Ustavno sudovanje u Republici

Hrvatskoj
Ustavno pravo, akad. god. 2014./2015.
 Osnovno o Ustavnom sudu
• djeluje od 1964.
• trenutno reguliran
Ustavnim zakonom o
Ustavnom sudu, NN br.
49/02
• važan i Poslovnik
Ustavnog suda, NN br.
83/14 (pročišćeni tekst)
 Sastav Suda
• 13 sudaca
• 2/3 većina
– Odbor  Sabor (tajno)
• 8 godina
– funkcija predsjednika: 4
 Uvjeti za izbor ustavnog suca
• uvjeti:
– istaknuti pravnik, osobito, ali ne isključivo sudac,
državni odvjetnik i sveučilišni profesor pvanih znanosti
– ne smije pripadati niti jednoj političkoj stranci
– ne smije obavljati niti jednu drugu
javnu/profesionalnu dužnost
– minimalno 15 godina radnog iskustva (12 s
doktoratom
– mora biti istaknut zbog svojeg
• znanstvenog ili stručnog rada ili
• javnog djelovanja
 Primjer:
• Na poziv za imenovanje novih sudaca Ustavnog suda odazvali su se
sljedeći kandidati, sve hrvatski državljani:
– Marko Markić, iskusni službenik s desetogodišnjim radnim stažem u
Ministarstvu unutarnjih poslova;
– dr. sc. Iva Prvopivić, asistentica na Katedri za teoriju prava i države
jednog pravnog fakulteta, uređuje blog kojime javnost informira o
važnost svoje discipline za uredno funkcioniranje države, 14 godina
radnog iskustva.
– Ivona Čekić, sutkinja Općinskog suda u Rijeci s tridesetogodišnjim
iskustvom u kaznenom pravu, poznata po strogim, beskompromisnim
presudama.
– Goran Mrkonja-Mrki, odvjetnik iz Siska, dvadesetogodišnje radno
iskustvo tijekom kojega je bio i član niza udruga za promicanje ljudskih
prava, više godina istaknuti simpatizer Hrvatske stranke prava
– Raul Morales, sedamnaest godina radi kao sudski tumač, istaknuti borac
za prava manjina, deklarirani pripadnik španjolske nacionalne manjine,
ima vlastitu emisiju o nacionalnim manjinama na RTL-u. Po zanimanju je
pravnik.
• Koji je kandidat najbolji izbor?
 Jamstva neovisnosti suda i
• sudaca
stabilnost položaja – taksativno navedeni razlozi za razrješenje
suca njegove dužnosti (postojanje utvrđuje Ustavni sud, odluku
o razrješenju donosi Sabor):
1. ako sudac sam zatraži
2. ako je osuđen na zatvorsku kaznu
3. ako trajno izgubi sposobnost obavljati svoju dužnost
• suci uživaju imunitet jednak onome saborskih zastupnika:
– imunitet neodgovornosti
– imunitet nepovredivosti (za uhićenje i pokretanje kaznenog
postupka potrebno je odobrenje Ustavnog suda, osim za
kaznena djela teže prirode)
• odluke (izdvojena mišljenja)
• rješenja
• izvješća
 sukob nadležnosti odgovornost predsjednika
ocjena ustavnosti i zakonitosti zakona/ RH
podzakonskih akata

Neke nadležnosti Ustavnog suda

ustavnost i zakonitosti
izbora/referenduma odlučivanje po ustavnim
tužbama
Prijedlog/zahtjev za ocjenu ustavnosti
zakona/drugog propisa

• svrha  uklanjanje neustavnih zakona i drugih

propisa iz pravnog sustava
– ukidanje
– poništenje
• kršenje prava
• neosnovano stavljanje u neravnopravan položaj
 • nije ustavna tužba!
Prijedlog
Podnositelj: svatko
Sud nije obvezan postupati (ali
odbacivanje zbog formalnih
nedostataka) – rok od godine
dana za odluku
Zahtjev
Podnositelj: 1/5 zastupnika, radno tijelo HS,
Predsjednik RH, Vlada, Vrhovni sud ili drugi sud (ako
se pitanje pojavi u postupku), P. pravobranitelj (u
njegovom postupanju), predstavnička tijela JLRS –
ustrojstvo, djelokrug ili financiranje lok. samouprave
Sud je dužan postupiti po zahtjevu.
Što s neustavnim zakonom/propisom?

