je ovlastiti za to, da:

1. ne dopusti na određeno radno mjesto radnika koji nije osposobljen za rad na siguran
način, odnosno osigurati mu siguran rad pod nadzorom do osposobljavanja iz zaštite
na radu,
2. ne dopusti da se na poslove s posebnim uvjetima rada rasporedi radnik kojem nije na
propisani način utvrđeno da ne ispunjava uvjete, odnosno ako u međuvremenu izgubi
te uvjete, da ga se više ne zadržava na tom radnom mjestu.
3. posebno osjetljivoj skupiti radnika ne dopustiti rad na poslovima koji bi mogao štetno
utjecati na njih,
4. iz uporabe isključiti ne ispravne strojeve, uređaje i osobna zaštita sredstva,
5. prijaviti te evidentirati svaku ozljedu na radu te nezgodu organizacijskoj jedinici koja
je zadužena za zaštitu na radu,
6. nadzirati da radnici koriste propisana osobna zaštita sredstva, te da rade u skladu s
pravilima zaštite na radu, uputama poslodavca, odnosno proizvođača strojeva, uređaja
i osobnih zaštitih sredstava, opasnih kemikalija i bioloških štetnosti,

11
 7. zabraniti radniku rad ako ga obavlja suprotno odredbama zakona,
8. osigurati potreban broj radnika koji je osposobljen za evakuaciju, spašavanje i
pružanje prve pomoći te na raspolaganje staviti svu potrebnu opremu,
9. zabraniti radnicima obavljanje poslova u alkoholiziranom stanju, spriječiti korištenje
alkoholnih pića i uzimanje drugih sredstava ovisnosti na radnom mjestu, osigurati da
radnici poštuju pravila o zabrani pušenja te udaljiti i zabraniti rad radnicima koji rade
u alkoholiziranom stanju i pod drugim sredstvima,
10. u propisanim rokovima voditi evidenciju o periodičnim zdravstvenim pregledima
djelatnika. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 22.05.2022.)

3.3. Neposredni ovlaštenici

Poslodavac posebnom odlukom u pisanom obliku određuje neposredne ovlaštenike, a

njima se smatraju voditelji odsjeka i odjela, glavne sestre/ tehničari službi/ odjela te radnik s
posebnim ovlaštenjima. Za svoj rad odgovoran je ovlaštenik poslodavca. (Pravilnik o zaštiti
na radu KBC Rijeka, 23.05.2022.)

Neposredni ovlaštenici su dužni:

1. sudjelovati u utvrđivanju ispravnosti te osigurati primjenu zaštite na novim sredstvima

rada,
2. u radnom prostoru i radnoj okolini osigurati primjenu zaštite na radu,
3. provoditi dio pregleda sredstava rada,
4. provoditi dio praktičnog osposobljavanja radnika za rad na siguran način te sudjelovati
u provjeri osposobljenosti radnika,
5. obustaviti rad na radnim mjestima gdje postoji mogućnost neposredne opasnosti po
život i zdravlje,
6. započeti provjeru radnika za kojeg postoji sumnja da je pod utjecajem alkohola ili
drugih sredstava ovisnosti, kao i radnika koji puši na mjestima u kojima to nije
dopušteno,
7. sudjelovati u ispunjavanju obrazaca o ozljedama na radu. (Pravilnik o zaštiti na radu
KBC Rijeka, 23.05.2022.)

12
 3.4. Organizacijska jedinica zadužena za poslove zaštite na radu

KBC Rijeka ima ustrojnu organizacijsku jedinicu zaduženu za poslove zaštite na radu
sa ciljem organiziranja, provođenja i unapređivanja zaštite na radu. Unutar radnih mjesta,
KBC Rijeka ima organiziranu zaštitu od požara, zaštitu na radu te zbrinjavanje medicinskog
otpada. Njihova zadaća je provođenje i kontrola provođenja kao i unapređivanje zaštite na
radu, evakuacija i spašavanje kao i kontrola provedbe zbrinjavanja medicinskog otpada.
(Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 23.05.2022.)

3.5. Stručnjak zaštite na radu

Prema članku 3. Zakona o zaštiti na radu stručnjak zaštite na radu je radnik kojeg je
odredio poslodavac za obavljanje poslova zaštite na radu i koji ispunjava propisane uvjete za
obavljanje tih poslova. (NN 94/18, )

Stručnjak zaštite na radu obavlja poslove prema propisima RH, općim aktima poslodavca te
drugim internim aktima poslodavca, a to su:

1. sudjelovanje u izradi poslovne strategije te planova i programa poslovanja koji se

odnosi na zaštitu na radu, te sudjelovati u primjeni upravljačkih metoda ili tehnika,
2. sudjelovanje u izradi procjene rizika,
3. suradnja sa stručnim službama prilikom izgradnje i rekonstrukcije objekata
namijenjenim za rad, nabave strojeva i uređaja,
4. osposobljavanje radnika, ovlaštenika/ neposrednih ovlaštenika poslodavca za zaštitu
na radu,
5. obavještavanje inspekcije rada o težim, smrtnim, skupnim ozljedama i profesionalnim
bolestima,
6. suradnja s poslodavcem pri nabavci osobnih zaštitnim sredstava te nabavka radne
opreme namijenjene za rad,
7. rad u odborima za zaštitu na radu kod poslodavca,
8. rad s tijelima inspekcije rada, Zavodom za zaštitu na radu, ovlaštenim ustanovama te
trgovačkih društvima koji se bave poslovima zaštite na radu,
9. izrađuje program osposobljavanja radnika za rad na siguran način

13
 10. brine o tome da se novi ili rekonstruirani strojevi ili uređaji ne stave u upotrebnu prije
nego što se ispitaju na propisani način te ishode odgovarajuće isprave. (Pravilnik o
zaštiti na radu KBC Rijeka)

3.6. Odbor za zaštitu na radu

Prema članku 34. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osnovati odbor
zaštite na radu ako zapošljava 50 ili više radnika, odnosno obvezno je osnovati odbor ako
poslodavac zapošljava manje od 50 radnika ako je to propisano posebnim zakonom ili drugim
propisima. Predsjednik odbora je poslodavac ili njegov ovlaštenik a odbor čine stručnjak
zaštite na radu, specijalist medicine rada te povjerenik ranika za zaštitu na radu ili njihov
koordinator. (NN 94/18, 03.05.2022.)

