Professional Documents
Culture Documents
Intelektualno Vlasnistvo. Svi Zadaci
Intelektualno Vlasnistvo. Svi Zadaci
nakon
zavrsenog mandata objavljuje i izdaje u IK knjigu stranka i ja koja je vecim dijelom sadrzavala govore koje
mu je pisao y. da li je doslo do povrede prava y? da li je doslo do povrede prava ppp? (samo nisam sigurna je
li u zad ide je li nosilac prava ili jesu li povredjena prava
ali je isti princip; samo gdje pise odnos nosioca prava ide odnos povrede prava)
Subjekti:
x-politicar; clan politicke strake PPP; autor djela knjizevne umjetnosti “Stranka i ja”
y-autor govora; koautor djela knjizevne umjetnosti “Stranka i ja”(?); nosilac prava nad knjizevnim djelom “Stranka i
ja”(?)
PPP- politicka stranka, nosilac prava nad knjizevnim djelom “Stranka i ja”(?)
IK-izdavacka kuca,
Objekti:
RELACIJE:
Odnos S-S
Y --------------- >PPP(ugovorni)
Odnos S-O
1) Nije doslo do povrede prava y jer cl.8 st (1)(c) ZASP-a govori da su politicki govori autorskopravno
nezasticene tvorevine te samim tim nije moglo doci ni do povrede prava Y. S druge strane BiH prihvata
njemacki concept koautorstva koji govori da je za koautorstvo potrebno da je djelo nastalo saradnjem dva
ili vise lice id a ista cini nedjeljivu cjelinu, o cemu govori cl 12 st (1) ZASP-a, a kao sto vidimo to ovdje
nije slucaj, te se y ne moze smatrati ni koautorom djela knjizevne umjestnosti “Stranka i ja”
2) Posto smo rekli da politicki govori nisu autorskopravne zasticene tvorevine i da ne mozemo govoriti o
njima kao o autorskim djelima, logicno je da onda iste ne mozemo svrstati niti u autorska djela nastala u
radnom odnosu ili ugovora o djelu kako bismo primjenjivali odgovarajuce odredbe, zavisno od vrste
ugovora pod cijem su okriljem nastali, tako da ne mozemo ni govoriti o povredi prava ni u ovom slucaju.
Sva prava pripadaju X, osim onih kojih je izdavackim ugovorom prenio na IK.
2 ) X je slikar iz Travnika. X je svoje najpoznatije djelo prodao prije nekoliko godina. U januaru 2011.
godine, zeli da sa istom slikom, koja ga je proslavila, ucestvuje na regionalnom susretu umjetnika, izlozbenog
tipa, koji ce se odrzati u Splitu. X posjecuje vlasnika svog djela (Y) koji zivi u Sarajevu i trazi od njega da mu
privremeno ustupi svoje djelo u svrhu izlozbe.
Subjekti:
Y – vlasnik slike
Objekti :
Relacije :
a) S –S
b) S – O
Odgovori :
a) Prema cl. 67 Zakona o autorskom i srodnim pravima, autorsko pravo i pravo vlasnistva su nezavisni jedno od
drugog, bez obzira sto mogu postojati na istom objektu. U konkretnom slucaju, X ima autorsko pravo na ADLU,
koje je kao nematerijalno dobro inkorporisano u sliku, koja je materijalno dobro, ciji je vlasnik Y.
b) Prenos prava vlasnistva na objektu (slici) je nezavisan od prenosa autorskog prava. Ovdje je rijec o ugovor o
prodaji, a ne o autorskom ugovoru, te je tim ugovorom o prodaji preneseno pravo vlasnistva na slici, kao
materijalnom dobru, sa X na Y. Prema cl. 68. stav 2. ZASP, raspolaganje vlasnistvom na stvari, u kojoj je
inkorporisano autorsko djelo, ne utice na autorska prava. To znaci da je Y stekao pravo vlasnistva na materijalnom
dobru (slika), a nije postao nosilac autorskog prava.
c) U konkretnom slucaju se radi o pravu pristupa i predaje djela (kategorija – druga ili ostala prava autora), o cemu
govori cl. 39. ZASP. Zahtjev X nije opravdan, jer se izlozba odvija izvan granica BiH, tj. u Sokitu. U cl. 39. stav 2.
stoji da autor moze zahtjevati original djela lik. umjetnosti radi izlaganja u BiH. Vlasnik slike nije zakonski
obavezan da preda sliku autoru u svrhu izlaganja.