poništavanje
ukidanje
Posljedice poništavanja/ukidanja?
• ukinute/poništene odredbe ne primjenjuju se od dana
stupanja na snagu odluke Suda
• potreba zaštite interesa povrijeđenih neustavnim
zakonom/propisom
• različita primjena – utjecaj pravne sigurnosti:
– poništavanje – svatko, izmjena akta 6 mjeseci od objave
odluke u NN/drugom službenom glasilu
– ukidanje – osoba koja je podnijela prijedlog za ocjenu
ustavnosti/ustavnosti ili zakonitosti, ponavljanje postupka 6
mjeseci od objave odluke
• iznimke:
– zahtjev/pokretanje postupka ex officio
– ukidanje zakonske odredbe koja je temelj kaznenoj osudi
 Ustavnost/zakonitost pred sudom
• U postupku pred Općinskim sudom u Rijeci,
sutkinja zaključuje da je zakon neustavan te da
ga kao takvog ne može primijeniti. Što će
napraviti?
• Što ako drži da je neustavan podzakonski
propis?
 Ustavna tužba – posebno sredstvo
zaštite
• ustavna tužba ≠ pravni lijek
Tko je može podnijeti?
Protiv čega se tužba može podnijeti?
Što mora biti sadržaj akta protiv kojega se
tužba podnosi?
Svatko tko smatra da mu je povrijeđeno
Ustavom zajamčeno ljudsko pravo ili
temeljna sloboda.
Pojedinačnog akta tijela državne vlasti,
jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave ili pravne osobe s javnim
ovlastima..
Njime mora biti odlučeno o njegovim
pravima i obvezama ili o sumnji ili optužbi
zbog kažnjivog djela, odnosno Ustavom
zajamčenom pravu na lokalnu i područnu
(regionalnu) samoupravu.
 Primjer
• Sabor je donio Zakon o medicinski
potpomognutoj oplodnji kojim zabranjuje
zamrzavanje zametaka. Bez te je metode
vjerojatnost začeća potpomognutom oplodnjom
bitno smanjena. Željka Ž., koja je nekoliko mjeseci
ranije počela planirati upravo zahvat oplodnje i
zamrzavanja zametaka, podnosi tužbu Ustavnom
sudu, tvrdeći da joj je Zakonom povrijeđeno
pravo na osobni i obiteljski život.
• Hoće li Željkina ustavna tužba uspjeti?
 Preduvjeti za podnošenje ustavne
tužbe
• iscrpljivanje redovnog pravnog puta
• ustavnu tužbu podnijeti u roku (30 dana od
primitka konačne odluke)
• iznimka - ustavnu tužbu moguće je podnijeti i
prije:
– ako se radi o postupku koji nije okončan u razumnom
roku
– ako se grubo vrijeđaju ustavna prava podnositelja, a
razvidno je da bi nepokretanjem postupka za
podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i
nepopravljive posljedice
Odlučivanje o ustavnoj tužbi – primjer

