UNIVERZITET U ZENICI

PRAVNI FAKULTET

RADNO PRAVO

Danis Kovačević i Kenan Bešlija

OBAVEZE POSLODAVCA PREMA ZAKONU O ZAŠTITI NA RADU FBiH

SEMINARSKI RAD

Mentor: Doc. dr. Ivana Grubešić

Zenica, novembar 2023. godina

1.SADRŽAJ Stranica

2. Uvod......................................................................................................................................................................3

3. Šta je to zaštita na radu?........................................................................................................................................4

4. Zakon radu u FBiH iz 2020..................................................................................................................................5

4.1 Sadržaj Zakona....................................................................................................................................................5

4.2 Vijeće za zaštitu na radu, radnik i povjerenik za zaštitu na radu........................................................................6

4.3 Osposobljavanje radnika....................................................................................................................................7

4.4 Zdravstveni nadzor.............................................................................................................................................7

4.5 Ovlaštene organizacije za zaštitu na radu...........................................................................................................7

4.6 Posebna sigurnost i zaštita zdravlja na radu.......................................................................................................7

5. Obaveza osiguranja preventivnih mjera...............................................................................................................9

5.1. Utvrđivanja stanja zaštite na radu....................................................................................................................10

5.2. Načela u provođenju mjera zaštite na radu......................................................................................................10

5.3 Lista obaveza pravnog lica sa aspekta zaštite od požara i zaštite na radu ......................................................12

6. Zaštita prava i obaveza kod poslodavca..............................................................................................................14

6.2. Krivično-pravna i prekršajna zaštita prava iz radnih odnosa...........................................................................16

7. Zaštita na radu na Univerzitetu u Zenici.............................................................................................................17

8. Zaključak.............................................................................................................................................................19

9. Literatura i izvori................................................................................................................................................20

2
2. UVOD

Zaštita na radu, kao sistemski organizovano djelovanje, sastavni dio je organizacije rada i
izvođenje radnog postupka, koje poslodavac ostvaruje primjenom svih mjera zaštite na radu u
skladu sa općim načelima prevencije utvrđenim Zakonom o zaštiti na radu i sa Zakonom o
radu.

U skladu sa Zakonom o radu i Zakonom o zaštiti na radu poslodavac je obavezan da

organizuje poslove sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, izvrši procjenu rizika za svako radno
mjesto, utvrdi poslove sa povećanim rizikom i donese interni akt o zaštiti na radu i
implementira ga.

3
3. Šta je to zaštita na radu?

Zaštita na radu je sistem pravila, načela, mjera, postupaka i aktivnosti, čijom se organiziranom
primjenom ostvaruje i unapređuje sigurnost i zaštita zdravlja na radu, s ciljem sprječavanja
rizika na radu, ozljeda na radu, profesionalnih bolesti, bolesti u vezi s radom te ostalih
materijalnih i nematerijalnih šteta na radu i u vezi s radom.1

Zaštita na radu definira se kao skup mjera, aktivnosti i postupaka kojima se osigurava
sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu te se sprječavaju ozljede i bolesti uzrokovane
radom ili uvjetima na radnom mjestu. Zaštita na radu obuhvaća sve mjere koje se poduzimaju
kako bi se osigurala sigurnost i zdravlje radnika na radnom mjestu.2

Šta predstavlja sigurnost i zaštita zdravlja na radu?

To je osiguravanje takvih uslova kojima se u najvećoj mjeri smanjuju povrede na radu

profesionalna oboljenja i oboljenja u vezi sa radom i koji stvaraju pretpostavke za puno
psihičko, fizičko i socijalno blagostanje zaposlenih.3

Svaki rad predstavalja i rizik koji može da uzrokuje posljedjice po zdravlje radnika i da
dovede do opasnih povreda, pa i do smrti, ali da ostavi trajne posljedice kao što su
profesionalne bolesti.

Opasnost je suštinsko svojstvo ili sposobnost nečega kao što oprema, metod rada, radni
materijal i drugo, da potencijalno može da dovede do i/ili oboljenja. Opasnosti se mogu
podijeliti na:

- Opasnosti uzrokovane korištenjem sredstava i opreme na radu

- Opasnosti vezane za karakteristike radnog mjesta (rad na visini, rad na dubini, rad na
opasnim površinama i drugo.

Štetnosti su činioci koji narušavaju komfor na radnom mjestu i u radnoj okolini dovode do
promjene zdravstvenog stanja To mogu biti fizičke štetnosti kao što su prašina, buka ili
zračenja, faktori klime ili mikroklime, osvijetljenost, magnetna polja, hemijske štetnosti
(gasovi, pare, aerosoli) ili bakterijske štetnosti kao što su bakterije, gljive, virusi, paraziti i
slično.

Ovdje moramo spomenuti i opterećenja na radnom mjestu:

-Fizička: težak fizički rad, prinudni položaj tijela pri radu, ponavljajući pokreti pri radu.

- Psihička ili mentalna: Umni rad, brzo donošenje odluka, monoton rad, diktiran ritam rada,
rad u smjenama)

-Senzorna – opterećenje čula (vizualna, slušna, taktilna)

1
„Osposobljvanje iz zaštite na radu,“ Zanos d.o.o Zagreb
https://www.zanos.hr/wp-content/uploads/2020/03/Skripta-Za%C5%A1tita-na-radu.pdf
2
Zaštita na radu Abeceda zaštite Zagreb doo https://zastita.eu/zastita-na-radu/
3
Poslodavac i bezbednost i zdravlje na radu
Paunović-Pfaf, Jelena; Beograd : Tehpro, 2010

4
-Emocionalna – Velika odgovornost, prisutni strah i strepnja, prijetnja nasiljem od strane
drugih lica, mobing

4. Zakon radu u FBiH iz 2020.

Područje zaštite na radu i prateća problematika u FBiH definirani su Zakonom o zaštiti na

radu koji je je objavljen 30.10.2020. godine u „Službenim novinama Federacije Bosne i
Hercegovine“ broj 79/20 Prethodni Zakon o zaštiti na radu datira iz 1990. godine i bilo je
neophodno uskladiti ga s drugim novijim pravnim propisima koji regulišu oblast rada.4

Novi Zakon je rađen po uzoru na moderne zakone iz ove oblasti u drugim zemljama, te je
usklađen i sa odgovarajućim međunarodnim dokumentima, odnosno konvencijama
Međunarodne organizacije rada i propisima Europske unije. Najznačajini dokument u
pozitivnom pravnom zakonodavstvu EU koji se tiče zaštite bezbjednosti i zdravlja na radu
jeste direktiva 89/391/EC. Pravni okvor za donošenje ove Direktive je Član 153 Ugovora o
funkcioniranju EU koji daje ovlasti EU da donosi direktive u ovoj oblasti. Ovom direktivama
propisan je minimum standarda, a države članice mogu usvojiti i strožija pravila, tako da se
propisi mogu razlikovati između država članica.5

BiH je usvojila i brojne dokumente Svjetske organizacije rada (ILO), kao što je Konvencija
155 ili Konvencija o sigurnosti i zaštiti zdravlja na radu i radnom okruženju.

