Professional Documents
Culture Documents
Antika 2
Antika 2
1 Urna u obliku etrurske kuće 8 v.p.n.e Bronza Kuća za dusu umrlog Iz nekropole u Vulciju
Umetnik:moguce Vulka Sa krova hrama Protonaćo u Vejima
2 Apolon iz Veja 6v.p.n.e Terakota
Arhajski period (Italija)
Tarkvinija u pokraini Ahil I Troil scena iz
3 Grobnica bikova u Tarkviniji 6v.p.n.e Trenutak koji predhodi ubistvu Troila
Lacio Ilijade
Arhajski stil,bogata
4 Grobnica sa lovom I ribolovom u Tarkviniji 6v.p.n.e Arhajski stil Scena iz svakodnevnog života
polihromija
Tarkvinija grad u Vrsta funerarne igre na
5 Grobnica sa muzicarima u Tarkviniji 6v.p.n.e
sredisnjoj Italiji fresco zidnoj slici
Červeteri je naselje u
6 Grobnica sa stitovima I stolicama u Červeteriju 6v.p.n.e
Italiji
U grobnicama sve sto je potrebno za
8 Osnova grobnice sa štitovima I stolicama 6v.p.n.e Pravljena od kamena
svakodnevni zivot
Nalazile se u nekropoli Banditaćijo
9 Sarkofag sa pokojnicima na klini 6v.p.n.e Bojena terakota Imaju arhajski osmeh
Žene svetlije od muškaraca
20 Rekonstrukcija hram u Vejima 6v.p.n.e Po opisu Vitruvija Hram Protonaćo Na vrhu su akroterije I antefiksi
15 Ogledalo sa Atlasom I Herkulom 2v.p.n.e Bronza Prikazani Atlas I Herkul On se vraća iz zemlje Hiperborejaca
HELENISTIČKA UMETNOST
82 Zavrsen tek za vreme Korintski kapiteli ali je
Hram Zevsa Olimpijskog u Atini 5v.p.n.e
47 Hadrijana u 2.v.p.n.e hram u dorskom stilu
Rimska kopija
107 Aleksandrov kao Zevs Amon 5v.p.n.e helenistickog
originala
Pronadjen kod Arheoloski muzej u Ovo je zapravo grob sidonskog
33 Aleksandrov Sarkofag kraj 4v.p.n.e
nekropole u Sidonu Istambulu kralja Abalonima
Na sceni Abdalonim Lav je ili simbol smrt ili simbol
34 Scena lova na lavove sa sarkofaga (detalj) kraj 4v.p.n.e Tu su I persijski vojnici
lovi lava trijumfa ima dvostruku konotaciju
Personifikacija reke Na glavi corona muralis Cesto u ruci zito simbol plodnosti
103 Tihe iz Antiohije (rimska kopija originala) 3.v.p.n.e
Orontes ispod nje kruna gradskih bedema grada ili kornokopija
Drzi klasje tu I personifikacija
104 Tihe od srebra (ukras sa uzglavlje kreveta) Vrv 4v Rome,Esquiline Hill
reke Orontes,primenjena umetnost
86 Plan Pergama Danas u Turskoj
Meduza apotropejsko
72 Podni mozaik meduze iz Dionisove Vile (Dion) 2v Gorgona Dion mesto u Grckoj
znacenje
73 U trijumfalnoj On na dvokolici sa svim Ovo je rimska obnova
Mozaik Dionisovog trijumfa Dionisova vila (Dion) 2v
povorci iz indije atributima,tirs,rog sa vinom helenistickog mozaika
48 Bila prepuna Eleemnti rimske I Fasada potpuno karakteristicna
Celsusova statua iz Celsusove biblioteke Prva pol 2v
49 skuptura u nisama helenisticke umetnosti Kom jonskih I dorskih kapitela
Anticki grad u
95 Plan celsusove Biblioteke u Efesu Prva pol 2v
Danasnjoj Turskoj
Nubijac toci vino iz amfore sa naglasenom
83
plodnoscu
Prva Posvecen zevsu
90 Rekonstrukcija u
Plan pergamonskog oltara sa scenama polovina2.v.p.n. Uglavnom scene
91 muzeju Pergama
e gigantomah
Prva Gradnja je započela u vrijeme
92 Gigantomahia polovina2.v.p.n. vladara Eumena II., a nastavljena
e u vrijeme Atala II.