• Ustavni sud primio je ustavnu tužbu šefa

policije o kojemu su mediji iscrpno izvještavali.
Posebno je iscrpan članak Kritičnog vriska, s
naslovom: “Šokantno! Šef policije viđen je kako
u zid prostorije za ispitivanje baca uhićenu
prostitutku. Nesumnjivo je bio pod utjecajem
heroina kojega redovito plijeni lokalnom dileru
Boži.” Osim što je katastrofalno predugačak,
šefu policije naslov je zasmetao zbog toga što
blati njegov čast i ugled. To je i razlog zbog
kojega je podnio ustavnu tužbu.
• Kako ćete u ulozi Ustavnog suda pristupiti
slučaju?
 Primjer:
• Vilim Gromača, žitelj Rešetara kod Kastva i redoviti
posjetitelj kastavskih kafića, posvađao se sa svojim
donedavno najboljim prijateljem, Ivanom Krivoklepićem.
Odlučuje ga tužiti za uvredu, taman prije Božića. Izgubio
je spor, te se žalio na odluku. Nakon što je dobio
drugostupanjsku odluku suda koji je ponovno stao na
stranu njegovog novog neprijatelja, Vilim se pošteno
napio i potpuno zaboravio na spor. Sve se to dogodilo u
veljači. Tek se kasnije Vilim susreo s Ivanom na Beloj
nedeji, proslavi mladog vina koja se u Kastvu odigrava
svakog listopada. Do tada se Vilim ostavio alkohola, te je
na manifestaciju došao čisto da bi pokazao kako može
odoljeti čarima kapljice. Nakon dugotrajne potrage,
pronalazi drugostupanjsku presudu u kokošinjcu kraj
svoje kuće i odluči podnijeti ustavnu tužbu zbog povrede
prava na osobni ugled i čast.
• Može li Vilim podnijeti ustavnu tužbu? Zašto?
 Povrat u prijašnje stanje
• čl. 66 Ustavnog zakona o Ustavnom sudu
• Ustavni sud može dopustiti podnošenje ustavne
tužbe, ali samo ako:
– se iz opravdanih razloga propusti rok za podnošenje
ustavne tužbe,
– ako osoba koja je propustila podnijeti tužbu u roku 15
dana od propuštanja podnese prijedlog za povrat i
istodobno podnese ustavnu tužbu
• objektivni rok: 3 mjeseca od propuštanja
• ne može se tražiti povrat za propuštanje roka za
podnošenje prijedloga da se povrat dopusti
 Opetovanje Vilima
• Vilim Gromača, žitelj Rešetara kod Kastva i redoviti
posjetitelj kastavskih kafića, posvađao se sa svojim
donedavno najboljim prijateljem, Ivanom
Krivoklepićem. Odlučuje ga tužiti za uvredu, taman
prije Božića. Izgubio je spor, te se žalio na odluku.
Revoltiran njegovom upornošću, Krivoklepić organizira
zasjedu u blizini kastavske crkve. On i njegovi pobornici
toliko su istukli Vilima da je ovaj pao u komu. Iz nje se
budi nakon dva mjeseca. U međuvremenu je postupak
okončan, opet u korist njegovog neprijatelja. Usprkos
tome, Vilim želi podnijeti ustavnu tužbu zbog povrede
prava na osobni ugled i čast.
• Može li Vilim podnijeti ustavnu tužbu? Zašto
 Jedno pitanje lišeno ikakvog osobnog
interesa:
• M. M. asistent je na jednoj katedri jednog
pravnog fakulteta u jednoj novijoj državi
članici EU. Isfrustriran zbog studenata koji ga
ne slušaju, želi podnijeti ustavnu tužbu, tražeći
od Ustavnog suda da odluči kako mu je
povrijeđeno pravo da ga se čuje.
• Može li dotični podnijeti ustavnu tužbu?
Zašto?
 Odlučivanje o ustavnoj tužbi
• rješenjem Ustavni sud može odbaciti ustavnu tužbu, ako
– nije iscrpljen dopušteni pravni put, odnosno
– ako podnositelj nije koristio dopušteno pravno sredstvo (npr. nije
iskorištena revizija)
– ako je tužbu podnijela osoba koja nije ovlaštena za njezino
podnošenje
– ako je tužbu podnijela pravna osoba koja ne može biti nositelj
ustavnih prava
• odlukom se odbija kao neosnovana kada Ustavni sud utvrdi da
ne postoje razlozi zbog kojih se akt osporava
• odlukom kojom se ustavna tužba usvaja, Ustavni sud ukida
osporavani akt kojim je povrijeđeno ustavno pravo podnositelja
• Ustavni sud predmet vraća na ponovni postupak tijelu koje je
donijelo ukinuti akt, ako je njegov donositelj dužan umjesto
ukinutog akta donijeti novi
– donositelji = sudbeno ili upravno tijelo, tijelo jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave ili pravna osoba s javnim
ovlastima
 Odgađa li ustavna tužba primjenu
osporavnog akta?
• u pravilu ne, osim:
– ako to predlaže podnositelj tužbe
– ako bi podnositeljem tužbe ovrha prouzročila
štetu koja bi se tšeko mogla popraviti, a
– odgoda nije suprotna javnom interesu niti bi se
njome nanijela veća šteta
Primjeri drugih „alata” ustavnog suda…
1. nadzor ustavnosti
programa i rada
političkih stranaka
2. ustavnost izbora i
državnog referenduma,
izborni sporovi
3. odgovornost
predsjednika RH
4. sporovi o nadležnosti
 Nadzor nad ustavnošću programa i djelovanja
političkih stranaka
• Kada su političke stranke protuustavne?
• “Protuustavne su one političke stranke koje svojim
programom ili nasilnim djelovanjem smjeraju podrivanju
slobodnog demokratskog poretka ili ugrožavaju opstojnost
Republike Hrvatske. O protuustavnosti odlučuje Ustavni sud.”
• program političke stranke nadzire se prvenstveno prilikom
registracije (Ministarstvo uprave  Ustavni sud)
• protiv već registrirane političke stranke zahtjev za zabranu
njenog rada Ustavnom sudu može podnijeti:
1. predsjednik RH
2. Hrvatski sabor
3. Vlada
4. ministarstvo nadležno za registraciju političkih
stranaka
5. državni odvjetnik RH
6. Vrhovni sud
7. pučki pravobranitelj
 Ustavnost izbora i državnog referenduma, izborni
sporovi
• nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora
– poduzimanje mjera od Suda može tražiti svaka politička stranka, svaki kandidat, 5%
birača u izbornoj jedinici ili najmanje 100 birača, najkasnije 30 dana od dana kada su
objavljeni rezultati izbora
– Ustavni sud može o neustavnom postupanju tijela obavijestiti javnost sredstvima
javnog priopćavanja te po potrebi upozoriti nadležna tijela, ali i poništiti sve ili
pojedine izborne radnje i odluke koje su prethodile povredi, ako je ona utjecala ili
mogla utjecati na rezultate izbora
• izborni sporovi
– protiv rješenja Državnog izbornog povjerenstva u zaštiti izbornog prava, iste stranke
kao kod nadzora ustavnosti i zakonitosti izbora mogu Ustavnom sudu podnijeti
žalbu, u roku 48 sati od primitka rješenja DIP-a, te Ustavni sud mora odlučiti u
dodatnom roku od 48 sati
• žalba nema suspenzivno djelovanje i njenim podnošenjem isključuje se kasnije podnošenje
ustavne tužbe
• nadzor ustavnosti i zakonitosti referenduma
– primjenjuju se pravila za odlučivanje o izbornim sporovima
– u slučaju referenduma narodne inicijative, Sud može odlučivati o dva pitanja, na
zahtjev Sabora:
1. Jesu li ispunjene ustavne pretpostavke za raspisivanje referenduma?
2. Je li sadržaj referendumskog pitanja u skladu s Ustavom?
• odlučivanje: vijeće od 3 suca = jednoglasnost ili odlučivanje na sjednici
 Odgovornost
predsjednika RH
• predsjednik je odgovoran za povredu Ustava koju
počini u obavljanju svoje dužnosti
• tijek postupka
– pokretanje  Sabor, 2/3 većina svih zastupnika
• zahtjev Hrvatskog sabora sadrži činjenični opis i pravnu naznaku te
dokaze o povredi Ustava koja se stavlja na teret predsjedniku RH
– odlučivanje  Ustavni sud, 2/3 većina glasova svih sudaca
• Ustavni sud mora pribaviti očitovanje šefa države i omogućiti mu
da sudjeluje u postupku
• ako nema propisane većine, odgovornost predsjednika RH ne može
se utvrditi i zahtjev Sabora se odbija
• ako za odluku glasa 2/3 svih sudaca, predsjedniku RH mandat
prestaje po sili Ustava
 Sporovi o nadležnosti

