Professional Documents
Culture Documents
Studenti:
Predmetni nastavnici:
Knjiži blok - format: 155x165mm, obim: 132 strane, tabaci: bezdrvni papir za ravnu štampu
krem boje, 100g/m2, spajanje: šivenje koncem, ravan povežnjak, dodatna obrada: lepljenje
ukrasne trake, stabilizacija povežnjaka krep trakom. Predlist je štampan 1/0.
Korice: vatirane korice sa jednodelnom presvlakom (materijali za korice: siva lepenka de-
bljine 1,6 mm, sunđer debljine 3 mm, hromo karton 350g/m2, sintetički presvlačni materijal
(PU)), dodatna obrada: utiskivanje bez folije sa prednje i zadnje strane korica.
Tiraž: 15.000 kom.
2. TELEFONSKI IMENIK
Monografija je pisano delo koje detaljno obrađuje jednu temu, može biti knjiga ili esej, ili
članak u novinama. To je jedan dokument koji sam po sebi predstavlja kompletan tekst. Pro-
jektovana je da bude samostalno, nije u okviru serije nekih knjiga, osim monografije koja
se objavljuje u nekoliko delova. Monografija je veoma gusta sa informacijama i ima malo
interesovanja za ljude izvan te oblasti. Da bi stekli poštovanje u okviru akademske zajednice
Univerziteta, akademci moraju da objave monografiju tokom svog života. Monografija je
obično delo jednog autora, ako je slučaj da je radilo više ljudi, prvi potpisan smatra se kao
vođa i glavni odgovorni za to istraživanje. Izrada monografije je skoro uvek u malim tiražima,
od kojih se primerak, nakon nekoliko godina od izdavanja, jedva može naći. Monografija se
objavljuje samo jednom, što je opšte pravilo (Wisegeek, 2015).
Izgled monografije je prikazan na slici 1.
4
3. MATERIJALI ZA IZRADU TELEFONSKOG IMENIKA
Bezdrvni papir je papir za štampanje i pisanje koji sadrži jako malo ili nimalo mehaničke
drvene pulpe. Za potrebe statistike, svaki papir koji sadrži manje od 10% mehaničke pulpe
se kategorizuje kao bezdrvni papir. Ako je udeo veći od 10%, papir se kategorizuje kao
mehanički papir. Bezdrvni papiri mogu biti premazni ili nepremazni. Bezdrvni papir se neka-
da naziva i fini papir (“fine paper”)(Paper Age, 2017).
Za potrebe procesa štampe i završne grafičke obrade telefonskog imenika, koristiemo bezdrv-
ni ofset papir krem boje, gramature 100g/m2 za izradu knjižnog bloka i predlista.
Izabran je papir Munken Pure nepremazni bezdrvni papir za ofset štampu, krem boje,
proizvođača Arctic Paper. Papir je dostupan u rolnama i tabacima. Izabrani papir je poručen
u tabacima formata 458x648 mm. Gramatura papira je 100g/m2(Arctic Paper, 2017).
Specifikacije Munken Pure papira date su u tabeli 1.
5
3.1.2. Konac
Konac je tradicionalan materijal za šivenje u industriji završne grafičke obrade. Prema sirovini
od koje je konac izrađen razlikujemo konce od:
• prirodnih vlakana (pamučna vlakna, lan, vlakna konoplje, svila, vuna),
• regenerisanih celuloznih vlakana (veštačka svila, viskoza) i
• konce od sintetičkih vlakana (najlon, poliester).
Konac od pamučnih vlakana ima umerenu fleksibilnost i otpornost na kidanje, ali nisku ot-
pornost na trljanje. Lanena vlakna nisu otporna na trljanje. U odnosu sa pamučnim, ona su
nešto otpornija na kidanje ali su i manje fleksibilna, dok su vlakna konoplje izuzetno otporna
na kidanje i na trljanje, ali kao i lanena, imaju veoma malu fleksibilnost.
Svila je prilično otporna na trljanje. Iako se smatra jednim od najjačih prirodnih vlakana,
približno 20% gubi se na otpornosti na kidanje kada je u mokrom stanju.
Veštačka svila i viskoza, kao materijal za izradu niti konca, imaju malu otpornost na trljanje i
postaju slabija, i do 50%, u mokrom stanju.