Prva
Atina u borbi sa Gigantom Alionom (istocni deo
93 polovina2.v.p.n.
friza)
e
Prva
94 Gigantomahija polovina2.v.p.n.
e
Gradnja pocela oko Koriscena je periodicno sve Tu se nalazio I hram posvecen
37 Teatar u Efesu 2 vek
40godine do petog veka boginji artemidi
40 Plan Aleksandrije
69 Helenisticka mapa
Tu je I Helije Bog sunca I
57 Mozaik sa prikazom Aleksandrijskog svetionika 6vek Grad Olbia u Libiji Hipatije prvi paganski
mucenik
RIMSKA UMETNOST
109 Opus reticulatum Hardijanova vila u Tivoliju.Redjanje opeke tako da ima izgled mreze
110 Opus incertum Slaganje neobradjenih delova kamena bez nekog pravila,razlicitih velicina,bez obrade
112 Opus mixtum Nizovi pravilno redjanih kamena I opeke,mesavina opus reticulatuma I opus latericiuma
168 Prvi pompejanski stil 2vp.n.e-1v.p.n.e (ima ga I znatno kasnije)Uglavnom slikane oplate prostorije,venci,mermer,stubovi,uglavnom radjene al fresco
167 Drugi pomepjanski stil 100p.n.e-15p.n.e (Prikazani su arh elementi kroz viyuju pogleda u vrt)
151
Avers Revers Herkul
152
Manje razmere od vile,moze da ima prodavnice na procelju,svedeniji raspored soba,Ulaz u dvoriste sa peristilom.Tablinum
120 Rimski Domus
otvoren ka dovristu (tu se cuvali portreti predaka),Ima triklinijum,atrijum,kubikulumi,sobe sa sluge…
123 Insula (Rekonstrukcija) Visespratna izdeljena na stanove,u donjem delu prodavnice,zidane od opeke I betona,Uglavnom vlasnici bogate rimske porodice
Anticki grad na jugu Apeninskog poluostrva.Osnovan 6.v.p.n.e unisten 79godine u erupciji Vezuvia.(Plinije mladji bio
239 Plan Pompeje
ocevidac)Rimljani kolonizovali 80g.p.n.e
238 Plan Pompejanskog pozorista
Svaka raskrsnica se posvecivala larima I pravio se lararijum-unutra bila votivna figura tu se prinosile
Lararijum iz vile Vetija u Druga polovina
122 zrtve.Lari I penati su cuvari kuce I ognjista.Na celu je uvek patern familias,rituali vezani za lare.Pored dva
Pompejima (Danas u Italiji) 1 veka
lara
Lararijum u Kuci meander u
128 1v Duse predaka maske se oslanjale na lice I tako kopirale,traicija antickog rima
Pompejima
Rimska kopija helenistickog originala.Filoksen iz Ermitreje uradio ovu sliku za dvor u Aleksandriji.Porazio
Mozaik Bitke kod isa u kuci fauna
163 1v.p.n.e Darija III.Pozadina bojista bleda.konj koji pada sa persijskim vojnikom.Helenisticku uzori.Nalazio se na podu
(Pompeji)
tablinuma (opus vermiculatum)
Freska sa Izidinog hrama u
189 1v Harpokrat u vidu sculpture u nisi,egipatsk svestenik prinosi dva velika kandelabra.Iza se vidi izidin hram
Pompejima
Zidna slika Izidinog hrama iz Ceremonija ispred Izidinog hrama,Egip.svestenici I okupljeni rimljani u toku ceremonije posvece izidi,Oltar
200 1v
Harkulaneuma ukrasen girlandama
276 Vila Fauna Pompeji 2.v.p.n.e Naziv po bronzanoj statui fauna koji plese.U atrijumu impluvijum tu je mali faun
Polovina 1 Prikazana Bahantska svecanost,podloga je jarko crvena.Likovi izmesteni ispred arh okvira.Dionis na
277 Vila misterija u Pompejima
v.p.n.e kolenima,oko njega arijade I ucesnici.Pomesan realne I mitoloske licnosti,silene,satire,menade
