You are on page 1of 4

By Hernani Agostinho Soares

Ita hotu hatene no hare’e katak timor oan barak mak agora dadauk ne’e buka hela servisu ou sedauk
hetan servisu tantu ema ne’ebé la hatene lé no hakerek (analfabeto) no alfabetizado komesa husi pre-
secundaria, secundaria no universitario e mos lisensiado (sarjana husi rai-liur no mos rai-laran). Emar
sira ne’e mak ita bolu Desemprego. Portantu, desemprego akontese iha Timor Leste mak emar sira
analfabeto no alfabetizado ne’ebé maioria juventude. Juventude hirak ne’e barak mak kategoria iha
alfabetizado ne’ebé kompostu husi ensino básico to’o superior.
Kada tinan-tinan universidade no instituisaun iha rai-laran produz graduadus (sarjana) barak. Komesa husi
2008-2012 lisensiado husi rai-laran ho total 9.614 graduadus ne’ebé mai husi UNTL 3.870, UNPAZ 3.177,
UNDIL 764, UNITAL 211, IOB 539, DIT 226, ETCI 201, ICFP 136, ICR 177, IPDC 65 no ISC 248
(publication of higher education statistical date, 2013). Sedauk inklui graduadus ne’ebé mai husi rai- liur, e
mos sira ne’ebé abandona eskola (Putus Sekolah) no idade produktivu. Emar sira ne’e barak mak sedauk
hetan oportunidade servisu liu-liu licensiado sira.
Data emperiku iha leten ne’e hatudu katak produsaun intituisaun edukasan desequilíbriu ho merkado
kampu servisu (unbalanced demand no supply) no sei rezulta desemprego intelektual boot iha Timor Leste.
Nune’e mos tuir estimasaun ILO katak, foin-sa’e ne’ebé sedauk hetan servisu sa’e to’o pursentu 43 iha
nível nasional no sa’e a’as tebes to’o pursentu 58 iha Dili (Banku Mundial, 2007). Tan ne’e, Governo mak
iha papel importante no buka politika diak “oinsa atu rezolve problema desemprego.”
Autors ne’ebé iha papel importante atu reduz desemprego, mak hanesan: Governo, NGOs no Impresários
(companhya sira). Maibé governo mak tenki iha vontade diak hodi kopera ho stakeholders sira no dudu
sira hodi kria oportunidade kampu servisu ba Timor oan sira. Hare’e socializasaun planu Governo liu husi
media: jornal televisaun no radio interessadu tebes: ida mak kona-ba planu kria kampu servisu ne’ebé
governantes sira hateten, “problema desemprego krusial hodi halo intervensaun, tanba ne’e ami sei bolu
investor sira mai husi rai-liur para emprega timor oan sira no sei promove mos empresário lokol sira”.
Maibé realidade saida mak hatudu?, investidor ne’ebé mak mai laos nível investor bo’ot ou MNC ne’ebé
emprega timor oan menus husi nain 50 i emprega ema eksptariate sira barak liu kompara ho timor oan”.
Pio’or liu, investor barak mak laos nível investidor maibé “pedagan kaki lima” ne’ebé loke kios sembako,
officina motor no kareta, fotocopya, alfaiati, faan ropa mobile, sate, warung, hadau outsourcing no projetu
ho timor oan sira (Kompetitor). Ida ne’e akontese tanba regulamentu no monitorizasaun governo fraku ba
komunidade ekspatriate liliu pedagan kaki Lima no buru kasar sira. Sira aproveita frakeza ida ne’e sira nia-
mai (arrival) mos aumenta ba bebeik no sei akomoda numerú desemprego a’as iha Timor Leste.
Ne’eduni, ita nia lideransa sira tenki analiza fenómena hirak ne’e ho klean no halo jestaun politika estado
ne’ebé diak: “oinsa atu hari’i sociedade ida prósperu, forte no kompetitivu iha futuru.” Atu hari’i sociedade
ida saudável, forte no hakmatek mai husi decizaun politika ida “rasional kompreensivu” laos “tradisional”.