3) X ima 16. g. i pokazuje izuzetan talenat za pisanje kratkih prica. Njegovi roditelji (Y i Z) su ga u vise
navrata pokusali nagovoriti da objavi neke od svojih djela, ali X je uporno odbijao. Ne obaziruci se na volju
X, roditelji Y i Z naprave izbor od 10 kratkih prica i ponude ih izdavackoj kuci “Pergament”, koja odluci da
ih izda. Kao zakonski zastupnici X, roditelji Y i Z zakljucuju izdavacki ugovor sa “Pergamentom”.
Subjekti :
Y i Z – zakonski zastupnici X
Objekti :
- Zbirka
Relacije:
a) S-S
b) S – O
Odgovori:
a) Autorom se smatra fizicko lice koje je stvorilo autorsko djelo . Stvaranje autorskog djela nije pravni, nego fakticki
cin, te s toga nekome nije potrebna poslovna sposobnost da bi stekao status autora. (cl.9 i 14. ZASP). X je stvorio
ADKU (kratke price) i time je postao njihov autor. X nije stvorio zbirku samostalno, niti u stvaralackoj saradnji sa
Y i Z, tako da X nije ni autor ni koautor zbirke (cl. 12. stav 1. ZASP). Y i Z su stvorili zbirku i oni su koautori
zbirke.
b) Y i Z su zakljucenjem autorskog ugovora sa P, na izdavacku kucu P mogli prenijeti jedino pravo na izdavanje
zbirki, buduci das u Y i Z koautori zbirke (cl. 64 stav 3. i cl. 85. st. 1. ZASP). Na osnovu clana 7 stav 2. ZASP, Y i Z
su stvorili zbirku na nacin da su povrijedili autorska prava X, kao autora DKU (kratke price). Y i Z su zakosni
zastupnici, a X je ograniceno poslovno sposobno lice, te je sporno da li su Y i Z za zakljucenje ovog ugovora trebali
saglasnost X-a . Prema cl 87. ZASP, zastupnik autora moze sklopiti izdavacki ugovor samo za ona djela koja su
izricito navedena u autorovoj punomoci. U ovom slucaju nema nikakve punomoci, te su roditelji Y i Z sklopili
izdavacki ugovor, a prethodno su povrijedili autorska prava X-a, nacinivsi zbirku. Smatram da ugovor nije valjan.
c) Kratke price nikada nisu izasle u javnost, te je rijec o neobjavljenom djelu knjizevne umjetnosti. Kao takvo ono
uziva autorskopravnu zastitu X-a. Rodtelji Y i Z su povrijedili pravo na objavljivanje, a to je prema cl. 17 ZASP,
autorsko moralno pravo.Pored autorskog moralnog prava, doslo je i do povrede imovinskog prava X-a, a to je pravo
distribuiranja i umnozavanja autorskog djela. (cl. 22. ZASP)
4 ) Slikar X se nalazi u duzoj neproduktivnoj fazi. Njegov prijatelj Y ima ponudu da zajedno otputuju u selo,
jer tamo postoje prelijepi krajolici, koje bi X mogao iskoristiti kao motiv. Y mu cak i finansijski pomaze i
prije putovanja mu kupuje slikarski material. Prilikom posjete Y pokazuje X jedan proplanak gdje se
skupljaju ovcari sa svojim stadom i predlaze mu da izabere taj motiv sto ovaj i cini. Predmetna slika postaje
pravi uspjeh i postice visoku cijenu na trzistu.
Subjekti :
Y – finansijski pomagac
Y – koautor djela likovne umjetnosti (?)
Objekti :
Relacije:
a) S - S
X-----------Y (fakticki)
b ) S-O
Odgovori:
a) Prema cl. 9 ZASP, autor djela je fizicko lice koje je stvorilo djelo. U ovom slucaju X je stvorio DLU, te je on
autor DLU. Ovdje ne postoji stvaralacka saradnja, koja se trazi za koautorstvo (cl. 12.), te s toga Y nije koautor
DLU.
5) X je akademski slikar, koji je u toku svoje karijere slavu stekao izvan granica BiH. Poslije njegove
smrti,pronadjen je njegov testament kojim je X zavjestao sliku bliskim prijateljima i saradnicima, a ostatak
imovine pripao je supruzi i dvojici sinova. Jedan od saradnika, Y, koji je po osnovu testamenta dobio sliku,
odluci da je proda zbog neposlovanja galeriji. Nakon toga dobije pismo od jednog sina X, u kojem se on bun ii
tvrdi da je zajedno sa slikom stekao i autorsko i imovinsko pravo.
