Pomocni Zidar

Republika Hrvatska
Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta
NASTAVNI PLAN I PROGRAM
Podruje:
Graditeljstvo, geodezija i graevinski

materijali
Zanimanje:
Pomoni zidar
I. OPI PODATCI O PROGRAMU-ZANIMANJU

OBRAZOVNO PODRUJE:
Graditeljstvo, geodezija i graevni materijali
NAZIV ZANIMANJA:
Pomoni zidar
TRAJANJE OBRAZOVANJA:
Dvije godine
POSEBNI UVJETI ZA UPIS:
Zavrena osnovna kola, lijenika potvrda medicine rada o zdravstvenoj sposobnosti
obavljanja poslova zanimanja rad na visini.
CILJ OBRAZOVNOG PROGRAMA:
Osim opih ciljeva, znanja,vjetina i stavova za osobni razvoj i daljnje uenje,
obrazovni program uenicima omoguuje stjecanje praktinih i teoretskih znanja i
vjetina za obavljanje poslova pomonog zidara.
- stjecanje znanja o graevini kao cjelini i dijelovima koji ine cjelinu;
- stjecanje znanja o svim radovima na pripremi graenja i graenju;
- stjecanje znanja o sigurnosti pri radu i radu na siguran nain;
- stjecanje znanja i vjetina za pravilno rukovanje strojevima, ureajima i alatima
tijekom rada te njihovo pravilno odravanje;
- stjecanje znanja i vjetina izrada oplata i betoniranje temelja;
- stjecanja znanja i vjetina postavljanja hidroizolacija;
- stjecanja znanja pripreme morta i zidanja zidova od opeke i blokova;
- stjecanje znanja izvedbe montanih, polumontanih i monolitnih stropova;
- stjecanje znanja izvedbe podnih podloga;
- stjecanja znanja i vjetina pripreme morta i bukanja;
- razvijanje ekoloke svijesti i osobne odgovornosti.
STANDARD ZANIMANJA
1 Naziv zanimanja: pomoni zidar
2 Razina sloenosti: II
3 Ope kompetencije
a) sposoban je sudjelovati u jednostavnoj usmenoj i pismenoj komunikaciji;
b) sposoban je sudjelovati u grupnoj raspravi;
c) sposoban je itati i sintetizirati podatke iz dokumenata o istoj temi;
d) posjeduje osnovna matematika znanja potrebna za razumijevanje
zakonitosti u prirodi i drutvu te je osposobljen za primjenu znanja u
ivotu i struci;
e) posjeduje vjetinu samostalnog raunanja, crtanja i mjerenja prema
uputama, kao i preciznost u radu;
f) primjenjuje steeno znanje stranog jezika u svim oblicima komunikacije;
g) primjenjuje usvojene metode uenja i usavrava nove;
h) posjeduje znanje potrebno za koritenje aplikacija za tabelarni prikaz i
izraun;
i) posjeduje znanje potrebno za izradu prezentacije;
j) preuzima odgovornost za svoj zadatak koritenjem vlastitog plana kako
bi ostvario zadane ciljeve.
4 Strune kompetencije:
a) raspolae teorijskim i praktinim znanjima potrebnim za obavljanje posla;
b) posjeduje odgovarajua znanja iz raunalstva koja primjenjuje za
pronalaenje podataka vanih za organizaciju i rad;
2
c) posjeduje odgovarajua znanja o objektu kao graevinskoj cjelini kao i

sastavnicama objekta;
d) poznaje vrste i karakteristike materijala koji se koriste u izgradnji
graevinskog objekta;
e) poznaje graevinske nacrte i izvodi vlastiti rad prema njima;
f) posjeduje vjetine za odravanje strojeva, ureaja
i opreme koje
upotrebljava;
g) posjeduje osnovna znanja o starim i najsuvremenijim tehnologijama
izvoenje;
h) poznaje rad na siguran nain za sebe i okoli;
i) izrauje jednostavne oplate i betonira temelje, zidove, stropove;
j) postavlja horizontalne i vertikalne hidroizolacije;
k) priprema mort i zida zidove od opeke i opekarskih blokova;
l) postavlja montane ili polumontane stropove;
m) izvodi podne podloge;
n) priprema mort i zna bukati.
Opis strunog standarda *
Glavna svrha
Kljuni poslovi
Kompetencije
Organizacija rada
- sposoban je izabrati i sam
interpretirati
potrebne
informacije (upute o radu)
- zna
proitati
nacrte
izvoenja radova
- poznaje organizaciju rada na
gradilitu
Organizacija radnog mjesta
- poznaje vrste i svojstva
materijala koje koristi
- zna pripremiti materijal,
alat, strojeve i ureaje za rad
Odravanje sredstva rada
- pozna pravila odravanja
alata strojeva i ureaja koje
koristi
- pregledava i isti alate,
strojeve i ureaje koje
koristi, a neispravne alje na
popravak
Izrauje jednostavne oplate
- odabire materijal za oplatu
- koristi runi alat, strojeve i
ureaje za izradu oplata
- sastavlja i montira gotove
oplate
- demontira oplate
Ugradnja betona
- priprema oplatu za ugradnju
betona
- runo ugrauje beton
- beton ugrauje pomou
betonske crpke
- sabija i vibrira ugraeni
beton
Postavlja hidroizolaciju
Zidarski radovi
Priprema mort i zida zidove od