Polovina Detalj zidne slike
278 Vila misterija Pompeji
1v.p.n.e Prikazan Silen
Polovina
279 Vila misterija Pompeji Silen sa satirama I svestenicom.Inicijacija zene u dionizijsku veru
1v.p.n.e
Polovina
281 Vila misterija Pompeji Zid naspram ulaza u sobu misterija.
1v.p.n.e
Ne znamo kome je posvecena.Hram iz doba rimskog carstva.Oko 16 pne sagradio je Marko Agripa
126 Kvadratna kuca (Maison Carree)u
1v.p.n.e (4-7) (pokrovitelj I izgradnje Panteona).Posvecen sinovima Gaju I Luciju (ima natpis).6 stubova na procelju sa
129 Nimesu (Juzna Francuska) I plan
korintskim kapitelima.Stepeniste sa prednje strane
131 Na postolju,prilazilo mu se sa sve 4 strane(nov nacin pristupanja).2 cele jedna posvecena Veneri Druga
Hram Venere I Rome (nalazio se
132 2v.135godina Romi.U zidovima se smenjuju pravoug I polukruzne nise.Bio je oslikan,gradjen od rimskog betona.Sagradio
na Rimskom Forumu)
188 ga car Hadrijan.Bio najveci hram na forumu
134 Grandiozna hram na postolju,prilaz sa jedne strane,Okulus na vrhu kupole koja je kasetirana sa 5 redova
135 Panteon,Rim (Italija) 2v.126 godina kaseta,posvecen svim boznastvima,Kruzna struktura sa usecenim nisama sa votivnim statuama.Podigao ga
135 Hadrijan.Procelje sa 8 stubova.Mermerna oplata originalna pod opus ectile.Pronaos je trobrodan,kruzna cela
Centralni trg oko kojega se razvio antički Rim i na kojem su se obavljali trgovački poslovi, religijski kultovi i
sudske parnice. u doba carstva, u Rimu su izgrađeni novi, tzv. carski forumi, od kojih su najvažniji Cezarovov
139 Plan Rimskog Foruma
forum, Avgustov forum i Trajanov forum.Pocinjao od trijumfalnog luka Septimija Severa do Trajanovog
trolucnog prolaza.Ugl bazilike I stand r.hr sa celom.
Slavoluk septimija severa (vojnik Podignut u cast pobede nad parcanima.Ogroman naptis.Stubovi su slobodno stojeci sa viktorijama I
252 203 godina
iz Severne Afrike) u Rimu personifikacijama reka.Prikazani Rimski I Pagansi vojnici.
Oblik tetrapilona,mnogo el direktno iz helenisticke um,segm zabata ne vrse nikakvu fju sem
251 dekorativne.Citav spomenik je ukrasen.U unutrsasnjosti predstava carske skole ili konkordije car u kvarizi
Trijumfalni luk septimija severa u
253 203 godina dok ga viktorija ovencava,predstava raznih bozanstava.Tetrapilon od tad postaje simbol tetrarhije.Gradjen
Leptis Magni (danasnja Libija)
213 kamenom prevezenim iz grcke.Izgradnja poverena majstorima iz Afrodizije.osvetio ga je sebi i
sinovima Karakali i Geti.