Potreba za novim Zakonom o zaštiti na radu u FBiH najviše je došla do izražaja uslijed
novonastale situacije izazvane pojavom pandemije koronavirusa, kao jednim potpunom
novim društvenim, ekonomskim, pa i pravnim fenomenom koji je iz temelja izmijenio broje
obrasce ponašanja i djelovanja, kako u privtanim životima građana, tako i u na radnim
mjestima. Kako su i sama radna mjesta izvori zaraze, bilo je potrebno osigurati odgovarajuće
mjere radi sprečavanja zaraze koronavirusom na radnom mjestu.

4.1 Sadržaj Zakona

Zakon propisuje i definiše sljedeće: pojmovno određenje osnovnih pojmova zaštite na radu,
lica koja imaju pravo na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu, primjena ovog Zakona na
pripadnike oružanih snaga i policije, opće zahtjeve za sigurne i zdrave uslove rada, obaveze
poslodavaca, organizovanje i provođenje zaštite na radu, osnovna načela u provođenju mjera

zaštite na radu, interne akte o zaštiti na radu i akt o procjeni rizika, obaveze i prava radnika,
obavještavanja i savjetovanja sa radnicima i njihovim predstavnicima, zdravstveni nadzor,
evidencije i izvještavanje o nesrećama, povredama na radu i profesionalnim oboljenjima,
ovlaštene organizacije za zaštitu na radu, posebna sigurnost i zaštita na radu, te inspekcijski
nadzor i kaznene odredbe.

4
Novi Zakon o radu, novembar 2020. PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo;
https://www.pwc.ba/en/publication/PwC_Novi_Zakon_o_zastiti_na_radu_Nov_2020.pdf
5
Zećo Nerina, „Standardi zaštite i zdravlja i bezbjednosti na radu u EU“; završni rad, Pravni fakultet Sarajevo
2013.

5
Novi institit koji je uveo novi zakon o radu jeste procjena rizika kao jedno od općih načela
prevencije koju je obavezan provoditi svaki poslodavac za svako radno mjesto, te utvrditi
poslove s povećanim rizikom kako je utvrđeno Zakonom.6

Poslodavac je dužan svojim internim aktom o zaštiti na radu utvrditi organizaciju provođenja
zaštite na radu, pravila prevencije i zaštite, poslove sa povećanim rizikom, poslove na kojima
se provodi mjera skraćivanja radnog vremena, način utvrđivanja zdravstvenog stanja radnika
koji rade na poslovima sa povećanim rizikom, i drugih radnika, sredstva i opremu lične
zaštite koja pripadaju radniku, te prava, obaveze i odgovornosti radnika za zaštitu na radu i
drugih radnika u ovoj oblasti, kao i druga pitanja od značaja za sigurnost i zaštitu zdravlja na
radu.

Akt koji će poslužiti kao osnov za interni akt o zaštiti na radu je akt o procjeni rizika na
mjestu rada. On mora sadržati opis procesa rada sa procjenom rizika od povreda ili oštećenja
zdravlja na mjestu rada u radnoj okolini i mjere za otklanjanje ili smanjivanje rizika na
najmanju moguću mjeru u cilju poboljšanja sigurnosti i zaštite zdravlja na radu. Pri izradi
internog akta o zaštiti na radu poslodavac je dužan da konsultuje povjerenika za zaštitu na
radu.

Kako je u javnosti naglašeno u vrijeme donošenja zakona. Naknadno, federalni ministar rada i
socijalne politike u saradnji sa ministrom zdravstva će donijeti pravila na osnovu kojih će
poslodavci vršiti procjenu rizika.

4.2 Vijeće za zaštitu na radu, radnik i povjerenik za zaštitu na radu

Zakonom su uspostavljena tri nova instituta:

• Vijeće za zaštitu na radu, koje će se sastojati od 9 članova i to: premijer Federacije, federalni
ministar nadležan za rad, federalni ministar zdravstva, po dva predstavnika poslodavaca i
radnika koje predlažu reprezentativna udruženja poslodavaca i radnika za teritorij Federacije
BiH, te dva istaknuta stručnjaka za sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Vijeće će pratiti
primjenu Zakona i prema potrebi predlagati njegove izmjene.

• Radnik za zaštitu na radu- poslodavac kod kojeg postoje poslovi s povećanim rizikom
određuje jednog ili više radnika koji imaju svoja prava i obaveze, u svrhu sprečavanja rizika
na radu i zaštite zdravlja radnika. Obaveze radnika za zaštitu na radu su, između ostalih,
izrada akta o procjeni rizika, prijedloga internog akta o zaštiti na radu, plana i programa mjera
zaštite na radu, obavljanje unutrašnjeg nadzora nad primjenom mjera zaštite na radu, izrada
uputstava za siguran rad, praćenje o organizovanje periodičnih pregleda sredstava za rad,
sredstava i opreme lične zaštite itd. Da bi jedan radnik mogao biti radnik za zaštitu na radu,
mora imati položen stručni ispit koji se odnosi na sigurnost i zaštitu zdravlja na radu.

Pravilnik koji će uređivati dodatno materiju stručnog ispita za radnike za zaštitu na radu,
naknadno će donijeti federalni ministar nadležan za rad.

6
Zakon o zaštitu na radu FBiH (Sl. Novine FBiH, br.79/2020)

6
• Povjerenik za zaštitu na radu - poslodavac koji zapošljava 30 ili više radnika, ali i bez obzira
na broj radnika ako to zahtijevaju uvjeti rada (povećana opasnost za sigurnost i zdravlje
radnika, rad na izdvojenim mjestima i sl.), obavezan je imati povjerenika za zaštitu na radu
kojeg biraju radnici ili sindikat ukoliko ga nisu odabrali radnici. Povjerenik će morati imati
7
određenu stručnu spremu i radno iskustvo, te posebna prava i obaveze u svrhu osiguranja
zaštite zdravlja radnika.

Povjerenik, između ostalih, ima pravo da dobije informacije o uvjetima rada, analizama
povreda na radu, profesionalnih oboljenja i bolesti vezanih za rad, nalazima i preporukama
inspekcijskih organa, zahtijeva od poslodavca da preduzme odgovarajuće mjere i dostavi
prijedloge za ublažavanje rizika i otklanjanje izvoda opasnosti. Poslove povjerenika radnik
može obavljati najviše 6 sati sedmično, a za vrijeme obavljanja ovih poslova ima pravo na
naknadu plaće koju bi ostvario da je radio na poslovima za koje je zaključio ugovor o radu.

