Mnogi učenici smatraju da su algebarski problemi zadani riječima teški.

Najbolji pristup rješavanju

zadataka 'riječima' je „podijeli pa vladaj“. Rastavite problem na manje dijelove i rješavajte svaki dio za
sebe.

Rješavanje zadataka 'riječima' može biti podijeljeno na dva glavna dijela. Za svaki dio trebaju vam
neki alati i tehnike kako bi vam pomogli u „podijeli pa vladaj“

Prvi dio: Prevođenje problema riječima u jednadžbu s

varijablama/nepoznanicama
Prevođenje riječi u jednadžbe

Drugi dio: Rješavanje jednadžbe – određivanje vrijednosti

nepoznanice/varijable
 Pojednostavniti jednadžbu
 Izolirati nepoznanicu obično s lijeve strane jednakosti)
 Metoda zbrajanja dviju jednadžbi (metoda suprotnih koeficijenata)
 Metoda supstitucije
 Faktorizacija kvadratnih izraza
 Kvadratna jednadžba

Prepoznavanje nekih osnovnih tipova algebarskih problema 'riječima':

Problem godina obično uspoređuje dob nekih ljudi. Mogu uključivati samo jednu osobu, uspoređivati
njegove/njene godine u prošlosti, sadašnjosti, budućnosti. Mogu uspoređivati dob s dobi drugih
osoba (otac, sin, kćer, majka, djed, brat, Ivan, Ana…)

Primjer1. Za 4 godine Ivan će biti trostruko stariji nego što je sada. Koliko Ivan ima godina?

Rješenje: x= koliko Ivan ima sada godina

Za 4 godine imat će x+4 godina, a to će biti 3*sadašnje godine, dakle 3x

Tj. X+4=3x treba riješiti linearnu jednadžbu (nepoznate lijevo7poznate desno)

Primjer2. Tomo ima 108 godina, Josip ima 24 godine. Za koliko godina će Tomo biti 4 puta stariji od
Josipa?

Rješenje: definirati nepoznanicu, traži se ZA KOLIKO GODINA, dakle za x godina će Tomo biti 4 puta
stariji od Josipa.

Tomo sada ima 108 godina, a za x godina imat će 108+x godina.

Josip danas ima 24 godine, a za x godina imat će 24+x godina.

Tada će Tomo (108+x) biti = 4 puta Josip (24+x)

Tj. 108+x=4(24+x)

Riješiti se zagrade (broj ispred zagrade množi svaki broj u zagradi), pa nepoznate lijevo…

108+x=96+4x

x-4x=96-108

-3x=-12 /:(-3)

X=4

Odgovor za 4 godine Tomo će biti 4 puta stariji od Josipa. (Za 4 godine Tomo će imati 112, a Josip 28,
a 4*28=112.

Primjer3. Djed je 5 puta stariji od unuka. Prije 5 godina djed je bio 10 puta stariji od unuka. Koliko
unuk ima godina sada?

Rješenje: Što se traži u zadatku? Traži se broj godina unuka, označimo ga sa x. Unuk dakle sada ima x
godina. Prije 5 godina unuk je imao x-5 godina, djed je tada imao 5 godina manje nego što ima sada,
a sada ima 5x godina(jer je 5 puta stariji od unuka) dakle imao je 5x-5 godina i bio 10 puta stariji od
unuka tj 10(x-5).

Jednadžba glasi

5x-5=10(x-5)

5x-5=10x-50

5x-10x=-50+5

-5x=-45 /:(-5)

x=9.

Unuk sada ima 9 godina.

Ovakvi zadaci se mogu prikazati i tablično:

dob sada dob prije 5 godina

unuk x x-5
djed 5x 5x-5
Ovaj drugi stupac i druga rečenica zadatka nam pomažu da postavimo jednadžbu. Prije 5 godina djed
je bio 10 puta stariji od unuka. Dakle kada je djed bio 5x-5 , to je bilo jednako 10 puta x-5 i dolazimo
do jednadžbe 5x-5=10(x-5).

Problem prosjeka uključuje izračun aritmetičke sredine ili vagane (ponderirane) aritmetičke sredine
različitih veličina. Još jedan od tipova zadataka koji uključuje prosjek je izračun prosječne brzine.