opeke i opekarskih blokova
Postavlja
montane
polumontane stropove
Priprema morta i bukanje
Izrada podnih podloga
Komunikacija s okolinom
Zatita na radu
Zatita okolia
priprema
podlogu
za
hidroizolaciju
izvodi
razne
vrste
hidroizolacija
izvodi
zatitu
hidroizolacijskih slojeva
priprema mort u skladu sa
zahtjevom projekta
organizira
svoje
radno
mjesto
zida
nosive
zidove,
pregradne zidove, oblone
zidove, fasadne zidove
namjeta stropne elemente
namjeta spojna sredstva
postavlja armaturu
betonira
stropne
konstrukcije
priprema morta mijealicom
transport morta
runo bukanje zidova i
stropova
strojno bukanje
izvodi podloge od pijeska i
ljunka
izvodi podloge od betona
izvodi podloge od cementne
glazure
izvodi
podloge
za
kanalizacijske cijevi
prima informacije o poslu i
iste
moe
proslijediti
drugima
moe davati informacije o
svom poslu
sporazumijeva se sa drugim
radnicima u procesu rada
upotrebljava osobna zatitna
sredstva i opremu
potuje pravila kretnja na
gradilitu
pozna propise o zatiti na
radu
propisno vri sortiranje i
odlaganje
graevinskih
otpadaka kod svog rada
racionalno koristi materijale
koje ugrauje
* Struni standard = Specifikacija mjerodavnosti i kvalitativna razina izvravanja zadataka vezanih

uz tu specifikaciju potrebna za uinkovit rad u sklopu odreenog zanimanja.
II. NASTAVNI PLAN

RB NASTAVNI PREDMET
Sati tjedno/ godinje Ukupno

1. godina 2.godina sati
I. opeobrazovni dio
1. Hrvatski jezik
2. Raunalstvo
3. Tjelesna i zdravstvena kultura
4. Vjeronauk / etika
Ukupno: opeobrazovni dio
2,5 / 85
2 / 68
1,5 / 51
1 / 34
7 / 238
2,5 / 70
1,5 / 42
1 / 28
5 / 140
155
68
93
62
378
1 / 34
2 / 68
3/ 102
2/68
-
1/ 28
1 / 28
1 / 28
2/56
3/84
62
28
96
158
68
84
2 / 56
56
10 / 280
15 / 420
552
930
II. struno- teorijski dio

5.
6.
7.
8.
9.
10.
Strani jezik
Poduzetnitvo
Matematika u struci
Graevne konstrukcije
Tehnologija graditeljske struke
Zidarski radovi
Izborni predmet
11.
Poznavanje nacrta
Matematika u struci
Ukupno: struno - teorijski dio
Ukupno: I + II
8 / 272
15 / 510
III. praktini dio

12. Praktina nastava
UKUPNO: I. + II. + III.
14 / 504 14 / 504
29 / 1014 29 / 924
1008
1938
Napomena:
Godinji fond sati za 1. razred planiran je na bazi 17 tjedana teoretske nastave i 18 tjedana
praktine nastave, a za 2. razred na bazi 14 tjedana teoretske nastave i 18 tjedana praktine
nastave.
kole koje ne izvode nastavu po modelu tjedan za tjedan dune su ostvariti planirani
godinji fond sati po predmetima neovisno o modelu izvoenja nastave.
III. OBVEZNI NAIN PROVJERAVANJA ZNANJA I

UMIJEA
Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Raunalstvo
Tjelesna i zdravstvena kultura
Vjeronauk/etika
Strani jezik
Poduzetnitvo
Matematika u struci
Zidarski radovi
Izborni struni predmet
Praktina nastava
Obvezni nain provjere

usmeno, pisano
usmeno, pisano, praktino
usmeno, praktino
usmeno, pisano
usmeno, pisano
usmeno, pisano
usmeno, pisano
usmeno, praktini radovi
IV. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA1

Nastavni predmet
Hrvatski jezik
Raunalstvo
Nastavnik
profesor
profesor
Tjelesna i zdravstvena kultura

