Me a: ‘is EUGEN d@ALBERT (1864—1932) bio je poznati wadki pifamist { komporitor, francuskog portjckia. Plese | be ; : | i »U dolinix, dao je i osje¢ajnu muziku u u njoj se obraduje biblijsk koja je udata za ruynog muza — dobrote, da je neobitno lijep. Kad sazna istinu, Zrtvuje iz ljuba u sunce, kako voljenom muzu | vidjela njegovu rumo thar—_—_—_—-— BERT ete a RAE bariton id ati possedntle romMAso” i ee bas 16° reyolka 4 sebastianoved MARTA, djeve: pRee mezzo-sopran Clee stugbi kod Sebastiand « = PEPA; Bes, ANTONIA, ” aaron ALIA, ” ee ron ae seosko sane : S H Bt 2s aartion yO, sluga . On parte Sebastianove stada - — ) n0OT NANDO, njegov drug ‘ seljaci # seljakinse, zupnik. ava U Spaniji, oko g- 1900. na planin- iq se odigt ‘ ine mp aia Pirineja i podno njih u dolini Katalonije. s Komentar »U_ dolini« ostaje svakom slugaocu p’Albertova opera : sjecanju Po svom veoma pijevnom »motivu pla- uze U inet najdude o orye javija u predigtt, prologu i finalu djela. i simbolizira slobodu planinskih tackoj divljini. Izrazito natura- odraz naturalizma wu operi) o pas- Su Sebastianu obasize i nekoliko taéaka, medu kojima je najpoznatija jednostavnosti potresna priga pastira o zlatnik zadavivsi rukama vuka. eh 4829 . - . To je raspjevani motiv vidika i Zivota u planinskom predjelu, visoko pastira Pedra. Mladi i snazni lini, i nikada nije vidio fandu, da mu je u snu e kolibe uspinje se nje- t ji seoskog starjeSine koju je jednom bio na-ane . D' ALBERT eget oe ne svojom Ijubavnicom, a sada Zeli da tae aoe - ea je eae za Pedra. Priprosti Pedro ne Suni teas oe : po srijedi, | misli da se ostvaruje obe- ae re ° ae On se radosno oprasta od svojih pla- . inu, gdje mu je gospodar obecéao sluzbu milinara. t. Gin: Nestrpliive seoske Zene ofekuju u mlinu do- — — nezadovoljne su, jer slug Moruccio cea perariaiog ress ian najnovije dogadaje. No mala ee ovom milinaru Pedru j njegovoj Ze nidbi s Martom. PoSto je Marta uSla u mlin i povukla se @ svoju Komoru, Moruccio uspijeva ispriéati starom Tom- masu razlog Sebastijanovih postupaka: gospodar je pao u dugove i naSao je bogatu vjerenicu, pa svoju dosadasnju Gubavnicu udaje za mladog pastira, da bi pokrio svoj odnos $ Rjom. Tommaso mu ne vjeruje, no dogadaji ubrzo po tyrduju istinitost slugina kazivanja. Sebastijano je poslao Pedra i Martu u crkvu, ali mu u meduvremenu posteni Moruccio pred Tommasom saspe u lice svoje optuzbe i za- tim odlazi u planine. Tommaso bi Zelio sprijetiti svadbu, ali erkvena zvona oglaSavaju da je éin vec izvrSen. Po povratku iz crkve Pedro j Marta ostaju sami. Ona je ne- mo on je gane svojim pri¢anjem i time Sto joj ja zlatnik, Sto ga je dobio kada je zadavio vuka. Bs komori zasjaji éaskom lué: to je znak da je éeka. Marta smiruje Pedrovu podozrivost i uz njega u mlinu; mladi pastir zaspi joj do nogu Ujutro je Pedro odlutio da se vrati u pli teéa da zlo viada starim mlinom. Marta ga | ‘ela i nada se od njega spasu. Selom rugalice 0 novom paru. Marta ispovije ; Tommasu, koji nato odlazi da sj Pedro polazi no Marta ga zadrzava UW ‘rani nozem i tek tada spoznaje sv Ini zajedno odlucuju da odu. Nai trazi od Marte da za niega p seljaci i odvode ga. Tada se \D’ALBERT kh ebastianovu tastu i taj j die asic sve jspricao Si agpio da prim! 708 Sopastiennee zeta Sade Sepasti em dame 2 Peas taje nitko do Marte 1 hote ilom da je zadréi. No» mlin provaljuie Pedro i zadavi S est ie seli acima da je izvrsio veliki pa znanj ada s Martom odlazi stead a uDANIEL FRANCOIS ESPRIT AUBER DANIEL FRANCOIS ESPRIT AUBER (1782—1871) je dan je od najistaknutijih predstavnika francuske rano- romantiéme komiéne