4.3 Osposobljavanje radnika

Zakon nalaže poslodavcu da izvrši osposobljavanje radnika za siguran i zdrav rad kod
zasnivanja radnog odnosa, odnosno premještaja na druge poslove, prilikom uvođenja nove
tehnologije ili novih sredstava za rad, kao i kod promjene procesa rada koji može
prouzrokovati promjenu mjera za siguran i zdrav rad. U toku osposobljavanja za siguran i
zdrav rad (koje se mora obavljati u toku radnog vremena i koje ne smije izazvati troškove za
radnika) poslodavac je obavezan upoznati radnika sa svim vrstama rizika na poslovima na
koje ga raspoređuje i o preduzetim konkretnim mjerama sigurnosti i zaštite na radu, u skladu
sa aktom o procjeni rizika.

4.4 Zdravstveni nadzor

Zakon propisuje pravo radnika na odgovarajuću zdravstvenu zaštitu u odnosu na rizike po

njegovo zdravlje na svom radnom mjestu i reguliše nadležnosti ovlaštene zdravstvene
ustanove. Između ostalog, ovlaštena zdravstvena ustanova može poslodavcu dati savjet za
unapređenje zaštite zdravlja, sigurnosti i higijene rada, učestvovati u izradi akata o procjeni
rizika, edukovati radnike o rizicima povezanim s njihovim radnim mjestom i osposobiti ih za
pružanje prve pomoći itd.

4.5 Ovlaštene organizacije za zaštitu na radu

Također kako je naglašeno nakon donošenja zakona važnu ulogu u provođenju ovog zakona
imat će i ovlaštene organizacije za obavljanje stručnih poslova iz oblasti zaštite na radu, koje
će navedene poslove obavljati na osnovu dozvole koju će izdavati Federalno ministarstvo rada
i socijalne politike.

4.6 Posebna sigurnost i zaštita zdravlja na radu

Zakon je nametnuo poslodavcu obavezu da posebno zaštiti grupe posebno osjetljive na rizike,
kao što su trudnice, porodilje ili dojilje, maloljetnici, lica sa invaliditetom, kao i radnici sa
promijenjenom radnom sposobnošću u smislu propisa o penzijskom i invalidskom osiguranju,
7
https://www.paragraf.ba/modeli/pravilnik-o-zastiti-na-radu.html (20.10.2023)

7
od opasnosti koje posebno njih pogađaju, u skladu sa Zakonom, drugim propisima,
kolektivnim ugovorom i općim aktom poslodavca.

Zakon između ostaloga definira i poslodaca i radnika, kao i brojne druge instititute važne za
zaštitu na radu. Tako član 3 ZOR definira sljedeće-

a) poslodavac je pravno ili fizičko lice koje zapošljava jednog ili više radnika, uključujući i
organe državne uprave. Poslodavcem, u smislu ovog zakona, smatra se i poljoprivrednik i
fizičko lice koje samo ili sa članovima svoje porodice obavlja poljoprivrednu ili neku drugu
djelatnost kao jedino ili glavno zanimanje;

b) radnik je lice koje radi kod poslodavca na osnovu ugovora o radu, ugovora o obavljanju
privremenih i povremenih poslova ili rješenja o postavljenju osobe koja nije državni
službenik, državnog službenika i namještenika, kao i pripadnici oružanih snaga i policijski
službenici;

c) mjesto rada u smislu ovog zakona je prostor namijenjen za obavljanje poslova (u objektu ili
na otvorenom, kao i na privremenim i pokretnim gradilištima, objektima, uređajima,
saobraćajnim sredstvima), u kojem radnik boravi i ima pristup u toku rada, kao i svaki
prostor, odnosno prostorija u kojem se obavlja posao i koji je pod posrednim ili neposrednim
nadzorom poslodavca ili vlasnika sredstava rada;

d) radna okolina je prostor u kojem se obavlja rad i koji uključuje mjesto rada, radne uvjete,
radne postupke i odnose u procesu rada, a čine je fizikalni, hemijski i biološki faktori na
mjestu rada i u njegovom okruženju;

e) sredstva za rad u smislu ovog zakona su:

- objekti namijenjeni za rad sa pripadajućim prostorijama, instalacijama i uređajima,

prostorijama i površinama za kretanje radnika, te pomoćnim prostorijama i njihovim
instalacijama i uređajima, prijevozna sredstva željezničkog, drumskog, riječnog, jezerskog i
zračnog prijevoza, te druga sredstva rada koja se koriste prilikom obavljanja poslova,

- radna oprema (svaka mašina ili uređaj, aparat, oruđe ili druga oprema koja se upotrebljava
za rad),

- sredstva i oprema lične zaštite pri radu,

- sirovine i materijali koji se koriste u procesu rada,

- drugo sredstvo koje se upotrebljava u radnom procesu ili je na bilo koji način povezano sa
radnim procesom;

f) radnik za zaštitu na radu je lice kojem poslodavac povjeri izvršavanje stručnih poslova
sigurnosti i zaštite zdravlja na radu;

8
g) povjerenik za zaštitu na radu je lice izabrano ili imenovano da predstavlja zaposlene u
oblasti sigurnosti i zaštite zdravlja na radu kod poslodavca;8

h) ovlaštena zdravstvena ustanova je zdravstvena ustanova koja u skladu sa propisima o

zdravstvenoj zaštiti obavlja djelatnost specifične zdravstvene zaštite radnika/medicine rada;

i) ovlaštena organizacija za zaštitu na radu je privredno društvo ili ustanova specijalizovana za

vršenje periodičnih pregleda iz oblasti zaštite na radu, procjene rizika i osposobljavanja
radnika;

j) rizik je vjerovatnoća nastanka povrede, oboljenja ili oštećenja zdravlja radnika usljed
opasnosti;

k) prevencija u smislu ovog zakona je svaka planirana, odnosno preduzeta mjera u svakoj fazi
rada kod poslodavca, čiji je cilj sprječavanje ili smanjenje rizika na radu;

l) procjena rizika u smislu ovog zakona je sistematsko evidentiranje i procjenjivanje svih

faktora u procesu rada koji mogu uzrokovati nastanak povreda na radu, oboljenja ili oštećenja
zdravlja i utvrđivanje mogućnosti, odnosno načina sprječavanja, otklanjanja ili smanjenja
rizika;

m) poslovi sa povećanim rizikom su poslovi utvrđeni aktom o procjeni rizika na kojim i pored
potpuno ili djelimično primijenjenih mjera u skladu sa ovim zakonom, postoje okolnosti koje
mogu da ugroze sigurnost i zdravlje radnika;

n) opasne materije su eksplozivne, zapaljive, oksidirajuće, otrovne, zarazne, korozivne,

kancerogene i radioaktivne materije utvrđene standardima i drugim propisima, a koje se
proizvode, koriste ili skladište u procesu rada, kao i materije čija su svojstva, kada su vezane
za neke supstance, opasne po život i zdravlje radnika;

o) štetnosti su hemijske, biološke i fizičke štetnosti, koje mogu uzrokovati oštećenje zdravlja
radnika i drugih lica koja su im izložena;

p) biološke štetnosti su biološki agensi, odnosno mikroorganizmi, uključujući i genetski

modificirane ćelijske kulture i endoparazite čovječjeg i životinjskog porijekla, koji mogu
uzrokovati zarazu, alergiju ili trovanje, a koji se koriste u radu ili su prisutni u radnoj okolini.