Vjeronauk
Etika
profesor
profesor
profesor
Strani jezik
profesor
Poduzetnitvo
Matematika u struci
profesor
profesor
profesor
profesor
Zidarski radovi
profesor
Poznavanje nacrta
profesor
Matematika u struci
profesor
Praktina nastava
profesor ili
struni uitelj
Izobrazba
prof. hrvatskog jezika i knjievnosti
prof. matematike i informatike,
dipl. ing. smjer raunalska tehnika
prof. tjelesne i zdravstvene kulture
dipl. teolog, dipl. kateheta
prof. filozofije, dipl. teolog, dipl.
kateheta
prof.
odgovarajueg
jezika
i
knjievnosti
dipl. ekonomist
prof. ili dipl. ing. matematike
ili dipl.ing. gra. ili dipl. ing. arh
dipl. ing. graevinarstva, dipl. ing.
arhitekture
dipl. ing. graevinarstva, dipl. ing.
arhitekture
dipl. ing. arhitekture, dipl. ing.
graevinarstva
dipl. ing. graevinarstva,
dipl.ing. arhitekture
prof. ili dipl. ing. matematike,
dipl.ing. gra. ili dipl. ing. arh.
zidar, graevinski poslovoa,
graevinski tehniar, ing. gra.,
dipl. ing. gra., dipl. ing. arh.
1 Osim navedenog i prema Pravilniku o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika u

srednjem kolstvu
V. IZVOENJE PROGRAMA
RAD S UENICIMA U SKUPINAMA
Nastavni predmet
Nastavnik
Raunalstvo
Praktina nastava
profesor
profesor ili
struni uitelj
Razred Minimalan broj Najvei

sati vjebi
uenika
skupini
1.
60
15
1.
504
18
2.
504
18
broj
u
MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

ZA IZVOENJE PROGRAMA
Prostor
Specijalizirana uionica
kolska uionica
Radionica
Kabinet za nastavnike
Oprema
Nastavni predmet
16 raunala povezanih u Raunalstvo
mreu s mogunou pristupa Struni predmeti
internetu
(raunalo
nastavnika s CD pisaem),
LCD
projektor,
pisa,
programska
oprema
za
obradu
teksta,
tablini
proraun i baze podataka
Klasina uionica s potrebnom Opeobrazovni predmeti
tehnikom i crtaom opremom
(sredstvima i pomagalima).
Radionica s potrebnim alatom i Praktina nastava
mehaniziranim sredstvima za
rad. Kalupi za betoniranje.
Graa za izvedbu oplate i
krovne konstrukcije. Dovoljno
opeke i drugih elemenata za
zidanje.Krovne plohe za razne
vrste pokrova. Radni prostor od
cca 15 m2/ueniku.
Raunalo povezano u mreu s

mogunou
pristupa
internetu, pisa.
VI. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI

Nastavni predmet: Hrvatski jezik
Razred: prvi (1), drugi (2)
Tjedni (ukupni) fond sati:
Razred
Broj sati
1
2,5 (85)
2
2,5 (70)
UVOD
Nastavni predmet hrvatski jezik obuhvaa tri nastavna podruja:
a) hrvatski jezik,
b) hrvatsku i svjetsku knjievnost,
c) jezino izraavanje.
Dvogodinji program hrvatskoga jezika za niu strunu spremu sadrajno je, metodoloki i
koncepcijski u skladu s Programom hrvatskoga jezika za osnovnu kolu.
Program hrvatskoga jezika za osnovnu kolu i dvogodinji program hrvatskoga jezika za niu
strunu spremu ine zajedniki sustav jezinoga i knjievnog odgoja i naobrazbe.
Program predvia gradivo neophodno za stjecanje spoznaja o materinskome jeziku, za
praktino sluenje jezikom u razliitim priopajnim oblicima i u razliitim govornim
situacijama na usmenoj i pisanoj razini te upoznavanje knjievnih djela i kulturne batine kao
duhovnih, estetskih i povijesnih pojavnosti.
Tema i obrazovna postignua rasporeena su sustavno i meuzavisno. Povezana su
programska nastavna podruja (jezik, knjievnost i jezino izraavanje), naglaena je
integracija teorijskih s praktinim sadrajima koja uenicima omoguuje samostalno
oblikovanje razliitih vrsta tekstova u govoru i pismu.
Jezini su sadraji ukljueni u nastavu knjievnosti te pisanog i usmenog izraavanja kao
jezikoslovna uporita u interpretacijama knjievnih tekstova.
Program nastave jezinog izraavanja pretpostavlja praktini rad, vjebe uenika u govorenju,
itanju, pisanju i sluanju, pri emu uenici proiruju umijea, vjetine i navike steene u
osnovnoj koli. Nastava pravopisa integrirana je u nastavu jezika i usvaja se po naelu
kontinuiteta..
Tijekom kolske godine piu se dvije kolske zadae.
SVRHA
Svrha je nastave dvogodinjega programa hrvatskoga jezika stjecanje temeljnih znanja,
sposobnosti, vjetina, navika i vrijednosti potrebnih za primjenu svih oblika jezine
komunikacije te upoznavanje s hrvatskom knjievnom i kulturnom batinom.
CILJEVI
Ciljevi su nastave dvogodinjega programa hrvatskoga jezika:
- primijeniti temeljna komunikacijska i jezina znanja i vjetine te razviti elju uenika za
trajnim usvajanjem novih znanja o hrvatskome standardnom jeziku i njegovom
savrenijom uporabom u usmenom i pisanom obliku;
- usvojiti temeljna znanja o knjievnosti i hrvatskoj kulturnoj batini;
- djelovati u skladu s graanskim i nacionalnim odgojem uvaavajui naela drutvenog
suivota i demokracije.
ZADAE
Zadae kojima se ostvaruju svrha i ciljevi nastave hrvatskoga jezika:
- povezati osnovnokolska jezina znanja s novim jezinim sadrajima i postignuima;
- razvijati komunikacijsku osposobljenost aktivnom primjenom jezinih djelatnosti
(sluanje, govorenje, itanje, pisanje);
samostalno izraavati doivljaje, osjeaje, misli i stavove;