opere, pune lake, dopadijive melo- dike, leprSavosti i duha. U svoje vrijeme bio je medutim stekao svoju slavu jednom »velikom operom«, to jest oper nim djelom historijskog sadriaja iznesenog § opseznim scenskim prizorima; bila je to opera »Nijema Porticanka« u_kojoj je bio odrazen nemirni duh revolucionarnih pre viranja uoci Julske revolucije tridesetih godina proslo DIAVOLO Diavolo ou Y'Hotellerie de Terracine) opera u 3 éina.SNS mes ' AUBER] | ——————-——___ PAMELA, njegova Zena. - - - mezzo-sopran MATEO, krémar u Terracint. - bas ZERLINA, njegova Kkéerka . « + sopran LORENZO, dragonski oficir. - . tenor e bas Lee } razbojnici Satine Rimski dragoni, seljaci i seljakinje. Radnja se odigrava u mjestu Terracina u Italiji, go dine 1830. Komentar Operom »Fra Diavolo« (Brat davo) Auber je dao jedan od najljepsih primjera specifitnog Zanra, koji je tridesetih godina proslog stoljeéa vladao pariskim kazalisnim pozorni- cama. Radi se o komadima, u kojima je romantiéna masta napustila mitologiju i narodna vjerovanja, te se zainteresi- rala prije svega za pustolovine u pravom kriminaloskom smislu; takav teatar zauzimao je wu ono vrijeme mjesto da- nasnjeg zabavnog filma, bilo na dramskoj, bilo na opernoj pozornici. A najplodniji i najuspjeSniji dramski autor, za Gijim ée djelom posegnuti i jedan Puccini na kraju stoljeca (»Toscax) bio je tada Eugen Scribe, pisac preko 400 kaza- lisnih djela i opernih libreta, — Avanturizam, humor i do- padljiva melodika imaju u Auberovu »Fra Diavolu« iz- nimno trajnu vrijednost, kao Sto se éeée izvode i uvertire ove i drugih Auberovih opera. Najpopularnija arija »Fra ‘Diavola« pripada djevojei Zerlini: s poletnim uvodnim mo- ona opisuje lik legendarnog razbojnitkog vode, koji te sme i drzovit pojavijuje s puskom u ruct -zaplet s kradom medaljona, noé- se dvoboj, intrigama i zavrsnom vode, — U Hollywoodu ie operi, s ponesto promije- glavno teziste bateno noee ARES Sadrzaj Uvertira Hiaide soon fostionicom u Terracini odmara se éeta Diese 78 1 sgs B a aet araa Be rn ne ilaze putnici, jedan markiz i ean Pe a eo ad upravo opljaékali razbojnici és: ae eng a i par, pels. a Fra Diavola. Dok engleski lord nije prisutan, elegantni mar - rd nije prisutan, elegantni mar- kiz od San Marca vatreno udvara njegovoj Zeni j usput se domogne njegovog dragocjenog medaljona. Lorenzovi dra- goni uspjeli su u meduvremenu ubvatiti napadaée. Vrata- judi lordovoj Zeni oplja¢kani nakit, Lorenzo dobiva visoku nagradu, koju odmah predaje Zerlini: time je omoguéen njihoy brak. Dragoni hitro odlaze ne bi li joS ubvatili i samoga Fra Diavola, koji je dotada uvijek umakao potjeri. 2. ein: U svojoj sobi, koja se nalazi pored sobe en- gleskih gostiju, Zerlina se sprema na potinak. I ne sluti da imade neZeljene goste: u sobi su sakrivena dva razbo}- nika i sam Fra Diavolo, koji je ustvari toboZnji markiz San Marco! Razbojnici, inate dva vesela svata, éekaju da djevojka usne, pa da orobe nju i goste u susjednoj sobi, pritom promatraju krigom kako se Zerlina svlati i pieva pred zrcalom. No u Casu, kad bodez treba da usmrti usnu- Zerlinu, nastaje strka: vratio se Lorenzo, naigao lord — ed njima odjednom stoji elegantni markiz, koji sa- < nike j spaSava situaciju time, Sto iz ubavni sastanak, za koji dolaze u obzir lady. Uvrijedeni lord i Lorenzo iza- -blagdan na Sarenoj livadi pored ka- . Diavolo i njegovi razbojnici krijepe treba da se odigraju dogovoreni dvo- / i Zerlina, Dok nema Fr: rugaju se Zerlini, oponasajuc : -shvaéa odjednom njihov Pomocu njih namami napokepwr ss eee TEN Eo LUDWIG van BEETHOVEN (1770—1827) najveci je predstavnik tako