Subjekti :
Y – Testamentalni nasljednik
Y – vlasnik slike
Objekti :
Relacije:
a) S – S
b ) S-O
Napomena : Supruga i sinovi se ja mislim ne moraju posebno navoditi. Dovoljno je navesti sina.
Odgovori :
a) Y je kao testamentalni nasljednik stekao pravo vlasnistva na slici, kao materijalnom dobru, a autorsko imovinsko
pravo koje je inkorporisano u slici, je nezavisno i samostalno od prava vlasnistva. Prema cl. 68. stav 2. ZASP,
raspolaganje vlasnistvom na stvari na kojoj je ili u kojoj je autorsko djelo inkorporirano, ne utice na autorska
imovinska prava ili druga prava autora na tom djelu. S druge strane, prema cl. 63. ZASP autorsko pravo je kao
cijelina, osim prava pokajanja, predmet nasljedjivanja. Zakonski nasljednici su nasljedjivanjem stekli autorska
imovinska prava. S toga nosilac autorskog i imovinskog prava na DLU jeste sin.
b) Zahtjevi sina nisu opravdani. Prema cl. 35. stav 1. ZASP, sin ima pravo da bude obavijesten o prodaji DLU i o
novom vlasniku i ma pravo da trazi naknadu (postotak).
6) Pisac X i njegova supruga zivjeli su u braku 5 godina, te su nastala 2 romana. Isfrustrirana suprugovim
uzivanjem u alkoholu, Y podnosi tuzbu za razvod braka, te je donesena sudska odluka o prestanku braka.
Finansijski unisten X pravi zadnji pokusaj da unovci svoje stvaralastvo i nudi jedna od romana novosnovanoj
izdavackoj kuci, koja prihvata i pravi bestseller uz kampanju. Y se javlja i zahtjeva udio u naknadi autorskog
djela.
a) Kakav je status autorstva kod djela stvorenih u bracnoj zajednici?
Subjekti :
I (izdavacka kuca) – nosilac prava na ADKU (pravo distribuiranja ili izdavanja) ? (upitnik samo zato sto smo gore
stavili da je Y koautor sa upitnikom)
Objekti :
Relacije:
a) S – S
Y -------- I (fakticki)
b ) S-O
Odgovori:
a) Autorsko djelo je je djelo koje je stvorilo fizicko lice (cl 9.). Prema clanu 72. ZASP, u zajednicku imovinu bracnih
drugova ulaze samo imovinske koristi koje poticu od autorskog prava. Ovdje nema stvaralacke saradnje izmedju X i
Y (cl. 12. stav 1.), zbog cega Y nije koautor DKU.
b) X je autor DKU. Izdavackim ugovorom, X je na izdavacku kucu (I) prenio pravo reproduciranja djela
stampanjem i pravo distribuiranja djela (izdavanja). Autor X ovim ugovorom zarzava sva licna prava, a imovinska
prava prenosi na izdavacku kucu (I) –(konkretno, pravo reproduciranja i distribuiranja).
c) Y nije nosilac prava na ADKU, jer on prema cl 72. samo pravo na imovinsku koristu od autorskog prava koja
nastane za vrijeme braka. On nema prava ni na naknadu ili korist, jer imovinska korist od autorskog prava nije
nastala za vrijeme trajanja braka (cl 72. ZASP).
7) Autor X je sa profesorom engleskog jezika zakljucio ugovor o prevodu njegovog romana “Sest gora”.
Ugovor je sadrzavao sljedece elemente : ugovorne strane, rok za okoncanje predmeta, visinu naknade, nacin
isplate naknade itd. Tokom zakljucenja ugovora Y iz nekih licnih razloga ne moze stici da obavi posao na
vrijeme te odluci da prevod prepusti kolegi Z. Nakon sto ga je Y uputio i obecao 70% naknade, Z pristaje. X
dobija prevod u roku, ali je nezadovoljan prevodom. Y se opravdava da je prevod izvrsio Z.
Subjekti :
Y – profesor ; nosilac prava na ADKU (pravo prerade djela) ; koautor djela prerade (?)
Z – professor ; nosilac prava na ADKU ? (pravo prerade djela); koautor djela prerade ? : autor djela prerade ?