upoznati sustav hrvatskoga standardnog jezika na fonolokoj, gramatikoj, leksikoj,
stilistikoj, pravogovornoj i pravopisnoj razini;
upoznati povijest hrvatskoga jezika radi razumijevanja povijesnih okolnosti u kojima
se razvijao hrvatski jezik;
razlikovati standardni jezik i zaviajni idiom;
usvijestiti potrebu za trajnim stjecanjem jezinoga znanja;
upoznati najvanija reprezentativna djela hrvatske i svjetske knjievnosti;
samostalno itati i razumijevati knjievna djela;
razumjeti tekstove razliitih funkcionalnih stilova;
itati knjievna djela s razumijevanjem i uitkom;
upoznati hrvatske kulturne institucije radi izgraivanja hrvatskog identiteta i svijesti o
pripadnosti europskom civilizacijskom krugu.
1. Razred
NASTAVNO PODRUJE: HRVATSKI JEZIK
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Sporazumijevanje
oblikovati,
poslati
i
(komunikacija) i jezik
razumjeti poruku
utvrditi i ukloniti razloge
nerazumijevanja poruke
prepoznati
neverbalnu
komunikaciju
usvojiti
pojmove
komunikacija
(sporazumijevanje)
i
poruka
definirati jezik kao sustav
znakova
ostvarivati jezik govorom
i pismom
prepoznati razlike izmeu
govora i pisma
usvojiti
pojmove
jezikoslovlje (lingvistika)
i jezikoslovac (lingvist)
Hrvatski standardni jezik i prepoznati na primjerima
narjeja
standardni jezik
na primjerima istraiti i
utvrditi
imbenike
standardnoga jezika
poznavati i primjenjivati
grafiju
hrvatskoga
standardnog jezika
odrediti pojam hrvatskoga
standardnog jezika
pisati
standardnim
jezikom termine struke za
koju se uenici obrazuju
Nastavni sadraj
Sporazumijevanje
(komunikacija)
Jezik
Osnovne znaajke hrvatskoga

standardnog jezika
Fonetika i fonologija
Pravogovor i pravopis
Morfologija
prepoznati i imenovati Hrvatska narjeja

hrvatska narjeja
razlikovati narjeja od
standardnoga jezika
na primjerima istraiti i
utvrditi razlike izmeu
narjeja i standardnog
jezika
govoriti
i
pisati
zaviajnim narjejem
usvijestiti
potrebu
cjeloivotnog
uenja
standardnoga jezika
upoznati nastanak glasova Nastanak i podjela glasova
standardnoga jezika
prepoznati
glasove
s
obzirom na zvunost i
mjesto tvorbe
razlikovati pojmove: glas,
fonem, grafem, fonetika,
fonologija
usvojiti
pojmove
pravogovor (ortoepija) i
pravopis (ortografija)
primijeniti
osnovna
pravogovorna i pravopisna
pravila
primijeniti
vrednote
govorenoga jezika
razlikovati
glasovne
promjene i primijeniti
pravila u pisanju
prepoznati
i
rabiti
reenine
i
interpunkcijske znakove
dosljedno
primjenjivati
pravila o pisanju velikih i
malih slova
pravilno pisati strune
nazive
definirati
pojmove
morfem i morfologija
imenovati promjenjive i
nepromjenjive rijei
prepoznati
osnovne
znaajke
imenica,
zamjenica, pridjeva i
brojeva u tekstu
Pravogovorna i pravopisna
pravila i glasovne promjene
Imenice, zamjenice, pridjevi i