Sa ciljem stalnog unapređivanja zaštite na radu, odbor nadzire:

1. primjenu pravila zaštite na radu,

2. organizaciju obavljanja poslova zaštite na radu,
3. osposobljavanje u vezi sa zaštitom na radu,
4. planira prevenciju rizika na radu i u vezi s radom. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC
Rijeka, 23.05.2022.)

3.7. Povjerenik za zaštitu na radu

Prema članku 71. Zakona o zaštiti na radu povjerenik je obvezan štititi interese radnika
na području zaštite na radu te pratiti primjenu pravila, mjera, aktivnosti te postupaka. (Zakon
o zaštiti na radu, 05.05.2022.)

Povjerenik radnika ima pravo:

1. podnositi prijedloge vezane uz donošenje odluka u okviru zaštite na radu,

2. zahtijevati od poslodavca poduzimanje odgovarajućih mjera radi smanjenja i
otklanjanja rizika,

14
 3. podnositi pritužbe nadležnim tijelima za zaštitu na radu,
4. koristiti dokumentaciju poslodavca te izvršiti uvid,
5. prisustvovati inspekcijskim pregledima te očitovati se na tvrdnje nadležnih inspektora,
6. poticati svojim djelovanjem radnike na provedbu zaštite na radu. (Pravilnik o zaštiti na
radu KBC Rijeka, 24.05.2022.)

3.8. Radnici

Radnici su dužni obavljati poslove zaštite na radu sukladno Zakonu o zaštiti na radu i
drugim propisima RH, općim aktima i drugim internim aktima poslodavca. Kako bi radnici
pravodobno obavili sve potrebne zdravstvene preglede zadužene su: organizacijska jedinica
zadužena za kadrovske poslove i organizacijska jedinica zadužena za zaštitu na rad. Ako je
organizacijska jedinica uputila radnika na zdravstveni pregled unutar propisanog roka, a
radnik nije obavio pregled u navedenom roku, troškovi pregleda idu na teret poslodavca koji
može radnika teretiti za troškove i tražiti povrat sredstava. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC
Rijeka, 24.05.2022.)

Radnik čini tešku povredu radne obveze ako:

1. ne izvršava dužnosti propisane zakonom, podzakonskim aktima, normama, ugovorima

o radu, odlukama i općim aktima poslodavca,
2. ne pristupi obrazovanju i osposobljavanju za samostalan rad na siguran način,
3. odbije napustiti mjesto rada kad to od njega zatraži odgovorna osoba radi sigurnosti i
zaštite zdravlja,
4. ne prekine rad kad mu je izravno ugrožen zdravlje i život,
5. ne koristi osobna zaštitna sredstva ili zaštitne naprave,
6. ako uništi ili ukloni znakove upozorenja ili upute,
7. ako obavlja poslove svog radnom mjesta u alkoholiziranom stanju, stanju ovisnosti ili
drugih zabranjenih tvari,
8. ako se odbije udaljiti sa mjesta rada ako je zatečen pod utjecajem alkohola i drugih
ovisnih sredstava,

15
9. odbije provjeri zdravstvene sposobnosti ili provjeri da li radi pod utjecajem alkohola
ili drugih ovisnih sredstava,
10. ne pravilna upotreba strojeva, aparata, alata, opasnih tvari, transportnu opremu i
drugih sredstva rada,
11. ne pravilna upotreba propisane osobne zaštitne opreme koju je nakon upotrebe dužan
vratiti na određeno mjesto,
12. odmah ne obavijesti poslodavca o svakoj situaciji koju smatra ozbiljnom i
neposrednom opasnošću za sigurnost i zdravlje radnika,
13. prije napuštanja radnog mjesta ne ostavi sredstva rada u stanju da ne ugrožava druge
radnike,
14. odbija suradnju s poslodavcem, ovlaštenikom ili stručnjakom zaštite na radu u svezi
provedbe zaštite na radu,
15. ne obavi zdravstveni pregled unutar propisanog roka bez opravdanog razloga.
(Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 25.05.2022.)

16
 4. Pravila zaštite na radu

Pravila zaštite na radu su određeni načini i mjere zaštite kojima se umanjuju ili
otklanjaju šteti rizici i posljedice. Pravila zaštite na radu također imaju i svoj redoslijed
primjene prema djelotvornosti:

1. eliminacija ili izbjegavanje rizika

2. zamjena neopasnim ili manje opasnim,
3. izolacija procesa ili tehničke mjere zaštite,
4. korištenje osobnih zaštitnih sredstava i opreme. (centarznr.hr, 10.05.2022.)

Da bi se zaštita na radu provodila uspješno, neophodna su:

1. osnovna,
2. posebna i
3. priznata pravila zaštite na radu. (centarznr.hr, 10.05.2022.)

Osnovna pravila zaštite na radu definirana su člankom 12. Zakonom o zaštiti na radu, a koja
sadrži zahtjeve koja su u uporabi a ujedno im se mora i udovoljavati, a odnosi se na:

1) zaštitu od mehaničkih opasnosti, udara električne struje, buke i vibracije, štetnih

klimatskih i atmosferskih utjecaja, fizikalnih kemijskih i bioloških štetnih
djelovanja, prekomjernih napora, elektromagnetskih i ostalih zračenja,
2) sprječavanje nastanka požara i eksplozije,
3) osiguranje potrebnog radnog prostora i radne površine, mehaničke otpornosti,
potrebnih puteva za prolaz, prijevoz i evakuaciju radnika i drugih osoba, propisane
temperature, vlažnosti zraka i ograničenja brzine strujanja zraka, propisane
rasvjete, prostorija i uređaja za osobnu higijenu te čistoća prostora. (centarznr.hr,
10.05.2022.)

17
Prilog 1. Primjena osnovnih pravila zaštite na radu

Izvor: Arhiva KBC Rijeka

Posebna pravila zaštite na radu definirana su člankom 13. Zakona o zaštiti na radu, a
primjenjuju se ako se rizici za zdravlje i sigurnost radnika ne mogu ukloniti osnovnim
pravilima zaštite na radu. Posebna pravila zaštite na radu sadrže:

1) organizaciju radnog vremena i korištenje odmora,

2) načine korištenja odgovarajuće osobne zaštitne opreme,
3) posebne postupke pri uporabi, tj. izloženosti opasnim kemikalijama, biološkim
štetnostima te izloženosti fizikalnim štetnostima,
4) postavljanje sigurnosnim znakova kojima se daju potrebne upute i informacije,
5) upute o radnim postupcima i načinu obavljanja poslova,
6) oboljelim ili ozlijeđenim radnicima do pružanja hitne medicinske pomoći ili do
prijema u zdravstvenu ustanovu. (centarznr.hr, 10.05.2022.)