Aritmetička sredina koristi klasičnu formulu

 𝑧𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑏𝑟𝑜𝑗𝑒𝑣𝑎
𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒𝑘 = 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑏𝑟𝑜𝑗𝑒𝑣𝑎
,

učenici koriste ovu formulu za računanje srednje ocjene, pa im je jako poznata. Ali ta formula se
može napisati i ovako:

𝑧𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑏𝑟𝑜𝑗𝑒𝑣𝑎 = 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒𝑘 ∙ 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑏𝑟𝑜𝑗𝑒𝑣𝑎

Primjer1. Prosjek 6 različitih brojeva je 20. Ako uklonimo jedan od brojeva tada je prosjek preostalih
brojeva 15. Koji broj je uklonjen?

Rješenje:

1.korak: Uklonjeni broj možemo dobiti kao razliku između sume originalnih 6 brojeva i sume
preostalih 5 brojeva.

Suma originalnih 6-suma preostalih 5=x

Suma originalnih 6=(prosjek)  6

Suma preostalih 5= (prosjek od preostalih5)  5

2. korak: korištenje formule

Suma originalnih 6= 20  6 = 120

Suma preostalih 5= 15  5 =75

3. korak: koristimo formulu iz 1. Koraka

120 – 75 =x, tj. x = 45

Vagana (ponderirana) aritmetička sredina

Vagana aritmetička sredina se računa kad imamo više istih brojeva.

Npr. učenik ima iz matematike 4 petice, 3 četvorke, 2 trojke i 1 dvojku. Umjesto da prosjek
5+5+5+5+4+4+4+3+3+2 4∙5+3∙4+2∙3+1∙2
računamo po formuli za prosjek računamo ga po formuli 4+3+2+1 .
10
U obje formule se dobiva isti broj, ali vrijednosti koje se ponavljaju (npr. četiri petice) pišemo
skraćeno množenjem. Brojeve koji kažu koliko istih veličina imamo zovemo „težina“. Tako
broj 5 ima težinu 4 (jer ima 4 petice), a broj 2 ima težinu 1.

Formula za vaganu aritmetičku sredinu glasi:

𝑠𝑢𝑚𝑎 𝑣𝑎𝑔𝑎𝑛𝑖ℎ 𝑣𝑒𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎

𝑣𝑎𝑔𝑎𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒𝑘 =
𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑖 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑣𝑒𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎

Primjer2: U razredu od 25 učenika pisali su test iz matematike. 10 učenika je ostvarilo

prosjek 80, a preostali učenici su imali prosijek 60. Koliki je ukupni prosjek cijelog razreda?
Rješenje: Da bismo dobili sumu vaganih veličina moramo pomnožiti svaki od brojeva
učenika s odgovarajućim prosjekom i tada ih zborjiti.

80 ∙ 10 + 60 ∙ 15 = 800 + 900 = 1700

Ukupni broj veličina =ukupni broj učenika = 25

Koristimo formulu
𝑠𝑢𝑚𝑎 𝑣𝑎𝑔𝑎𝑛𝑖ℎ 𝑣𝑒𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 1700
𝑣𝑎𝑔𝑎𝑛𝑖 𝑝𝑟𝑜𝑠𝑗𝑒𝑘 = 𝑢𝑘𝑢𝑝𝑛𝑖 𝑏𝑟𝑜𝑗 𝑣𝑒𝑙𝑖č𝑖𝑛𝑎 = 25 = 68

Odgovor: Prosjek razreda je 68!

Pazite! Pogrešno je zbrojiti dva zadana prosjeka i podijeliti ih s dva.

Problemi s radom i vremenom

Zadaci 'riječima' koji uključuju probleme različitih ljudi koji rade zajedno, ali različitim učinkom
rješavamo metodom obrnute proporcionalnosti.

Formula je

1 1 1
+ =
𝑡1 𝑡2 𝑡𝑏

Gdje je 𝑡1 vrijeme koje treba prvoj osobi

𝑡2 vrijeme koje treba drugoj osobi

𝑡𝑏 vrijeme koje treba kad rade obojica(obje)

Ova formula se može proširiti i na više osoba, jednostavno ubacite 𝑡3 , 𝑡4 …

Ova formula se primjenjuje i na zadatke koji uključuju punjenje/pražnjenje bazena (cisterni, bačvi i
sl.)