Trijumfalni luk septimija severa u
254 203 godina Trijumfalna povorka.Car sa sinovima u kvadrizi
Leptis Magni (scena)
Trijumfalni luk septimija severa u
255 203 godina Prikazana Bozansta I Vojnici
Leptis Magni (scena)
Trijumfalni luk septimija severa u
256 203 godina Povorka koju predvodi Minerva
Leptis Magni (scena)
Trijumfalni luk septimija severa u Predstava carske sloge ili konkordije.Car na prestolu,carica,zenski lik nosi rog izobilja,predstava Pauna I Orla
257 203 godina
Leptis Magni (scena) (car I carica kao Jupiter I Junona)
Nekada bio centralni tetrapilon povezan za Galerijevim mauzolejem (danas crkva Sv.Djordja).Sve skulp slave
Galerijev Slavoluk u Solunu ili Sam kraj 3 v
180 pobedu cara Galerija nad pesijancima.Nije sacuvan u celosti,kao ni reljefi.Ovo je deo nekadasnje glaerijeve
Kamara (oko 298)
palate koja se tu nalazila
Galerijev Slavoluk u Solunu ili Sam kraj 3 v
179 Scena konkordija-Maximilijan,Dioklecijan,Galerije…Mars,Zemlja,Okean
Kamara (detalj) (oko 298)
Galerijev Slavoluk u Solunu ili Sam kraj 3 v
178 Scena prinosenja zrtava
Kamara (detalj) (oko 298)
Galerijev Slavoluk u Solunu ili Sam kraj 3 v
177 Galerije ubija Narcisa
Kamara (detalj) (oko 298)
Sam kraj 3 poc
176 Galerijev Mauzolej u Solunu Rotonda,Predpostavlja je da je mauzolej podigao Galerije.326 Konstantin je ovde napravio hriscansku crkvu
4 v oko 406g
175 Galerijeva bista iz Gamzigradu Kraj 3 poc 4v Od.Porfira.Predstava Tetrarha Galerija iz Romulijane
Trolucni slavoluk,4 velika stupca.Nov po tome sto se na njemu koriste spolije.Slobodna skulptura sa
211 Konstantinov slavoluk u Rimu 312-315 godine Trajanovog spomenika,Hadrijanovog spomenika medaljoni,I sa spomenika marka Aurelije jer je 2 v bio
zlatno dobar Rima
Konstantinov slavoluk u Rimu
208 312-315 godine Spolije sa slavoluka.Ima I scena polaska Konst u borbu,govor na rostra I deljenje novca kao poklon
(spolije)
Konstantinov slavoluk u Rimu Spolije sa Hadrijanovog spomenika 2v,medaljoni (117-138) I friz pocetak 4 veka.Slavoluk je podignut
209 312-315 godine
(spolije) nakon bitke na Milvijskom mostu i opisuje tu odlučnu bitku na jednom malenom frizu svoga reljefnog ukrasa
Konstantinov slavoluk u Rimu Spokije sa spomenika Trajana (Trajan u borbi protiv dacana) I Marka Aurelija.U sustini teme pobede nad
210 312-315 godine
(spolije) pretorijskom gardom maksencija.Ima I ulazak I izlazak iz grada.
Posvecen pobedi u Judejskom ratu cara Vespoazijana I Tita,oni unistili judejski hram pokupili najvaznije
263 Titov slavoluk u Rimu 71 godine relikvije.Jednolican pociva na 2 masivna stubca.iznad venac ima I prislonjen stubove.U vrhu
natpis.Dominicijan je dovrsio 80g
264 Titov slavoluk u Rimu (detalj Kasetirani svod (unutrasnjost luka).Na svodu se vladar vespazijan uznosi na krilima orla na nebo. Okolo
71 godine
137 svoda) girlana od lovora
Unutra 2 scene.Car na kvadrili,dok bozanstva prate povorku.Ispred zaprege je Vitrus ovaplocenje hrabrosti I
265 Titov slavoluk (detalj reljefa) 71godine
svih muskih vrlina.Viktorija u dvokolicama iznad cara drzi hrastvo venac
Povorka koja nosi plen ukraden iz Jerusalima.Obuceni u toge sa lovorovim vencem na glavama isli ispred
266 Titov slavoluk (detalj reljefa) 71godine
carske zaprege.Tabule asante sa plenom I spiskom stvari
Ima dva reljefna obradjena stubca.Nije bilo nikakvog rata I trijumfa.Slavoluk zavrsen posle njegove
Trajanov slavoluk u Beneventu
267 114-117 smrti.Iznad prolaza su vikotrije sa stegom I reke.Prepun scena.Izgradjivani I povodom izgradnje puteva I
(juzna Italija)
akvedukta.Ali na luku postoje svi el trijumfa.
Trajanov slavoluk u Nalazio se na samom ulazu u trajanov forum.Scena davanja milostinje.Car deli poklone u novcu I zitu
268 114-117
Beneventu(detalj reljefa) okupljenima.Ima krunu u obliku gradskih bedema
Trajanov slavoluk u
269 114-117 U sredistu luka na svodu car Trajan I vikotrija ga ovencava lovorovim vencem.
Beneventu(detalj reljefa)
Trajanov slavoluk u
270 114-117 Scena zrtvovanja.Car prinosi zrtvu.
