Scribd Logo
Upload

Welcome to Scribd!

  • ABC Gradnje Kuce

    Uploaded by

    Branko Đoković
    150 views46 pages
    Gradnja kuće

    Copyright

    © © All Rights Reserved

    Available Formats

    PDF or read online from Scribd

    Did you find this document useful?

    Is this content inappropriate?

    Report this Document
    Gradnja kuće

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    150 views46 pages

    ABC Gradnje Kuce

    Uploaded by

    Branko Đoković
    Gradnja kuće

    Copyright:

    © All Rights Reserved
    Download as PDF or read online from Scribd
    Flag for inappropriate content
    of 46
    Femtaise stow PReGRAONE STucNe 3 Rum orvonenooanugre 3 geraSvAue Sade mmosTo ‘Srapevna STOLARUA 2 Stose a -SEROPNE KoNsTAUKOLE é RANGE ra Samara s WAR DOM, 8 PRIMER OBTEL SKE KUCe S Seton aria EON 8 Bc ORADNIE KUCE speci skana pe Feng 2h praktenet iow Rrra st own, Bo Je nde Csaba graeno GLAM UREDNiK PuBLIRACiUA COP VE- Gen-Tozo easorstvecen Serate Ree aaa ‘ct oicwang haya Pctenk a sone cee ns pees Re cece eee rans ‘ano Racin Bar So coat Piemerosone-eorovamas Kana men Jets rm com Sree Sr cece mas Sr Bese ee on ES he ayia tee. Rericeer eee ‘Sr tne 38: tnonnoporseyari poe Snes Seceeaece ee Sanaa =e eee Graeme ee ae ee a (ENCE TO gina sax ESP Beto, cyan ABC GRADNJE KUCE ‘Ako je spretan i savjestan, amater moze sam izvoditi i velike radove na gradnji kuée: temelje, zidove i krov (osim nekih specifiénih radova).. Prije podetka radova za sve valja naéiniti detaljan nacrt i to&no postivati sva uputstva struénjaka: potrebno je takoder obaviti nekoliko pokusnih radova radi provjeravanja sigur- nosti; naposijetku potrebno je dovolino hrabrosti za zapodinjanje i ustrajnosti za zavrsava- nje radova. Poduzetan duh i vrijeme dvije su dodatne kvalitete. Na rad treba misliti unaprijed da zbog prenaglienosti ne bi propao skupocjeni materijal ili da graditelj ne bi izazvao pozar. Valja imati na umu da uvodenje elektrike, polaganje keramiékih plotica ili gradnja zidova ne traju tek poneki sat. Prilikom polaganja parketa ili itisona rad se moze prekinuti i poslije nastaviti, ali nepredvi deni prekid prilikom lijepljenja tapeta znati gubitak vremena i propast materijala. Da uspjeh vaega amaterskog rada bio prihvatijiv u usporedbi s onim_struénog obrtnika, svakako se Morate pazijivo pridrZavati uputa koje se odnose na odredene radove, a uz to morate imati i odgovarajuci alat. BEZ ALATA NEMA ZANATA Novae 2a alat ustedjeli ste viastitim radom. Priikom kupovanja sjetite 8 Izveke =Lo8 alat Gini lose majsto- few. A sada hrabro krenimo u grad- toa. som zembitu nigohonoming ‘graditi prema projektu kkamenom ili opekom, Blokovima Ii naruéivati geomehanickais ‘brvnima, daskama Il nekim drugim rmateriaiom &to ga rismo spome- i. Batak ima materala koji isptivanja na susjednim zorlistima rik! za‘ve wate gradne,'a drug megu nam peau oro SU specitién! | dolaze u obzi ovisno _razlkuju. Rizik je pretpostavit GLeERTAA ALATA MK TERGIALATatr crncry Se ukopane prostorie U nels Na slobodnom dijelu parcele, tamo Prema projektumoramo’ nabaviti Nom zemlistu moi zastit od gdje nace biti_Kuca, valja podisi prv dio gradevinskog matorjala So