Poliesterska vlakna su izuzetno jaka i otporna na trljanje, pri čemu imaju glatku površinu, a
većina poliesterskih vlakana je i hemijski inertna.
Najlonska vlakna su visoko otporna na kidanje i trljanje.
Zbog svojih dobrih karakteristika i prilikom šivenja na mašinama, i prilikom upotrebe go-
tovog proizvoda, sintetički konci, koji su prikazani na slici 2, se koriste kod veićine papira,
sa izuzetkom premaznih papira, kod kojih se kvalitetniji povez dobija upotrebom mešanog
konca (Novaković, 2011).
Za potrebe povezivanja knjižnog bloka telefonskog imenika, izabran je sintetički konac
proizvođača Grafoinvest. Sastav konca je 100% poliester.
6
3.1.4. Mterijal za stabilizaciju povežnjaka- krep papir
Krep papir se u procesu završne grafičke obrade koristi kao materijal za pojačanje (stabili-
zaciju) povežnjaka kod proizvoda sa tvrdim koricama. Traka krep papira se lepi na povežnjak
posle operacije šivenja, da ograniči ratsezanje povežnjaka. Prednost krep papira se ogleda u
njegovoj jačini koja je garantovana kontrakcijom krep papira nakon sušenja lepila. Prednost
krep papira se ogleda u fleksibilnosti povežnjaka knjižnog bloka, i dužem korišćenju proiz-
voda (India Mart, 2017).
Izabrani krep papir je proizvođača Schmedt, širine 1030 mm, koji je dostupan u rolnama
dužine 50m (Schmedt, 2017).
3.1.4. Lepila
U završnoj grafičkoj obradi najčešće se koriste termolepila, disperziona lepila i poliuretanska
lepila.
Termolepila (etilen vinil acetat) se dugo koriste za spajanje u manjim, komercijalnim knjig-
oveznicama. Nisu skupa i mogu se ostaviti u mašini i ponovo zagrevati bilo kada, što ih čini
prvim izborom za skoro sve poslove povezivanja manjih formata u mašinama koje imaju
manje od šest džepova. Glavna limitacija ove vrste lepila je njihova nesposobnost da spoje
neke digitalno štampane ili premazne papire pouzdano. Zbog velike brzine procesa spajanja
(pet do osam sekundi), termolepilu je teško da penetrira u vlakna papira zbog tonera ili
premaza, koji predstavljaju barijeru.
PUR lepilo je se sve češće primenjuje u spajanju premaznih materijala i materijala koji su
štampani digitalnom tehnikom. PUR lepila se razlikuju od termolepila po tome što se ne
apliciraju na povežnjak preko valjka, nego kroz glavu samog aplikatora, koji omogućava
da lepilo uđe unutar knjižnog bloka (pod pritiskom pumpe), stvarajući mnogo jaču vezu.
To takođe sprečava isparavanje i prerano gubljenje vlažnosti iz PUR lepila, jer se ne izlaže
vazduhu. PUR lepila zahtevaju 24 časa da se potpuno osuše.
Disperziono lepilo (polivinil acetat) je lepilo koji se aplicira kao hladna i tečna smeša, a po iz-
gledu i viskozitetu sličan je običnom belom lepilu. Kako je disperziono lepilo hladno, zahteva
mnogo duže vreme sušenja, što mu omogućava da se absorbuje u vlakna papira, što olakšava
povezivanje (Graphic arts, 2017).
U procesu završne grafičke obrade telefonskog imenika, koristie se disperziono lepilo pri-
likom
• lepljenja predlista na knjižni blok,
• lepljenja trake krep papira u predelu povežnjaka
• sastavljanja tvrdih korica i
• spajanje knjižnog bloka i korica preko predlista.
Izabrano disperziono lepilo je Ful-Dri WB1817 proizvođača H. B. Fuller (H. B. Fuller, 2017).
7
3.2. Materijali potrebni za izradu korica
3.2.1. Materijal za prireze- siva lepenka
Hromo karton je uglavnom beli karton debljine od 0,5 do 0,6mm. Može da ima gramature
od 230 do 450 g/m2. Dobija se od sortiranog belog recikliranog papira, mešanog recikliranog
papira, i može da ima nekoliko premaznih slojeva. Veoma je fleksibilan i lak za obradu. (Kar-
timpex, 2017).