Beneventu(detalj reljefa)
Podignut u čast rimskog cara Trajana na njegovom forumu u Rimu.Deo je trajanskog foruma bio izmedju 2
Trajanov stub u Rimu na biblioteke.Mermer.U slavu pobede protiv Dacana.Kontinuirani friz oko stuba.Scene prepune
274 106-113
Trajanovom forumu pejzaza.Prvobitno na vrhu bio orao,a zatim kip cara,pa sv.Petar umesto nagog trajana.Reljef radio Orest.Bio
na postolju unutar zemni ostaci Trajana.
Trajanov stub u Rimu na
273 106-113 Trajan pokusava da ubije Decebala
Trajanovom forumu
Trajanov stub u Rimu na
272 106-113 Scena osvecivanja mosta na Dunavu (radio ga Apolodor iz Damaska)
Trajanovom forumu
Trajanov stub u Rimu na
271 106-113 Prikazana personifikacija Dunava
Trajanovom forumu
Baza Trajanovog stuba u Rimu na Bio na postolju unutar zemni ostaci Trajana.U bazu se pristupalo vratima od bronze.Unutra je bila zlatna urna
161
Trajanovom forumu sa trajanovim pepelom
Ima manje zavoja od Trajanovog stuba ali su reljefi dublji.Posvecen je ratu protiv markomana.Izmene donjeg
Kraj 2 v (176-
259 Stub Marka Aurelija u Rimu dela stuba.Jedan deo je unisten drugi pod zemljom.Na vrhu stajala statua Aurelija (kasnije Sv.Pavle).Scene iz
193)
nekoliko ratova I segm razlicitih ratova germanskih plemena.Car je uvek prikazan frontalno
Scena cudo sa kisom.Marko Aurelije svojim molitvama prouzrokovao kisu (moguce da je prikazan Jupiter
Stub Marka Aurelija u Kraj 2 v (176- Fluvius) One particular episode portrayed is historically attested in Roman propaganda – the so-called "rain
258
Rimu(detalj) 193) miracle in the territory of the Quadi", in which a god, answering a prayer from the emperor, rescues Roman
troops by a terrible storm
Baza stuba Antonina Pija Kriga pol 2v Genije smrti nosi Faustinu njegovu zenu I cara na krilima.Prikazan I 2 orla.Tu I personifikacija Rome njoj na
159
(Rim,Italija)na Campus Martiusu (161) stitu romul I rem sa vucicom.Obelisk-suncev casovnik personifikacija marsovog polja.
Baza stuba Antonina Pija Kriga pol 2v
160 Scena svecane posmrtne povorke. Sa strane kruzi Mars (decursio circa rogum).Mermer
(Rim,Italija)na Campus Martiusu (161)
Hadrijanov mauzolej u Rimu,
Andjeoska tvrjdava na vatikanskoj Hadrijan oko Hadrijan sagradio svoj mauzolej 130 godine a zavrsio ga Anotius Pius.Na vatikanskoj metropolis.Zidovi su
184 metropolis (danas kao ulaz u 130 ,zavrsio ga stepenasto poredjani smanjivala se visina 3 grobne odaje jedna na drugu najvisa je imala ulogu u kultu cara tj
Vatikan Antonius Pius bila baza za skuplt grupu.U srenjem veku sluzila kao tvrdjava
Hadrijan oko Hadrijan sagradio svoj mauzolej 130 godine a zavrsio ga Anotius Pius.Na vatikanskoj metropolis.Zidovi su
Hadrijanov mauzolej u Rimu,
130, zavrsio ga stepenasto poredjani smanjivala se visina 3 grobne odaje jedna na drugu najvisa je imala ulogu u kultu cara tj
185 Andjeoska tvrjdava
Antonius Pius bila baza za skuplt grupu.U srenjem veku sluzila kao tvrdjava
Reljef scene bitaka iz helenisticke umetnosti,u njima se redjali najveci heroji. Postavljen na stepenistu.Nad
Mauzolej Julijevaca u Granumu