Spremidte. To ée nam privremeno je potreban za zredutomelja. Akou Spremigte posit za ala mater prvo) godin nemamo u planu rit jal Koji moralu bit spremijni pod Grugo osim tomelja aijelaKucernad kKrovom. Mofemo ganatinit odsta- _zemljom do pve plote, neceme ku- ‘ih dasaka 2a oplaty il od Gasaka povati mater Kojom jo rok tea Stare podne obloge ko ih negdie ja ogranizon. kao sto Su coment | Telos anattbets. Sore me sn mae a ele je ai ivo prone bude papa 1 baad erie ersten al Godot tucenebuve copooioneZEMBLA! ©D KAMENA 11 Si hj cesar pe ‘ono lla Sus makrut Na sv@kom zemiistu, bez obzira na lzodite i sami sve radove, ak ako Nsoow tu emai iit hepato saicincecemohe ALATI ZA ZEMLJANE RADOVE dio zidova do prve ploge valja izr se prihvaéati onih usko struénih (npr. armiranje betona). ‘mentnog morta it armiranog il Bijenog betona, ovisno o projekt. Ut faziradovamoramo izbjegava- LOKACWA {i saviete nestruéniaka. na primjer: rio je vatan prirodni okolié.u ko- a's motarse rat od cook erbee ores sate Ge Blokova. Name, ‘same ‘predioton! Sara blago braovit il brome 8 materal osigucavaiy da se iz=m- movi ite, Yaznae nadmorskavil To su alati pomotu kojh motémo ernece deat vaya, dakake, buaeli TOWNE Vazna le nacmorsea. kroz ormije prokréti put zapristup —folacia dobre txedena Tes cote tommene t pale automopilom, zasuti jarak na pri- WEEKONOMICNO UKOPAVANJE -valja paziti i sluprom lijeiu (ako postol) poko- REEKONOMIENO UKOBAVANY oe siti travu | korov, te posjet! grmie 6 grad ioe mee Bee Soe ZEMLJANI RADOVI kagu bude ravan), privremeno ogra: iti zamiiste koleima | ticom, ata snatiti poloza) zgrade. Za to Baa provoavoet saa, balla 0.70 canna provedvost {ada od opeke ("= 065 calm Zait protarjeeno, sje pak ogi no,_imamo lina umu da pravimo Neraynopravne usporedbe lzmedu prozorskog stakla koje je debelo. ‘3.4mm I ida od opeke debelog 3G.cm. a to anadi 98 puta deblieg Bolju izolaciju postizemo. bolim brtvijenjom prozorskog okvira i krila tlesnim priliieganjom krila na ki lo. Toplinska provodlvost smanjuje 8e i postavijanjem dvostrukin pro- zora Koji imaju bolje izolacliske NASDOM | 41 izotal termoizolacioni pod osobine. Zrak izmedu krlla, koji je edlian izolator, takoder smanjuje Prolaz topline, dakako ako je sun | ako =i Prema proraéunima najpovolinije je ako je zratni slo} Izmedu stakala debe Sem. Pogledajmo razliku izmedu toplinske provodljivost je- dnostrukin. prozora, prozora krlo harilo| dvostrukih prozora. Prema njemagkom je standard 1. za jednostruku je prozor koeficl- jont prolaza topline k = 6 cal/mh, 2. prozor kilo na krilo ima koeficl- Jont prolaza topline k = 3 cal/m, 3. dvostruk! prozor ima koeficijent prolaza topline k = 2,8 cal/m*n, ‘To znati da je dvostruki prozor boli toplinski Izolator od prezora krilo fa Krllo, jor su mu Konetrukelja | brivijenje boll, a medusto} zral obi. Prednosti su prozora krilo na kilo manji utrosak materijala | vise razligitin moguénost otvarania pro- PROPUSNOST PROZORA ZA zw Buka u volikim gradovima znazajno povetava taj problem, lzolacija se pobolsava dvostrukim stalin, $i Fim slojem zraka izmedu Shratom soolere aed staal | keri materiiaiom koji prigusuje 20k. GRADEVNA STOLARIJA U gradevnu stolariju ubrajalu so. ‘yeni