ents pRIiETFvES pF i BENJAMIN BRITTEN (1913) postile Purca wasveds engieski kompozitor jedan je od najvise tvotenth savre menih tora muzike scene, Porat ranije | po OF Kestralnim 1 vokalnim djelima, prosiavio se naglo poniije rata svojim operama »Otmica Lukrecije« 1 Peter Crimes, koje su izvodene u svim vedim kazalionion c4entrima wvijeta. wall su ga »Verdijem 20, stoljelar, s obzirom na nie ‘melodi¢ku invenciju, izvanredno Ave ritmizke potku muzike 1 prvorazredan osjelal za dramaturys\a scene. Pored toga Britten je moderan komporitor, dika doduke ne posize za najekstremnijim tekovina , ali se svefedno sluA suvremenim muzickim na upotrebi disonance, usporedniy to- atonalnostl, Posebnu draz njegovim operama ntacija, kojom postize Cesto veoma 9 malo kofi moderni kompozitor, Brittcn mje prizore komorne opere, kao | brojem solista | zborom. Odlikuje va muneki humor, S10 se, sim ‘notl« ofituje 1 u duhovitoj radenoj po jednoj novell u kojoJ se govorl o izboru malog provincijskog 33— BRITTEN Se wradica: pod teretom te slave, besprijekorni 4 miadic pretvara se preko no u Zenskara i Pijanicy, opera koje se najlebCe Izvode, te #4 poznate 1 skoj publicl, Britten je uz »Alberta Herringa« } Jednu operu tz Avota engleske mornarice u 18, sto (Billy Budde), jednu psiholobku operu pornalo sadriaja (»Zavrians vifkax) 1 neuspjelu operu koja Je bila narucena u povodu krunisanja engleske ee Elizabete, kao 1 dubovitu djecju operu »Mali dimn, Cars, ux dva baleta | Jednu operetu, il whl PETER GRIMES Opera u 3 Cina (6 slika) » prologom. Libreto prema Georgeu Crabbeu napisao M. Slater. Praizvedba wu Londonu, 7, VI 1945. Lica PLTER GRIMES, siromasni ribar . tenor ELLEN ORFORD, mjesna uéiteljica sopran BALSTRODE, start kapetan ‘ bariton BOLES, ribar 4 metodist . tenor KEENE, apotekar a dea, . bariton SWALOW, advokat i nacelnik. . bas Zontjen, krémarica =». =». . . SC, #alt Gospoda Sedley, rentijerka . . . sopran tenorWHiVeP Dowmentar Peter Geter pe vetihn apern # MNigahrnynin wilt seen | DERE EROEENEN PRHEMHIMA, FilMwNN Hen fo Morini wa rebar Clermtee, Ar Payee Je thbeligeniniyt ad Sok pooweke Hone OROTHE FRR Hla fo nnilrnAte — fasnn # aa 20 Showa, PE heme oe Ried ni) nwareen, jor Ana BRERA =| PRMOTRIRA prpiayn H NyegnHN) MEDI) fy je Ae Se § RALPH BH H PRApAAE T pared lenManFHAnIN aylialiciah prekraeme erye femora 1 eon TOs OPER Heaetntin MarmVNI prizOr, HANbIID HM, 1 kufima Phat Parka prokiy progonjenny rihara, Uo priory PHM fe velika homplehena aeena pean yrudana ne politichih i eborakih dionion, hnija ee whraje ewnije, ali i Wastivopanije prizare vperne I Od poredne av Wepote eetiri orkestralna interludija haji se esto invode kan eaaetni sim Pavel, Pri od Wh interludija opinnje more u luo ‘jetra w jarbolima lada i dimnjanima, 1 Sumer Tamenye hoje valjajy valovi, Drugi interiudis erta pwrce Dlagdanskog jutra, Tredi, ertajue noe punu ‘apisuje Wk nesretnog djedaka wu Grimesnva) slut detent graden na dramatskim motivima oluje ja ime seene, a simbolivira i polunu u dusama iw ayedinn virene prem ), poeebnn parnye Magistratu raspravija se sluda) énika, djetaks, koji je unre nevrijeme udaljilo od kopna gi oholog Petra Grimesa, za kv an Balstrode j wéiteljica pn krivim, ali ga se upo pomocni| Peter Grimes saznao fe, bi mogao ka, dok Gri wsBret mes razgovara Ss kapetanom Balstrodeom 6 svoje Zenidbe s Ellen. MOBUCnogy 2. slika: U scosku krimu sklanja se svijet pred