Uvod

 Voda je prirodni fenomen i ogroman dio planeta Zemlje. Ona

je najzastupljenija tvar u građi svih živih bića, tako i čovjeka, pa
se sa pravom može tvrditi da je voda život. Ovo plavo zlato bilo
je izvor života na Zemji i još uvijek je osnova našeg postojanja
danas. A tako će i ostati u budućnosti. Ne postoji ništa što je
može zamijeniti. Ona je transportni medij, sredstvo za
proizvoodnju energije, roba, lijek, ali je istovremeno i granica
između država, religija i kultura
 Voda je nezaobilazan element svakidašnjeg života i nužan uvjet
za opstanak naše rase
 Zemlju često nazivamo plavim planetom jer je više od 70%
njezine površine pokriveno vodom. Međutim, najveći dio vode
- više od 97% je slana voda mora i oceana, a manje od 3%
otpada na slatku vodu. Najviše slatke vode "okovano" je u
ledenjacima, a manjim dijelom teče u rijekama, potocima,
nalazi se u jezerima ili pod zemljom
 Zbog goleme potrošnje i sve većih onečišćenja, zdrave, čiste
vode sve je manje te je zato neki već nazvaju plavim zlatom
 Ukupni volumen vode na Zemlji je oko 1,4 milijarde km3.
Zalihe slatkih voda čini oko 2,5% ukupnog volumena vode
na Zemlji
 Od ovih zaliha slatkih voda oko 70% je u obliku leda i
snježnog pokrivača u planinskim regijama te regijama
Arktika i Antarktika
 Oko 30% svjetskih slatkih voda pohranjeno je ispod zemlje
u obliku podzemnih voda, plitkih i dubokih podzemnih
voda do 2000 metara, vlažnosti tla, močvarnih voda i
permafrosta. To čini oko 97% ukupnih slatkih voda
potencijalno dostupnih za uporabu
 Slatkovodna jezera i rijeke sadrže oko 0,3% svjetskih zaliha
slatkih voda
 Zemljina atmosfera sadrži oko 13 000 km3 slatkih voda.
 Sveukupna zaliha upotrebljivih slatkih voda za ekosistem i ljude
je 1% svih zaliha slatkih voda na svijetu
 Ljudi konzumiraju prirodne resurse prebrzim, neodrživim
tempom. Bilo bi potrebno oko tri i pol planeta Zemlje kako bi
se održala globalna populacija koja bi živjela trenutačnim
načinom života jednog prosječnog Europljanina ili Amerikanca
 Nestašica vode već utječe na gotovo svaki kontinent i na 40%
ljudi na Zemlji. Do 2025. godine, 1,8 milijardi ljudi će živjeti u
državama ili regijama s nestašicom vode, i 2/3 populacije
moglo bi živjeti u uvjetima povremene oskudice vode
Prema podacima OUN-a
 1,5 milijarda ljudi nema čistu vodu za piće
 U slijedećih 25 godina taj će se broj popeti na oko 5,4
milijarde
 80% oboljenja u zemljama trećeg svijeta prouzročeno je
uzimanjem onečišćene vode
 Oko 4 000 000 ljudi umre godišnje zbog korištenja prljave
vode
http://www.youtube.com/watch?v=BCHhwxvQqxg&feature
=player_detailpage
Tko to muti vodu?
 Štetne tvari iz industrije
 Nepročišćene otpadne vode iz kućanstava
 Prekomjerno korištenje otrova i gnojiva u poljoprivredi
 Betoniranje i asfaltiranje krajolika zbog izgradnje putova i cesta
 Sječa šuma
 Kisele kiše
 Nemar, nepotrebni gubici u vodooskrbnom sustavu RH
 Sve ljudske aktivnosti utječu na ekosustave voda i mogu
ugroziti slatkovodne izvore tj. količinu i kakvoću pitke
vode. Tako danas mnogi krajevi u Europi nemaju vode za
piće iako vode imaju u izobilju
 Učinci onečišćenja voda su dalekosežni i utječu ne samo
na okoliš, nego i na ljudska bića i životinje. Zagađenje
voda utječe na naše oceane, jezera, rijeke i pitku vodu, što
postaje rašireno i globalno pitanje najviše zbog brojnih
bolesti, zdravstvenih problema, pa čak i smrtnih slučajeva
koji dolaze od onečišćenja voda. Voda se smatra
zagađenom kada su otkriveni uzročnici zbog kojih je došlo
do kontaminacije
 Kad govorimo o onečišćenju voda možemo krenuti od
njihovih uzročnika. Poljoprivrednici npr. često koriste
kemikalije kako bi zaštitili svoje usjeve od oštećenja,
odnosno bolesti. Oni također mogu koristiti kemikalije
kako bi se poboljšao rast njihovih usjeva. Bilo kako bilo,
ove kemikalije utječu u podzemne vode te na taj način
mogu pobjeći u jezera, potoke ili rijeke, što uzrokuje
zagađenje vode. Poljoprivredno zemljište koje se
navodnjava i liječi s kemikalijama u obliku gnojiva ili
pesticida je glavni suradnik na onečišćenja voda.