proizvodi: prozori, vrata | ugh Geni ormari. Svi se tl proizvodi da- fas ve¢ Izraduju u modularno] koor- inci koja se zasniva na modulu Ljubeéna 10cm. Modulernim opekama | jevingkim elementimadobill ne raspone stropova | veligine stambenih prostorila. Na 2i- dovima eu | modularni otvorl. Sto- larskt proizvodt rade se Od mekog | tvrdog drva. Rade se i kombinacije diva s plastikor Ii Kovinama. Pov Sine drva mogu biti samo premaza- ‘no astitrim sredsivima 2a devo ti ‘Sbojene ulanom bojom. Gradevna, stolarja ugradona unutar kuée mo- 2e biti obradena turnirom. prozore se postavijaju vanjske zabtitne rebrenice (rolete) od drva it Obojene plastike. Ove druge su ‘mnogo lakée, jer su sastavjeno od fakin tankih Supijih plastiénih pro- fila. Drvene se rebrenice izraduju od orevin dastica | mnogo su teze. Osim toga mogu biti najvise do 150.em, aplastiéne ak i do 300 em. Finalizizani, veé ostakijeni prozori Sto se. mogu kupiti imaju zidareku, to jest vanisku modulamu mjeru Otvori su uvijek za 1 cm vedi 80 x 140.0m 100 x 140 4120 x 140 om 140 x 140 em 180 x 140em 210 x 140.6m, 180 180. 6m, 210% 180.0, 240 % 180 6m, Balkonska vrata: 80 x 220 om 100 x 2200m Na tréitu se mogu dobit i prozori 60% 60cm 60% 90cm {60 x 120. em 60 x 140 em 80 900m 80 x 120m 400 x 1206m 120 x 1206m 120 x 140em 180 x 1200m svjetiljke i elektriéni Smerance instalacijski materijal 100 90m 300 x 120.6m 300 x 140.6m 400 x 170.6m ‘Svaki prozor ima vanisku prozorsku kKlupicu. Prozorska klupica mora bit ‘0d materijala otpornog na vremen- ‘ske utjecaje (kamen, bakreni il po- Cinéani lim itd). Unutrasnje drvene Il Kamene police obiéne su tolike ater jatore cone montiramo Ju se, Na njih motemo postavijati fonce s evijeéem, jer im viaga ne ‘Skodi, Na drvenim prozorskim poli- ‘cama gornja se stranica prokriva ul- trapasom otpornim na lagu. (kon- denzacijska viaga s prozora | viaga iz zomile u loneima za ovjoce). AKO Je lspod police radijator, u njoj ¢ tem Siroke otvore da bi itu prozora sluze rape. Taki se prozor eps prila- joduju okolibu sa starim kucama. aba je strana kapaka sto th barem svake tre¢e godine treba povrdinski zatieivai VRATA Ulazna vrata rade go od tyrdog diva, 12 mere su im 109/208 em. Obiéno su djelomigno ostakliona staklom impregnil RANOG- : ie SLIEPUENA.U SACASTU NREZU DEBELA LUNES Aer eee oo pcapinnete “a /eso am. coe TE Pots za noapTaciiv foKRouiis, STRANE IE PABA: LESCNIT. GPS, , [UBIO Cimgaan, LivTOMER) IH TORWIR. POVISINA JE OBRADENA~ PUNTERS Vi 170 POROFENOM: ZOLACI 2. -UWALANI SLJUNAK (ZaGRIIAN)S 5-24 2 DA. SLO} BIT: LIEPEN 3x vat 1 PREWAG iblohe rama airomewont 3. PODBETON (@LiNOPOR BETON) U PADU 2% 1 AE roartp ualces maces em) yminije su krovne ALBIT -PAROZAPORM $10} + VALOiT] yee tia | oan eee mee a [2 Nemewoserensa fith—syecr ee eee felavamo tako da grado poke: eee Strukelle prikiadne. za vovodne | Beier i ee ee Riese eeercrmcerney taay coe el vena neice ee ete keutnoga ili trapeznog eblika. Na krovistimas Blagimn nagibom za po- krov mogu poslutitivalovilselonit Iimanje salonitke. U obialjshim ku= ama ¢avlan! su nosioc\ vb medu- " potkrovija. Uprvom dijelu Ssobnim razmacima od 2m (pane fe fisamo samo varie cove, fo : ; a Gj 14m) Tle nosoclsaslje 0d ies Hits ao Ie posite prtapod GRUBA+FINA 2BUWA 4! 