Transformasaun sociedade mukit ba sociedade forte no kompetitivu tenki iha mos governasaun diak:
rasional, professional no demokratiku hodi nune’e ema hotu-hotu sinte livre, protezadu no la iha
diskriminasaun. Maibé iha kontrario katak, durante ne’e desizaun ne’ebé mak iha “desizaun marginal ou
tradisional” ne’ebé beneficia ou habokur ema balun deit. Tanba decisaun ne’ebé ukun nain sira foti pontu
liu (in point) ba iha political margin ne’ebé rezulta ema timor oan barak mak sai desemprego i lakon
esperanca no fiar (konfiaca) hodi hamosu problema oioin iha ita nia rai-laran.
Problema hirak ne’e mosu i sei la konsege resolve ho diak, tanba ita nia ukun nain sira la buka tuir
(identifika), “saida mak hun lolos husi problema hirak ne’e”. Tanba nee, iha artikel ida ne’e hato’o kona-ba;
(1o), saida mak sei kauza ba desemprego iha Timor Leste, (2o), se la halo mondansa; impaktu saida mak
akotese, no (3o), oinsa buka solusaun ba problema desemprego.
I.KauzasDesemprego
Timor Leste ukun a’an ona desde 20 Maio 2002 to’o agora, maibé numerú desemprego sei a’as liu tan
no la konsege resolve ho diak. Desmprego ne’e klasifika ba demensiu tolu (3), mak hanesan;
desemprego struktural, deflasioner no valuntaria.
Dimensiu desemprego 3 (tolu) ne’e akontese tanba kauza husi fator balun, mak hanesan : deficienti
sistema edukasaun (poor education system), falta instalasaun ba treinamentu (lack of training facilities),
falta lideranca no mentalidade (mindset).
1.DeficienteSistemaEdukasaun(PoorEducationSystem)
Hanesan hateten ona iha dala uluk (inicio) katak, kada tinan-tinan produsaun akademika no centro
treinamentu (treinamentu vocasional) ho montante boot. Maibé graduados sira ne’e sedauk hetan servisu,
tanba sistema edukasaun mak la orientadu i kualidade la koresponde ho kampu servisu. Fenomena ida
ne’e mak ita bolu skills gap, katak: servisu fatin (employer) hakarak buka ou preciza kna’ar nain (employee)
ne’ebé iha koinecementu (siencia) no habilitasoes basiku ne’ebé koresponde ho kompetensia tekniko
maibé timor oan (graduado) sira la iha kompetensia no kualifikasaun desejadu (desired qualification) husi
employer (fo kna’ar nain).Por exemplu, dala barak kompanya no organizasaun Internasional anuncia vaga
servisu maibé kompetensia tekniko (habilitasoes/skill) no siencia la adekuado ho requarementu servisu
nian (incompatibilidade). Bareirra seluk tan mos lingua portuguse no Ingles; ema ne’ebé la hatene lingua
rua ne’e deficil atu aksesu ba kampu servisu. Fenomena ne’e mak ita bolu “desemprego struktural”.
2. Falta Instalasaun ba Treinamentu (Lack of Training Facilities)
Tuir lolos ita iha ona potensia boot hodi reduz desemprego, mak hanesan : agrikultor, peska, turismo no
hotelaria. Maibé, durante ne’e falta instalasaun treinamentu ba Timor oan sira. Embora, potensia hirak
ne’e hanesan markado ida ne’ebé iha nanis ona (existing market) no preciza habelar (deploy) deit. Kada
tinan-tinan universidade sira produz licenciadu agrikutor, peska, jestaun (management) no turismo
(hospitalidade) barak, maibé laiha trainamentu intensivo hodi fortalece tan graduadu sira nia skills. Seluk
tan la iha kriasaun output ne’ebé incentivu ou dudu timor oan sira hodi desenvolve sira nia-skill.
3. Defeciencia Lideranca
Ita nia lideransa sira forma membru governo ida ne’ ebé boot ho ministro, vice ministro, sekretario
estado no diretor geral ne’ebé ke’e barak. Maibé atu resolve deit problema nasaun ho populasaun 1,1
milhões defisil liu. Maske ita forma membro governo boot maibé kuando falta lideranca ne’ebé diak
(bad leadership) sei la rezulta benefisio ba povu. Baibain ema hateten “ forma governo boot hanesan
raksasa maibé forsa henesan manu”. Realidade ida mak problema desemprego sedauk iha solusaun i
a’as liu tan.