18
Prilog 2. Primjena posebnih plavila zaštite na radu

Izvor: Arhiva KBC Rijeka

Priznata pravila zaštite na radu definirana su člankom 14. Zakona o zaštiti na radu, a
primjenjuju na snazi nisu stupili pravna pravila zaštite na radu koja bi trebao primjenjivati
poslodavac radi zaštite i sigurnosti zdravlja radnika. Priznata pravila se odnose na norme,
pravila struke ili u praksi provjerene načine pomoći kojima se sprječava nastanak ozljeda na
radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom, a također i smanjuju ili uklanjaju rizici na
radu. (centarznr.hr, 11.05.2022.)

19
 4.1. Osposobljavanje radnika

Svrha osposobljavanja radnika za rad je obavještavanje radnika o svim činjenicama i

okolnostima koje utječu ili mogu utjecati na njihovo zdravlje i sigurnost, pojasniti i osposobiti
radnike na praktičnu primjenu mjera zaštite na radu koje je dužan primjenjivati tijekom rada.
(centarznr.hr, 11.05.2022.)

Prema članku 27. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan osposobiti radnika za siguran
rad:

1. prije početka radnog odnosa,

2. kod promjene u radnom postupku,
3. kod uvođenja nove radne opreme ili njezine promjene,
4. kod uvođenja nove tehnologije,
5. kod upućivanja ranika na novi posao, odnosno na novo radno mjesto,
6. kod utvrđenog oštećenja zdravlja uzrokovano štetnostima, naporima i opasnostima
na radu. (Zakon o zaštiti na radu, 11.05.2022.)

Osposobljavanje za rad na siguran način, kao i osposobljavanje ovlaštenika poslodavca i

povjerenika radnika za zaštitu na radu potrebno je obaviti u skladu s Pravilnikom o
osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganje stručnog ispita. (NN br. 112/2014, 12.05.2022.)

Temelj za osposobljavanje radnika sastoji se od:

1) procjene rizika i
2) programa osposobljavanja. (centarznr.hr, 12.05.2022.)

4.1.1. Procjena rizika

Procjena rizika je postupak kojim se utvrđuje razina opasnosti, napora i štetnosti koje
se odnose na nastajanje ozljeda na radu, profesionalne bolesti, bolesti vezane s radom te
poremećaje u procesu rada koji bi mogao izazvati štetne posljedice za sigurnost i zdravlje
radnika. (centarznr.hr, 13.05.2022.)

20
Prema članku 18. Zakona o zaštiti na radu poslodavci su obvezni imati izrađenu procjenu
rizika koja odgovara postojećim rizicima na radnom mjestu te prilikom obavljanja poslova.
(NN 94/18, 13.05.2022.)

Procjena rizika je dokument iz područja zaštite na radu, a važno je da:

1) poslodavac obvezan čuvati procjenu rizika u pisanom ili elektroničkom obliku za sve
poslove koje radnici obavljaju,
2) procjena rizika mora odgovarati postojećim rizicima i u vezi s radom,
3) mora biti dostupna svim radnicima na radnom mjestu,
4) u procjenjivanju rizika obavezno moraju sudjelovati radnici, njihovi predstavnici,
ovlaštenici poslodavca, stručnjaci zaštite na radu a po potrebi i stručnjaci i pojedinih
područja.
5) odbor zaštite na radu je taj koji raspravlja o procjeni, izmjenama i dopunama procjene
rizika,
6) Matrica procjene rizika koristi se za procjenjivanje rizika prema općim kriterijima
procjene (vjerojatnost i posljedice). (centarznr.hr, 13.05.2022.)

21
Prilog 3. Matrica procjene rizika

Izvor: Pravilnik o izradi procjene rizika (NN. 112/2014)

Postupak procjenjivanja rizika obuhvaća nekoliko koraka:

1) prikupljanja podataka na mjestu rada,

2) analiza i procjene prikupljenih podataka,
3) plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje štetnosti, opasnosti i napora,
4) dokumentiranje procjene rizika. (centarznr.hr, 11.05.2022.)

22
Postupak prikupljanja podataka na radnom mjestu a sastoji se od:

1. poslova koji se obavljaju na radnom mjestu,

2. ukupnog broj u radnika koji obavljaju isti posao
3. mjesta rada gdje se poslovi obavljaju,
4. uređenja radnog mjesta,
5. popis radne opreme,
6. popis izvora fizikalnih, kemijskih i bioloških štetnosti,
7. organizacije rada i raspored radnog vremena. (centarznr.hr, 11.05.2022.)

Prilog 4. Obrazac za prikupljanje podataka na radnim mjestima

23
24
Izvor: centar za zaštitu na radu

25
Postupak analize i procjene prikupljenih podataka sastoji se od:

1. utvrđivanja štetnosti, opasnosti i napora,

2. procjene štetnosti, opasnosti i napora,
3. utvrđivanje mjera za uklanjanje ili smanjenje štetnosti, opasnosti ili napora.
(centarznr.hr, 14.05.2022.)

Plan mjera za uklanjanje odnosno smanjivanje razine štetnosti, opasnosti i napora se sastoji
od:

1. rokova,
2. odgovornih ovlaštenika za provedbu mjera,
3. načina kontrole nad provedbama mjera. (centarznr.hr, 14.05.2022.)

Obvezni prilozi koji se tiču dokumentacije procjene rizika sadrže:

1. sigurnosne podatke izvora fizikalnih štetnosti, kemikalija te bioloških agensa koji se

koriste,
2. popis radne opreme te osobne zaštite opreme koja se koristi,
3. popis potrebnih ispitivanja,
4. popis poslova s posebnim radnim uvjetima. (centarznr.hr, 14.05.2022.)

4.1.2. Program osposobljavanja

Kvalitetnim programom osposobljavanja radnika, poslodavac dokazuje da su njegovi

radnici upoznati s objektivnim opasnostima, štetnostima i naporima koji se mogu javiti
prilikom posla, kao i mjera smanjivanja ili otklanjanja. Program osposobljavanja se često
smatra izostavljenim iz dokumentacije područja zaštite na radu. (centarznr.hr, 20.05.2022.)

Program osposobljavanja se izrađuje za sve poslove koji se odrađuju kod poslodavca.