2:6 (VAPNENO-CEMENTNA) seria | Serrian names. 8 fo potrebama porodice. Zidovi Jjasaka. zmedu njlh su okomnite i row moraju bit! tako.gradeni ‘ijagonaine dasks pribiiene Cav heat aol eeripdes MBO HiDRoTzoUACIL) (2 SLOIA LIEPENKE BR.80+4SLO]ALBIDA) —_—_po odredenom redu. Te se krovne ee pritikom projektiranja obitel- he kuée moramo predvigjeti mal imaino iskoriétenje svih prostor nontaza Kola ne. oviel nt 0 god Wlozim vimana LeTva ZA piesa Ga ZaaTIY UAL) raz jem dobu ni o vremenskim prii- Buvnna)en deteauoa,rocnicanes LMA done pee 8 ' tiv pozara, Upotrebljava se posebno- fine Raja se upcteblava sree L Sao, Dobro pptieceerd eam res ees Alla 4.40 ape aes are jazne vezove potrebne su velike Ko- Impregniramo povrsinu drva. NAS DOM | 61 tI 460 + 320. a x PS 16. SREDNj a NAGib KROVISTA oF we KUESTAN 25 SREDIA poDeaNIOw wa 3p pee ¢ #2 Rog 500 or, a [ag e ity % 8 pun |! Y 6 LA KOSWIK su 7 AS 2 VENA, AAzibwics pk a Bee oe 1241300 vines st SLAW ANOM ou cue Ieecosci foxy f ay oo zs : ee 92564 Ru, 46 Koswik spr $ .y [22- DONA FeaSEi0n po VEZNA QAEDA, NaAzipni ee go : 62| NAS DOM +351 LIMARSKI RADOVI Modu limarske gradevinske radove \brajamo opremanie zgrade vim lrracima od tanjeg lima | meke ko- sinske sitine Ti radovi u svim zgradama obiéno sbuhwataju namjettanje krovnin fjebova + odvodnih.cljevi, raznih eptava, krovnih prozoréiéa od lima, Iovnih pokrova, a ponekad i pokri- ‘anje vanjskih prozorskih kiupica | ienaca Niseéi krovni 2ijeb postavija se uz strehu tako da hvata svu krovnu vo- 4. Zijebov su potrebni da vjetar ne tipo fasadi bacao vodu koja kap! S hrova | da mlazovi kise oll se Aijavaju s krova na zemlju ne bi prskall po podnoziu zarade. Odvo- fim elev jutom odvodi u kanal ilu cisternu 4a kisnicu, Vanjski rub 2ijeba mora tii za 1-2 om nidi od unutrasnieg fiz prepunag Zhieba voda ne bt Takia po fasadi). Zijeb s prednje fame. previjutkom sbliku slova G, a'na straznjo| strani hainimo isto takav previjutak, ali tkrenut prema unutra. Zeb mora inati pad prema odvedu 0.5-1/cm tametar. Ispod strehe mora bit ta fo priéveécen da ga snijeg zim, kad A Aro, mote pits fell premazane minijom | dva puta Preligene ‘uljanom bojom. Pridvré- {ijomo ih na gornju stranu roga. Na lwhama Zijeb drée pera debela JE1,5 mm |Siroka 20-25 mm koja su ‘mkovicama priéviséena na kuke. a2iijebu duljem od 20 m potrebno oatiniti dilataciju. Na manjim kro- fovima umjesto odvodnin cijevi po- fokad se upotrebliavaju i viseci ‘ancl {ROVNI | ZIDNI OPSAVI Gotovo sve otvore u krovu i rubove roviéta moramo obrubit. limon ptavi se polatu na oplatu od d lal na quate pribijene lee, Pravi- 'neka bude da se upotrebljava sto nanje lima, or sé 2009 previse ima va krovu narugava jedinstvo | lje- rota. EONI OPSAV 24 zradu teonog opsava moremo ‘oni pojas krovista oplatititako da ‘plata lei preko dvalu parova rogo~ ‘a Na adn par rogova pribljamo feonu dasku Koja sete do opiate li i preko krowne grede. Opav se ‘ast 0d. okapnice I visokog sspravnog prijevoja uz rubne cre- ove. Prijovo} atti od vietra. spo} fomedu crepova | oplate, 2 uledno takriva stubasti rub crepoval Opéav jacimo od cinéanog ili pecinéanog tojeznog lima, POKRIVANJE POZARNOG ZIDA Potarni id viri 18 om iznad krovne wede. Krovau gredu pokrivamo nem 40m razvijene Sirine. Lim na uspravni prijevo] uz crepove, & jore Je ovjesen 0 krovni lim Kojem ® razvilena sirina 20 om. ‘OPSAV IZMEDU ZIDA 1 KROVA ‘Opav na spoju zida I krova 8irok let fewama. 