Primjer1.

Petar pokosi travnjak za 40 min, a Josip za 60 min. Koliko vremena treba za košnju travnjaka ako kose
obojica?

Rješenje:

1.korak: dodijelite varijable…neka je x vrijeme koje im je potrebno da pokose skupa

1 1 1
2. korak: primijeni formulu: + =
40 60 𝑥

3. korak: riješi jednadžbu: zajednički nazivnik od 40 i 60 je 120, pomnoži obje strane jednakosti sa 120

1 1 1
+ = /∙ 120
40 60 𝑥
 120 120 120
+ =
40 60 𝑥
120
3+2=
𝑥
120
5= /∙ 𝑥
𝑥

5𝑥 = 120

𝑥 = 24

Odgovor: Kada kose obojica, potrebno je 24 minute.

Primjer2. Bazen se puni za 6 minuta ako se puni pomoću prve cijevi, a 4 minute ako se puni pomoću
druge cijevi. Za koliko se minuta napuni bazen ako ga pune obje cijevi?

Rješenje: Neka je x vrijeme u minutama potrebno za punjenje bazena objema cijevima.

1
Ako radi prva cijev, napuni se za 6 minuta, tj. za jednu minutu se napuni 6
bazena

1
Ako radi druga cijev, napuni se za 4 minute, tj. za jednu minutu se napuni bazena
4

1 1 1
Ako rade obje cijevi za jednu minutu se napuni 6 + 4 bazena, a to je 𝑥 bazena.

1 1 1
+ 4 = 𝑥 /12
6

12 12 12
+ =
6 4 𝑥
12
2+3=
𝑥
12
5= 𝑥
/ x

5𝑥 = 12 /:5
12
𝑥= 5
= 2.4 𝑚𝑖𝑛 = 2 min 24 𝑠 (kada pretvarate sate u minute i sekunde, koristite istu tipku na
džepnom računalu kao za stupnjeve, minute i sekunde)

Problem kovanica uključuje rad s kovanicama različitih iznosa, može biti i s poštanskim markama ili
ulaznicama za koncerte/utakmice…

Morate obratiti pažnju na KOLIČINU kovanica i VRIJEDNOST kovanica u ovakvim zadacima.

Primjer1. Jana je kupila olovku i dobila povrat od 3 kn u 20 kovanica. Sve kovanice su bile od 10 i 20
lipa. Koliko kojih kovanica je dobila?

Rješenje: Najbolje je sastaviti tablicu s količinama i vrijednostima, a povrat od 3kn ćemo prikazati kao
300 lipa
 količina vrijednost ukupno
kovanice od 10 lp x 10 10x
kovanice od 20 lp y 20 20y
ukupno 20 300

Zbrajanjem stupaca dobivamo dvije jednadžbe s dvije nepoznanice

Sustav dvije jednadžbe rješavamo jednom od poznatih metoda: metoda suprotnih koeficijenata,
metoda supstitucije ili metoda komparacije.

x+y=20 / (-10)

10x+20y=300

-10x-10y=-200

10x+20y=300

10y=100 /:10

Y=10 => znači dobila je 10 kovanica od 20 lipa, pa preostale kovanice moraju biti od 10 lipa.

X+10=20 => x=10 znači 10 kovanica od 10 lipa.

Primjer2. Cijena ulaznice na humanitarnom koncertu za dijete je 20 kn, a za odrasle 30 kn. Prodano
je 350 ulaznica i prikupljeno je 9500 kn. Koliko je kojih ulaznica prodano?

Rješenje: Podatke označavamo i pišem u tablici

količina vrijednost ukupno

djeca x 20 20x
odrasli y 30 30y
ukupno 350 9500

Zbrajamo stupce:

X+y=350 => iz ove jednadžbe možemo izlučiti nepoznanicu y=350-x i uvrstiti u drugu jednadžbu

20x+30y=9500

20x+30(350-x)=9500

20x+10500-30x=9500

-10x=9500-10500

-10x=-1000 /: (-10)

X=100 => prodano je 100 dječjih ulaznica

Y=350-100=250 => prodano je 250 ulaznica za odrasle.