Objekti :
RElacije :
a) S- S
b) S-O
Odgovori:
a) Prevod djela jeste prerada djela. Ugovor o prevodu je autorski ugovor o preradi djela.
b) Y je ugovorna strana i obavezan je da prevede ADKU. Y nije smio prepustiti prevod Z, osim u slucaju ako se X
sa time ne slozi.
c) Y je povrijedio pravo, jer je prepustio prevod Z, a to nije smio, bez saglasnosti X-a.
8) Historicar X je u toku svog istrazivanja Bosanskog folklora dosao na ideju da u okviru jedne knjige
objedini tekstove sevdalinki na koje je u svom traganju naisao. Medju tim tekstovima su se nalazile i
nepoznate i neopjevane sevdalinke od strane izvodjaca te muzike. Pola godine nakon sto je knjiga sevdalinki
izasla izvodjac se na muzickom trzistu pojavio sa izvedbom sevdalinke “TResnja”, koja predstavlja upravo
jedan od neopjevanih tekstova iz knjige X.
Subjekti :
X – autor zbirke
Y – Interpretator sevdalinke Tresnja, kao muzickog djela sa rijecima ; nosilac srodnih prava
Objekti:
- zbirka
- Sevdalinka (Tresnja) – a) pisano djelo (P.d.) ; b) muzicko djelo sa rijecima (m.d. sa rijecima)
- interpretacija sevdalinke
Relacije:
a) S – S
b) S- O
Odgovori:
a) Sevdalinka je kao pisano djelo nezasticeno djelo, jer autor sevdalinke je nepoznat, a to znaci da je ona narodna
pjesma. Prema clanu 8. stav 1. e ZASP, u nezasticene tvorevine spadaju, izmedju ostalog, spadaju i narodne
knjizevne i umjetnicke tvorevine. Sevdalinka kao m.d. sa rijecima je zasticeno autorsko djelo.
b) X je autor zbirke it u nije nista sporno. On Po zakonu se stiti zbirka (nacin i raspored izlagannja sadrzaja), a ne i
sadrzaj zbirke. Prema cl. 7 stav 2. ZASP, ukljucenjem druge izvorne gradje u zbirku, ta gradja ne postaje zasticeno
djelo. Y je koristio element zbirke koji nije pravno zasticen. Do povrede autorskog prava X nije doslo.
9) Izvodjac X se sa Y, autorom pjesme “Jutro”, sporazumio oko njenog izvodjenja na teritoriji bivse SFRJ.
Oni su se takodjer sporazumjeli oko visine nagrade koja pripada autoru i nacina izvodjenja djela. U
dogovorenom roku Y je svoju partituru predao X, a ovaj njemu 1/3 komada. Kratko nakon sto je X poceo da
izvodi kompoziciju “Jutro”, doslo je do svadje izmedju njega i Y. Y osporava X pravo na izvodjenje, tvrdeci
da ne postoji autorski ugovor.
Subjekti:
Objekti:
- interpretacija m.d.
Relacije:
a) S – S
b) S – O
Odgovori:
a) Autorski ugovor postoji, jer su se stranke sporazumjele oko bitnih elemenata ugovora.
b) Da bi autorski ugovor bio valjan, on mora biti zakljucen u pisanoj formi, o cemu govori cl. 80 stav 1. ZASP.
Medjutim, prema cl. 80 stav 2. ZASP, autorski ugovor ce konvalidirati, tj. biti valjan, iako nije zakljucen u pisanoj
formi, pod uslovom da su stranke u cijelini ili u preteznom dijelu ispunile obaveze koje iz njega proizlaze. Svaki
ugovor ima svoju karakteristicnu cinidbu ili obavezu. U ovom slucaju, to nije obaveza placanja honora (placena
1/3). Karakteristicna cinidba aut. ugovora o izvodjenju, jeste cinidiba izvodjenja ili interpretacije. X je poceo sa
izvodjenjem kompozicije “Jutro”, iz cega slijedi cinjenica da je obaveza u preteznom dijelu ispunjena, zbog cega je
ugovor konvalidirao, tj. postao valjan.
10 ) X i Y su bili clanovi ekspedicije, ciji je cilj bio osvajanje nekog planinskog vrha, medjutim svi su piginuli,
osim X i Y. Na osnovu tog dogadjaja, X i Y pisu knjigu “Snjezna smrt”. Poslije izdavanja knjige X zivi
povucenim zivotom, dok novinari za sve intervjue kontaktiraju Y. U medjuvremenu je Y sa Z (producent)
sklopio ugovor o snimanju filma “Ledena oluja”, na osnovu njihove knjige. O tome X nema pojma i o tome
saznaje iz medija.