5. Obaveza osiguranja preventivnih mjera

Poslodavac je obavezan da prilikom organizovanja rada i radnog procesa osigura preventivne

mjere radi zaštite života i zdravlja zaposlenih, kao i potrebna materijalna sredstva za njihovu
primjenu.

Poslodavac je dužan da osigura preventivne mjere prije početka rada radnika, u toku rada, kao
i kod svake izmjene tehnološkog postupka, izborom radnih i proizvodnih metoda kojima se
osigurava najveća sigurnost i zaštita zdravlja na radu, zasnovana na primjeni propisa iz oblasti

8
https://hrcak.srce.hr/file/11854 (22.10.2023)

9
sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, radnih odnosa, tehničkih propisa i standarda, propisa iz
oblasti zdravstvene zaštite i drugo.

5.1. Utvrđivanja stanja zaštite na radu

Utvrđivanje stanja zaštite na radu po organizacijskim jedinicama treba se temeljiti na

provedenom unutarnjem nadzoru stručnjaka za zaštitu na radu kao jednom od najvažnijih za
ocjenu stanja zaštite na radu. Unutarnji nadzor organizacijske jedinice može se provoditi
temeljem obrasca/zapisnika, odnosno kontrolne liste (ček liste) kojom se utvrđuje provedba
zaštite na radu u različitim područjima

5.2. Načela u provođenju mjera zaštite na radu

Poslodavac provodi mjere zaštite na radu poštujući sljedeća opća načela prevencije:

a) procjene rizika,

b) izbjegavanja rizika,

c) sprječavanja rizika,

d) otklanjanja rizika na njihovom izvoru,

e) prilagođavanja rada i mjesta rada radniku naročito u pogledu izbora opreme za rad i
metoda rada, kao i izbora tehnološkog postupka da bi se izbjegla jednoličnost u radu u cilju
smanjenja njihovog uticaja na zdravlje radnika,

f) prilagođavanja tehničkom napretku,

g) zamjene opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim,

h) odgovarajućeg osposobljavanja i obavještavanja radnika.

Procjene rizika:

Poslodavac je dužan da angažuje odgovarajuću službu medicine rada i obezbijedi njeno

učešće u identifikaciji štetnosti i procjeni rizika na radnom mjestu i u radnoj sredini i
utvrđivanju načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika prilikom
sastavljanja akta o procjeni rizika. Procjena rizika zasniva se na sistematskom evidentiranju i
procjenjivanju svih štetnih faktora u procesu rada, mogućih vrsta opasnosti i štetnosti na
radnom mjestu i u radnoj sredini koje mogu da prouzrokuju povredu na radu, profesionalno
oboljenje ili bolest u vezi sa radom.

Akt o procjeni rizika sadrži:

a) opšte podatke o poslodavcu,

b) opis tehnološkog i radnog procesa, opis sredstava za rad i njihovo grupisanje i opis
sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu,

10
v) pregled organizacije rada,

g) prepoznavanje i utvrđivanje opasnosti i štetnosti na radnom mjestu i u radnoj sredini,

d) procjenjivanje rizika u odnosu na opasnosti i štetnosti,

đ) utvrđivanje načina i mjera za otklanjanje, smanjenje ili sprečavanje rizika u odnosu na

utvrđene opasnosti i štetnosti i

e) zaključak.

Opšti podaci o poslodavcu sadrže:

a) naziv i sjedište poslodavca i odgovorno lice,

b) djelatnost poslodavca,

v) podatke o licima koja učestvuju u procjenjivanju rizika i

g) broj licence za pravno ili fizičko lice koje vrši ili učestvuje u procjeni rizika.

 sprječavanja rizika: Dakle, najprije pogledajte kontrolu koja je već uspostavljena i

način na koji se organizira rad. Nakon toga uporedite ovo sa dobrom praksom i vidite
da li se može učiniti još nešto kako bi se poboljšao standard na radnom mjestu.
 zamjene opasnih tehnoloških procesa ili metoda rada bezopasnim ili manje opasnim
Poboljšanje sigurnosti i zdravlja ne mora koštati puno. Na primjer, postavljanje
ogledala na opasnom mrtvom uglu kako bi se spriječile saobraćajne nesreće, kupovina
dizalica ili kolica za pomjeranje tereta, su jeftine mjere predostrožnosti, imajući u vidu
rizike. Nepreduzimanje jednostavnih mjera predastrožnosti može koštati preduzeća i
radnike mnogo više, finansijski i u smislu bola i tegobe u slučaju da dođe do nesreće
ili povrede. Poslodavci i radnici koji rade procjene u timu pomažu osigurati da svaka
predložena mjera kontrole rizika funkcionira u praksi i da neće unijeti nove opasnosti.
Ne zaboravite, svi radnici i menadžeri će trebati da prođu trening o mjerama kontrole
koje su usvojene kako bi se garantiralo da se koriste ispravno.
 Osposobljavanje radnika za rad na siguran način - (npr. pitanja su: da li je
osposobljavanje provedeno sukladno propisima/ posebnoj uputi poslodavca, da li je
izražen program osposobljavanja, jesu li imenovani radnici za provedbu
osposobljavanja, jesu li svi radnici osposobljeni, da li se vodi propisana evidencija).
 Ozljede na radu- (npr. pitanja su: da li se u slučaju ozljede na radu postupa
sukladno propisu i posebnoj uputi poslodavca, da li je posljednje dvije godine bilo
ozljeda na radu i profesionalnih bolesti, jesu li poduzete mjere u svrhu sprečavanja
slicnih ozljeda i profesionalnih bolesti).
 U kontrolnu listu ujedno se upisuju: utvrđeni nedostaci u primjeni pravila
zaštite na radu, rokovi za otklanjanje nedostataka i odgovorne osobe za provedbu.
Svakom pitanju ovisno o činjeničnom stanju pridružen je određeni broj bodova. S tim
da se kod utvrđivanja bodova vodi briga o važnosti nekog segmenta od utjecaja na
stanje zaštite na radu.