Izabran je hromo karton GD3 proizvođača Velpapir, koji se može poručiti u formatu
707 x1000 mm (Velpapir, 2017).
8
3.2.3. Presvlačni materijal- sintetički (PU)
Presvlačni materijali mogu biti različitog kvaliteta. Kada se koriste u dekorativne svrhe,
odštampane su i prošle su završnu grafičku obradu pre nego što se završi proizvod. Proizvod
se može ulepšati jednodelnom ili višedelnom presvlakom, presvlačenjem preko cele površine
ili delimično, plastificiranjem folijama i utiskivanjem folija.
Konvencionalni presvlačni materijali mogu biti od životinjske kože (koža, pergament), tka-
nine (platno za knjigu), papira - prirodni papiri različitih sastava, i premazni papiri (PVC ili
polipropilen se često koriste), i od vunenih vlakana - vuna se može oplemeniti kao tkanina.
Presvlačni materijal je element dizajna korica koji je trajan deo grafičkog proizvoda. On je
spojen sa knjižnim blokom, za razliku od ambalaže za transport koja proizvod štiti samo u
toku transporta. Namene presvlačnog materijala su zaštita knjižnog bloka bez uticaja na nje-
govo korišćenjei opis sadržaja. Takođe služi i kao reklamni medij za knjigu ili drugi proizvod
(Kipphan, 2001).
Odabrani materijal za presvlačenje korica je sintetičko PU platno proizvođača Manifattura
del Seveso, Agenda Espirit, koje je dostupno u rolnama širine 1400 mm i dužine 100 m (Point
Scandinavia, 2017).
9
4. FAZE ZAVRŠNE GRAFIČKE OBRADE TELEFONSKOG IMENIKA
Faze završne grafičke obrade telefonskog imenika su:
• poravnanje naslage
• rezanje
• savijanje
• sakupljanje
• šivenje
• lepljenje
• presovanje
• ukrašavanje korica
4.2. Rezanje
U završnoj grafičkoj obradi, rezanje je mehaničko odvajanje materijala pod uticajem pritiska,
gde je uglavnom na snazi sila oštrice. Naslage papira i kartona se uglavnom režu kružnim i
cilindričnim noževima. Sa druge strane, za rezanje naslaga i blokova uglavnom su u primeni
ravni noževi (Kipphan, 2001).
Obrezivanje sa tri strane se vrši posle šivenja, gde se neobrezan format dovodi do konačnog,
obrezanog formata proizvoda. Na slici 3 je skicirano obrezivanje, gde se od neobrezanog for-
mata (161x168mm) odreže po 3mm sa tri strane, dok leđa ostaju neobrezana zbog toga što su
sa te strane listovi spojeni u knjižni blok procesom šivenja knjižnog bloka.
10
Slika 3. Obrezivanje knjižnog bloka sa
3 strane
4.3. Savijanje
Savijanje je prevoj tabaka po oštroj ivici pod pritiskom na pripremljenu ili nepripremljenu
tačku prevoja duž ravne linije, prema određenim dimenzijama. Materijali (poluproizvodi)koji
treba da se saviju su knjigovezački tabaci. Termin knjigovezački tabak je odabran za tabak koji
ravno leži i na kojem treba da se izvrši operacija savijanja.
Savijanje tabaka može biti paralelno i unakrsno, obavlja se u mašinama za savijanje a proiz-
vod savijanja je savijen tabak (Kipphan, 2001).
Proizvod će se saviti unakrsnim savijanjem, sa tri prevoja. Šema montažnog tabaka knižnog
bloka, za naš proizvod, sa oznakama prevoja prikazana je na slici 4. Šema savijanja predlista
izgleda isto kao i kod knjižnog bloka.
11
4.4. Sakupljanje
Sakupljanje je proizvodnja specifične sekvence savijenih tabaka u jedan zajednički blok.
U konvencionalnoj završnoj grafičkoj obradi obično se koriste savijeni individualni taba-
cineobrezanog formata. U principu, moguće je sakupljati i nesavijene štampane tabake ili
knjigovezačke tabake i da se posle toga obavi savijanje (Kipphan, 2001).