zvane klasiéne epohe u muzici, kompozi- tor éuvenih devet simfonija (od kojih su najsnaznije Treca — »Eroica«, Peta — »Simfonija sudbine<, Sesta — »Pa- storalna« i veliéanstvena Deveta simfonija sa solistima i zborom). Beethoven je komponirao preteZno instrumen- talnu muziku (klavirske i violinske sonate, gudatke kvar- tete itd.), a rjede je pisao muziku za Ijudski glas. Stva- rajuci djela klasiéne Cisto¢e, plemenite, protiscene forme i . velike izraZajne snage, Beethoven je, kao malo koji kom- pozitor, bio i idejno jasno opredijeljen, trazeci da umjet- nost izrazava velike misli, nadahnute plemenitim doZivlia- Jima i humanistiékim stremljenjima. Poznat je stih nije matkog pjesnika Friedricha Schillera, koji daje moto 3 Beethovenovoj Devetoj simfoniji: »U zagrljaj milijuni, ovaj cijelom!« Ne samo u svojim djelima, krozPIDELIO Opera uw 2 éina G slike). Libreto prema prepjevu francuskoz originale G F Treitschke Praizvedba u Betu, 20. XI 1806. Lica JACQUINO, temmifki slugs - - - (tenor ROCCO, tommiter - - - - - bss MARZELLINA, njegove - . Ssopren LEONORA, Florestanova Zems_ pre-en OO err t TPO mene BER A SHOE oy, pene w eee AT ae mova ith gaia. 5, z cccne fe ee IPTE ISAT crazing pre, Fe an ernie © FMM SH. BO. wxsim, baa pute HOP apert ABW, ile mane ane swe - grr ithe meetin Bt seceI,, . > a i te note et Y ite saa SERTROVEN mpegore imepekeija donosi spas Leonori i Florestanu, to je sof moti trublje postao pojmom muzitkog signala oslobo- denja, Opera zevriava velikim finalom y kojem se stavi mgrudemsia, G Po spojoj velitini herojska 0 poirtvor it pnas! S2drtaj _ Overtira. Preradujuci vise puta partituru opere Secthowen je bio mapisao ukupno tetiri verzije uvertire Tri od njth poznate su pod nazivom »Leonora I, II i Ile, dock éetvrta nosi naziv »Fidelio uvertira« i izvodi se prije potetka opere. Uobitajilo se kasnije, da se i prekrasnu uvertire *Leonora Ill«, kojom dominira gore spomenuti Signal trublje, izvodi prije posijednje slike opere. 1 Gm WU dvorittu tamnice Jaquino udvara tamni- farevoj kéerki Marzeilini, Oni su ved bili zaruceni, ali ot- kzko je uw sludbu stupio novi momak Fidelio, privukao je Simpatije i kéerke i oca. Kada nailazi Fidelio pridruduje ‘im Se j stari tamnitar Rocco, i sve Cetvero sjedinjuju se u mclodiommom kvartetu, gradenom u obliku kanona. Dok ce: hyvali novog pomotnika, Fidelio sa strane da ga he prepoznaju: to je preodjevena Leonora, Sluti da se u tamnici nalazi njen mui Florestan, Pizzara, premda je proglasen mrtvim. Njenu sum Roccova pri¢a o nekom nepoznatom suznju u najdubljem podrumu tamnice. Dolazi » i Gita pismo, koje mu javija inspekciju kra- . Pizzaro mora ukloniti Florestana, kojega muti gladu i nastoji predobiti Rocca Rocco to odbija, ali prima nalog da sve se sakrilo tijelo ubijenoga. Leonora je or i planula mrénjom na tiranina (ve Na njen nagovor Rocco je pustio ali Leonora medu njima uzalud i za taj tin, Pizzaro bijesni na obeéanjem da ¢e hitro ukloniti . Fidelio dobiva dozvolu, da po : ilBEETHOVEN ——————_. Seno amon itae moj tamnici Cami Flore. 2 an: U ann ariji on prizeljkuje smrt, q stan, izmoren P vizifi sjeéa svoje Zene Leonore. U tamnicu zatim se, kao u vd koja je su%nju donijela neSto hrane silaxe entail Florestana, no ne usuduje i pida. Po glasu nadéovjecanskim naporom pomate « ba, Ali kada dolazi Pizzaro i s isu. kopanju aN Florestana, pred njim se isprsi kanim ba cain a »Ubij najprije njegovu Zenul«. Poslije Fidelio s_usklik tnje Pizzaro ponovno navaljuje, ali sada Le. éasovite nice pistolj, koji zaustavlja tiranina. Znak Te line zove Pizzara na bedem; on bijesan mora da se