11
Međutim, osim što se ocjenjuje stanje zažtite na radu za pojedine OJ, potrebno je ocijeniti
neke opše elemente provedbe Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu,a ta se pitanja mogu
odnositi na:

 planiranje provedbe zaštite na radu (da li poslodavac u svojim planovima

poslovanja osigurava sredstva za provedbu Zakona o radu i Zakona o zaštiti na radu)
 zdravstvenu zaštitu radnika (da li je poslodavac osigurao i organizirao
zdravstvenu zaštitu radnicima sukladno propisima i na koji način)
 sredstva rada (da li je poslodavac osigurao i organizirao propisana ispitivanja
sredstava rada i radnog okoliša)
 odbor za zaštitu na radu (da li je poslodavac osnovao odbor, rad odbora i sl.)

5.3 Lista obaveza pravnog lica sa aspekta zaštite od požara i zaštite na radu

Svako pravno lice u FBiH bi minimalno trebalo imati sljedeće:9

 adekvatan broj vatrogasnih aparata u skladu sa veličinom prostora (svakih 6

mjeseci, odnosno kontrolno ispitivanje svakih 5 godina)
 pravilnik zaštite od požara(trajan dokument, mijenja se samo u slučaju izmjene
zakona ili pravilnika)
 pravilnik zaštite na radu(trajan dokument, mijenja se u slučaju promjene
Zakona o ZNR, ili u slučaju promjene tehničko-tehnološkog procesa, ili nakon vršenja
procjene rizika)
 ormarić prve pomoći sa punjenjem
 izvršenu obuku uposlenika sa aspekta ZOP(svake dvije godine, i za svakog
novog zaposlenika)
 izvršenu obuku uposlenika sa aspekta ZNR(trajno)
 ispitivanje elektroinstalacija(minimalno svake 3 godine)

Pravilnici, postupci i pravne radnje koje je poslodavac dužan preuzeti ili donijeti.

 Pravilnik zaštite od požara, trajan, izmjena u slučaju promjene Zakona, u

slučaju promjene u tehničko-tehnološkom procesu ili u objektu, prema Zakonu o
zaštiti od požara i vatrogastvu FBiH(Službene novine FBiH 64/09) član 24.
 Pravilnik zaštite na radu trajan, izmjena u slučaju promjene Zakona, u slučaju
promjene tehničko-tehnološkog procesa ili u objektu, prema Zakonu o zaštiti na radu
FBiH(Službene novine FBiH 79/20) član 22 stav d)
 Periodični pregled vatrogasnih aparata, svakih 6 mjeseci, prema Zakonu ZOP,
Pravilnik o izboru i održavanju aparata za gašenje koji se mogu stavljati u promet sa
garantnim rokom i rokom servisiranja (Službene novine FBiH, br.64/09)
 Kontrolni pregled vatrogasnih aparata svakih 5 godina
 Pravilnik o izboru i održavanju aparata za gašenje koji se mogu stavljati u
promet sa garantnim rokom i rokom servisiranja (Službene novine FBiH, br.64/09)

9
Lista obaveza pravnog lica sa aspekta zaštite od požara i zaštite na radu: Granulo RE d.o.o.Sarajevo

12
 Funkcionalno ispitivanje hidrantskih instalacija svakih 6 mjeseci, prema
Pravilnik o tehničkim normativima za unutrašnju i vanjsku hidrantsku mrežu za
gašenje požara(Službene novine FBiH 87/11)
 Ispitivanje aktivnog sistema za dojavu požara – vatrodojave
 Ispitivanje sprinkler sistema svakih 6 mjeseci
 Pravilnik o aktivnim sistemima
 Ispitivanje gas detekcije svakih 6 mjeseci
 Pravilnik o aktivnim sistemima
 Ispitivanje odimljavanja svakih 6 mjeseci
 Pravilnik o aktivnim sistemima
 Ispitivanje protupožarnih klapni svakih 6 mjeseci
 Pravilnik o aktivnim sistemima
 Ispitivanje automatskih sistema zaštite od požara svakih 6 mjeseci
 Pravilnik o aktivnim sistemima
 Obuka uposlenika sa aspekta zaštite od požara svake 2 godine, i za svakog
novog uposlenika prema Zakon ZOP član 128.
 Obuka uposlenika sa aspekta zaštite na radu i to trajno, i za svakog novog
uposlenika prema Zakon o ZNR, član 46. i 49.
 Ispitivanje elektroinstalacija – atest za struju svake 3 godine, ili ranije ovisno
od tipa objekta
 Pravilnik o tehničkim normativima za električne instalacije niskog napona
(Sl.list SFRJ, br 53/88 i 54/88),Pravilnik o tehničkim normativima za zaštitu
niskonaponskih mreža i pripadajućih transformatorskih stanica (Sl.list SFRJ br.13/78)
Ispitivanje gromobranskih instalacija svake 2 godine
 Pravilnik o tehničkim mjerama za izvođenje gromobranskih instalacija (Sl. list
SFRJ, br. 13/78)
 Pregled sredstava rada – upotrebne dozvole za mašine minimalno jednom u 3
godine
 Pravilnik o načinu, postupku i rokovima vršenja periodičnih pregleda i
ispitivanja iz oblasti zaštite na radu(Službene novine FBiH br. 23/21)
 Procjena rizika, trajno, ovisno od izmjene propisa, promjene tehničko-
tehnološkog procesa. Prema Zakon o ZNR član 22. stav b)
 Izrada procjene ugroženosti od požara trajno, ovisno od izmjene na objektu,
prma Zakon o ZOP
 Izrada plana zaštite od požara trajno, ovisno od izmjene na objektu, Zakon o
ZOP, Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih
nesreća (Sl.novine FBiH,br.39/03,22/06 i 43/10), Izrada plana evakuacije sa panoima
evakuacije trajno, ovisno od izmjene na objektima, prema zakonu Zakon o ZOP,
Zakon o zaštiti i spašavanju ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća
(Sl.novine FBiH,br.39/03,22/06 i 43/10)
 Stručni trening i simulacija evakuacije uposlenika za javne objekte, minimalno
jednom godišnje

13
  Pravilnik o zaštiti od požara građevina za javnu upotrebu(Službene novine
FBiH br 86/11)
 Izdavanje protivpožarne saglasnosti, trajno, na zahtjev nadležnog organa
 Izrada elaborata zaštite od požara na projektnu dokumentaciju trajno, vezano za
izmjenu projektne dokumentacije, prema Zakono o ZOP
 Izrada elaborata zaštite na radu na projektnu dokumentaciju trajno, vezano za
izmjenu projektne dokumentacije Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj
dokumentaciji na gradilištu I sudionicima u građenju (Vlada FBiH 16.07.2009. 109.
sjednica)
 Izrada elaborata o uređenju gradilišta, trajno, prema Zakon o ZNR
 Izrada elaborata o zaštiti od požara na gradilištu i to trajno
 Uredba o uređenju gradilišta, obaveznoj dokumentaciji na gradilištu I
sudionicima u građenju (Vlada FBiH 16.07.2009. 109. sjednica)
 Izrada elaborate o zonama opasnosti od požara i eksplozije, trajno, vezano za
izmjenu objekta, prema Zakon o ZOP
 Izrada stručne ocjene na projektnu dokumentaciju sa aspekta ZOP, trajno,
vezano za izmjenu projektne dokumentacije, Zakon o ZOP
 Izrada stručne ocjene na projektnu dokumentaciju sa aspekta ZNR, trajno,
vezano za izmjenu projektne dokumentacije, Zakon o ZNR