Pre sakupljanja sve signature krajnjeg proizvoda, proizvedene nezavisno jedna od druge,
moraju biti dostupne u isto vreme. Svaka signatura je privremeno odložena u svoju jedinicu
za odlaganje (Kipphan, 2001).
Postoje 2 osnovna principa sakupljanja tabaka u blok (Kipphan, 2001).:
• sakupljanje tabak na tabak (slika 5),
• sakupljanje tabak u tabak (slika 6).
1. tabak
1. tabak
2. tabak
3. tabak 2. tabak
3. tabak
Savijeni tabaci knjižnog bloka telefonskog imenika će biti sakupljeni principom tabak na
tabak.
4.5. Lepljenje
U procesu izrade proizvoda lepljenje se obavlja nekoliko puta:
• premazivanje povežnjaka lepilom, nalepljivanje trake krep papira,
• lepljenje ukrasne trake,
• nalepljivanje predlista na knjižni blok
• lepljenje korica i presvlačnog materijala- sastavljanje korica,
• spajanje knjižnog bloka sa koricama preko predlista.
Prilikom nalepljivanja predlista na knjižni blok, ne premazuje se cela njegova površina, već
predeo od 1mm od prevoja, na onoj polovini predlista koja se spaja sa knjžnim blokom.
Prilikom sastavljanja korica lepiće se prirezi, leđni uložak, sunđer i presvlačni materijal, kako
bi se dobila celina. Za ovaj proces potrebna je velika preciznost u pozicioniranju elemenata na
presvlačni materijal.
Prilikom spajanja knjižnog bloka sa koricama, slobodna polovina predlista se premazuje lepi-
lom i zatim spaja sa koricama.
12
4.6. Šivenje
Šivenje koncem je proces povezivanja knjižnog bloka kod koga se veza između tabaka
ostvaruje pomou tekstilnog konca. Šivena veza se pojačava lepljenjem (premazivanjem
povežnjaka lepilom) i nalepljivanjem materijala za stabilizaciju povežnjaka.
Šivenje koncem se može obavljati ručno ili mašinski, u zavisnosti od potrebnog tiraža (Kip-
phan, 2001).
Šivenje proizvoda (telefonski imenik) će se vršiti mašinski.
Mašinsko šivenje se može vršiti kroz prevoj knjižnog bloka, pored prevoja i kao šivenje
pojedinačnih tabaka kroz prevoj (Kipphan, 2001).
Utiskivanje bez folije je najstariji postupak ukrašavanja korica, kod kojeg se utiskivanje vrši
zagrevanjem metalne forme i utiskivanjem na korice, pri čemu se dobije glatka, uniformisana
i jednostrano deformisana površina. Dubina utiskivanje iznosi od 0,18 do 0,25 mm, a pri-
menjeni pritisak je od 39,2 do 63,7 mPa (Novaković, 2011).
13
5. ALGORITAM
KNJIŽNI BLOK KORICE
Ulaz materijala
Ulaz materijala Ulaz materijala Ulaz materijala Ulaz materijala
- otiranje boje sa tabaka presvlačni materijal odstupanje od odstupanje od odstupanje od odstupanje od
lepenka hromo karton potrebnih dimenzija
sunđer potrebnih dimenzija
- poravnavanje tabaka vraćanje materijala potrebnih dimenzija vraćanje materijala potrebnih dimenzija vraćanje materijala vraćanje materijala
- dovoljan broj tabaka u skladište u skladište u skladište u skladište
- odvojenost ispravnih tabaka
od makulature
- označen tehnički ugao
otpad
neispravno savijanje zbog
neispravnih dimenzija
prilikom programiranja
neispravan redosled
stranica,
obrnuta strana
otpad
-neodgovarajuća
debljina knjižnog
bloka
otpad
pogrešne dimenzije/
raspored
otpad
-curenje lepila
-prodiranje lepila
u knjižni blok
-nedovoljna
čvrstoća lepljene veze
otpad
utiskivanje nije dobro urađeno
-dimenzije veće od
zahtevanih
otpad
-dimenzije manje od
zahtevanih
otpad
-prevelik nanos lepila
-neispravno pozicionirani elementi
otpad
curenje lepila,
previše/premalo
lepila
14
6. ALATI I PRIBORI POTREBNI ZA REALIZACIJU ZAVRŠNE
GRAFIČKE OBRADE MONOGRAFIJE
15
6.2. Mašina za rezanje naslage - Polar N 137
Polar high-speed cutter N 137 (slika 8.) podiže rezanje naslaga formata srednje veličine na
novi nivo. Formati do 1370mm po dijagonali mogu lagodno da se seku u ovoj mašini. Format
mašine je 750x1050mm. Dubina ulaganja je 1450mm (Polar Mohr, 2015).