Tuir lolos SEPFOPE, Ministério do Turismo, Comércio e Indústria (MTCI), Ministério da Educação mak iha
papel importante hodi kria kondisaun ba timor oan sira. Ministerio 3 (tolu) ne’e mak tenki iha koordenasaun
intra-ministerial ne’ebé diak hodi buka solusaun ba desemprego. SEPFOPE halo kordenasaun ho
Ministério da Educação oinsa kapacita estudante sira no fornece trenamentu intensivu hodi nune’e bele
halokon gap entre travalhodor (employee) no companya / organizasaun (employer).
Seluk tan, SEPFOPE mos halo kordesaun ho Ministério do Turismo, Comércio e Indústria (MTCI) oinsa
prepara no fornece markado kampu servisu. Nune’e mos SEPFOPE halo kordenasaun ho ministerio
agrikultura oinsa atu resolve problema desempregu rural ne’ebé kauza husi problema iklimatiku (servisu
tempu udan deit). Tan la iha kolaborasaun, kordenasaun intra-ministerial ne’ebé rezulta kriasaun kampu
servisu menus no hamosu desemprego struktural no deflasioner iha Timor Leste. Ironikú liu, dala ruma
decizaun ne’ebé mak foti domina liu ho political margin ne’ebé vunurabel liu ba konflitu.
4. Mentalidade (Mindset).
Mentalidade (maidset) mos hanesan kauza ida ba desemprego iha Timor Leste. Dala barak ita nia
funcinário sira sempre servisu tarde, falta (absence), licenca (ijin) bebeik, i a’at liu tan laiha
produtividade servisu. Realmente, timor oan barak mak gaina treinamentu husi agencia internasional
tantu iha rai laran no mos rai liur (estrangeiro). Maibé fila hikas ba servisu fatin laiha modancas ou
mainset foun (nafatin ho mindset baruk ten) i kompanya sira sinte lakon, obriga hodi hapara sira nia-
servisu. Iha parte seluk, joventude ho idade 16-25 anos, sira rasik lakoi servisu i dependente sira nia-
inan, aman ou familia tanba família relativu riku (iha kompanya ou assume hela kargo boot iha
Governo). Emar sira ne’e ita bolu “desempregu voluntaria” ne’ebé kauza husi mentalidade (mindset).

II. Impaktu
Problema desemprego kuando la resolve ho diak sei fo impaktu boot ba ita nia sociadade nia
moris. Ezemplo konkretu mak hanesan: agora dadauk ne’e timor oan barak mak buka servisu la hetan i
sensivel liu ba prostituisaun, naukten no forma geng. Barak mak hanoin sira nia vida sedauk hetan
oportunidade servisu, sira stress no konsume droga hanesan tua, ganza no vunurabel liu ba violensia:
liu-liu violencia domestika no violencia fisiko entre arti marcias (foin-sae). Violencia fisiko entre grupu
artes marciais no grupu organizadu seluk sei indika nasaun lakon siguranca, no halo ema tauk atu halo
investimentu.
Iha literature ou pisquisa barak mak hatudu katak; iha Afrika foin-sae barak la hetan servisu, sira lakon
konfiansa, frustradu no komete krime hanesan forma armadu ou konfliktu rebela/rebel conflicts (BAD,
2012). Funu civil ne’e sempre akontese liu iha nasaun ne’ebé ho rendemetu ou kreismentu ekonomiku ki’ik.
Timor Leste mos kategoria nasaun ida ho rendimentu nasional ki’ik, vida moris tradisional sei a’as, taxa
pobreza aumenta, numeru konfliktu no violencia (fisiko no psikologia) sei a’as tamba impaktu husi
desemprego.
III. Solusaun
Governu halo ona meus oioin atu atu halo modansa ba desemprego iha rai laran, maibé falta rekursus
no estrategia apropriadu hodi reduz desemprego. Exemplo konkretu mak durante ne’e; governo no
NGOs sira forma ona centro formasaun profissional barak maibé la koresponde ho merkadu
servisu (desequilibrio entre labour market supply no demand). Timor oan barak mak remata kursu husi
centro formasaun maibé sedauk gaina servisu tamba laiha kriasaun kampu servisu no inkompatibilidade
(mismatch) ho merkado kampu servisu. Ida ne’e mak gap / lacuna boot ne’ebe preciza tau
konsederasaun. Realmente, programa treinamentu vokasional preciza mos analiza previsaun demanda
atual no futuru (forecasting current and future demand) i exijência servisu nian hodi nune’e bele
kompetibilidade ho kampu servisu.