povuée. i" Promjena: Na bedemima tvrdave kraljev ministar pro- glaSuje utamniéenicima amnestiju. Tada Rocco dovodi pred Florestana, mekadaSnjeg ministrova prijatelja, za _njega deiecorno da je mrtav. Saznav8i za Pizzarova zlo. ‘Koga je vi - ga hapsi, i daje slobodu Florestanu i Leo- Marzelline, koja mora da se vrati Narod slavi hrabru i poZrtvovnu Leonoru.Pee 20 BL 1 Ny VINCENZO BELLINI (1801—1835) pripada — uz Ros- sinija i Donizettija — ranoromantiénoj grupi talijanskih kompozitora, koji su prethodili pojavi velikog Verdija. Bel- lint je bio tipigan romantik sjetnih raspolozenja, koji je svoje opere pisao prvenstveno za Pjevaée i lijepu melo- diéku liniju njihova »belcanta«. Pored »Norme« poznata mu je opera »Mjeseéarka«. NORMA Romantiéna opera u 2 Sina (4 slike), Be tenor ci veliki sveéenik bas kéer, velika sve- + sopran ‘i a alt ica. . soprantile wt FLAVIIE, imate centurion: + + tenor pruidales avedenicl t avedenice, doje Normine djeve Kedigja0 odigrave 1 1000) godini nase ere, u pokra jini Galijl. Komentar pe terazito je belkantisti¢ka opera, Bellinijera fija previadava nad smislom i Logi. ‘wojos neo Bellini je bio nadarent melodicar t time je kom teksta, Hroke publike, koja voli »Normu«, Najpo- ee ean Aeni odlomak opere je velika arija enatifi panier fz 1, tina (u orginalu: »Casta Diva«; pod lerme je 1 blografelt film o Belliniju) im ee terme 4 Adalgine 12 drugog tina, dole istaknutom pjevatkom dionicom glavne Senne “ dilate finala romantiéne opere. 1. Gn: U svetom gaju druidski svecenici is¢ekuju pro “rotanstvo svecenice Norme, 0 kojemu ovisi, da li ce se ustanak protiv omraZene zavojevatke posade, Kada -povuku, u gaj nailazi prokonzul Severus + centurionom Flavijem, kojemu otkriva da odavna veé po o ljubav s Normom, ali da se nedavno zaljubio istvo: Rim ¢e sam pro- bosti i nije potrebno dizati Norma nastoji zaétititi li boginju oltara da jePromjena: Normina tajna izbe uw hramu, gdje krije dvoje svoje djece, rodene iz grje’ne ijubevi prema Se verusu. Ulazi Adalgisa i priznaje vwelikoj sve6enici svoju sklonost za Rimljanina. Norma joj najprije opraSta, no kada se pojavi sam Severus i otkrije da on voli Adalgisu, Norma plane osvetom, Adalgisa se meGutim odvrati od Severusa. 2. din: U svojoj izbi Norma odluti da ubije svoju djecu, ali ne moZe da izvr$i Cin. Zove Adalgisu i prepusta joj Se verusa, no Adalgisa Zeli da se Severus vrati Normi. Promjena: Orovist i Gali tekaju Normin znak da na- vale na Rimljane. Saznav$i da Severus namjerava oteti Adalgisu iz hrama, Norma podize ustanak. Prva Zrtva je sam Severus, kojega su Gali upravo ubvatili u hramu. Norma odaje svoju tajnu ljubav, moli oca za oprostenje i odluéuje da viastitom smréu iskupi grijeh. Severus zadiv- Ijen njenom Ijubaviju napusta pomisao na Adalgisu i Zz jedno s Normom odlazi na lomatu.ALBAN BERG (1885-1935) blo Je najizrariy medu siledbenicima pronalazaca dodekafonskog tonskog) natina komponiranja Arnolda Schinberg, D te dvojice kompozitora najsnaznija su Ostvarenja eta muziékog ekspresionizma, smjera, koji se razvio y Pp prvog svjetskog rata poglavito u njemackim ton Paralelne te%nje manifestirale su se i na Podruéjy 2 ture i likovnih umjetnosti; jak biljeg ekspresionisticyy, previranjima dale su kaotiéne drugtvene prilike drugog treceg decenija naseg stoljeéa, kad su se definitivno rug stare, ustaljene vrednote i kad se pod svaku cijenu tray »novi izraz«, Medutim, po svojoj umjetniéko) vrijedno. odrzalo se iz te epohe malo djela. Na podruéju opere isti se Bergov »Wozzeck« i donekle »Cardillac« takoder y ‘matkog kompozitora Paula Hindemitha, U ekspresioniz: ' n je