Iako nije nužno, stručnjak zaštite na radu je zadužen za provođenje programa. Kvalitetan
program osposobljavanja temelji se na prethodno izrađenoj procjeni rizika, a tu je važno da:

26
 1. program mora obuhvatiti sve štetnosti, opasnosti i napore koji su utvrđeni procjenom
rizika, kao i načini njihova otklanjanja,
2. program osposobljavanja mora sadržavati popis pisanih uputa za siguran rad za sve
poslove koje radnik obavlja na svoj radnom mjestu, te ukoliko koriste opasne
kemikalije i potrebnu radnu opremu, bitne su njihove upute. (centarznr.hr,
20.05.2022.)

Ispitni materijali za provjeru znanja u teorijskom dijelu osposobljavanja moraju obuhvaćati

tebe navedene u programu osposobljavanja za posao za koji se vrši provjera znanja. Broj
pitanja kao i teme u ispitnim pitanjima nisu propisana i ovisi o sastavljaču. Kao dokaz o
osposobljenosti izdaje se ''obrazac ZOS'' – Zapisnik o ocjeni osposobljenosti radnika za rad na
siguran način. (centarznr.hr, 20.05.2022.)

Prilog 5. Primjer evidencije osposobljenih za zaštitu na radu

27
 4.2. Obavještavanje i savjetovanje

Prema članku 31. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan obavješćivati i

savjetovati se s radnicima, njihovim predstavnicima o pitanjima zaštite na radu u skladu sa
Zakonom i općim propisima o radu. (Zakon o zaštiti na radu, 20.05.2022.)

Prema članku 32. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je dužan obavijestiti radnike,
povjerenike radnika, stručnjaka zaštite na radu, ovlaštenu osobu ako je s njom ugovorio
obavljanje poslova, i druge osobe o svim rizicima koje bi mogle utjecati na zdravlje i
sigurnost radnika, a to se odnosi na:
1) rizici vezani za mjesto rada ili vrstu posla gdje je moguće oštećenje zdravlja te
o zaštitnim i preventivnim mjerama i aktivnostima u svakom radnom
postupku, mjere pružanja prve pomoći, zaštite od požara, zaštite i spašavanje
radnika te o radnicima koji ih provode,
2) poslodavac je obvezan pisanim putem osigurati provedbu radnog postupka u
skladu s pravilima zaštite na radu te je obvezan dati radnicima upute.
3) poslodavac je obvezan osigurati radno mjesto samo onim radnicima koji
obavljaju poslove s posebnim uvjetima rada te koji su dobili pisane upute za
rad na siguran način te obvezna zaštitna oprema koja proizlazi iz procjene
rizika,
4) poslodavac je obvezan ustupiti odgovarajuće dokumente stručnjaku zaštite na
radu, ovlašteniku i povjereniku radnika za zaštitu na radu, a odnosi se na:
a) procjenu rizika i popis mjera koje se provode u svrhu uklanjanja ili smanjenja
procijenjenih rizika,
b) evidencije i isprave koje je obvezan voditi i čuvati,
c) upravne mjere koje je naredio nadležni inspektor. (NN 94/18, 21.05.2022.)

Prema članku 33. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan unaprijed i pravodobno se
savjetovati s povjerenikom radnika za zaštitu na radu o:
1) zapošljavanju stručnjaka zaštite na radu i poslovima koje će obavljati,
2) povjeravanje provođenja zaštite na radu ovlaštenim osobama i poslove koje će
obavljati,

28
 3) izrada procjene rizika te izmjena/ dopuna procjene rizika,
4) izbor radnika za pružanje prve pomoći i radnika za provođenje mjera zaštite od
požara, evakuacija i spašavanje,
5) zaštita i prevencija od rizika na radu te sprječavanje i smanjivanje rizika,
6) sprječavanje nezgoda, ozljeda na radu i profesionalne bolesti,
7) procjena u procesu rada i tehnologija,
8) planiranje i provođenje osposobljenosti iz zaštite na radu,
9) poboljšanje uvjeta rada i radnog okoliša radi sigurnosti i zdravlja radnika,
10) izbor sredstava rada i osobne zaštite opreme,
11) izloženost radnika jednoličnom radu, rad s nametnutim ritmom, rad po učinku u
određenom vremenu te ostalim naporima. (Zakon o zaštiti na radu, 21.05.2022.)

4.3. Poslovi s posebnim radnim uvjetima

Prema članku 3. Zakona o zaštiti na radu poslovi s posebnim uvjetima rada obavljaju
radnici koji moraju ispunjavati opće uvjeta zasnivanje radnog odnosa, propisane posebne
uvjete koji se odnose na dob, stručnu osposobljenost, zdravstveno stanje, tj. psihičku
sposobnost. (NN 94/18, 24.05.2022.)

Prema članku 36. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac ne smije dopustiti radniku rad na
poslovima s posebnim uvjetima rada a koji ne ispunjava uvjete propisane posebnim propisom
za takve poslove. Poseban propis koji definira poslove s posebnim uvjetima rada te posebne
uvjete odnosi se na Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada. (NN 005/1984,
24.05.2022.)

Posebni uvjeti za obavljanje poslova s posebnim uvjetima rada ovisno o vrsti posla sadržavaju
zahtjeve za:
1) dob života – svi poslovi zahtijevaju određenu dob, a to je da radnik u najviše
slučajeva mora biti stariji od 18 godina,
2) spol – žene za vrijeme trudnoće i dojenja ne mogu obavljati određene poslove,

29
 3) stručna sposobnost – određeni poslovi zahtijevaju posebnu stručnu sposobnost:
stručna sprema odgovarajućeg stupnja obrazovanja ili posebna stručna
osposobljenost,
4) zdravstveno stanje – svi poslovi zahtijevaju određenu provjeru zdravstvenog
stanja kroz obavljanje liječničkog pregleda a rokovi za ponovnu provjeru ovise
o vrsti poslova,
5) psihička sposobnost – neki poslovi zahtijevaju provjeru psihičke sposobnosti a
rokovi za ponovnu provjeru ovise o vrsti poslova. (centarznr.hr, 24.05.2022.)

Osoba koja namjerava sklopiti ugovor o radu za obavljanje poslova koji se odnose na poslove
s posebnim uvjetima rada, poslodavac upućuje na pregled specijalistu medicine rada uz
uputnica RA-1. Uputnica sadržava podatke o vrsti posla i druge okolnosti koje mogu utjecati
na ocjenu njene sposobnosti za obavljanje poslova i mogućeg utjecaja štetnosti na zdravlje
radnika. (centarzrn.hr, 24.05.2022.)