Atu reduz desempregu iha prospek rua, mak hanesan : kampu servisu ne’ebé existi ona (iha nanis) no
kriasaun kampu servisu foun (prospects). Husi analize rua ne’e mak bele halo targeting hodi prepara
rekursus umanu liu husi formasaun akademia no centro treinamentu. Atu garantia kualidade rekursu
umanu, governo tenki desenho kurukulum ne’ebé apropriadu no kontrola instituisaun edukasionais inklui
mos centro treinamentu, liu-liu kualidade mestri ou treinador no jestaun eskolar. Seluk tan, fornece
facilidade treinamentu ba estudante no graduado sira, liu-liu fo treinamentu obrigatorio ne’ebé intensivu ba
graduado sira tuir potensia ou propek ne’ebé identifikadu ona.
Parte seluk, problema boot iha ita nia sociadade mak analfabeto sira. Tanba ne’e, preciza dalan atu bele
promove sira nia kapasidade (empowerment) liu husi trenamentu intensivu hanesan (1), oinsa hasae
produktividade agrikultor no kria kondisaun para agrikultor sira la bele depende ba tempu-udan, por
exemplo : oinsa kuda no hakiak hare, batar, kafe, hudi no aifarian. Nune’e mos kria kondisaun ba agrikultor
sira hodi nune’e sira nafatin servisu iha tempu-bailoron nian, (2), oinsa promove setor pekuária; hanesan
hakiak animal, no (3,) oinsa komesa hahu negosio ki’ik. Kuando potensia hirak ne’e implementa (deploy)
ona ho diak, presiza mos kriasaun merkado ba sira hodi nuné bele fa’an sira nia produtu (output). Tanba
agrregat hirak ne’e hanesan potensia bo’ot ne’ebé sei fo servisu ba timor oan sira.
Potensia seluk mak self-employment ne’ebé timor oan mak kna’ar rasik. Por exemplo: Agora dadaun ne’e
timor oan barak mak fa’an pulsa Hp, modo, aifuan, ikan, manu, fahi, bibi, karau, kios, handcraft etc. Ida
ne’e indika katak timor oan rasik iha ona mentalidade empreendedora (entrepreneurial mindset) somente
governo mak reforca tan sira nia-negosio (empowerment) para bele sustentadu iha futuru. Incentiva setor
privado nasional hodi kuda investimentu iha area industria no hadia mos kualidade; liu-liu fo assistensia
treinamentu hodi hasae sira nia kapabelidade no proteza sira hodi nune’e bele kompetiza ho impresario
Internasional, no bele kria kampu servisu ba timor oan sira.
Alem ida ne’e, governu tenki prepara infra-estrutura ne’ebé diak, kria birokrasia ne’ebé klot (simples) no
regulamentu ne’ebé favoráble ba sustentável negosio. Kuando ita-nia kondisaun preparadu, investor sira
ne’ebé interese no mai Timor Leste tenki impozisaun travalhador timor oan (dibenbangkan tenaga kerja
lokal) ba sira minimal nain 100 ne’ebé treinadu no iha certifikadu husi SEPFOPE. Ida ne’e hanesan dalan
ou meus ida hodi reduz desemprego no hamosu kreisementu ekônomia sustentável.
Ikus liu, kontrola no prevene ba ema estrangerio ne’ebé mak mai servisu laiha espesialidade (buru kasar,
hein loja no baby sister). Seluk-tan mak loke loja retalho (sembako, mobiliário, alfaite, oficina motor,
fotocopya no fa’an ropa mobile) i mos loke salon, laundry no warung. Tanba emar sira ne’e sei hamenus
serkulasaun osan iha ita nia rai-laran, no mos sai hanesan kompetitor ba Timor Oan sira. Tan ne’e, bele
prioriza liu mak, “ema estrangeiro ne’ebé loke industria, loja wholesale (Grosir) ne’ebé joint venture ho ema
Timor Oan, no travalhador profissionais.” Liu husi dalan hirak ne’e mak ita foin bele halokon desemprego
no hari’i sociedade ida prósperu, forte no kompetitivu iha futuru.
Hernani Agostinho Soares, Estudante Programa Dotoramentu, Fakuldade Ekonomika & Business,
Departemetu Business Management (Marketing) iha Universitas Kristen Satya Wacana (UKSW),
Salatiga. Hela iha Delta I Comoro, no Hp 7724 3189 ou 75462329.

You might also like