Professional Documents
Culture Documents
Francuska Revolucija
Francuska Revolucija
-apolutistička monarhija
Prosvetitelji i enciklopedisti
Najistaknutiji intelektualci bili su filozofi prosvetitelji i enciklopedisti - kritikovali versku isključivost, vladarski
apsolutizam i privilegije plemstva i sveštenstva.
Medju filozofima racionalističkog pravca (prosvetitelji) najistaknutiji su bili: Monteskije, Volter i Ruso.
Šarl Monteskije se zalagao za političke slobode i u delu "Duh zakona" hvalio englesku ustavnu monarhiju i podelu vlasti
na izvršnu, sudsku i zakonodavnu-skupština, nezavisni sudovi, vladar.
Žan Žak Ruso u delu " O društvenom ugovoru" dao je teorijske osnove građanske demokratije-nejednakost proističe iz
privatne svojine. Po njemu, najviša vlast pripada narodu.
Zemlja je bila u ekonomskoj krizi, pa je kralj Luj XVI sazvao Skupštinu staleža u Versaju,5. maja 1789- polovinu su činili
predstavnici plemstva i sveštenstva, drugu polovinu predstavnici trećeg staleža. Dogovor nije postignut pa je kralj
raspustio skupštinu. Treći stalež je odbio na napusti Versaj i 17. maja su se proglasili za Narodnu skupštinu. Istovremeno
je raslo nezadovoljstvo naroda zbog nestašice namirnica i cene hleba i počeli su nemiri i demonstracije. Osnovana je
narodna garda, kako bi se suprotsavila kraljevoj vojsci. Demonstracije su dostigle vrhunac 14. jula 1789, kada je zauzeta i
porušena Bastilja- pad Bastilje.
1793. godine jakobinci preuzeli vlast u skupštini i zaveli strahovladu -jakobinska diktaturu-predvodio ih
Maksimilijan Robespjer
jakobinci - predstavnici sitne buržoazije
odbranu zemlje poverili Komitetu javnog spasa, uveli narodnu vojsku i omogućili svakom pojedincu da se
uzdigne zahvaljujući svojim sposobnostima.
Konvent je ukinuo hriščanske obrede, nacionalizovao crkvenu imovinu, uveo kult razum
1794. jakobinci prevratom uklonjeni sa vlasti-giljotina
1795 raspušten Konvent- posle izglasavanja Novog Ustava-trećeg
Novi Ustav -zakonodavnu vlast ima Savet pet stotina i Savet starih, a izvršnu direktorijum od 5 direktora
na vlast dolazi krupna buržoazija
1795.godine - Ustav - državom upravlja Narodna skupština i 5 direktora
veliki uticaj generala na društvo i državu
napoleon jedan od 5 direktora
- vlada Prve francuske republike od pada Direktorijuma 1799. godine do proglašenja Francuskog carstva 1804. godine.
Napoleon je u osnovi sačuvao sve vrednosti francuske revolucije, ali je zadržao i neke stare, tradicionalne
Sa Papom je 1801. zaključio Konkordat, kojim je crkvi vraćena imovina i dopušteno bogosluženje.
Državnim udarom počinje Napoleonovo doba u istoriji Francuske. U Francuskoj je uspostavljena vojna diktatura.
Napoleon se proglasio prvim konzulom. 1804. proglasio se za cara. time je obnovljena monarhija
Admiral Nelson (engleska)je 1805. u bici kod Trafalgara uništio francusku flotu.
1806. Napoleon je porazio Austriju i Rusiju u bici kod Austerlica. 1806. je pokorio Prusku, zauzeo Berlin i Varšavu i zaveo
kontinentalnu blokadu kojom je svim zemljama zabranio trgovinu sa Engleskom. 1807/1808 zauzeo Portugaliju i Španiju.
1813- Bitka naroda kod Lajpciga - udružene Rusija, Pruska, Engleska i Austrija