1. Što je institucija?

Običajna politička praksa koja se institucionalizirala, tj prihvaćena je kao opće

pravilo. Neke institucije: Ravnoteža snaga, rat, diplomacija, ravnateljstvo velikih sila, međunarodno
pravo

2. Vrste rata, što je rat? U vestfalskom poretku rat je služio kao nastavak politike drugim sredstvima.
Rat je služio za sprječavanje stvaranja hegemonije, tj države su se udruživale protiv odmetnute sile
koja je htjela osvojiti ostale i stvoriti hegemoniju. Rat je služio određenim ciljevima koji su se postizali
pobjedom u ratu, no rat nikad nije poprimao opći karakter, uvijek je bio temeljen na sukobu dvije
profesionalne vojske te je pratio načelo samoograničavanja kako nebi prešao u iracionalan pokolj do
potpunog iscrpljenja. U 20.st došlo je do pojave rata do iscrpljenja te nakon toga do totalnog rata,
koji uključuje angažiranost svih sfera društva te se pretvara u iracionalno uništavanje i ubijanje dok
protivnik ne odustane. Kasnije jača broj ograničenih ratova koji se još nazivaju i proxy ratovi. Velike
države se ne sukobljavaju direktno nego u manjim državama kao što je to bilo u vijetnamskom i
korejskom ratu. Moderni rat (ograničeni) može biti gerilski(terorizam) ili građanski.

3. Ravnoteža snaga? U vestfalskom poretku ravnoteža snaga je kao institucija služila tome da ne dođe
do pojavljivanja hegemonije. To je pravni moment više nego li mehanički, dakle radi se o poštivanju
dogovora, a ne doslovnoj uravnoteženosti u gospodarskom ili vojnom smislu. Ravnoteža snaga
podrazumijeva da jača država poštuje suverenitet slabije te da nikada ne djeluje s namjerom da je
uništi potpuno.
Danas ravnoteža snaga znači postojanje vojne ravnoteže među državama, te se temelji na strahu.

4. 6 načela političkog, objasni 1., 2. i 6.:

1.objektivni zakoni politike u ljudskoj prirodi

2. interes shvaćen kao moć,

3. interes nije univerzalan

4. etika je relativna,

5.interes države ne smije biti univerzalan,

6. autonomija političkog

Prvo načelo govori da je ljudska priroda zla zbog ega (?)

Načelo autonomija političkog (6.) govori da se političko tiče samo politike, a ne ekonomije, teologije,
prava ili umjetnosti. Ne može se politika tumačiti načelima prava, teologije ili ekonomije. Može se
samo tumačiti zasebno i to kroz ostvarivanje interesa.

5. Ideja poretka => što je dobar život ( koja 2 oblika poretka postoje)?

U povijesti se javljaju dva osnovan oblika poretka, liberalni i konzervativni. Oni se razlikuju po stavu
društva o tome kako bi trebao izgledati dobar život. Liberalne države uglavnom su vezane uz
pomorstvo i trgovinu (no nije pravilo). Konzervativne države su uglavnom kopnene i usmjerene su
prema sebi, tj. žive uglavnom od vlastite proizvodnje pa su vezane za poljoprivredu. U takvim
državama se naglašava važnost tradicije koja je temelj za daljnji opstanak. Primjeri liberalnih država u
povijesti: Nizozemska i VB, Primjer konzervativnih: Rusija, Austrougarska, Njemačka, Španjolska