jane nadnom olujom. Ulazi i Grimes, ali ga metodist Boles drugi zadirkuju. U dokolici mjesni apotekar povede jedm, staru ribarsku pjesmu, koja se razvija u formi komplic, ranog kanona. Ellen dovodi novog djetaka za Grimesa kojega ovaj — usprkos protivijenja sviju — odmah oq viadi u olujnu no¢, 3. slika: Suntano nedeljno jutro uz obalu. Ellen ot kriva da je Grimes zlostavljao svog novog pomoénika j dolazi zbog toga s Petrom u sukob. Grimes sili mladi¢a da pode s njim na more, gdje se pojavilo jato riba. Uz. budeni mjeStani polaze za Grimesom da sprijete njegov maum, posto nije obiéaj da se u nedjelju ribari. 4, slika: Peter Grimes stanuje u kolibi izvan miesta, mad samom obalom mora. Grimes se s djetakom sprema uw ribolov. Zatuvsi izdaleka hajku mjeStana, on tjera dje aka da sidu popretnim putem preko strmih hridina. Pri tome se djetaku omakne noga i on izgubi Zivot u padu. ‘MjeStani nalaze praznu kolibu. ; svi misle da se nalazi na debelom moru. Ali maje Balstrodeu da je na obali nasla naplavijen , iz Sega zakljucuje da je stradao. Njihov < brbljava rentijerka gospoda Sedley, i puk. Svi kre¢u u potjeru za Gri- li Grimes nastoji do potjeri. Tu ga ce uju da se vise ne u, dok kapetan od- Obalna straza janm BRITTEN OTMICA LUKRECIIE (The Rape of Lukret Komeorma opera u 2 cina (4 slike). Libre prema Andié Obeyu napisno Ro Duncan. Prairvedba u Glyndebourneu, 12, VIL 1946. INIJE, mladi etruidanski bariton INE, rimski general u etrudéan- skoj studi. bariton KOLATIN, rimski ge meral u as Sanskoj sluzbi 5 a. bas LUKRECIJA, Kolatinova Zena, Rim- Yanka ES a LUCHA sopran BIANKA njene stutavke ee 2@ENSKI KORUS _. » » . sopran MUSKI KORUS ae} tenor Vrtler a. . » » » . vijema uloga dnja se odigrava u Rimu i u vojnom taboru ne Rima, 510. prije nase ere. tar »Otmica Lukrecijex neprikladno se prevodi of Lukretia« znati ovdje »Oskvrnuée Lu- snovan na predaji iz stare rimske historije, ‘etrustanskog kneza Tarkvinija nad krije- Lukrecijom potaklo pobunu Rima pro- Djelo je pisano u opsegu komor- iko solista, bez zbora i statista, i u= sastava od petnaestak mu- d je je od onog u »Peter Gri- €esto prozraénim harmonijskim u er pescnos pratnji ima- prizor — monolog muSkog Lukrecijinu kuéu — pra- 37BRITTEN —— Gen Je iskljudivo udaraljkama, sto mu pridaje oxebujan, Vp ravo sablasan karakter, Osebujna je i sama upotreba mjn rusa~ Koji fmaju wlogu komentatora, a ulaze 4 divekine radnju nekih prizora t pridruguju se stavovima pojediniy, pe Kova, odnosno opisuju sbivanja na scent, otivljavajugy % masti pledaoca na primjer zasoplient trk Tarkvinijeng yt nee Wi Dlagost kuénog rada marljivin Zenskih ruku, Sadriaj 1, Gin: MuSki i Zenski korus vode gledaoca u daleky prosiost, kada je Rim stenjao pod raskalasenom tiranijom etruStanskog kralja j njegova bezobzirnog sina, kneza Tarkvinija. Otvaranjem zastora scena otkriva Tarkvinijey Sator u vojnitkom taboru nedaleko Rima. Ispijajuéi po Kale vina, Tarkvinije s rimskim generalima Junijem i Ke latinom prepriéava nemilo razoéarenje rimskih oficira, Koji su se iznenada bili vratili svojim domovima i otkrili svi od reda — éak i prisutni Junije — da ih zene bezoéno varaju. Jedino je Kolatinova uzorna %ena Lukrecija sama wjerno iStekivala svoga mu%a. U muzici se na ime Lukre- cije izdvaja karakteristi¢an motiv, koji zaokuplja mastu mladog Tarkvinija. Rastavsi se s Rimljanima, Tarkvije pozelj Lukreciju; uz muziéku pratnju korus opisuje