Subjekti :
Objekti :
RElacije ;:
a) S-S
b) S-O
Odgovori:
b) Za koautorsko djelo potrebna je stvaralacka saradnja (cl. 12. stav 1.), a u konkretnom slucaju X nije stvaralacki
doprinio stvaranju filmskog djela. U svakom slucaju, u cl. 111 ZASP nabrojani su subjekti koji su koautori
audiovizuelnog djela. X i Y nisu koautori filmskog djela.
11. X je kao graficki dizajner zaposlen u marketinskoj ageniciji “Futura”. Vec godinama svira klavir i u
slobodno vrijeme se bavi i komponovanjem. Futura je trenutno angazovana na osmisljavanju reklamne
kampanje za novu liniju sampona za kosu. Direktor Future (Y) je svoj kreativni tim podijelio u 2 grupe : 1.
Kreiranje vizuelnog identiteta proizvoda 2. Kreiranje sadrzaja pratece TV reklame i njene muzicke podloge.
X je clan 1. tima. Ipak, X kod kuce komponuje muzicki dzingl i ponudi ga Y kao mogucu muzicku podlogu
reklame. Y odusevljeno prihvata i reklamna kampanja postaje pravi uspjeh. X ocekuje isplatu autorske
naknade. Y odbija tvrdeci da X naknadu za svoj posao dobija “svakog prvog u mjesecu”.
Subjekti:
X – autor muz. djela bez rijeci (MD) ; koautor spojenog djela (?) ; graficki dizajner ; zaposlenik ; clan prvog tima
Y – zastupnik Future (direktor) ; nosilac prava na spojenom djelu (?) ; nosilac prava na MD bez rijeci (?) ;
narucilac spojenog djela (?) ; narucila M.D. (?)
Objekti :
Relacije:
a) S – S
X-------- Y (ugovorni odnos) –ugovor o radu
b) S – O
Odgovori :
a) X je autor MD bez rijeci, jer je on stvorio to MD (cl 9. ZASP). Shodno tome, momentum stvaranja MD, X je
stekao autorska prava (licna i imovinska) – cl. 14. ZASP. X je zaposlenik Y-a, ali MD nije nastalo u random odnosu.
Prema cl. 100 stav 1. ZASP autorsko djelo stvoreno u random odnosu jeste autorsko djelo koje je stvorio zaposlenik
u izvrsavanju svojih radnih obaveza ili prema upustvima poslodavca, te u tom slucaju sva autorska imovinska prava
prelaze na poslodavca. Medjutim, X je graficki dizajner, te stvaranje M.D. nije njegova radna obaveza. Takodjer, on
je svrstan u prvu radnu grupu, te MD nije nastalo po upustvima Y-a. MD bez rijeci u ovom slucaju nije autorsko
djelo stvoreno u radnom odnosu. Shodno tome, sva autorska prava na MD pripadaju X-u.
Postavlja se pitanje da li je Y narucila MD bez rijeci? Fakticki, to bi mogao biti ugovor o narudzbi, jer posjeduje
neke elemente. X je vec predao primjerak Y-u, koji je to MD iskoristio u reklamnoj kampanji, te bi se moglo
smatrati das u ugovorne obaveze ispunjene u preteznom dijelu i da je ugovor kovalidirao (cl. 80 stav 2. ZASP).
Ukoliko bi Y pristao X-u da isplati autorsko naknadu, ugovorne obaveze bi bile u potpunosti ispunjene.
b)Buduci da MD nije nastalo u random odnosu, plata ne predstavlja finansijsko obestecenje za X. Y mu je duzan
platiti autorsku naknadu kao protucinidbu iz konvalidiranog ugovora o narudzbi MD.
12. X je autor udzbenika. Sa izdavackom kucom “Rijec” je na zimu sklopio ugovor o izdavanju i distribuciji
udzbenika. Autorska naknada je odredjena pausalno i iznosio 1800 KM. Par mjeseci kasnije dolazi od
izmjene nastavnog plana i programa, te udzbenik nije adekvatan. “Rijec” angazuje lice Y da izvrsi
neophodne izmjene i dopune udzbenika. Takodjer, trazi izmjenu, tj. smanjenje autorske naknade.