30
Prilog 6. Uputnica RA-1

Izvor: Hrvatski zavod za javno zdravstvo – služba za medicinu rada

31
 4.4. Sredstva rada i radni okoliš

Sredstva rada su građevine namijenjene za rad s pripadajućim instalacijama, opremom,

uređajima, prometnim sredstvima i radnom opremom. (NN 94/18, 25.05.2022.)

Prema članku 41. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obvezan osigurati da sredstva rada i
osobna zaštitna oprema budu u uporabi te u svakom trenutku sigurni, održavani i prilagođeni
za rad te u ispravnom stanju te da se koriste s pravilima zaštite na radu, unutar tehničkih
propisa i uputa proizvođača tako da u vrijeme rada ne ugrožava radnike. Također, poslodavac
je obvezan isključiti sredstva rada i osobnu zaštitnu opremu iz uporabe ako nastanu promjene
zbog kojih mogu nastati rizici za sigurnost i zdravlje radnika. (Zakon o zaštiti na radu,
25.05.2022.)

Radni okoliš čine fizikalni, kemijski i biološki čimbenici na radnom mjestu i u njegovom
okruženju. (NN 94/18, 25.05.2022.)

Prema članku 45. Zakona o zaštiti na radu, poslodavac je obvezan procijeniti rizike i osigurati
zaštitu i sigurnost radnika izloženih fizikalnim, kemijskim i biološkim štetnim djelovanjima
na radu. (Zakon o zaštiti na radu, 25.05.2022.)

Poslodavac je obvezan ispitati radni okoliš na mjestima kad:

1) radni postupak utječe na temperaturu, vlažnost i brzinu strujanja zraka,
2) u radnom postupku nastaje prašina,
3) u radnom postupku nastaje buka ili vibracija,
4) pri radu koristi, proizvodi ili prerađuju opasne kemikalije,
5) pri radu postoji izloženost opasnim zračenjima,
6) na radu prisutni rizici od eksplozivne atmosfere,
7) pri radu potrebno osigurati odgovarajuću rasvjetu u skladu s procjenom rizika.
(Zakon o zaštiti na radu, 25.05.2022.)

32
Ispitivanje radnog okoliša se obavlja:
1. odmah po nastanku uvjeta, odnosno promjene zbog kojih je ispitivanje obvezno i
2. u rokovima utvrđenim provedbenim propisima i pravilima zaštite na radu. (Zakon
o zaštiti na radu, 25.05.2022.)

4.5. Osobna zaštitna sredstva

Osobna zaštitna sredstva su najčešće odjevni predmeti i uređaji koje nose radnici,
izrađena su u skladu s propisima zaštite na radu i važećim normama, a svrha je štiti od jednog
ili više rizika, odnosno sprječavanje od ozljeda, profesionalnih i drugih oboljenja i drugih
štetnih posljedica. Prilikom korištenja osobnih zaštitnih sredstava, radnik se mora pridržavati
pravila zaštite na radu, uputa proizvođača, uputa ovlaštenika poslodavca i stručnjaka zaštite
na radu. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 26.05.2022.)

Člankom 38. Pravilnika o zaštiti na radu KBC Rijeka propisano je:

1) procjenom rizika se utvrđuju radna mjesta na kojima se moraju koristiti osobna
zaštitna sredstva,
2) neposredni ovlaštenici poslodavca (pročelnici/ voditelji ili glavne sestre)
zaduženi su za evidenciju zaduživanja i razduživanja osobnih zaštitnih
sredstava,
3) ravnatelj odobrava nabavu osobnih zaštitnih sredstava i oprema, a odobreni
zahtjev dostavlja se jedinici za poslove nabave,
4) radnik je dužan savjesno koristiti propisana osobna zaštitna sredstva,
5) radnik ne smije koristiti zaštitna sredstva koja mu nisu povjerena i za čije
korištenje nije osposobljen
6) radnik je dužan čuvati, održavati i koristiti osobna zaštitna sredstva sukladno
Pravilima zaštite na radu,
7) ako radnik nije osposobljen ili ovlašten za popravak osobnih zaštitnih
sredstava ili naprave, radniku je zabranjeno obavljati bilo kakve izmjene na
osobnom zaštitnom sredstvu ili napravi osim. Uništena ili dotrajala osobna
zaštitna sredstva se zamjenjuju.

33
 8) ako radnik namjerno ili svojim nemarom ošteti ili uništi zaštitno sredstvo,
dužan je nadoknaditi štetu poslodavcu,
9) radnik ne smije odnositi osobna zaštitna sredstva izvan radnog prostora, osim
ako je slučaj održavanje čistoće tih sredstava,
10) u slučaju prestanka radnog odnosa (izuzetak mirovina), radna odjeća i osobna
zaštitna sredstva se vraćaju poslodavcu. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC
Rijeka, 26.05.2022.)

4.6. Nadzorni uređaji kao sredstva zaštite na radu

Člankom 43. Zakona zaštite na radu propisano je da poslodavac smije koristiti

nadzorne uređaje kao sredstva zaštite na radu pod uvjetom da je propisano Zakonom.
Korištenje nadzornih uređaja dopušteno je radi kontrole ulaska i izlaska iz radnih prostora radi
smanjenja izloženosti radnika riziku od provala, razbojstva, krađa, nasilja i drugih događaja
na radu ili u vezi s radom. Zabranjeno je postavljanje nadzornih uređaja u prostorijama za
presvlačenje i osobnu higijenu radnika (prostorije u WC-u, tuševi, svlačionice). (NN 94/18,
29.05.2022.)

Ako nadzorni uređaji čitavo vrijeme prate pokrete radnika tijekom obavljanja poslova,
odnosno ako je uređaj postavljen na mjesto gdje su radnici čitavo vrijeme u vidnom polju
uređaja, poslodavac smije koristiti uređaj isključivo na temelju prethodne suglasnosti radnog
vijeća. (iusinfo.hr, 29.05.2022.)

Također, poslodavac je dužan prilikom zapošljavanja obavijestiti radnika o nadzornim audio,

odnosno video uređajima postavljenima na radno mjesto. Poslodavac ne smije koristiti
snimljene materijale u osobne svrhe, ne smije ih emitirati u javnosti niti pred osobama koje
nemaju ovlasti za nadzor opće sigurnosti i zaštite na radu, te je obvezan osigurati snimljeni
materijal da ne bude dostupan neovlaštenim osobama. (iusinfo.hr, 29.05.2022.)