Trovanje pesticidima
Onečišćenja
 S razvojem industrije i tehnologije, znanstvenici su u
mogućnosti otkrivati sve više i više različitih kemijskih
tvari u vodotocima kao što su npr. razni lijekovi,
kozmetički proizvodi, boje, deterdženti, ulja …
 Možemo slobodno reći da su rijeke, jezera i potoci u
današnje vrijeme postali „kokteli“ različitih kemijskih
tvari.
 Tako je, na primjer, poznat tzv. ksenoestrogeni učinak nekih
kemijskih tvari (pesticida, lijekova, deterdženata …) iz vode na
živi svijet. Često se nazivaju i „okolišnim hormonima“, a na
organizme u vodi djeluju tako da mijenjaju njihove životne
cikluse, posebno cikluse razmnožavanja. Ksenoestrogeni često
izazivaju i različite deformacije životinja
 Pesticidi su problem i zato što, osim površinskih voda,
ispiranjem prodiru i zagađuju podzemne vode. Oni se najčešće
raspršuju u atmosferi prskanjem usjeva, a potom se vraćaju u
tlo i natapaju ga kao sastavni dio padalina
 Zakiseljavanje voda može dovesti do uginuća pojedinih
organizama i prekomjernog razmnožavanja drugih organizama,
što dovodi do neravnoteže u ekosustavu
 Jedan oblik kemijskog zagađenja je i zakiseljavanje
vodotoka (kao posljedica kiselih kiša i efekta staklenika
 Osim ovih različitih kemijskih oblika zagađenja, čovjek
opterećuje vodotoke i raznim fizikalnim zagađenjem (npr.
radioaktivnim tvarima i ispuštanjem zagrijane vode iz
rashladnih pogona industrije) i biološkim zagađenjem
(unošenjem stranih vrsta biljaka i životinja u vodotoke),
što također mijenja i narušava normalno funkcioniranje
ekosustava
Kisele kiše
Industrija
 Industrijski procesi kao jedni od glavnih uzročnika zagađenja,
mogu proizvesti otrovni otpad koji se filtrira u vodu, te postaje
opasan za morski svijet, kao i za čovjeka jer postojanje teških
metala u vodi povezuje se s urođenim manama, karcinomom
te s plodnošću i razvojnim problemima u djece.
 Industrijske nesreće do kojih nažalost dolazi sve češće mogu
ubiti morski život u kratkom vremenskom razdoblju. Čak i
potonuli brodovi mogu doprinjeti onečišćenju voda. Kad se
brod počne korozivno raspadati tijekom vremena, počinje
ispuštati kemikalije bilo u ocean ili slatkovodno jezero, čime je
opet morski život pogođen, što znači da ljudi kad jedu ribe ili
školjke iz kontaminiranih voda direktno dolaze u opasnost.
 Izlijevanje nafte iz tankera ili nesreće na naftnim bušotinama
su najgori izvori onečišćenja naftom u svjetskim morima i
oceanima
 Za prirodu katastrofalan posljednji takav primjer koji pamtimo
dogodio se na naftnoj platformi Deepwater Horizon 2010.
godine. Procjenjuje se da se godišnje 2,3 milijuna tona nafte
izlije u more
 Nafta iscrpljuje kisik iz mora i na taj način uništava biljni i
životinjski svijet u njemu. Mnoge ptice i morski organizmi
ostaju zarobljeni u naftnim nakupinama na obalama, a potom
ugibaju zbog nemogućnosti disanja ili trovanja naftom.
 Uklanjanje naftnih mrlja je skupocjeno i dugotrajno i nije u
potpunosti učinkovito, stoga ovakvi incidenti ostavljaju trajne
posljedice na život u moru
Otpadne vode
 Otpadne vode i toksični otpad koji se odlažu u more također
uvelike ugrožavaju morski ekosustav.