• temeljno pitanje: u čijem se Ustavom i zakonom

utvrđenom djelokrugu nalazi odlučivanje o
određenoj stvari ili predmetu?
• u ustavnom se pravu radi o sporu između
zakonodavne, izvršne i sudbene vlasti – nužnost
odlučivanja Ustavnog suda
• spor o nadležnosti može biti
– pozitivan (dva tijela svojataju odlučivanje u istoj
stvari)
– negativan (niti jedno tijelo ne prihvaća svoju
nadležnost u istoj stvari)
• tko se može obratiti Ustavnom sudu sa
zahtjevom za rješavanje spora?
– pozitivan spor – svako od tijela u sporu ili osoba čiji
je interes zbog nastalog sukoba nadležnosti
povrijeđen ili bi mogao biti povrijeđen
• zahtjev treba podnijeti u roku 30 dana od saznanja da je i
drugo tijelo prihvatilo nadležnost
• mogućnost privremenog prekida postupka pred tijelima
u sporu
– negativan spor – tijela uključena u spor i osoba koja
zbog odbijanja nadležnosti nije mogla ostvariti
svoje pravo
• rok: 30 dana od konačnosti izvršnog, pravomoćnosti
odluke sudbenog ili donošenja odluke zakonodavnog
tijela o odbijanju nadležnosti
 Važna i kontroverzna uloga Ustavnog
suda
• Omejec: razvoj Ustavnog suda RH dijelimo u dva
razdoblja (1990.-2000.  uspostava Ustavnog suda kao
čimbenika u sustavu državne vlasti, temeljni standardi;
2000.-  prihvaćanje i izgradnja europskih ustavnih
standarda, unutarnja demokratizacija zemlje i
prilagodba cjelokupnog sustava radi izvršenja obveza
preuzetih ratifikacijom EKLJP)
– sve izraženija uloga Ustavnog suda
• važnost doktrina samoograničavanja i neuplitanja u
politička pitanja (kako uravnotežiti potrebu za
utjecajnim sudom koji ipak ne prelazi granice?)
• korisni utjecaj ustavnih sudova na više
područja:
1. ustavni sudovi štite prava oporbe (parlamentarne
manjine), olakšavajući joj držanje većine u
granicama ustavnih ovlasti
2. ustavni sudovi štite prava manjina, čime
kompenziraju njihovu slabiju zastupljenost u
političkim granama vlasti
3. racionaliziraju proces odlučivanja nadzirući
djelotvornost i kakvoću zakona, smanjujući utjecaj
političkih sukoba i ispravljajući greške i propuste
političke većine
4. štite ustavno načelo o odgovornosti izvršne vlasti
5. jačaju pravnu svijest građana i primjeni načela u
zakonodavstvu i životu