16
6.3. Mašina za savijanje - Horizon AFC-746F
17
6.4. Mašina za sakupljanje - Muller Martini 1571
Muller Martini 1571 obezbeđuje kvalitetno sakupljanje tabaka u knjižne blokove, koji
se zatim lepe ili šiju koncem. Radi na principu horizontalnog sakupljanja i poseduje
veoma dobre osobine. Mašina za sakupljanje (Slika 10.) radi sa brzinama od 6000 ciklusa
po satu, sa različitim vrstama i kvalitetima papira i sa tabacima od malih formata do
450mm dužine leđa knjižnog bloka. Pomoću podesivog dela za ulaganje, ono može da se
obavlja sa obe strane mašine. Visoka produktivnost sakupljanja je još jedna bitna odlika
ove mašine. Poseduje poseban sistem za razdvajanje tabaka, kao i mogućnost ubrzavanja
tabak tokom prolaska kroz mašinu. Sistem kontrole podrazumeva automatsku detekciju
greške kod tabaka (ASIR), kao i merenje debljine tabaka (ASAC) (Muller Martini, 2015).
Tehničke karakteristike mašine date su u tabeli 4.
PARAMETAR VREDNOST
Brzina mašine: 6000 ciklusa / h
Broj stanica: 28
Broj stanica po elementu: 2
Minimalna veličina papira za sakupljanje: 120x100 mm
Maksimalna veličina papira za sakupljanje: 450x320 mm
18
6.5. Mašina za presovanje - Muller Martini RPM/GPM
Muller Martini Roller/Full-surface Pressing Machine (Slika 11.) je kombinovana mašina
za presovanje povežnjaka i cele površine knjižnog bloka. Sastoji se iz dva dela, prvi deo
služi za presovanje povežnjaka kako bi se minimalizovalo zadebljanje usled savijanja ili
šivenja. Drugi deo stiska kompletnu površinu knjižnog bloka sa silom do 30 tona, time
se izbacuje sav vazduh između listova i dobija se kompletno uniformna debljina (Muller
Martini, 2015).
19
6.6. Mašina za bešavni povez - Muller Martini Alegro A7 Perfect Binder
Alegro A7 je efikasna, visokoproduktivna mašina za bešavni povez proizvođača Muller Marti-
ni. Alegro A7 mašina je kompatibilna sa visokim standardima ofset i digitalne tehnike štampe
zbog inovativne Motion Control tehnologije. Ovo je visoko fleksibilan koncept mašine, kao i
veoma dobro rešenje dizajna za veoma precizna podešavanja (Muller Martini, 2015).
Tehničke karakteristike mašine date su u tabeli 5, a izgled mašine se vidi na slici 12.
PARAMETAR VREDNOST
Brzina mašine: 7000 ciklusa / h
Broj stega: 19, 25
Minimalna veličina proizvoda 100x100 mm
Maksimalna veličina proizvoda 480x320 mm
Debljina 1mm (min)-65mm (max)
20
6.7. Mašina za rezanje lepenke - FUDA FD-KL1300
Mašina za rezanje lepenke FD-KL1300 proizvođača FUDA sa automatskim ulaganjem može
da reže lepenke do debljine 3mm, a širine od 60 do 1200mm i ima 8 kružnih noževa.(KPT,
2015).
Izgled mašine FD-KL1300 se vidi na slici 13.
21
6.8. Mašina za izradu korica - Tecnograf Cube
Tecnograf Cube (slika 14.) je izuzetno raznovrsna mašina što se tiče formata sa kojima
radi. Koristi se za izrađivanje tvrdih korica. Radi sa koricama za formate od 115x160mm
do 405x680mm i debljinama leđnog uloška 1-3mm. Može da pravi jednodelne, trodelne i
petodelne korice i to brzinom od 900 korica/h. U sklopu mašine postoje noževi za sečenje
leđnog uloška i dodatni valjci na samom kraju procesa koji okrugljuju leđni uložak
(Tecnograf net, 2015).