34
 4.7. Ozljeda na radu, profesionalne bolesti i pružanje prve pomoći

Prema članku 66. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ozljedom na radu

smatra se:
1. ozljeda nastala neposrednim i kratkotrajnim fizikalnim, mehaničkim ili kemijskim
djelovanjem te ozljeda prouzročena naglim promjenama položaja tijela, iznenadnim
opterećenjem tijela ili drugim promjenama fiziološkog stanja organizma, ako je
vezana uz obavljanje poslova,
2. bolest koja je nastala izravno i isključivo kao posljedica nesretnog slučaja ili više sile
za vrijeme rada,
3. ozljeda nastala na način iz točke 1. koju osigurana osoba zadobije na putu od mjesta
rada prema kući/ stanu i obratno. (Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju,
29.05.2022.)

Prema članku 67. Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, ozljedom na radu se ne

smatra:
1. skrivljeno, nesvjesno ili neodgovorno ponašanje na radnom mjestu pri obavljanju
djelatnosti, kao i na putu od radnog mjesta do kuće/ stana i obratno (npr. tučnjava na
radnom mjestu ili u vremenu dnevnog odmora, namjerno nanošenje povrede sebe ili
drugih, obavljanje poslova ili upravljanje vozilom pod utjecajem alkohola ili opojnih
droga),
2. aktivnosti koje nisu u vezi s obavljanjem radnih aktivnosti (dnevni odmor koji nije u
okviru propisanog vremena, radni odmor koji nije korišten u cilju obnove radne i
psihofizičke aktivnosti nužno potrebne za nastavak rada, fizičke aktivnosti koje nisu u
vezi s radom),
3. namjerno nanošenje ozljeda od strane druge osobe izazvano osobnim odnosom s
osiguranom osobom koja se ne može dovesti u okvir radno-pravne aktivnosti,
4. napadaj kronične bolesti,
5. urođene ili stečene predispozicije zdravstvenog stanja koje mogu imati posljedicu za
bolest (moždani udar, infarkt, neurološki ispadi). (Zakon o obveznom zdravstvenom
osiguranju, 27.09.2022.)

35
Prilog 7. Primjer evidencije ozljede na radu

Izvor: Arhiva KBC Rijeka

Profesionalne bolesti su bolesti izazvane dužim neposrednim utjecajima uvjeta i procesa rada
na određenim poslovima te su u potpunosti uzrokovane štetnim utjecajem radnog mjesta.
Profesionalne bolesti su najčešće uzrokovane jednim štetnim čimbenikom prisutnim u radnoj
okolini te se u pravilu pojavljuju nakon višegodišnje izloženosti (fizikalnim, kemijskim i/ili
biološkim štetnostima te raznim naporima). Težina profesionalne bolesti kojom oboli radnik
odgovara razini i duljini izloženosti štetnim utjecajima. Dijagnosticiranje profesionalne
bolesti je proces koji zahtijeva posebna znanja iz područja medicine i sigurnosti na radu
(hrcak.srce.hr, Poplašen, 2013., str. 163-164). (12.06.2022.)

Popis profesionalnih bolesti i poslova na kojima se bolesti javljaju te uvjeti pod kojima se
smatraju profesionalne bolesti utvrđuju se Zakonom o listi profesionalnih bolesti (NN. 162/98
i 107/07, 30.05.2022.).

36
Postupak priznavanja profesionalne bolesti radi ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja
pokreće se podnošenjem tiskanice ''Prijava o profesionalnoj bolesti'' u regionalnom uredu
odnosno području službi Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO) koji je
nadležan prema mjestu prebivališta, odnosno boravišta osigurane osobe, također može i u
područnoj službi prema sjedištu poslodavca. Zahtjev za priznavanje profesionalne bolesti i
utvrđivanja prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja mogu podnijeti: poslodavac,
organizator određenih poslova, doktor opće/ obiteljske medicine, sama oboljela osoba,
odnosno član obitelji u slučaju smrti osobe. Medicinska dokumentacija kojom se dokazuje da
je nastanak bolesti vezan uz proces rada, te ispunjena tiskanica koju ispunjava i poslodavac i
liječnik obiteljske medicine, prosljeđuje se nadležnom doktoru specijaliziranom za medicinu
rada (SMR) koji vodi dijagnostički postupak i daje zaključno mišljenje. Nakon provedenog
dijagnostičkog postupka, prijavu te cjelokupnu medicinsku dokumentaciju liječnik opće
medicine upućuje HZZO-u zbog ostvarivanja prava iz zdravstvenog osiguranja. Sve prijave
vezane uz profesionalne bolesti se prosljeđuju u Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnosti
na radu (HZZZSR) gdje će SMR dati mišljenje o profesionalnoj etiologiji bolesti. Na temelju
mišljenja HZZZSR-a, HZZO daje ili odbija pravo iz zdravstvenog osiguranja na temelju
profesionalne bolesti. (hrcak.srce.hr, Zahariev Vukšinić, Lisica Mandek, Bukal, Bogdani-
Šare, 2017., 117-122). (12.06.2022.)

37
Prilog 8. Tiskanica za prijavu profesionalne bolesti

38
Izvor: Arhiva KBC Rijeka

39
U slučaju ozljede na radu, radnik koji se zatekne na radnom mjestu dužan je hitno obavijestiti
radnika osposobljenog za pružanje prve pomoći i neposrednom rukovoditelja radnika. Dužan
je pozvati sa najbližeg mobilnog uređaja javnu službu pružanja medicinske pomoći ukoliko je
potrebno. Sukladno svojim sposobnostima i mogućnostima pružanja prve pomoći, radnik je
dužan biti uz ozlijeđenog sve do dolaska osoba osposobljenih za pružanje prve pomoći ne
ugrožavajući zdravlje i život ozlijeđenog. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka,
01.06.2022.)