1v.p.n.e (oko 40 bazom je tetrapilon na 4 ugla su stubovi.Uzori su helenisticki .Imao je memorijalni karakter .Podignut je na
217 (provansa u Sen Remiju)
te g.p.n.e) prelazu iz stare u novu eru .Visok oko 14m.Uz njega je jedan trijumfalni luk.Unutra 2 skulp bile Gaja I
Lucija.Scene lova I borbe
Mauzolej Julijevaca u Granumu
1v.p.n.e (oko 40
216 (provansa u Sen Remiju) Scena bitka iz helenistike um u njima se redjali najveci heroji
te g.p.n.e)
Mauzoleji na Maguri (brdo)u Mazuolej Galerija ili njegove maje Romule.2 mauzoleja.Zasvedeni kalotom i imao portik.Veci tumul je
218 293-311
Gmazigradu mestosahrane
Lici na mauzolej u Halikarnasu.Ima visok krov nad centrom.Uzor iz Helenizma.Na vrhu su 4 sfinge koje bi
Mauzolej Asinija Rufusa u Sarsinu
220 Kraj 1 v.p.n.e trebalo da stite grob.Orijentalni poznoklasicni uzor.Oblik hrama na izuzentno visokoj kamenoj bazi.Procenje
hrama sa vradtim podzemlja I clanovi Asfiona rufusa I porodice.Rozete,solarni diskovi volujske glave
Mauzolej Asinija Rufusa u Sarsinu
219 Kraj 1 v.p.n.e Izmedju korinstkih stubova su state pokojnika
polovina 1
Period pozne republike.Struktura pekarske peci.Rimski beton oplacen kamenom.Sama grobna odaja
223 Mauzolej Eurisaka u Rimu v.p.n.e uzmedju cevi.Citavim obimom ide natpis gde pominje I zenu Atistiju.Tu I sculpt gruba Eurisak I Atistija
polovina 1
222 Mauzolej Eurisaka u Rimu v.p.n.e Sagradjen je pre kapije porta maggiore.Jedan od retkih spomenika koji daje toliko podataka o preminulom
polovina 1
215 Mauzolej Eurisaka u Rimu v.p.n.e Reljefi sa predstavom scena iz pekare,merenje hleba,donosenje zita,pecenje hleba…
Kruzna struktura na podijumu kvadratne osnove.unutra kruzna odaja.Oplacena kamenom.Zubi su dodatak bila
Mauzolej (grobnica) Cecilije 1 v.p.n.e (30-20
211 je mini utvrdjenje.Bila zena Krasa.Uzor sa sve buduce carkse mauzoleje.Girlande,volujske glave,oruzje
Metele izvad zidina (Via Appia) g.p.n)
neprijatelja…
1v.p.n.e oko 18- Uzor iz Egipta.Veoma velika grobna prostorija u unutrsanjosti.Ima dromos I veliku grobnu odaju ukrasena
224 Mauzolej Gaja Cestijia u Rimu
12g.p.n.e frskama u 3 pomp stilu.
Mazuoleji ispod crkve San
225 Dobro sacuvan.Iznad vrata tabula asanta ispisano je ko je tu sahranjen.
Sebastiano u Rimu
Dioklecijanov mauzolej u splitu Prva pol 4 v Nalazio se u okviru njegove palate.Poligonalna struktura smenjuju se nise polukruzne I kvadratne osnove.Sa
168 (Hrvatsk) (305-312) jedne strane se prilazilo stepenicama.Reminescencija na Panteon,Pod opus ectile.
Dioklecijanov mauzolej u splitu Prva pol 4 v Unutra slobodni stubovi,obradjeni venci,klasicni maniri,puti,girlande,dionizijske maske.Neposredno uz
164
(Hrvatsk) (305-312) carsku palatu.Unutrasnjostv zasvedena kupolom
Avgustov mauzolej Na Marsovom 1v.p.n.e (28.
155
polju (rim) p.n.e)
Avgustov mauzolej Na Marsovom 1v.p.n.e (28. Cilindricni spomenik.U centru bila baza za stub.Nekoliko obilnih zidova..Na vrhu je bila velika avgustova
156
polju (rim) p.n.e) statua.Avgust je bio prvi divinizovani car.Ima nekoliko oblinih zidova a visina se smanjuje od unutra ka spolja
Avgustov mauzolej Na Marsovom 1v.p.n.e (28.
157
polju (rim) p.n.e)
282