Problem uzastopnih cijelih brojeva radi s nizom cijelih brojeva, a mogu se gledati samo parni, samo
neparni.

Uzastopni cieli brojevi su npr. …22, 23, 24,…

-3, -2, -1,…

Obično ih prikazujemo kao n, n+1, n+2,… ponekad je zgodno uzeti n-2, n-1, n, n+1,n+2,…

Ukoliko se radi o uzastopnim parnim brojevima, tada ćemo pisati 2n, 2n+2, 2n+4,…

A za neparne: 2n-1, 2n+1,2n+3, 2n+5…

Primjer1. Zbroj najmanjeg i najvećeg od tri uzastopna cijela broja je 60. Koji su to brojevi?

Rješenje: Označimo sa x najmanji broj, x+1 je srednji broj, a x+2 je tada najveći broj

Iz rečenice je jasno da je x+(x+2)=60. Tj 2x+2=60 => 2x=58 => x=29

A tada je najmanji broj 29, srednji je 30, a najveći je 31.

Problem znamenki nekog broja se bavi odnosima i manipulacijama sa znamenkama u broju.

Najčešće se tu radi o zamjeni znamenaka u nekom broju i njihovom zbrajanju ili oduzimanje, te
množenju i dijeljenju.

Ovdje je važno primijetiti da znamenka 4 na mjestu desetice vrijedi 410, a znamenka 3 na mjestu
jedinice vrijedi 31.

Primjer1. Suma znamenaka dvoznamenkastog broja je 11. Ako znamenke zamjene mjesta,
novostvoreni broj je za 45 manji od početnog. Koji je početni broj?

Rješenje: Dodjela varijabli. Neka prva znamenka u tom broju (znamenka desetice) bude a, a druga b,
tada se taj naš početni broj može zapisati kao 10a+1b.

Ako zamijenimo mjesta, sada je znamenka b na mjestu desetice, pa se novi broj može zapisati kao
10b+1a.

I još znamo da je zbroj znamenaka u broju a+b=11, a „novi broj“=početni – 45.

10b+1a=10a+1b-45

a+b=11 => opet imamo sustav dvije jednadžbe s dvije nepoznanice

Riješimo li ga jednom od poznatih metoda, dobivamo a=8, b=3, početni broj je 83, zamijenjeni broj je
38 i još vrijedi
83-38=45.
Problem udaljenosti uključuje udaljenost objekta koji putuje nekom brzinom kroz neko vrijeme.

Na što treba obratiti pažnju: odgovarajuće mjerne jedinice (metri, kilometri, sati, minute…), ako je
npr. brzina dana kilometrima na sat, a vrijeme u minutama, tada morate vrijeme preračunati u sate.
Također pogledati što se od ponuđenih odgovora nudi 8ili što se u pitanju traži), je li odgovor u
metrima, kilometrima…?

Poželjno je podatke iz zadatka pisati u tablicu jer vam to pomaže da se koncentrirate na određeni
podatak, da ne budete zbunjeni pitanjem.

Primjer1. Autobus vozeći prosječnom brzinom 50 km/h prijeđe rutu za 6 sati. Da je vozio prosječnom
brzinom 45 km/h, koliko bi mu minuta više trebalo za istu rutu?

Rješenje: Postavimo tablicu. Sa sa v označimo brzinu, s označimo rutu(put), sa t označimo vrijeme.

v s t
1. slučaj 50 km/h 6h
2. slučaj 45 km/h x

𝑠
Vrijednosti za s ćemo popuniti po formuli 𝑣 = 𝑡 tj. 𝑠 = 𝑣 ∙ 𝑡. Brzina je put/vrijeme.

v s t
1. slučaj 50 km/h 506=300 km 6h
2. slučaj 45 km/h 45x km xh

Pošto je u oba slučaja jednaka udaljenost, autobus će prijeći jednaki put, promatramo jednadžbu iz
stupca s naše tablice

45𝑥 = 300 /:45

300 2
𝑥 = 6. 6̇ = 45 = 6 3 h

Ali pitanje nije bilo koliko će trebati autobusu da prijeđe put ako vozi brzinom 45km/h, nego KOLIKO
MINUTA VIŠE će mu trebati.
2 2
Rezultat je 3 sata, ali to moramo preračunati u minute. 1 h = 60 min , dakle 3 ∙ 60 = 40 min više nego
u prvom slučaju.