1 taj opSav. radimo uspravnim prijevojem uz crepove, ‘s niskim uspravnim prijevojer ispod erepovaril s lezetim prijevo- Jom takoder ispod crepova. Uza 21d odizemo lim do 25cm visoko prigvrstimo ga na zid pokrovnom limenom trakorn koja vil iz 2buk ‘Ovaj optay radimo od cinéanoga pocinéanoga Seljeznog lima razvije- he Sirine 40-50 cm. OPSAV DIMNJAKA, Opsav dimnjaka radimo slicno kaa | ‘optav krova, jedino Sto na krovovi ma s blagim nagibom sa svih strana ‘imnjaka dopire jednako Visoko, faa strmim krovovima na desno| | Iijevoj strani dimnjaka pravimo ste- ppenice tako da je gornii rub uvijek Usporedan sa spojevima opeka. U nas je uobiéajen opfav koji tote Usporedno s krovom pri demu rub koso sijece opeku dimnjackog zida Uz Siroke dimnjake radi se opsav U ‘obliku sedlastog krovica kako voda ne bi zastajala u uvali POKRIVANJE VIJENACA 1 VANJSKIM PROZORSKIN KLUPICA, O2bukane vijence i glavne vijonce, a isto tako i vijence od poroznog ka ‘mena oblazemo cintanim limom br. 42 i bakrenim limom. Lim ima na kraju okapnicu w obliku slova @ il prijevo} $ o8trim rubom ~ oKapni- ‘com. Ta okapnica mora biti barem 2 cm odmaknuta od 2buke. Posto smo zavrsili § radom, s lima mora: ‘mo otistti svu Suku da no bl pri- latila vodu na vijenac. Spojeve koji Teku pravokutno na okapnicu zal ‘mimo, a uza 2id lim powuéomo pre ‘ipriévrstime zidnim kvaci- ima. Uz prozore stepenasto 2a smo donju precku okvira | pod ‘tall rub utisnemo lim 1 zabijemo Bavliima, SNJEGOBRANI Krovovi 8 nagibom vetim od 25° | manjim 04 85° moraju imatisnjego- brane koji Ce zadreavati snijeg na krowu | sprecavati odrone. Snjego- bran se obléno radi od pocineanoga, plosnatog teljeza 5 x 25mm. Od 0.0m dugatkih fipki naéinimo ku- kei u razmacima od priblizno 90 em 40 11m (razmak rogova) prigvrstimo ih vifcima na rogove | letve. izmedu kuka. razapnemo Gvrstu. 2eljeznu rmrezu ligiment dr2aé-u obliku lo- pate. VISEC! KROVNI 2LJEBOVI I ‘ODVODNE CWJEVI Pogledaimo ‘tabelu © promjerima (profiima 0) visocih krovnih 2ijebo- va odvodnih cijevi od pocintanog Nima 1000 x 2000, Visedi ijeb romjer 0 djelomiéno 24 4 ‘Sve 8u mjere u centimetrima, jedino je im cantimetcima. dvodne cijevi dobro je nest pove- ati radi boljeg odvoda Zim kad su Bjebowt smeenutl, a kolitina vode Je veca. Visee! 2ijebow! moralu imati ‘dvod na najvecem razmaku od 1S mm. Viseée Zijebove i odvodne cijevi mazomo naginit | od tajnijo- {98 bakrenog lima. Za bakrene Bije- ove i odvodne cijevi bakrene rmo- ‘raju biti | Kuke | obujmice. Bakrene Cliev i Hjebovi su trajnili i nije im potrobno nikakvo odeavanje | pre- ‘mazivanje zaétitnim sredetvima kao kad Je rijeé o pocintanima, U limarske radove spada | izrada dimnjackin opéava Sto ih na. svim imnjacima iznad krovista postav- ljamo 2530 em visoko. Prozorske klupice postavijamo na vanjske di- ‘prozora. Ispod lima mora biti bitumenska krovna lepenka br. 60 Jednako kao i uz dimnjake, opéav radimo posvuda gdje kroviste ii

    You might also like