U KBC Rijeka, osposobljavanje radnika za pružanje prve pomoći i postavljanje ormarića prve
pomoći provodi se u:
1. organizacijskoj jedinici za ekonomsko financijske poslove,
2. organizacijskoj jedinici za poslove nabave,
3. organizacijskoj jedinici za opće poslove,
4. organizacijskoj jedinici za pravne i kadrovske poslove,
5. organizacijskoj jedinici za tehničke poslove,
6. organizacijskoj jedinici za bolničke uslužne djelatnosti,
7. Kliničkom zavodu za laboratorijsku dijagnostiku,
8. Kliničkom zavodu za radiologiju,
9. Kliničkom zavodu za patologiju i citologiju te
10. organizacijske jedinice koje pri radu nemaju na raspolaganju medicinsku opremu ili
zaposlenog liječnika. (Pravilnik o zaštiti na radu KBC Rijeka, 01.06.2022.)

Pisanom odlukom poslodavac je dužan obavijestiti sve ostale radnike o osposobljenim

radnicima za pružanje prve pomoći. Poslodavac je također dužan osigurati sredstva i opremu
za pružanje prve pomoći na dostupnim, označenim i zaštićenim mjestima. (Pravilnik o zaštiti
na radu KBC Rijeka, 01.06.2022.)

40
 4.8. Zaštita nepušača, zabrana pijenja alkohola i uzimanje sredstava
ovisnosti

Člankom 57. Zakona o zaštiti na radu poslodavac pisanim putem donosi odluku o
provođenju zaštite nepušača na mjestu rada. Također postoji mogućnost da se dozvoli pušenje
na radnom mjestu, odnosno u određenim prostorijama ali obavezno se mora postaviti znak
dozvoljenog pušenja. (NN 94/18, 02.06.2022.)

Člankom 58. Zakona o zaštiti na radu propisano je da za vrijeme radnog vremena radnik ne
smije biti pod utjecajem alkohola i drugih sredstava ovisnosti te ih ne smije unositi na radno
mjesto. (NN 94/18, 02.06.2022.)

Poslodavac je obavezan provoditi zabranu zlouporabe alkoholnih pića i sredstava ovisnosti na

radnom mjestu, te mora:

1. obavijestiti radnike o štetnosti i utjecaju sredstava ovisnosti na radnu sposobnost,

2. pri provođenju mjera sprječavanja zlouporabe sredstava ovisnosti surađivati s
njegovim ovlaštenikom, povjerenikom radnika, specijalistom medicine rada i
stručnjakom za zaštitu na radu,
3. tijekom rada spriječiti konzumaciju alkoholnih i drugih sredstava ovisnosti te
provoditi zabranu unošenja istih u radni prostor,
4. u skladu s utvrđenim potrebama provoditi programe prevencije ovisnosti na radnom
mjestu,
5. pismenim putem utvrditi postupke provjere je li radnik pod utjecajem alkoholnih i
drugih sredstava ovisnosti i učinkovito provoditi utvrđeni postupak. (centarznr.hr,
02.06.2022.)

Ukoliko radnik odbije provjeru alkoholiziranosti na radnom mjestu, poslodavac ima pravo
poduzeti mjere kao da je pod utjecajem alkohola. Iako postoji mogućnost kad poslodavac ne
smije provjeravati je li radnik pod utjecajem drugih sredstava ovisnosti osim alkohola ako mu
je radnik dao potvrdu da se nalazi u programima liječenja, odvikavanja, rehabilitacija ili
izvanbolničkom liječenju od ovisnosti. (preventa.hr, 02.06.2022.)

41
 4.9. Zaštita od požara i eksplozije, evakuacija i spašavanje

Temeljem članka 55. Zakona o zaštiti na radu poslodavac je obavezan poduzeti mjere
zaštite od požara i spašavanje radnika, izraditi plan evakuacije i spašavanja, odrediti radnike
koji će provoditi mjere te osigurati pozivanje i omogućiti postupanje javnim službama
nadležnih za zaštitu od požara i spašavanje a sve u skladu s posebnim propisima ovisno o
naravni procesa rada, veličini poslodavca te ukupnom broju radnika. (Zakon o zaštiti na radu,
03.06.2022.)

Zaštita od požara mora se organizirati i kontinuirano provoditi u svim sredinama i na

mjestima gdje postoji mogućnost od izbijanja i širenja požara. Zadaci koji se pritom
postavljaju su:

1. sprječavanje izbijanja požara i eksplozije,

2. gašenje i sprečavanje požara i njegovo širenje,
3. smanjenje šteta od požara, te šteta nastala pri gašenju požara,
4. sprečavanje ugrožavanja ljudskih života u požaru ili pri gašenju požara. (preventa.hr,
03.06.2022.)

42
Prilog 9. Grafički prikaz pravilnog gašenja požara

Izvor: Preventa.hr

Prilog 10. Prikaz sigurnosno – požarnih uputa

Izvor: Preventa.hr

43
Plan evakuacije i spašavanja se treba sastojati od pisanih dijelova te grafičkih priloga (grafički
dijelovi objekta postavljen na više lako uočljivih pozicija na zidovima prostorija).
(centarznr.hr, 04.06.2022.)

Pisani dio plana trebao bi obuhvaćati elemente:

1. opis objekta (mjesto rada, prostorije) u kojem se obavlja rad a na koje se plan
evakuacije i spašavanja odnosi,
2. opis tehnološkog procesa koji se obavlja,
3. moguće vrste izvanrednih događaja koji mogu nastati,
4. najkritičniji dijelovi objekta u slučaju izvanrednih događaja,
5. evakuacijske zone,
6. smjerovi kretanja i sigurna mjesta okupljanja evakuiranih osoba,
7. zahtjevi vezani za evakuacijske puteve i izlaze,
8. popis opasnih tvari ukoliko se koriste,
9. opis tehničkih sustava te sustava opreme za gašenje požara koji će se koristiti u slučaju
izvanrednog događaja,
10. opće mjere kao preduvjet za uspješno provođenje evakuacije i spašavanja,
11. način uzbunjivanja u slušaju iznenadnog događaja,
12. način obavješćivanja prema van ukoliko postoje rizici od nastanka opasnosti,
13. način obavješćivanja javnih službi (vatrogasci, hitna pomoć, policija, gorska služba
spašavanja i dr.) u slučaju nastanka iznenadnog događaja,
14. popis osoba odgovornih za provođenje evakuacije i spašavanja,
15. postupanje radnika i drugih osoba u slučaju nastanka izvanrednih događaja,
16. program osposobljavanja osoba odgovornih za provođenje evakuacije i spašavanja,
17. plan izvođenja praktičnih vježbi evakuacije i spašavanja,
18. potreba sredstva za pružanje prve pomoći za spašavanje te potreba oprema i sredstva
za samo spašavanje,
19. tlocrt prostora koje plan obuhvaća. (centarznr.hr, 04.06.2022.)