6. Zaštita prava i obaveza kod poslodavca

U ostvarivanju pojedinačnih prava iz radnog odnosa zaposlenik, odnosno radnik može

zahtjevati ostvarivanje i zaštitu tih prava kod poslodavca, pred nadležnim sudom i drugim
organima. Radnoptavni postupak je neraskidivo povezan sa oblicima zaštite prava radnika i
vezuje se za: 10

a) radnoj sredini gdje zaposlenik radi - interna zaštita,

b) sudska zaštita,

c) vansudska zaštita (mirenje, arbitraža),

d) upravna zaštita (inspekcijski nadzor) i

e) krivičnu i prekršajnu zaštitu prava iz radnog odnosa

6.1. Pokretanje postupka kod poslodavca

Radnik da bi ostvario svoja prava koja mu pripadaju po pozitivnom pravu,a poslodavac

ispunio ono što ga zakonodavac obavezuje radnik u određenim situacijama mora pokrenuti
postupak kod zakonodavca. Može se smatrati da se radi o dvije vrste postupaka za
ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti.

a) postupak pokrenut povodom zahtjeva zaposlenika i

10
Sedad Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Radno pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo 2005.godina

14
b) o postupku koji je pokrenut po službenoj dužnosti.

Postupak za ostvarivanje svojih prava iz radnog odnosa zaposlenik inicira

podnošenjem zahtjeva pozivajući se na članove 48,49,50 i 51 Zakona o radu FBiH, a koji
kažu: “ Poslodavac je dužan omogućiti zaposleniku da se upozna sa propisima o radnim
odnosima i propisima iz oblasti zastite na radu u roku od 30 dana od dana stupanja
zaposlenika na rad. Poslodavac je dužan osposobiti zaposlenika za rad na način koji osigurava
zaštitu života i zdravlja zaposlenika, te sprječava nastanak nesreće“. Poslodavac je dužan da
ispita zahtjev, kako u odnosu na njegovog podnosioca, tako i u odnosu na njegov sadržaj.
Podnosilac zahtjeva može biti samo zaposlenik koji je u radnom odnosu sa poslodavcem i ciji
je pravni interes u pitanju. Iz sadržaja zahtjeva treba da bude vidljivo da je u pitanju
ostvarivanje nekog prava iz radnog odnosa.

Pri pokretanju postupka po službenoj dužnosti nadležni organ uzima u obzir i eventualne
prijedloge prijedloge i prijave drugih subjekata, kao i upozorenje ovlaštenih organa i lica.
Uobičajeno interna zaštita prava oslonjena je na drugostepeni postupak. Zaposlenik koji
smatra da mu je poslodavac povrijedio prava pokreće zaštitu povrijeđenih prava (prigovor-
žalba) drugostepeni postupak.

1) Radnik ima pravo na sigurne i zdrave uvjete rada.

Radna okolina i sredstva za rad moraju, s obzirom na prirodu posla, biti sigurni za radnike i ne
smiju ugroziti njihovo zdravlje.

Jedna od osnovnih dužnosti radnika jeste da sebe i druge ne izlaže opasnostima. Prema Članu
51. Zakona o zaštiti na radu, radnik je dužan da obavlja posao u skladu sa svojom stručnom
spremom i završenom obukom, kao i uputstvima koja daje poslodavac, tako da ne izlaže sebe
ili druga lica na koja mogu uticati njegove aktivnosti ili nepažnja u toku procesa rada,
opasnostima od povrede na radu ili profesionalnog oboljenja.

Prema Zakonum Radnici su, naročito, dužni:

a) da se pridržavaju utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu u smislu ovog

zakona,

b) da pravilno upotrebljavaju sredstva za rad i opremu, opasne materije i druga sredstva

proizvodnje u skladu sa uputstvima proizvođača i uputstvima za siguran rad koja daje
poslodavac,

c) da pravilno upotrebljavaju sredstva i opremu lične zaštite koja su im dodijeljena i da ih

nakon upotrebe vraćaju na mjesto na kojem se čuvaju,

d) ne smiju samovoljno isključiti, modifikovati, promijeniti ili ukloniti sigurnosni uređaj koji
je instaliran, posebno ne mašinu, uređaj, alat, pogon ili objekat i takav uređaj moraju pravilno
upotrebljavati,

15
e) da odmah obavijeste poslodavca i/ili radnika za zaštitu na radu o svakoj pojavi na poslu za
koju postoji opravdana sumnja da predstavlja opasnost po sigurnost i zdravlje kao i o
nedostacima u postupcima zaštite,

f) da obavijesti lice odgovorno za to radno mjesto i/ili poslodavca o povredama koje su

zadobili,

g) da sarađuju sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera ili

zahtjeva koje je naredio inspektor rada,

h) da sarađuje sa poslodavcem i/ili radnikom za zaštitu na radu u provođenju mjera koje će

obezbijediti da radna okolina i uvjeti rada budu sigurni i ne predstavljaju rizik po sigurnost i
zdravlje u okviru njihovog radnog mjesta,

i) obavljaju periodične ljekarske preglede u terminima po zahtjevu poslodavca,

j) da daju sve podatke i informacije koje traže inspektori rada.

Radnik koji se ne pridržava utvrđenih pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu i propisanih
obaveza u smislu ovog zakona čini težu povredu radne obaveze u skladu sa kolektivnim
ugovorom, odnosno općim aktom poslodavca.

Obaveze radnika u području sigurnosti i zaštite zdravlja na radu ne utiču na obaveze i

odgovornosti poslodavca iz ovog zakona.

6.2. Krivično-pravna i prekršajna zaštita prava iz radnih odnosa

S obzirom na društveni značaj i važnost rada, odnosno prava na rad i u vezi sa radom za
savkog građanina, u svim savremenim državnopravnim sistemima taj značaj se akcentira u
krivičnoj i prekršajno-kaznenoj zaštiti. Predmet ove zaštite je obezbjeđenje prava građana na
radu i u vezi sa radom.

Krivičnom sankcijom štite se određena prava zaposlenika i građana po osnovu radnog odnosa.
Tako se u okviru krivičnih djela protiv radnih odnosa, koja su svrstana odmah iza grupe
krivičnih dijela protiv slobode i prava građana, omogućuje zaštita određenih prava iz radnioh
odnosa, kao i prava koja proizlaze iz socijalnog osiguranja i to: prava vezana za povrede
ravnopravnosti u zaposljavanju, povreda prava iz radnog odnosa,neizvršavanje odluke o
vraćanju na rad te nepoduzimanje mjere zaštite na radu.