Schénbergov atonalni stay (napuStanje to Svih zakona harmonije). Dok je u »Wozzecku: proces napuStanja tonalnosti, Alban Berg j djelima, medu kojima je najljepsi k orkestar (g. 1935) prihvatio kompozic ) ; omenimo da je i svoju dr poslije njegove smrti ¢ tog djela je propala ak: MM talenay (dvanaesBUG eee vojka Lulu, koja uni8tava svojim e, g0izmom sve oki posto je i njezin Zivot oa zaéetka unisten pea yiekin ee WOZZECK Opera u 3 Gina (15 slika). Libreto napisao kompozitor prema drami G. Biich- nera. Praizvedba u Berlinu, 14. XII 1925. Lica KAPETAN Be SB hon tenor. FRANZ WOZZEK, vojnik . bariton ANDRES, njegov prijatelj, vojnik . tenor MARIJA, Wozzeckova nevjenéana Zena iG Reet: . sopran MARGARETA, njena susjeda mezzo-sopran MARIJIN DJECAK 4 govorna uloga TAMBURMAJOR tenor LIJECNIK bas Prvi_ kalfa Rae chi bas Drugi kalfa eee bariton Ludak Mea. ele ¥ tenor : Jedan vojnik tenor t u krémi tenor momcei, djevojke, prostitutke, djeca. ‘esionisti¢ke preddodekafonske faze rf e u Bergovu »Wozzeckux, djelu, oznaéilo svojevrsnu prekretnicu u l .Zanimljiv je veé sam iz- Vvee Koja govort o duboko Wudskim problemima. . numanistickog stanovista, Sam Hothnac ito, or reme Dy come igkrenod evened e hibreto prema drami »Woyzek« njemaékog rom, b ae a Bilchnera (1813-1837), pisca guyer . venog ika Georg er »Mir kolibama, rat palacamat. yy, ? Va~ exog PI Klikom a a taste da Alban Berg nije Bio Porberia 117, ee lénost, ali je posjedovao istanéan osjeéuj deltkog jetnika, nS ocrtantm ljudskim sudbinama duboke i: osseca, tezeci da ato vjernije iznese svaku misao i sto oe nije prikaze svaku situaciju. rgradujuct na svoj individualni naéin rane Acidiher go u »Wozzeku« posluzio standardnim . tqvke, Berg 8¢ t strumentalnim formama, koje mu, primijenjene u bogatom orkestralnom tkivu, sluze kao baza za pojedine prizore ; inove. Tako je na primjer prva slika gradena u form suite, Sa stavcima: preludij, sarabanda, Ziga i gavota, drugi prizor drugog tina graden je kao fantazija i fuga itd. Snaga izraza — ekspresije — uzdignuta je u prvi plan dramatike; muzika koju interpretira ljudski glas podvrgava se isklju- éivo emociji teksta, Tok operne radnje razvijao je Alban Berg po ekspresionistiékom principu kratkih prizora koji juju, a obiluju dramskim kontrastima. Pri- se brzo izmjen, éa o vojniku Wozzecku odvija se u malom njemaékom gra- du prije stotinu godina ili tek nedavno, izmedu vojarne, njegova siromasnog doma i pustog polja s barom. brije svog kapetana, smije$nog Wozzecku predbacuje njegov Zivo Wozzeck naglaSava bezizlaznost s njegov prijatelj, vojnik Andre Za svog majora. Krvavi zal tvrdi da je to mjesto p) Wozzeckova nezakonita Ze |, promatra prolazak vo!zclUllU che mutike i divi se predvodnike wmbermajorc Se sjeda Margareta zadirkuje je zbog toga i ome se porjetkay= Marija se poviaéi u sobu i uspavijuje dijete Na proore se pojavijuje Wouzeck: njege jot wvifek progoer mish o 2loslutnom zalasku sunca, i om smuteno teture Gale © kasarnu. & siike: Wogseck dolazi lijetniku, koji mo poke aja posebau painju zbog njegows Gudmovatog Hivtamog PO remetenja. I dok Wozzeck govori o swum mesmosmom st aju, © teikoj sudbini siromaiaih ljedi i o tim siatajam. lijeénik uw njemu vidi samo specijaini siofaj, kof <¢ Po twrditi meke njegove nautne teorije i pommoci ma do staveBERG __——. kalfa vode gievow rijet. Prijatelj Andre, — umiriti Worzecka. Tada mu se prikrade “wera Tao dosaptava novi ates: kev, kry Wormcks co otcima. 10. stika: UD spevaonici kesarne Prigatentry, odzvanjaju te$ki smovi wojmika. Wozzeck tad ee i saludo bunca. Ulazi pripiti tamburmajor ; iza), ts zecka, hwale