kako se bacio na konja, preplivao rijeku Tiber i prokrao se no¢éu u Rim. svom domu, Lukrecija sa starom slu- n i mladom Lucijom vr&i zadnje poslove ka, pomisljajuci s éeznjom na svog nje na vratima: to je knez Tark nj Ozlijedio nogu i trazi go- ja mu ga, kao viadaru Rima, inom Rimu, koji je Tarkvinijeve vladavine. ky evo Suljanje kroz nice. DoSavsi do PoljupcemPP 8 BD ae es BAZET (1098 197S) porte pe cet ma fincatens Rabatapetfh tems © mmuiike} Necort}i 1 se bp Taf Petmbamet) poteata ered me je Mise joctmerens jeetinnonn ‘hafe fe mapiews bretke vrijeme prije evole emett fe mre me warmest od holihog je revoie toner A metals bile njegors Carmen: lako talon @haloven homporiios Bier) ve alje owbtio Fenlfin djctims, of tojih « koltpum jot Djemiich. | mcbxtiorn! -Blserart. Sea la fod pod enatnim ut jecs jem (mani ne overs \ Khorek w teborw Boeeta, poshathon « peelistitzom pritom brencustog yeu We PERS talijenshi Kemper Ver! pee de me crrepshy masiiie Kem © , dvershe hake, progake teow & tage, odabrerti vite Hebe tase irys edigreve v wantana) Spenii. Brox Kaji te csbiljne posadar’ thes, pb temperamenine sep)ere ‘GEORGES BIZET (1838—1875) jedno je od natietakrn A najznatajnijih imena u musickos bistorifi 19. ste @. Taj istaknutl polozaj stekao je Bizet jednom jedinon koju je napisao kratko vrijeme prije svoje srt Je umro ne saznavéi od kolikog je revoluctonar ta i znadaja bila njegova »Carmens«, lake talen tno Skolovan kompozitor, Bizet se wif n ranijim dJelima, od kojih se kofiputa jos »Djamileh« { melodiozni »Biserarle, Sva to Jo3 pod snaznim utjecajem romantiCne opere, sa francuskog tla, koje je na muzicku seenu do agu sentimetalizma, koji Je grani@io sa sladun\» a éu. S operom »Carmens Bizet Je prije korak u izboru libreta, posluzivél ve prigom francuskog plsca Mé e veliki talijanski kompozitor Verdi prije li da na evropsku muzicku scenu do Hvotas, dvorske lude, propale wene Wi n toga, odabravil size Mériméeove odigrava uw sunéanos Spani)), Bizet ompozitor koji se ozbiljno pozabavio panjo folklora, pa je na scenu femperamentne napjeve | waster wTnee avndne whewne | whenervn, barie be Ae val we tee wee, He HHO HF eRe fe ier prihan # beemeHeY Postbetiebny jovetely bale te Ae jada 4 aperl PeernAione Yer, © hehe au us tate weljenie He eaevlin Minmin Reale Purine, Aves jenn Musargebos He winndlivene vivlle Hiewerr® Herren Gadunavage, Hieet #8) eynHin l mP rere Heed oeheves ee nadan Ha levhenlin peelelietin Herven pres hag weallenie all Je patiian nerdenyl, pret berm rere dient, | abemeved env) Weatatekt wifece) Wewnernre musithog teatrn, Hiveiovan eCnrriene Mimtile Je bereherite J tstovremeno | polijeda navi, naprednth sivatante 4 rm didkol umfetnontl, shvacania lala wn eer OFTHE wm hoduewnon Bivate Covlebe CARMEN Opera ud Cine Libreto prema Mériméeu napienl) HW Melilws ; Halevy, oe Pralevedba u Paria, 3 111 1878 hee apanialebe bee Hee wethent pian HEE Whee Liea MORALES, narednik strate bariton MICARLA, djevojka te Jostova ve la sopran if, narednik tenon hapetan : bas alt - sopran er) bariton , tenor » bariton 4 kerijuméarke, v0)- duhana, bore uu gradu Sevil)!niZRT Komentar Opera “Carmen« dotivjela Je na svojo: ‘ dan od najoviglednijin wieiensens u IUGEOPIGL eoatas Djeho Fe Jo¥ prije same izvedbe, bilo napadano kao bezvrijedno 4 ne- ; pea rae 4 pariska publika—navikla tnade na golicavosti cionall otklonila je tu Bizetovu operu » ogor- ; enjem, u