Primjer2. Autobus i automobil polaze s istog mjesta i putuju suprotnim smjerovima. Ako autobus vozi
prosječnom brzinom 80 km/h, a automobil 90 km/h.

a) Za koje vrijeme će biti udaljeni 510 km?

b) Koliko će biti udaljeni za 2.5 h?

Rješenje a):

v s t
autobus 80 km/h 80x x Opet ćemo podatke posložiti u „vst“ tablicu,
automobil 90 km/h 90x x budući da je t(vrijeme) nepoznanica, označit
ćemo ga s x, a vrijeme je jednako za oba vozila, pa ćemo u stupac t upisati x. Podatke sa stupac s
ćemo izračunati formulom . 𝑠 = 𝑣 ∙ 𝑡.

Pošto je ukupna udaljenost između autobusa i automobila 210 km,

iz tablice slijedi 80x+90x=510

170x=510 / : 170

X= 3h i to je odgovor na pitanje. Za 3 sata autobus i automobil će biti udaljeni 510 km.

Rješenje b): Popunjavamo istu tablicu, samo što nam je sada poznato vrijeme u satima, pa u stupac t
pišemo 2.5 i formulom 𝑠 = 𝑣 ∙ 𝑡 izračunamo
v s t
udaljenost/put.
autobus 80 km/h 802.50=200 km 2.5
automobil 90 km/h 902.5=225 km 2.5 Zbrojimo udaljenost autobusa i automobila od
polazišta i rezultat je 425 km.

Primjer3. Ivan se prijepodne odvezao u grad prosječnom brzinom 55 km/h. Navečer se vraćao
prosječnom brzinom 45 km/h. Ako mu je za ukupno putovanje trebalo 6 sati, koliku je udaljenost Ivan
prešao?

Rješenje: Postavljamo „vst“ tablicu i koristimo formulu 𝑠 = 𝑣 ∙ 𝑡 za izračun prijeđenog puta.

Za odlazak ne znamo koliko je vremena trebalo, ali znamo da je ukupno vrijeme 6 sati, pa ćemo
v s t odlazak označiti sa x, a povratak 6-x.
odlazak 55 km/h 55x x
Udaljenost od kuće do grada i od grada do kuće
povratak 45 km/h 45(6-x) 6-x
je jednaka udaljenost, pa ćemo izjednačiti
podatke iz stupca s.

55x=45(6-x)

55x=270-45x

55x+45x=270

100x=270 /: 100

X= 2.7 sati što je 2 h 42 min.

Sada ćemo izračunati put s=552.7=148.5 km, što je udaljenost od kuće do grada, ali Ivan je putovao i
nazad toliko, pa je prešao 2148.5 km=297 km.
Problem razlomaka uključuje razlomke ili dio neke cjeline.

U ovim zadacima je potrebno dobro pročitati pitanje kako biste ustanovili koji broj je brojnik, a koji
nazivnik razlomka.

Primjer1. U razredu je 20 djevojčica i 10 dječaka. Koji dio razreda čine dječaci?

Rješenje: brojnik -> dječaci

Nazivnik -> ukupan broj učenika u razredu

10 1 1
Dio ili razlomak 30 = 3 , dakle u razredu je 3 dječaka.

Primjer2. Ako Ana zaradi x kuna tjedno, a potroši y kuna, koliki dio svoje tjedne zarade je uštedjela?

Rješenje: brojnik= ušteđeni iznos =x-y

Nazivnik=tjedna zarada= x
𝑥−𝑦
Uštedjela je kuna.
𝑥

2
Primjer3. 14 je kojeg broja?
3

2 2
Rješenje: neka je x nepoznati broj (kojeg broja), tada 3 od tog broja, tj. 3
𝑥 = 14.

2 3 2
𝑥 = 14: 3 = 14 ∙ 2 = 21 . Dakle, 14 je 3 od 21.

2
Primjer3. Nazivnik razlomka je za 40 veći od brojnika. Skraćivanjem razlomka dobije se . Odredite
7
broj kojim je razlomak skraćen.

Rješenje: ovdje točno piše što je brojnik, a što nazivnik.