You might also like

• Gotovac Gluck Glinka Cajkovski Debisi Delibes Doniceti Dvorzak Gersvin, 100 Opera Nenad Turkalj

  

  Document25 pages

  Gotovac Gluck Glinka Cajkovski Debisi Delibes Doniceti Dvorzak Gersvin, 100 Opera Nenad Turkalj

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet
• Pasiv, Nepravilni Glavoli, Preterit, Nemacki Njemacki A1 Menschen

  

  Document1 page

  Pasiv, Nepravilni Glavoli, Preterit, Nemacki Njemacki A1 Menschen

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet
• Modalverb Sollen, Imperativ, Menschen Njemacki Nemacki A1 Za Pocetnike

  

  Document1 page

  Modalverb Sollen, Imperativ, Menschen Njemacki Nemacki A1 Za Pocetnike

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet
• • Magazines
  • Podcasts
  • Sheet music
• NOMINATIV Dativ - Wo Wohin Woher Präposition / Menschen A1, Schritte, Integrationskurs, Gete, Goethe

  

  Document1 page

  NOMINATIV Dativ - Wo Wohin Woher Präposition / Menschen A1, Schritte, Integrationskurs, Gete, Goethe

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet
• Prisvojne Zamenice, Sein Ihr, Njegov Njen, Nemacki Njemacki A1 Menschen

  

  Document1 page

  Prisvojne Zamenice, Sein Ihr, Njegov Njen, Nemacki Njemacki A1 Menschen

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet
• Lamed 12 2018 List Za Radoznale

  

  Document24 pages

  Lamed 12 2018 List Za Radoznale

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet
• Nenad Turkalj, 100 Opera, Britten (Bendžamin Britn)

  

  Document14 pages

  Nenad Turkalj, 100 Opera, Britten (Bendžamin Britn)

  Dragan Radovančević Psiholog

  No ratings yet