44
Grafički dio plana trebao bi obuhvaćati elemente:

1. prikaz situacije objekta na koji se plan odnosi u odnosu na druge objekte,

2. prikaz tlocrta svih etaža koji su u sklopu objekta na koji se plan odnosi te smjerovi
evakuacije (propisani simboli),
3. prikaz evakuacijskih izlaza,
4. prikaz tehničkih sustava i opreme važni za evakuaciju i spašavanje (vatrogasni aparati,
hidranti, elementi sustava za dojavu požara, prekidači za isključenje električne
energije, mjesta zatvaranja vode i energenata, smještaj za pružanje prve pomoći,
smještaj za evakuaciju i spašavanje),
5. prikaz unutarnjih i vanjskih evakuacijskih puteva,
6. prikaz sigurnih mjesta okupljanja nakon evakuacije,
7. prikaz lokacija opasnih tvari (zapaljivih, eksplozivnih, toksičnih, radioaktivnih i sl.)
(centarznr.hr, 04.06.2022.)

Prikaz 11. Prikaz naljepnica tehničkih sustava i opreme

Izvor: Preventa.hr

45
5. Zaključak

46
Popis literature

Internetski izvori

https://centarznr.hr/strucni-clanci/hrvatska/ovlastenik-poslodavca-za-zastitu-na-
radu-najvaznije1 (pristup: 22.05.2022.),

https://centarznr.hr/strucni-clanci/hrvatska/procjena-rizika-kako-je-izraditi
(pristup: 13.05.2022.),

https://centarznr.hr/strucni-clanci/hrvatska/osnovna-posebna-i-priznata-pravila-
zastite-na-radu (pristup: 01.05.2022.),

https://centarznr.hr/index.php?/strucni-clanci/hrvatska/obveze-poslodavaca-kod-
kojih-netko-od-radnika-obavlja-poslove-s-posebnim-uv (pristup: 24.05.2022.),

https://centarznr.hr/strucni-clanci/hrvatska/zabrana-uzimanja-alkohola-i-drugih-
sredstava-ovisnosti (pristup: 02.06.2022.),

https://centarznr.hr/index.php?/strucni-clanci/hrvatska/plan-evakuacije-i-
spasavanja (pristup: 03.06.2022.),

http://www.hzzzsr.hr/index.php/rizici-na-radu/procjena-rizika/ (pristup:
13.05.2022.),

http://institutzasigurnost.hr/usluge/osposobljavanja/ (pristup: 20.05.2022.),

https://www.iusinfo.hr/aktualno/u-sredistu/18975 (pristup: 29.05.2022.),

https://kbc-rijeka.hr/wp-content/uploads/2016/04/Pravilnik-o-za%C5%A1titi-
na-radu-04.05.19..pdf (pristup: 21.05.2022.),

Vajda A., Obveza izrade procjene rizika, 2020., dostupno na:

http://zastitanaradu.dashofer.hr/33/obveza-izrade-procjene-rizika-

47
uniqueidRCViWTptZHLgUFL6C8CkmgYGsBmUJaJu1UWBS0tlgLw/
(pristup: 13.05.2022.),

Vajda, A., Obveza obavješćivanja i savjetovanja poslodavca s radnicima o

pitanjima iz zaštite na radu, 2020., dostupno na:
https://zastitanaradu.dashofer.hr/33/obveza-obavjescivanja-i-savjetovanja-
poslodavca-s-radnicima-o-pitanjima-iz-zastite-na-radu-
uniqueidRCViWTptZHLgUFL6C8CkmgYGsBmUJaJu9mbKTrAPMMA/
(pristup: 20.05.2022.),

http://www.hzzzsr.hr/index.php/sigurnost-na-radu/osobna-zastitna-oprema/
(pristup: 25.05.2022.),

http://www.hzzzsr.hr/index.php/porefesionalne-bolesti-i-ozljede-na-radu/
profesionalne-bolesti/ (30.05.2022.),

http://www.hzzzsr.hr/index.php/porefesionalne-bolesti-i-ozljede-na-radu/
profesionalne-bolesti/profesionalne-bolesti-u-republici-hrvatskoj/ (30.05.2022.),

https://hzzo.hr/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-
zastita/1-ozljeda-na-radu (29.05.2022.),

https://hzzo.hr/ozljede-na-radu-i-profesionalne-bolesti-specificna-zdravstvena-
zastita/2-profesionalna-bolest (29.05.2022.),

Krmek I., Zaštita na radu, Obveze poslodavca u RH, dostupno na:

https://centarznr.hr/strucni-clanci/hrvatska/Zatita-na-radu-obveze-poslodavca-
kratki-vodi (01.05.2022.),

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_09_112_2154.html (pristup:
13.05.2022.),

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2014_06_75_1412.html (pristup:
29.05.2022.),

48
https://preventa.hr/zastita-na-radu-upit/opasnosti-od-pozara-i-eksplozije
(pristup: 03.06.2022.)

https://preventa.hr/zastita-na-radu-upit/zabrana-koristenja-sredstava-ovisnosti
(pristup: 02.06.2022.)

https://www.zakon.hr/z/167/Zakon-o-za%C5%A1titi-na-radu (pristup:
03.05.2022.) ,

https://www.zakon.hr/z/192/Zakon-o-obveznom-zdravstvenom-osiguranju
(pristup: 05.05.2022.),

https://www.zastita.eu/osposobljavanje-radnika-za-rad-na-siguran-nacin
(11.05.2022.),

https://zastitanaradu.com.hr/novosti/Uredenje-sustava-zastite-na-radu-8
(01.05.2022.),

https://www.zastitanaradu.com.hr/novosti/Ozljede-na-radu-i-profesionalne-
bolesti-7 (30.05.2022.).

49
Bibliografija

Zahariev Vukšinić K., Lisica Mandek D., Bukal D., Bogdani-Šare A., Problemi
u priznavanju profesionalne bolesti, Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i
životnoj okolini, Vol. 59 No. 2, 2017., str. 117-122, dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/file/272652 (12.06.2022.),

Poplašen D., Profesionalne bolesti, , Sigurnost: časopis za sigurnost u radnoj i

životnoj okolini, Vol. 55 No. 2, 2013., str. 163-164, dostupno na:
https://hrcak.srce.hr/file/153936 (12.06.2022.).

50