𝑥 2
Brojnik je x, a nazivnik je x+4, 𝑥+40 = 7. Da bismo izračunali koji je to razlomak koristit ćemo se
unakrsnim množenjem, jer su dva razlomka jednaka (a to ovdje piše) kad su im unakrsni umnošci
jednaki.

7𝑥 = 2(𝑥 + 40)

7𝑥 = 2𝑥 + 80

7𝑥 − 2𝑥 = 80

5𝑥 = 80 /: 5

𝑥 = 16
16 16:8 2
Što nam govori da se radi o razlomku 16+40 = 56:8 = 7. Skratiti razlomak znači podijeliti i brojnik i
nazivnik istim brojem različitim od 0. Ovdje se taj razlomak morao skratiti brojem 8 i to je rješenje.
Problemi geometrije se bave geometrijskim likovima/tijelima, kutovima i riječima. Imamo probleme
opsega, površine i kutova. Kod tih je problema najvažnije nacrtati skicu, a zatim koristiti knjižicu s
formulama i koristiti odgovarajuće formule za opseg i površinu kruga, trokuta, kvadrata,
pravokutnika, romba, trapeza…

Primjer1. Opseg jednakokračnog trokuta je 50 cm. Osnovica trokuta je 5 cm dulja od kraka. Kolika je
duljina osnovice?

Rješenje: skica

opseg je zbroj duljina stranica, dakle O=x+x+(x+5)=50

3x+5=50

3x=45

X=15 cm

PAZI! x nije duljina osnovice, nego kraka, osnovica je 5 cm dulja od kraka, dakle rješenje je 15+5=20
cm!!!

Primjer2. Duljina stranice pravokutnika je 4 puta veća od širine. Ako duljinu pravokutnika povećamo
za 4 cm, a širinu smanjimo za 1 cm površina takvog pravokutnika će biti 60 cm2. Koje su dimenzije
početnog pravokutnika?

Rješenje: prvo moramo dodijeliti varijable. Neka je x širina početnog pravokutnika. Tada je 4x
njegova duljina.

Skicirajmo novi pravokutnik čija je duljina povećana za 4 (4x+4), a širina smanjena za 1 (x-1).

Formula za površinu pravokutnika je P=duljina x širina.

(4x+4)(x-1)=60 korištenjem distributivnosti oslobodi se

zagrada

4𝑥 2 − 4𝑥 + 4𝑥 − 4 = 60 pojednostavnite izraz do kvadratne

forme

4𝑥 2 − 4 − 60 = 0

4𝑥 2 − 64 = 0 /: 4

𝑥 2 − 16 = 0

𝑥 2 = 16 => imamo dvije vrijednosti x=4 ili x=-4, no kako se radi o duljini, ona ne može biti negativna,
pa uzimamo vrijednost x=4.

U zadatku se traže dimenzije početnog pravokutnika. Kako smo sa x označili širinu, tada je širina 4
cm, a duljina je 4x veća, tj. duljina je 16 cm. Dimenzije početnog pravokutnika su 4 i 16.
Primjer3. U četverokutu su dva kuta jednaka. Treći kut je jednak sumi dvaju jednakih kutova. Četvrti
kut je 60°manji od dvostruke sume preostala tri kuta. Izračunaj mjere kutova tog četverokuta.

Rješenje: Neka je x mjera dvaju jednakih kutova, nacrtajmo skicu i označimo kutove (na skici može
biti bilo kakav četverokut). Zbroj kutova u četverokutu
je 360°.

Znači 𝑥 + 𝑥 + (𝑥 + 𝑥) + 2(𝑥 + 𝑥 + 𝑥 + 𝑥) − 60 =
360

4𝑥 + 2 ∙ 4𝑥 − 60 = 360

12𝑥 = 300 /:12

X=25°.

U pitanju se traže mjere svih kutova, pa ih moramo sada izračunati. Dva jednaka kuta su po 25°, treći
je jednak sumi tih dvaju, dakle 50°, a četvrti je jednak dvostrukoj sumi prethodna tri – 60°

što se može zapisati 2(25°+25°+50°)-60°=2100°-60°=200°-60°=140°.

Ništa se ne mijenja da ste kutove označili s , ,  i .