Ono što karakterizira ova krivična djela je nastojanje društva da naglasi poseban značaj zaštite
prava iz radnog odnosa, kao značajanog segmenta prava koja pripadaju građanima.

U odnosnu na raniju prekršajnu zaštitu, može se konstatovati da je u pozitivnom radnom

zakonodavstvu BiH ono jako sveobuhvatno, jer je predviđena mogućnost novčanog
kažnjavanja poslodavca i odgovornih lica u njima za znato veći broj radnji (u FBiH-57, u RS-
45, u BDBiH-41). U sva tri zakona o radu prekršaji su razvrstani na teže za koje je
predviđena viša novčana kazna (u FBiH- do 10.000KM, u RS- do 15.000 KM , u BDBiH- do

16
10.000 KM). Za blaže prekršaje predviđena je mogućnost novčanog kažnjavanja do
7.000KM.

7. Zaštita na radu na Univerzitetu u Zenici

Zaštita Uposlenika i studenata, kao i drugih učesnika organizaciji i procesu rada u

Univerzitetu, definirana je Pravilnikom o zaštiti na radu Univerzitata u Zenici. Zaštita na radu
na Univerzitetu u Zenici tretirana i kroz druge dokumenta, pravne i normativne akte
Univerziteta u Zenici. To su Pravilnik o zaštiti od požara, 11 Pravilnik o organizovanju i
funkconisanju službe za RHB (radiološko-hemijsko-biološku) zaštitu 12, te Pravilnik o
organizaciji unutrašnje službe zaštite.13

Ovim Pravilnikom, u cilju zaštite života i zdravlja zaposlenika, studenata i ostalih učesnika u
organizaciji i procesu rada, utvrđuje se jedinstveno sagledavanje mjera zaštite na radu
usmjerenih na stvaranje bezbjednih uslova rada, a time i otklanjanja uzroka povreda na radu,
profesionalnih i drugih oboljenja i zdravstvenih oštećenja na radu, te unapređenje zaštite na
radu s ciljem stvaranja što povoljnijih uslova rada u Univerzitetu u Zenici (u daljem tekstu:
Univerzitet).14

Zaštita na radu, u smislu ovog Pravilnika, obuhvata skup mjera i aktivnosti usmjerenih
nastvaranje bezbjednih uslova rada.

Pravilnikom o Zaštititi na radu Univerzitata u Zenici definirano je da se zaštita na radu

obezbjeđuje se: zaposlenicima Univerziteta, studentima za vrijeme dok se nalaze na
praktičnom radu u univerzitetskim i drugim radionicama, za vrijeme vježbi u laboratorijama,
učesnicima dobrovoljnih i obaveznih radova organizovanih u opštem interesu, licima koja
učestvuju na povremenim takmičenjima koja organizuje Univerzitet, a koja su osigurana za
slučaj nesreće na poslu ili oboljenja od profesionalnih bolesti (u daljem tekstu: zaposlenici),
kao i svim drugim licima koja se po bilo kom osnovu nalaze u prostorima Univerziteta.

Mjere za neposredno obezbjeđenje sigurnosti na radu obuhvataju opšte i posebne mjere.

Univerzitet je dužan za sva radna mjesta obezbjediti odgovarajuće opšte mjere zaštite
zaposlenika, a naročito: propisane uslove koje treba da ispunjavaju radne i pomoćne
prostorije;

 odgovarajuće pristupne i unutrašnje komunikacione puteve u radnim prostorijama;

 upotrebu sredstava rada i opreme;
 pružanje prve pomoći zaposlenicima;
 obezbjeđenje potrebne temperature, ventilacije i osvjetljenja u radnim prostorijama;
 ograničenje buke i vibracija na dozvoljeni nivo;

11
UNIVERZITET U ZENICI, PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA Zenica, oktobar 2020..godine
12
UNIVERZITET U ZENICIPRAVILNIKO ORGANIZOVANJU I FUNKCONISANJU SLUŽBE ZA RHB (RADIOLOŠKO-
HEMIJSKO-BIOLOŠKU) ZAŠTITU Zenica, decembar 2008.godine
13
UNIVERZITET U ZENICI, PRAVILNIK O ORGANIZACIJI UNUTRAŠNJE SLUŽBE ZAŠTITE Zenica, decembar
2008.godine
14
UNIVERZITET U ZENICI, PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU Zenica, oktobar 2008. godine

17
  otklanjanje štetnih uticaja opasnih materija i opasnih zračenja, ukoliko se pojave;
 obezbjeđenje od udara električne struje i sprječavanje nastanka požara i eksplozije, te
 vodovodnih i kanalizacionih curenja

Prema Pravilniku o zaštiti radu Univerziteta u Zenici Univerzitet je obavezan obezbjediti:

 stalno praćenje ispravnosti i periodične preglede sredstava rada i opreme, te sredstava

 lične zaštite, radi sigurnosti zaposlenika i studenata koji se njima koriste, ukoliko se
 njima može ugroziti život i zdravlje zaposlenika i studenata;
 ispitivanje fizičkih, hemijskih i bioloških štetnosti u radnim i pomoćnim prostorijama
 u kojima se one mogu pojaviti, a radi obezbjeđenja propisanih uslova rada;
 ispitivanje mikroklime u radnim i pomoćnim prostorijama u kojima se obavljaju razna
 mjerenja, ispitivanja i drugo kroz registrovanu djelatnost za potrebe trećih lica.

Univerzitet je dužan za svako radno mjesto utvrditi uslove rada i zahtjeve u pogledu
zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti zaposlenika koji će raditi na tom radnom mjestu.

Značajno je da prema članu 16. niko ne može zasnovati radni odnos na Univerzitetu dok se
prethodno ne utvrdi da li njegovo zdravstveno stanje i psihofizičke sposobnosti odgovaraju
uslovima rada i zahtjevima radnog mjesta.

Prema članu 31. Pravilnika zaposlenik je dužan da se pridržava propisanih mjera zaštite na
radu i da koristi sredstva rada i opremu po uputstvu proizvođača i uputstvu koje utvrdi
Univerzitet, te da svoj posao obavlja sa punom pažnjom bez opasnosti po svoj život i zdravlje,
a i bez ugrožavanja života i zdravlja drugih zaposlenika.