cemu ju je poduprla i kritika, Tek poslije kom- pozitorove smrti i izvan njegove domovine djelo je octje : njeno w njegovo) punoj vrhunskoj vrijednosti, da bi se, : koji decenij kasnije, vratilo ponovno na pariike pozornice i ostalo odonda najomiljenijom francuskom operom u zemlji i izvan nije, Publiku na praizveddi zbunila je otvorenost, kojom je Bizet na opernu scenu iznio najnite ljudske strasti: Yubomoru i mrénju, kao i sklonost prevrtljivosti, kojom glavna junakinja unistava u biti postenog Don Joséa, Po prvi puta je operna publika gledala na sceni realistickt opi- sane likove drustvenog podzemlja u njihovom medusobnom opéenju, upoznavala njihov problematican moral i tako se susrela s nalitjem licemjernog gradanskog Zivota, Takvi st- Zeji bili su doduse odavna veé poznati u knjizevnosti; ali u toj operi progovorili su na iznimno upecatljiv nagin i zbog Zivopisne Bizetove muzike, koja je ocrtavala svaki strast veni drhtaj Joséove ljubavi za lakomislenu Ciganku i svaku misao njene prevrtljive naravi, Pod svjetlima operne ne Ijudi su se odjednom pojavili s ogoljelim svojim najni instinktima i time izazvali buru negodovanja gradanskih Ali muziéki teatar nije mogao dugo zaostajati 20 0 i Bizetova »Carmen« je otvorila put »verizmu- naturalizmu na opernoj sceni, epohi, u kojoj se Wud- seasti 4 medostatke isticalo u pri plan, u Zelji da © ocrtaju negativne strane Ljudskog tivota | drus- publiku opera »Carmen« izgubila je takav 4 iznenadnog, ali je zadriala drat opere, opisani izvanredno Zivot plastiéno, pomocu strastvene muzike, U_ stilskom po ie lirskih, gotovo éak le i dr), ali imade i 2Sn BIzny ee ar ‘amaks dubok Mh solistionin tog” Prizora, kao 1 efektnth, 2aokruse. rasa ae nan nah ' ansambla, Medu najljepie arije ub- © CVifetu« Don “Habanerax Ciganke Carmen, zatim »arija aera ‘on Joséa, popularna pjesma toreadora i osjeéaj. 4 leacle, Od dueta isti¢e se lirski duet Micaele 4 Joséa u 1, sin 20vrani susret, vedenom do posve J¢ Wubavi i tjubom, hov “, duet Carmen i Don Joséa w ay | i nji- ispunjen neusporedivom dramatikom, do- ogoljenih strasti, kada Don José bol svo- Ore osvecuje nozem, zarinutim u prkosne Orudi tvrdogiave ; Sujevjerne Ciganke, Muziéki jedan oq palldeplth prizora je virtuosny pisani kvintet krijuméara u 2 Cinu i Potresnom tugom ispunjen prizor Carmenina ga~ fanja, kada se tz njenog éitanja karata izvija bolno sazna- lide skore smrti, w finom kontrastu s vedrim pijevom dviju nienth drugarica, Kojima karte istodobno obecavaju Ljubav £ bogatstvo. U operi imade nekoliko baletnih prizora, koji Su uspjelo upleteni u samu radnju, Opsezniji baletni diver- tisman u posljednjem ginu prosiruje se obiéno i muzikom f= nekih drugih Bizetovih djela, U stilu opernog francuskog featra onog vremena, »Carmen« u originalnom obliku imaie 4 dosta govornih odlomaka, koji se danas izvan Francuske uglavnom ne izvode, Sadriaj Predigra gradena je na dva osnovna motiva: melodiji ‘popularne toreadorove pjesme, i motivu Carmenine kobne ubavi, koji se kasnije javlja u éasu njenog upoznavanja , te u Casu kada Carmen umire od Joséove ruke. ‘Se neposredno nadovezuje prvi éin. a muzika opisuje svijet, koji prolazi jed Seville, ispod gradske strazarne i portala na éelu s narednikom Mora- jem lijepoj seoskoj dje- Don Joséa. No Don José $a smjenom straze. te iz tvornice duhana Hi i izazovnosti. Niji- > kao »cigaretni bor:wien Mutkarel koji» ”, MY