brojevi
10
sklanjati
imenice,
zamjenice, pridjeve i
brojeve
stupnjevati pridjeve
dosljedno
primjenjivati
pravila o pisanju hrvatskih
i stranih imena te strunog
nazivlja
NASTAVNO PODRUJE: JEZINO IZRAAVANJE
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Uporaba
jezika
u sluanjem i itanjem
svakodnevnom
usvojiti raznovrsne naine
sporazumijevanju
i
oblike
uljudnog
(komunikaciji)
sporazumijevanja
imenovati
oblike
obraanja
(pozdrav,
zahvala,
oslovljavanje,
estitka, iskaz suuti)
upoznati stilske, sadrajne
i jezine osobitosti svakog
oblika, naine njegove
uporabe i primjenu
spontano
se
sluiti
jezinim (pravogovornim
i pravopisnim) sredstvima
u obraanju
prepoznati
posljedice
uspjenog i neuspjenog
sporazumijevanja
(komunikacije)
Sluanje i itanje
sluanjem
razlikovati
pravilno od nepravilnoga
itanja
uoiti obiljeja pravilnoga
itanja
uoiti ulogu reeninih i
interpunkcijskih znakova i
njihovu
vezu
s
izgovornim vrednotama
na glas pravilno proitati
poznati tekst
Nastavni sadraj
Oblici govornog i pisanog
sporazumijevanja
(komunikacije)
Obiljeja jezine djelatnosti

sluanja i itanja
11
Govorenje i pisanje
sluanjem uoiti razliku Vrste itanja

izmeu itanja knjievnog
i neknjievnog teksta
interpretativno
(izraajno) itati tekst
itati s razumijevanjem
razliite vrste tekstova u
sebi i na glas
pravilno i razgovijetno Govorenje
izgovarati glasove, rijei,
reenice i tekst
sluanjem
prepoznati
bitna obiljeja jezine
djelatnosti govorenja
opisati razlike izmeu
jezinih
djelatnosti
pisanja i govorenja
na primjerima utvrditi
ulogu i vanost vrednota
govorenoga jezika
povezati govorenje i
pravogovor u razliitim
govornim situacijama
uoiti vanost utnje i
sluanja
usporediti
pisani
i
govoreni oblik jezika na
primjerima
prepoznati i razumjeti
potrebu
za
raznim
govornim vrstama
12
pravilno pisati glasove, Pisanje

rijei, reenice i tekst
uoiti bitna obiljeja
jezine djelatnosti pisanja
prepoznati odnose izmeu
govorene i pisane rijei
zamjeivati razliku u
doivljaju napisane i
izgovorene poruke
razlikovati govorni i
pisani sustav hrvatskoga
standardnog jezika
uoiti vanost primjene
pravopisnih pravila za
uinkovitu
pisanu
komunikaciju
primjereno se sluiti
pravopisnim i reeninim
znakovima u razliitim
pisanim oblicima
prepoznati i razumjeti
potrebu za raznim pisanim
vrstama
imenovati
dijelove Pisanje sastavka
sastavka i prepoznati
ulogu svakog dijela
osmisliti i izraditi plan
pisanja sastavka
jasno i tono oblikovati
reenice
i
smisleno
povezati
reenice
u
cjelinu
pisati prikladnim stilom i
rjenikom
praktino
primijeniti
steeno znanje o pisanju
sastavka u pisanju kolske
zadae
razumjeti zadanu temu i
stvaralaki
pisati
na
zadani poticaj
izraditi
plan
pisanja
kolske zadae
povezati
reenice
u
smisleno
i
logiki
oblikovan tekst
13
Vrste teksta
razlikovati vrste opisa na Opis

temelju slunoga primanja
(subjektivne i objektivne;
knjievne i neknjievne;
opise
vanjskoga
i
unutranjeg prostora)
opisati
(portretirati)
knjievni lik na temelju
prethodno napravljenog
plana opisa
razliite vrste opisa u sebi
i na glas
prepoznati
glavne
znaajke tekstne vrste
opisa
izraditi shemu opisa
pojma,
predmeta
ili
procesa iz struke i
izdvojiti osobitosti
tehnikoga opisa
kratko opisati predmet,
pojavu ili proces prema
dnevniku strunoga rada
uoiti
osobitosti Pripovijedanje
pripovijedanja
prepoznati i imenovati
dijelove fabule
razlikovati pripovijedanje
od opisivanja i dijaloga
razlikovati subjektivno i
objektivno pripovijedanje
te pripovijedanje u prvom
i treem licu
oblikovati saetak i saeto
prepriati dogaaj
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
HRVATSKA I SVJETSKA KNJIEVNOST
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
Pristup knjievnom djelu
odrediti pojam umjetnosti, Knjievnost
knjievnosti, knjievnih
rodova i vrsta
imenovati
vrste
umjetnosti
razlikovati usmenu i
pisanu knjievnost
14
prepoznati znaajke lirike

na odabranim tekstovima
razlikovati vrste lirskih
pjesama po temi i
oblicima
prepoznati
dijalektalnu
poeziju
prepoznati znaajke epike