Zaposlenik ima pravo i dužnost da namjenski koristi sredstva lične zaštite i da ih održava
uispravnom stanju. Tako član 32. navodi da zaposlenik ima pravo i obavezu da se obuči po
osnovu zaštite na radu, te da pristupi provjeri znanja. Obaveze i odgovornosti organa i
rukovodnih zaposlenika utvrđene su članom 60. Pravilnika

Upravni odbor Univerziteta odgovoran je za poduzimanje mjera za sprovođenje i unapređenje

zaštite na radu Univerziteta, a naročito je odgovoran za donošenje Godišnjeg programa mjera
zaštite na radu, te opštih akata iz oblasti zaštite na radu; za planiranje obezbjeđenja potrebnih
sredstava za sprovođenje i unapređenje zaštite na radu; za obrazovanje štaba za zaštitu
zaposlenika i imovine od elementarnih nepogoda, kad zaprijeti opasnost; za razmatranje
stanja zaštite na radu, najmanje jednom godišnje, te za donošenje potrebnih odluka za
otklanjanje utvrđenih nedostataka po tom osnovu; za razmatranje rješenja o mjerama zaštite
na radu donesenim od strane nadležnih inspekcijskih i drugih organa, te za obezbjeđenje za to
potrebnih sredstava; za obavljanje drugih poslova iz oblasti zaštite na radu propisanih
zakonom i drugim propisima nadležnih organa.

Također, za pitanja zaštite na radu odgovorni su Rektor i Dekani organizacionih jedinica

Univerziteteta u Zenici. U okviru samih organizacionih jedinica, a to su prije svega fakulteti,
o sprovođenju i unapređenju zaštite na radu brine se referent zaštitite na radu.

18
Analizom Pravilnika o zaštiti na radu, nije teško utvrditi njegove najvažnije pravne anomalije.
Važeći Pravilnik o zaštiti na radu Univerzieteta u Zenici, još uvijek se oslanjana, prethodni,
danas nevažeći Zakon o zaštiti na radu iz 1990. Pravilnik o zaštiti na radu Univerzitata u
Zenici donesen je 2008. i nije usklađen sa novim, federalnim zakonom o zaštiti na radu iz
2020, iako je ZOR u članu 87 propisao da su poslodavci su dužni da usklade opće akte sa
odredbama ovog zakona u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Dalje, drugi propisi Univerziteta u Zenici, kao što su Pravilnik o zaštiti od požara, Pravilnik o
organizovanju i funkcinisanju službe za RHB (radiološko-hemijsko-biološku) zaštitu, te
Pravilnik o organizaciji unutrašnje službe zaštite, nisu usklađeni niti međusobno, niti sa
novim niti sa starim Zakonom, a nisu usklađeni sa samom Pravilnikom o zaštititi na radu na
Univezeitetu u Zenici. U svjetlu činjenice da se svijet ubrzano mijenja i da postaje svakim
danom sve opasnije i komplikovanije mjesto za život i rad, uz opasnosti kao što su
koronavirus, cybernapadi, terorizam, pojačano elektromagnetsko zračenje, dronovi i slično,
Univezitet u Zenici ima i moralni i zakonsku obavezu da svoje pozitivne propise i interne
dokumente koji reguliraju zaštitu na radu uskladu kako sa pozitivnim zkonodovstvom u FBiH,
tako i okviru službi Univerziteta.

8. Zaključak

Svijet se mijenja iz dana u dan i to ne samo da se mijenjaju tehnologije kojom smo okruženi i
radu svakodnevno služimo, nego se i mijenjaju i opasnosti kojima smo okruženi. Opasnosti
vrebaju na svakom koraku, a njima smo izloženi i na našim radnim mjestima gdje nas vrebaju
opasnosti od povreda, prirodnih nesreća, napada i razbojništava, štetnih uticaja, stresa, bolesti
i mnoge druge opasnoti. Pred Zakonodavcima, poslodavcima, ali i uposlenicima i širom
društvenom zajednicom nalaze se veliki izazovi kada su u pitanju rad i zaštita na radu. Stoga
pozitivno zakonodovastvo i praksa koja proističe iz njega, moraju ići u korak s vremenom i
novima, donedavno nepoznatim izazovima kada su rad, sigurnost i zaštita u pitanju.

19
9. Literatura i izvori:

1. SIGURNOST 48 (1) 57 - 62 (2006), Zlata Trupčević, dipl. ing. kem. tehn.

Pliva Hrvatska d.o.o., Zagreb https://hrcak.srce.hr/file/11854

2. Zvonimir Tomić, Krivično pravo-Posebni dio, Sarajevo, Magistrat 2003.godina

3. ZOR-a RS Odredba člana 104. st. 4.

4. Sedad Dedić, Jasminka Gradaščević-Sijerčić, Radno pravo, Pravni fakultet Sarajevo, Sarajevo
2005.godina

5. Zakon o radu FBiH (Sl novine FBiH, br. 23/2020)

6. Zakon o zaštitu na radu FBiH (Sl. Novine FBiH, br.79/2020)

7. https://www.paragraf.ba/savjetovanje-strane/savjetovanje-prakticna-primena-zakona-o-zastiti-
na-radu-fbih.html

8. https://unze.ba/dokumenti/interni-dokumenti/

9. UNIVERZITET U ZENICI, PRAVILNIK O ZAŠTITI OD POŽARA Zenica, oktobar

2020..godine

10. UNIVERZITET U ZENICIPRAVILNIKO ORGANIZOVANJU I FUNKCONISANJU SLUŽBE

ZA RHB (RADIOLOŠKO-HEMIJSKO-BIOLOŠKU) ZAŠTITU Zenica, decembar 2008.godine

11. UNIVERZITET U ZENICI, PRAVILNIK O ORGANIZACIJI UNUTRAŠNJE SLUŽBE

ZAŠTITE Zenica, decembar 2008.godine

12. UNIVERZITET U ZENICI, PRAVILNIK O ZAŠTITI NA RADU Zenica, oktobar 2008. godine

11. Novi Zakon o radu, novembar 2020. PricewaterhouseCoopers d.o.o. Sarajevo;

https://www.pwc.ba/en/publication/PwC_Novi_Zakon_o_zastiti_na_radu_Nov_2020.pdf

12. Granulo.ba: Lista obaveza pravnog lica sa aspekta zaštite od požara i zaštite na radu

13 Zanos d.o.o Zagreb https://www.zanos.hr/wp-content/uploads/2020/03/Skripta-Za%C5%A1tita-na-

radu.pdf

14. Abeceda zaštite https://zastita.eu/zastita-na-radu/

15. https://hrcak.srce.hr/file/417759

16. Udruženje poslodavaca FBiH: Konevencija 155 ILO

http://www.upfbih.ba/uimages/dokumenti/
C15520Konvencija20o20sigurnosti20i20zaC5A1titi20zdravlja20na20radu.pdf

17: Poslodavac i bezbednost i zdravlje na radu; Paunović-Pfaf, Jelena; Beograd : Tehpro, 2010

18. Zećo Nerina, „Standardi zaštite i zdravlja i bezbjednosti na radu u EU“; završni rad, Pravni
fakultet Sarajevo 2013.

20
21