HN he icaenn0nn eotenien Welty celine, ace ‘pucn tnldn vie fe Omiljonkm ‘sapiovert rine kes teed Hie we akan aR anor 244 onbatOstevtl vam, all pe nai imerenn: tw mu jo dobacila ¢ oor aoe Met, Ma en * weeping iM OVIhete, keri : MU Rost posta’ adamnin dabekuje Miswe ; njeno plamo; zatin odla smalls is -Colelitg #0 i BERG esa cnivanon manate. aa bi se se potukle, Kapetan Malle foxéa da ie ue eee eee eae onda da invidl Bivar, poke od Santana, Carmen, mca sagnatl letln, Jase davedi iroeadiou, ae : eu avadi ubola nojem jednu Sanh ee wee pokusave da utiete na kape . pa conan Bad Ol nab ays Zatim, costavll sare Gilet (pomata arije pc on miladica temperamentnon Berar groiu Wubay. prs an nSegvidilja«) 1 obe jetima vatrene Ciganke, pease \ aphste 4 nd pl il oO) uw bijegu t odlazi bow 2. Min: U krémi Lill asa Pantie ade Pee cugsrice RaPast e na _bedemima Sevilje ee joe ae ppara ~ Mereédes zabavijaju goste pjesmom som, yostima je stan 7 niga, od kojega Carmen saznaje da EE ent ee tvora, Nailazi u prolazu toreador Bsc sda ts be Jscamillo, burno pozdrav tjen o | me a populannu ariju, No Carmen se we Ijubavne izjave: jer eka Dor é 4 oS m Joséa, zavoljela zbog njegove pozrtvoynosti, U meduyre drugarice i krijuméari nagovaraju da s njima ei icot to odbija. Dolazi Don José, koga mal potastiti plesom s kastanjetama, Usred javija se iz daljine truba: zov, koji vojnike ea Don José Zeli da pode, no Carmen ga 7a em se, tvrdedi da je ne ljubi, kad ne Zell pi je uvjerio u svoju ljubav, Don José ni cvijet koji Cuva od onoga dana, ; to je poznata arija tenora, s veoma n zavrsetkom. Njihovu \jubaynu svadu a: vratio se kapetan Zuniga, 3eer —_—_______ % Ugledavéi Joséa, vrijeda ga i 4; hal go ares Cn imo plane sukob oruzjem. wea ae Sum prostorija nasréu krijum¢ari, razoruéavaju i odvode Kupetana. Tako je Don José postao dezerterom, te pr, hvaca Carmeninu ponudu da postane Clan njene krijum, éarske éete. 3. Gm. Carmen i Don José prolaze, s krijuméarima, pustom planinom, Carmen se brzo zasitila Don Joséa ; jeljela bi da ga se rije$i, dok on ni ne pomiélja na to de je napusti. Gatajuci iz karata, Carmen saznaje da joj predstoji skora smrt od Joséove ruke. Praznovjerna Cj. ganka vjeruje u tu sudbinu. Dok se krijuméari pokrecy dalje sa svojim plijenom, José se sklanja iza petine, da dr#i strazu. Orkestralni intermezzo, graden na melodijj krijuméarske pjesme, oznatuje proticanje no¢i. Na isto mijesto nailazi Micaela, koja u planinama trazi odbjeglog Joséa. U velikoj ariji izraZava svoju odluénost da se sa kobnom Cigankom bori za njegovu ljubav i njegov spas Tada ga odjednom ugleda na stijeni, ali pobjegne, kada odjekne pucanj njegove puSke. José je pucao na prolaz- nika, koga umalo da nije pogodio; to je Escamillo. José taéas saznaje da toreador tra%j Carmen, za koju se protulo da se zasitila nekog dezertera. José poteZe noz, oni potinju da se bore, ali se u tome éasu vracaju Carmen i krijum- ¢ari { spasavaju toreadora Joséove osvete."Oni otkrivaju i sakrivenu Micaelu, koia javlja Joséu da mu je majka na svetanosti. Prolaze borci s bikovima ‘ga Ma praznome trgu. i moli je da mu vrati izjave da je \jubav | prijeti, ali CarmenBIZeT je neumoljiva, to vise, Sto ne iz arene Cuje pjesma, koja slavi pobjedu Escamilla, Na kraju Carmen baca Jonéu u lice njegov prsten j nasrée na njegov not, Ubivil Je Jond se tuino predaje nadoslim strazarima, placuci nad pvojom mrtvom Carmen.