prepriati fabulu proznog
teksta (usmeno i pisano)
razlikovati epske vrste
(balada, ep, basna, bajka,
novela,
pripovijetka,
roman)
Povijest knjievnosti
prepoznati
znaajke
drame i dramske vrste
razlikovati
dijalog
i
monolog
uoiti dramsku radnju i
dramske osobe
prepoznati
diskurzivne
oblike (putopis)
nabrojiti ostale knjievnoznanstvene
oblike
(dnevnik,
memoari,
autobiografija)
upoznati
knjievnosti
pretpovijesnog doba na
obavijesnoj razini
upoznati
odabrane
tekstove iz Biblije
uoiti vanost Biblije kao
jednog
od
temeljnih
civilizacijskih djela
Lirika
Tekstovi: Antun Branko
imi, Ljubav
Dobria Cesari, Vagonai
Antun Mihanovi, Horvatska
domovina
Ivan Golub, Oi
Antun Gustav Mato, Jesenje
vee
Dragutin Domjani, Ciklame,
krvave ciklame
Mate Balota, Roenice
Epika
Tekstovi: Hasanaginica
Ezop, Koko i lastavica
Ivana Brli - Maurani,
uma Striborova
Vjekoslav Kaleb, Ogledalo
Nenad Brixy, Mrtvacima ulaz
zabranjen ili George Orwell,
ivotinjska farma
Drama
Tekst: Plaut, krtac (ulomak)
Diskurzivni knjievni oblici

Tekst: Matko Pei, Skitnje
(ulomak)
Temeljna civilizacijska djela

Biblija
15
pojmovno
odrediti
klasinu
knjievnost
(starogrka i starorimska
knjievnost )
utvrditi
glavne
predstavnike
i
djela
(Homer, Sofoklo, Plaut)
interpretirati
odabrane
tekstove (ulomci)
Povijesna i stilska razdoblja odrediti
u knjievnosti
knjievnopovijesno
razdoblje (trajanje, glavna
obiljeja, djela)
imenovati
vrste
srednjovjekovne
knjievnosti i pismenosti
uoiti vanost srednjeg
vijeka
kao
poetka
hrvatske pismenosti i
hrvatske
pripadnosti
kranskoj
europskoj
civilizaciji
nabrojiti
najvanija
ostvarenja
hrvatske
knjievnosti i pismenosti
usvojiti
pojam
tropismenosti
i
trojezinosti
hrvatske
pismenosti i najvanije
spomenike pismenosti na
glagoljici, irilici i latinici
objasniti
vanost
Baanske ploe
Klasina knjievnost
Tekstovi: Nikola Milievi,
Zlatna
knjiga svjetske
ljubavne poezije (izbor)
Biblija
(Psalmi, Mudre
izreke, Evanelje po Ivanu
tekstovi po izboru)
Homer, Ilijada ili Odiseja
(ulomak)
Sofoklo, Antigona (ulomak)
Srednjovjekovna knjievnost
Tekst: Baanska ploa
16
KULTURNA BATINA
prepoznati hrvatsku kulturnu srednjovjekovnu batinu: starokranske crkve,
starohrvatsku pleternu ornamentiku, glagoljako pjevanje i boine pjesme
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
usvojiti
pojmove Humanizam, predrenesansna
i renesansna knjievnost
humanizam,
predrenesansa i renesansa Tekstovi: Francesco Petrarca,
prepoznati
glavna Kanconijer (jedna pjesma)
Boccaccio,
obiljeja
renesansne Giovanni
Decameron
(ulomak
iz
knjievnosti
imenovati humanistika novele)
sredita u Europi i Pjesma hrvatske renesansne
knjievnosti (izbor uenika i
Hrvatskoj
utvrditi najvanije vrste i nastavnika)
oblike
hrvatske Marin Dri, ulomak iz
knjievnosti humanizma i drame po izboru nastavnika
renesanse
imenovati
glavne
predrenesansne
i
renesansne europske i
hrvatske pisce i njihova
djela
obrazloiti znaaj Marka
Marulia oca hrvatske
knjievnosti
imenovati prvi hrvatski
rjenik
izdvojiti
najvanija Barok
Ivan
Gunduli,
obiljeja
barokne Tekst:
Dubravka (ulomak)
knjievnosti
imenovati
najvanije
hrvatske barokne pisce i
djela
obrazloiti znaaj Ivana
Gundulia za hrvatsku
kulturu i knjievnost
prepoznati
baroknu
kulturnu
batinu
u
Hrvatskoj
usvojiti temeljne podatke
o
prvoj
hrvatskoj
gramatici
17
usvojiti
pojmove
klasicizam
i
prosvjetiteljstvo
te
najvanija
obiljeja
knjievnosti
imenovati najznaajnije
europske i hrvatske pisce
te njihova djela
usvojiti
pojmove
romantizam i ilirizam te
najvanija
obiljeja
knjievnosti
imenovati europske i
hrvatske pisce razdoblja
romantizma i njihova
najvanija djela
objasniti
drutvenopolitike i kulturne ciljeve
hrvatskog
narodnog
preporoda
objasniti Gajevu reformu
pravopisa i uvoenje
jedinstvenog
hrvatskog
knjievnog jezika
utvrditi glavna stilska
obiljeja i domoljubni duh
preporodne knjievnosti
usvojiti podatke o prvoj
hrvatskoj operi, hrvatskoj
himni i slici Vlahe
Bukovca o hrvatskom
narodnom preporodu
Klasicizam i prosvjetiteljstvo
Tekst: ulomak iz jednog
prosvjetiteljskog
djela
hrvatske knjievnosti (izbor
nastavnika)
Romantizam i ilirski pokret