22
6.9. Mašina za plastifikaciju - Foliant Gulliver C 520A
Foliant Gulliver C 520 A (slika 15.) je potpuno automatska industrijska mašina za plastifikac-
iju, opremljena sa pneumatskim sistemom pritiska valjaka za plastifikaciju. Mašina je diza-
jnirana da može da radi sa formatima do 520mm i predstvlja odličan izbor za profesionalnu
jednostranu plastifikaciju, u manjim i srednjim štamparijama. Maksimalna brzina je 15m/
min (Foliant, 2015).
23
6.10. Mašina za lepljenje - Muller Martini Collibri
Mašina za lepljenje šivenih knjižnih blokova Muller Martini Colibri (slika 16) predstavlja
najbolji izbor kod završne grafičke obrade raznovrsnih šivenih prizvoda. Pomoć
mlaznica može da nanosi hladne i termalne lepkove u jednom ili dva premaza. Radi sa
knjižnim blokovima debljine od 3 do 80mm i visine 140-510mm. U sebi sadrži jedinicu
koja lepi predliste za knjižni blok. Mogu se koristiti čak i znatno čvršći i deblji papiri za
predlist od knjižnog bloka zbog konstrukcije mašine (Muller Martini, 2015).
6.11. Mašina za sušenje - Muller Martini TPM Spine Drying and Pressing
Ova mašina se nadovezuje na mašinu za lepljenje Colibri, i radi 4200 ciklusa na sat. Knjižni
blok je brzo i dosledno osušen u jedinici za sušenje dugačkoj 4m. Postavljanje formata je au-
tomatsko, nakon što se podesi format na mašini za lepljenje Colibri (Muller Martini, 2015).
24
7. PRORAČUN POTREBNIH GRAFIČKIH MATERIJALA
458x648 458x648
161x168 168x161
2 x 3 =6 2 x 4= 8 listova na 1 tabaku, 16 strana
Predlist:
Format: 336x161 mm
458x648
336x161
1 x 4 =4 predlista stanu na 1 tabak, za jedan proizvod potrebna su 2 predlista, pa je broj
tabaka za predlist: 15000x1,03x2/4=7725 tabaka
Predlist i knjižni blok su od istog papira, pa je ukupan broj tabaka bezdrvnog ofset papira:
127463+7725=135188
25
707x1000
10,7x158,5
66 x 6 =396
15000x1,03/396=39,01, dakle 40 tabaka hromo kartona je potrebno.
Presvlačni materijal:
Format rolne: 1,4x50 m
Format presvlačnog materijala:
Visina: 159+2x1,6+2x15=192,2 mm
Širina: 2x161,1+2x1,6+5,9+10,7+2x0,6+2x15=373,2 mm
1400x50000 50000x1400
192,2x373,2 192,2x373,2
7 x 133 =931 3 x 260 =780
931 presvlačni materijal staje u jednu rolnu kada je dužina rolne paralelna sa širinom
presvlačnog materijala.
15000x1,05x0,3732m/931=6,3, dakle 7 rolni Presvlačnog PU materijala.
Ukrasna traka:
Količina ukrasne trake (m)= 0,0107x2x15000x1,03=330,63 m
10000x1030
17,5 x 171
6 x 5714 =34284, odabrano rešenje, staje više komada u jednu rolnu.
15000x1,03x0,0175/34284=0,078 , dakle jedna rolna krep papira.
Lepilo:
površina presvlačnog materijala koja će se premazivati lepilom:0,0717m2
površina predlista:2x0,161x0,168=0,054m2
15000x1,03x0,1257/350=5,54 kg
Konac:
(132/2+1)x1,5x0,161x15000x1,05=254842,875 m konca
Sunđer:
Format prireza od sundjera (od formata prireza lepenke se sa svake strane oduzme po 1mm):
157x159,1 mm
26
700x1000
157x159,1
4 x 6 =24 prireza stane na jedan tabak, a 24/2=12 kompleta staje na jedan tabak.
15000x1,03/12=1287,5, dakle 1288 tabaka sunđera je potrebno.
27
8. ZAKLJUČAK
28
LITERATURA