R ( Rijec) – izdavacka kuca ; nosilac prava na ADKU ; nosilac prava na djelu prerade
Objekti :
Relacije:
a) S – S
b) S – O
Odgovori:
a) Izdavacka kuca ne moze traziti smanjenje naknade, jer to moze samo autor. Rijec je o institute “Pravo na reviziju
ugovornih odredbi o visini autorskog honorara”
b) Rijec ne moze angazovati Y da izvrsi promjene i izmjene DKU, bez saglasnosti autora X. Pravo prerade je
iskljucivo pravo autora, te je izdavacka kuca Rijec morala imati saglasnost X-a da bi zakljucila ugovor sa Y.
13. Muzicka skupina (Viva). Y je napravio koreografiju (ples sa vatrom). X je napravio muziku za odredjenu
predstavu (PLamen). Z (zastupnik grupe i izvodjac) je angazovao balerinu da nastupa u toj predstavi.
Balerina Q je pristala ali je nezadovoljna odnosom gazed gdje su nastupali, al ii honorarom. Balerina trazi da
nju posebno isplate i smatra da je neovisna o grupi, jer nije prihvatila da nju zastupa.
Pitanja : Da li je Z ovlasten da sklapa ugovore za grupu? Da li ballerina moze sebe samostalno zastupati i
traziti ponistenje nakande ili i nju Z zastupa?
SUBJEKTI :
"Viva"- grupa izvodjaca,plesna skupina
Y - autor koreografskog djela Ples sa vatrom
X - autor muzickog djela bez rijeci-plamen
Z - izvodjac, zastupnik grupe izvodaca
Q - izvodjac,balerina, solista(?)
OBJEKTI :
interpretacija
RELACIJE : S---O
SUBJEKT - SUBJEKT
"Viva"---------x (ugovorni)
RJESENJE :
1. Z moze sklapati ugovore za grupu jer njega je grupa ovlastila za zastupnika grupe , sto je i prema cl. 117. st.1
ZASP , te je Z zaduzen da stiti interese svoje grupe ali ne i interese Q jer se ona naknadno prikljucila grupi za
potrebe tih nastupa.
2. Q moze samostalno nastupati i primati naknade jer ona nije u stalnom radnom odnosu s tom plesnom grupom ,
ona je solista a prema cl.117. st.3 ZASP na soliste se ne primijenjuju pravila kao na clanove grupe a Q nije clan
grupe ona se naknadno prikljucila grupi za potrebe tih nastupa .
14. Y je 2010. ugovorno angazovao X (arhitektu) da projektuje objekat "Jupiter" koji bi bio trzni
centar sa otvorenim dijelom za trznicu. Objekt se izgradio ali 2012. nakon otvorenja radnici trznice
se zale na propuh jer je objekt izgradjen u blizini rijeke i dio za trznicu je otvoren sa dvije strane. Y
se obraca X da objekt prilagodi kako bi radnici bili zadovoljni. X je to nevoljko uradio stavivsi
privremenu trakastu pregradu. Medjutim, radnicima i dalje smeta propuh. Y se opet obraca X da
prepravi a ovaj to odbija jer kaze da je objekat vec dovoljno nagrdjen. Y angazuje Z koji daje tajno
rjesenje u obliku staklene pregrade.
Pitanja su bila: kakav je odnos izmedju X i Y autorskopravno gledano?
da li su povrijedjena X-ova moralna i imovinska prava ?
da li je Y imao pravo da angazuje Z?
SUBJEKTI
b) OBJEKTI
c) RELACIJE
Subjekt – subjekt
X – z – fakticki
Subjekt – objekat
X – ADP – fakticki
Z – ADP – autorstvo
1. autorsko i vlasnicko pravo su razliciti pojmovi. Autor moze biti jedno lice, a vlasnik drugo. U
ovom slucaju, autor projekta je X, ali vlasnik trznog centra „Jupiter“ je Y. Y je naruciov, i narucio
je od X da izradi odredjeni projekat, sto je X i ucinio. Zakljucen je ugovor o autorskom djelu
arhitekture.
2. Y je mogao angazovati Z-a, clan 70 stav II (pa navedite clan, ja ga sad nemam). Arhitekta ima
pravo prece prerade, medjutim buduci da X nije htio dati trajno rjesenje, Y je mogao angazovati
Z-a.
3. Y je narucilac i buduci da on zeli izgraditi odredjeni objekat, on moze traziti od arhitekte da izradi
po njegovoj zelji, ako arhitekta ne ispuni njegove zelje, onda narucilac moze angazovati jos
jednog arhitektu. Buduci da X nije dao rjesenje, iako je Y to 2x trazio, njegova prava nisu
povrijedjena.