Tekst: Edgar Allan Poe, Crni
maak
Pjesniki tekst
europske
knjievnosti
romantizma
(izbor uenika i nastavnika)
Budnica (izbor nastavnika)
Ivan Maurani, Smrt Smailage engia (ulomak)
OSNOVNI STANDARDI ZNANJA I VJETINA

1. RAZRED
HRVATSKI JEZIK I JEZINO IZRAAVANJE
Uenice/uenici:
- razlikuju hrvatski standardni jezik od hrvatskih narjeja;
- poznaju i primjenjuju grafijski sustav hrvatskoga standardnog jezika;
- pravilno primjenjuju u pisanju veliko i malo slovo;
- pravilno piu reenine znakove (toku, upitnik, usklinik, zarez);
- standardnim jezikom piu termine struke za koju se obrazuju;
- razlikuju govorni sustav od pisanoga;
- razumiju dvostruku ulogu jezika: umjetniku i komunikacijsku;
- spontano se govorno izraavaju;
- uljudbeno komuniciraju u svakodnevnim i strunim govornim situacijama;
- pravilno izgovaraju glasove, rijei, reenice i tekst;
- itaju s razumijevanjem;
- prepriavaju dogaaj i postupak;
- piu logiki, gramatiki i pravopisno pravilno o zadanoj temi.
18
KNJIEVNOST I KULTURNA BATINA

Uenice/uenici:
- razlikuju knjievni od neknjievnoga teksta;
- prepoznaju knjievne rodove i vrste;
- uoavaju temu i motive knjievnih djela;
- prepoznaju glavna stilska sredstva i njihovu ulogu u tekstu;
- samostalno imenuju knjievnopovijesna razdoblja te prepoznaju njihova obiljeja,
najznaajnije pisce i djela;
- poznaju najznaajnije hrvatske kulturne institucije i kulturna postignua.
2. razred
NASTAVNO PODRUJE:
HRVATSKI JEZIK
Nastavna cjelina
Morfologija
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
prepoznati
prezent
i Glagoli
njegovo osnovno znaenje
utvrditi
morfoloka
obiljeja prezenta (osobu i
broj)
ovladati
sprezanjem
glagola u prezentu
usvojiti prezent pomonih
glagola
pravilno
se
koristiti
prezentom u govorenju i
pisanju
prepoznati prezent u
knjievnom
i
neknjievnom (strunom)
tekstu
proiriti leksik glagolima
radnje u prezentu na
primjerima
strunih
tekstova
19
prepoznati
prezent
i
utvrditi
morfoloka
obiljeja prezenta (osobu i
broj)
ovladati
sprezanjem
glagola u prezentu
usvojiti prezent pomonih
glagola
pravilno
se
koristiti
prezentom u govorenju i
pisanju
prepoznati prezent u
knjievnom
i
neknjievnom (strunom)
tekstu
proiriti leksik glagolima
radnje u prezentu na
primjerima
strunih
tekstova
prepoznati
perfekt
i
definirati tvorbu perfekta
kao sloenog glagolskog
oblika
razlikovati
prezent
i
perfekt u knjievnim i
neknjievnim (strunim)
tekstovima
preoblikovati prezent u
perfekt,
pravilno
se
koristiti perfektom u
govorenju i pisanju
prepoznati futur prvi i
definirati tvorbu futura
prvog
kao
sloenog
glagolskog oblika
samostalno
sprezati
glagole u futuru prvom
razlikovati futur prvi od
prezenta i perfekta
preoblikovati prezent u
futur prvi
pravilno pisati i govoriti
futur prvi i futur drugi
razlikovati futur prvi i
futur drugi
Izricanje
prezentom
sadanjosti
Izricanje prolosti prefektom
Izricanje budunosti futurom
20
Reenica
razlikovati
priloge, Nepromjenjive vrste rijei
prijedloge, veznike i
usklike
prepoznati priloge mjesta,
vremena i naina, este
prijedloge, prave veznike
i este usklike u reenici i
tekstu (knjievnom i
neknjievnom)
pravilno rabiti prijedlog
s(a) i k(a)
pravilno rabiti priloge
gdje, kamo, kuda
pravilno rabiti veznike i
usklike u govorenju i
pisanju
proiriti leksik odabranim
prilozima i rijeima iz
knjievnih i neknjievnih
(strunih) tekstova
ralaniti reenicu kao Povezivanje rijei u reenicu
strukturnu jedinicu kojom
se izrie obavijest
prepoznati ulogu reda
rijei za znaenje reenice
definirati pojam sintakse
povezivati
rijei
u
reenicu
primjenjujui
pravila sastavljenog i
rastavljenog pisanja rijei
i
pravila
pisanja
pravopisnih znakova
proiriti leksik rijeima iz
reenica za ralambu
21
prepoznati vrste rijei u lanovi reeninog ustrojstva

