LIČNOST

Ličnost je skup relativno slabih načina doživljavanja ponašanja koji su karakteristični za nekog
pojedinca i njegov način prilagodbe okolini

- Stabilnost
- Dosljednost (ponašanje iz situacije u situaciju isto)
- Jedinstvenost
- Predviđanje ponašanaja

Odrednice ličnosti

Ličnost oblikuju genetski i okolinski faktori

Fenotip = genotip x iskustvo

- fenotip čine sve karakteristike koje pojedinac iskazuje u određenom trenutku

- genotip je skup svih gena pojedinca koje dobivamo začećem

Istraživanja

Genetika ponašanja -- znanstvena disciplina koja se bavi problemima genetskog i iskustvenog

doprinosa u razvoju pojedinih karakteristika

- po karakteristikama ličnosti sličniji su jednojajčani blizanci odgajani u različitim okolnostima,

nego dvojajčani odgajani zajedno
- usvojena djeca su po nekim karakteristikama slična biološkim roditeljima

Temperament i karakteri

Temperament označuje tipičan način emocionalnog doživljavanja i ponašanja pojedinca (većim

dijelom genetski određen)

Karakter je skup crta ličnosti koje izražavaju odnos pojedinca prema drugima i odnos prema radu i
obavezama (oblikuje se pretežno pod utjecajem okoline)

TEORIJE LIČNOSTI

Psihoanalitički pristup (Sigmund Freud)

Razine svjesnosti

- svjesno obuhvaća sve informacije, misli ili doživljaje kojih smo u određenom trenutku svjesni
- podsvjesno obuhvaća ono čega nismo u određenom trenutku svjesni, ali to lako možemo
učiniti svjesnim
- nesvjesno obuhvaća sve ono što pojedincu nije dostupno
Struktura ličnosti

ID

- urođeni dio ličnosti

- sjedište bioloških nagona i cjelokupne psih. energije
- funkcionira prema načelu ugode

EGO

- sjedište spoznajnih procesa

- funkcionira prema načelu realnosti i omogućuje zadovoljavanje potreba ID-a
- javlja se oko 2. Godine života

SUPEREGO

- sastoji se od ideala i etičkih vrijednosti usvojenih u okviru obitelji i šire drušvene zajednice
- funkcionira prema načelu idealnog
- javlja se oko 5. Godine života

Metode:

- metoda slobodnih asocijacija (sve ono što 'padne napamet')

- analiza snova
- hipnoza
- omaške u govoru (slučajna kriva riječ)
- humor

Prednosti:

- veliki utjecaj na društvo

- ukazivanje na važnost nesvjesnih procesa

Nedostatci:

- nemogućnost znanstvenog provjeravanja temeljnih postavki

- nemogućnost predviđanja ponašanja
- prenaglašavanje važnosti iskustva iz djetinjstva

Bihevijoristički pristup (B. F. Skinner)

Ponašanje kao jedini mogući predmet znanstvene psihologije. Istražuje kako se uče određena
ponašanja i kako se ta ponašanja mogu mijenjati. U oblikovanju ponašanja najveću ulogu imaju
potkrjepljivanja iz okoline.

Neobiheviorizam (A. Bandura)

Važnost kognitivnih procesa za objašnjenje ponašanja (samoefikasnost). Većinu ponašanja usvjamo

socijalnim učenjem.

Prednosti:
 - strogo znanstven pristup
- široka primjenjivost spoznaja nastalih u okviru pristupa

Nedostatci:

- pridodavanje prevelike važnosti okolini u oblikovanju ličnosti, a zanemarivanje naslijeđa i

bioloških čimbenika
- usmjeravanje na ponašanje, bez sagledavanja uloge ličnosti u cjelini

Humanistički pristup (A. Maslow)

Ljudi su bića s velikim kreativnim potencijalom i težnjom sa samoostvarenje. Razlog zašto nema više
samoostvarenih ljudi leži uglavnom u društvenim ograničenjima.

Fenomenološki pristup (C. Rogers)

Istraživanje subjektivnih doživljaja ljudi. Pojam o sebi ili vlastito 'ja' – može se razlikovati od realnog
'ja' kao i od idealnog 'ja'.

Prednosti:

- usmjeravanje na pozitivne snage pojedinca

- isticanje potreba za rastom i razvojem tijekom života

Nedostatci:

- teškoće u znanstvenoj provjeri i mjerenju osnovnih postavki

- zanemarivanje doprinosa nasljeđa razvoju ličnosti

Osobinski pristup (crte/osobine ličnosti)

Predmet istraživanja su osobine ili crte ličnosti – relativno trajne karakteristike o kojima se zaključuje
na osnovi ponašanja i koje uvjetuje dosljedno ponašanje neke osobe. Istraživači nastoje pronaći
osobine koje su povezane s drugima i na taj način velik broj pojedinačnih osobina ličnosti ponašanja
smanjiti na manji broj širokih dimenzija ličnosti.