 Takve vrste otpada u sebi sadrže mnogo kemikalija i teških
metala koji štetno utječu na organizme u moru.
 Ispiranjem tla putem kiša mnogi pesticidi (izrazito štetni
umjetni spojevi koji služe za uništavanje raznih štetnika u
poljoprivredi) rijekama dospijevaju u more
 Otpadne vode i nusprodukti u različitim industrijskim
pogonima također završavaju u moru
 Sva navedena zagađivala su spojevi koji se prirodnim putem
jako teško uklanjaju iz okoliša, a često se samo nakupljaju u
njemu.
 U hranidbenom lancu životinja pojede hranu koja u sebi sadrži
toksične spojeve, tu životinju pojede druga, veća životinja, a
nju pojede još veća životinja, npr. riba koju ćeš ti danas pojesti
za večeru.
 Na taj način preko hranidbenog lanca štetne tvari dospiju u
čovjekov organizam s obzirom da je riba sastavni dio hrane
koju jedemo. Te štetne tvari su opasne za ljudsko zdravlje i
mogu izazvati razne bolesti poput tumora i oboljenja živčanog
sustava.
 Plastični otpad je također opasna vrsta otpada koji uvelike
pogađa more i oceane.
 Trenutačno u moru pluta 100 milijuna tona raznoraznog
otpada sastavljenog uglavnom od plastičnih dijelova i vrećica.
Taj otpad u more dospijeva bacanjem s brodova ili obale,
dopuhivanjem vjetrom s kopna i putem morskih struja.
 Moramo biti svjesni da je vrijeme razgradnje plastičnog otpada
veoma dugo, takav otpad trajno ostaje u moru i na morskom
dnu. Vrijeme razgradnje plastične vrećice je 450-1000 godina,
filter cigarete 1-2 godine, limenke 10-100 godina, sintetičke
odjeće 1000 godina, a papirnatog rupčića 3 mjeseca.
 Po količini plastičnog otpada Jadransko more jedno je od
najzagađenijih u Europi!
 U Jadranu svaka treća morska kornjača, glavata želva, u
svojim crijevima ima plastično smeće. Mnoge od njih zbog
posljedica konzumiranja plastičnog otpada na kraju i
ugibaju
 Postoji još jedna vrsta otpada koja se odlaže u more, to je
radioaktivni otpad. Ova vrsta otpada je vrlo opasna jer širi
radioaktivno zračenje.
 Spremnici u kojima je radioaktivni otpad pohranjen mogu
korodirati i on tada može početi istjecati van iz spremnika u
okoliš. Na taj način uzrokuje deformacije i genetske promjene
u organizmima koje mogu biti kobne, pa čak i uzrokovati
nestanak nekih vrsta koje žive u moru.
 Tako, na primjer, u Rusiji postoji 25 tisuća lokacija pod vodom
na kojima se nalazi odbačeni radioaktivni otpad. Takva mjesta
postoje još i u Baltičkom, Barentsovom, Bijelom i Crnom moru,
te još u Ohotskom i Japanskom moru. Ni Jadransko more nije
iznimka, pa tako na području Jabučke kotline postoje
odlagališta opasnog i radioaktivnog materijala.
Jesi li ikad razmišljala/o o tome kamo ide voda nakon što
pustiš vodu u toaletu?
 Sva ta voda iz naših toaleta i kupaonica završava u našim
rijekama i upravo su organske tvari i mikroorganizmi koji
potječu iz ljudskih izlučevina (izmeta, mokraće…) glavni
uzrok zagađenja rijeka.Te organske tvari ispuštene u
velikim količinama nadmašuju sposobnost
„samopročišćavanja“ rijeka te zasićuju vodu i
onemogućavaju normalno djelovanje ekosustava
Posljedice onečišćenja
 Učinci onečišćenja voda su dalekosežni i utječu ne samo
na okoliš.
 http://www.youtube.com/watch?v=lgLIMaZAJj0
WHO podaci(2008.)
 Milijarde ljudi uskraćeno je za osnovne sanitarne jedinice
 Od bolesti zagađene vode umre 4000 ljudi dnevno
 Zagađene vode uzroci su-tifusne groznice, kolere,
salomonele, dizenterije, kuge, tifusa i trahoma...