Petofaktorski model

Ekstroverzija, neurocentrizam, savjesnost, ugodnost, otvorenost prema iskustvu

Prednosti:

- popularnost zahvaljujući upitnicima ličnosti

- opis ličnosti

Nedostatci:

- ne obuhvaća sve raznolikosti ljudskog ponašanja

- cilkularnost objašnjenja
 METODE ISPITIVANJA LIČNOSTI

Upitnici ličnosti

Opis: skupovi pitanja ili tvrdnji na koje osoba odgovara zaokruživanjem određenih odgovora

Prednosti:

- ekonomičnost (velik broj ljudi u kratkom vremenu)

Nedostatci:

- neiskrenost
- ograničeno poznavanje samog sebe

Projektivne tehnike

Opis: nejasni ili nedovršeni materijali koje ispitanik treba pojasniti ili dovršiti

Primjer: Rorschachov test, test tematske apercepcije

Prednosti:

- uvid u nesvjesne dijelove ličnosti

Nedostatci:

- odgovori mogu biti odraz raspoloženja ili mašte

- mogućnost pristrane interpretacije ispitivača

Situacijski testovi

Opis: opažanje i procjena ponašanja ispitanika u nekoj test situaciji

Primjer: test vožnje (polaganje vozačkog ispita), održavanje prezentacije za zapošljavanje

Prednosti:

- objektivnost

Nedostatci:

- skupoća
- dugotrajnost

Skale procjene

Opis: osoba se izravno procjenjuje po ispitivanim osobinama po određenim ponašanjima. Procjene se

obično izražavaju brojevima čiji raspon može varirati

Prednosti:
 - pogodne kad se podaci prikupljaju od neke druge osobe, a ne od one čije nas osobine
zanimaju
- ekonomičnost

Nedostatci:

- valjanost ovisi o tome koliko dobro ispitanik poznaje osobu koju procjenjuje

PSIHIČKI POREMEĆAJI

Kriteriji razlikovanja normalnog od psihički poremećenog ponašanja:

Uobičajenost – ako jedna osoba čuje glasove, a druge osobe ne čuju

Prilagođenost – usklađeno s društveno poželjnim ciljevima (normalno), ponašanje odudara od

društvenih normi – agresivnost ovisnosti

Osobna patnja – poremećena osoba pati i to joj ometa normalno funkcioniranje – ADHD (izuzetak
psihopati)

Opravdanost situacijom – očekivano (normalno), osoba je tužna, a nema razloga

Psihički poremećaji – relativno stabilni obrasci ponašanja koji nisu uobičajeni, nisu prilagođeni,
izazivaju patnju i nisu opravdani situacijom

Vrste psihičkih poremećaja

Anksiozni poremećaji – tjeskoba koja nema objektivan razlog

- Napadaji panike (jako intenzivan strah popračen tjelesnim simptomima)

- Fobije (najčešća od ljudi)
- Opsesivno – kompulzivni poremećaji
- Postraumatski stresni poremećaj (PTSP)

Somatoforni poremećaji – kod njih prisutni tjelesni simptomi bez tjelesnih razloga

- Hipohondrija

Psihotički poremećaji – gubitak kontakta sa stvarnošću

- Shizofrenija

Poremećaji raspoloženja

- Depresija, bipolarni poremećaj – faza depresije  faza manije

Poremećaji hranjenja

- Anoreksija, bulimija

Poremećaji uzrokovani uzimanjem sredstava koji mijenjaju doživljavanje ili ponašanje

 TERAPIJA PSIHIČKIH POREMEĆAJA

Medicinska terapija + psihokirurgija

- Terapija lijekovima
o Antipsihotici – shizofrenija
o Antidepresivi – depresija
o Anksiolitici (trankvilizatori) – anksiozni poremećaji, za smirenje
- Elektrokonvulzivna terapija – elektrošokovi, kod izrazite depresije

Psihoterapija – razgovor

- Psihoanalitička – hipnoze
- Humanistička – potiče pojedinca da prepozna svoje vlastite potrebe, preuzima odgovornost
za svoje ponašanje, i raditi na zadovoljavanju svoje potrebe
- Kognitivno bihevioralna – prema principima učenja, da bi se promijenilo razmišljanje i
ponašanje