Otok smeća
 Kao posljedica zagađenaj vode nastao je i „Otok smeća“. Neželjeni
'otok' nalazi se na oko 500 nautičkih milja od obale Kalifornije, a
proteže se sve do Japana, preko sjevernog Pacifika i Havaja. Nazivaju
ga i 'plastičnom juhom'
 Američki oceanograf Charles Moore sasvim je slučajno otkrio 'otok
smeća' 1997. godine
 Plastični škart u svjetskim oceanima godišnje ubija na tisuće ptica i
100.000 morskih sisavaca.
 U najmanju ruku zabrinjavajuća pojava velika je kao savezna država
Texas, te nije vidljiva 'satelitskom oku' jer se većinom nalazi ispod
površine vode. Samo mali dijelovi izviruju na površinu, a oni su teško
uočljivi. Sastoji se od koncentrirane plastične mase, kemijskog taloga
i ostalih otpadaka koje su na hrpu nanijele jake struje Sjevernog
pacifičkog vrtloga
Koliko vode treba čovjeku?
 Kad vode imamo uvijek i u izobilju, ne razmišljamo o njezinoj
vrijednosti i važnosti. Voda za većinu ljudi jednostavno izvire iz -
slavine. Rijetko razmišljamo o putu koji je voda iz zraka i tla morala
prijeći do nas. A još manje o tome kamo odlazi nakon što nestane u
odvodnoj cijevi.
Dnevna potrošnja iznosi oko 140 litara po osobi:
 za piće i kuhanje potroši se 3-6l
 pranje posuđa 4-7l
 čišćenje u stanu 5-10l
 pranje rublja 20-40l
 kupanje i tuširanje 20-40l
 tjelesna higijena bez kupanja 10-15l
 ispiranje WC-a 20-40l
 Vidimo da se vrlo mala količina vode potroši za piće i
pripremanje obroka, samo 3-6 litara. Svu ostalu vodu koristimo
za higijenu tijela, odjeće, prostorija. Samo za ispiranje WC-a, u
kanalizaciju otiđe skoro 1/3 sve dnevne potrošnje vode.
 Industrijska proizvodnja dobara i moderna poljoprivreda troše
goleme količine vode: npr., za proizvodnju jednog tetrapaka
potroši se oko 5l vode, svaka plastična vrećica košta 10-20l,
svaka limenka 40l vode. Kilogram novog papira proguta oko
100l vode , dok se za proizvodnju jednog kilograma
recikliranog papira potroši 10l.
 Univerzalna primjenjivost vode s jedne strane i neodgovorno
ophođenje tim dobrom s druge, dovode do neprestanog
smanjivanja zaliha čiste vode.
Moj doprinos štednji vode
 Najvše vode u kućanstvu potroši se na održavanje higijene
tijela i na ispiranje WC-a
 Velika potrošnja vode nije znak neke posebne urednosti
nego lakomislenog odnosa prema tom dobru
 Neispravne slavine nepotrebno rasipaju vodu i troše
novac: samo jedna kap vode u sekundi iz neispravne
slavine godišnje naraste na slap od 6200 litara. Ako voda
iz vodokotlića curi u tankom mlazu, u sat vremena iscure i
do 4 l, u jednom danu 88 litara. Štedjeti vodu znači
štedjeti novac i štititi okoliš!
Što mogu učiniti?
 Za kupanje u kadi potroši se 3-4 puta više vode nego za
tuširanje. Vodu štedimo ako se tuširamo
 Ako se poslužimo čašom, umjesto da ostavimo da voda curi
dok peremo zube, zube možemo kvalitetno oprati i s 2 dl vode
 Na tržištu postoje jednostavni uređaji pomoću kojih se regulira
količina vode za ispiranje WC-a. Ugradnjom u vodokotlić, pri
svakom ispiranju WC školjke uštedi se do 5 litara vode.
Zaključak
 Svi znamo kako je voda kljucna za zivot svih organizama na
zemlji stoga cemo za kraj jos jednom ponoviti najvaznije
znacajke vode.
 Poboljsava nase zdravlje
 Donosi hranu i kisik u stanice a oslobada se stetnih tvari
 Hladi, ali i stiti od hladnoce nase tijelo
 Dio je nase krvi, znoja, sline
 Sastavni je dio većine stanica u nasemu tjelu
 VODA JE DRAGOCJENI RESURS!
 'Princip svih stvari je voda, sve dolazi iz vode i sve se pretvara u
vodu.‘ (Thales)
Izradili
 Karla Cerovac
 Katarina Franković
 Darijan Gregov
 Arlinda Hasani
 Ana Juričić
 Luka Pavlinović
 Meri Udovičić
 Nina Uljanić
 Romina Vale

3.o
HVALA NA PAŽNJI! 