reenici
i odrediti im
slubu u reenici
prepoznati
povezanost
subjekta i predikata s
ostalim
lanovima
reeninog ustrojstva
napisati
reenice
po
zadanom
modelu
kombinirajui
sve
reenine dijelove
pisati
reenice
primjenjujui
pravila
pravopisne
norme
o
reeninim i pravopisnim
znakovima
razlikovati
subjekt,
predikat, objekt, prilonu
oznaku, atribut i apoziciju
prepoznati
i
usvojiti Pisanje reenica
priopajnu svrhu reenica
upotrebom toke, upitnika
i usklinika
primjereno
oznaiti
sadrajnu (smislenu) vezu
meu
reenicama
uporabom ostalih znakova
(zarez, dvotoje, trotoje,
crtica, zagrade)
proiriti leksik rijeima iz
pjesnikih
i
proznih
tekstova
interpretativno
itati
pjesnike
i
prozne
tekstove
ostvarujui
vrednote
govorenoga
jezika
22
NASTAVNO PODRUJE:
JEZINO IZRAAVANJE
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Vrste tekstova
usmjereno itati tekst
ivotopisa
(biografije)
uoavajui
njegovu
loginu i
jezinu organizaciju,
uoavati ulogu injenica u
oblikovanju ivotopisa i
razlikovanje injenica po
vanosti,
razlikovati
vrste
ivotopisa prema stilskim
znaajkama - subjektivni
(literarizirani) i objektivni
(poslovni, slubeni)
napisati radni ivotopis
primjenjujui pravopisnu
normu
razliite vrste upuivakih
tekstova (u sebi i na glas)
obrazloiti
znaajke
upuivakih tekstova
napisati
struni
upuivaki
tekst
normu
uoiti mjesto i funkciju
ivotopisa u strukturi
molbe
(ponude)
kao
administrativne
vrste
teksta
tekstove
pisane
administrativnim stilom
napisati molbu (ponudu)
ili
ispuniti
neki
administrativni obrazac
primjenjujui
pravila
pravopisne norme
Nastavni sadraj
ivotopis (biografija)
Upuivanje
tekstovi)
(upuivaki
Molba,
ponuda,
alba,
administrativni obrasci (radni
nalog, potvrdnica, izdatnica,
zadunica
23
pisana prepoznati
vrstu
komunikacije na temelju
sluanja
(privatna,
slubena)
primijeniti steeno znanje
u samostalnom kreiranju
privatnog i slubenog
razgovora
sluati
sugovornika
uvaavajui
razliita
miljenja
napisati tekst razgovora
potujui
pravopisna
pravila
upravnog
i
neupravnog govora
tematski
i
stilski
razlikovati
privatno i
slubeno pismo
sastaviti poslovno pismo
normu
NASTAVNO PODRUJE:
KNJIEVNOST
HRVATSKA I SVJETSKA KNJIEVNOST
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Povijesna i stilska razdoblja razlikovati
osobitosti
u knjievnosti
realizma od osobitosti
romantizma
usvojiti
pojmove
predrealizam i enino
doba
te
obiljeja
knjievnosti realizma
usvojiti pojam realizma i
utvrditi
najvanija
obiljeja razdoblja u
europskoj knjievnosti
imenovati
najpoznatije
europske pisce razdoblja
realizma
i
njihova
najvanija djela
izdvojiti i usuvremeniti
uoene teme i probleme u
realistinom romanu
Govorna
i
komunikacija
Privatna i slubena govorna

komunikacija
Pismo (privatno i slubeno)
Nastavni sadraj
Protorealizam (enoino doba)
August enoa, Prijan Lovro
Realizam u europskoj i
hrvatskoj knjievnosti
Tekst: Honore Balzac, Otac
Goriot (ulomci)
24
prepoznati
obiljeja
hrvatskog realizma u
knjievnom tekstu
utvrditi knjievne vrste i
regionalnu pripadnost
imenovati hrvatske pisce
razdoblja
realizma
i
njihova najvanija djela
prepoznati
obiljeja
moderne i modernistikih
pokreta u knjievnom
tekstu
imenovati europske i
hrvatske pisce razdoblja
moderne
te
njihova
najvanija djela
uoiti svezu hrvatskog i
europskog modernizma
Realizam i naturalizam u
Tekst: Josip Kozarac, Tena
Moderna u europskoj i
Tekst: Antun Gustav Mato,
Cvijet sa raskra
KULTURNA BATINA
razlikovati osobitosti realizma od osobitosti romantizma
usvojiti pojmove predrealizam i enino doba te obiljeja knjievnosti realizma
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
Avangarda i modernistiki usvojiti
pojmove: Ekspresionizam u hrvatskoj
pokreti
avangarda, nadrealizam i knjievnosti
Tekst: Antun Branko imi,
ekspresionizam
upoznati
osnovna Hercegovina
obiljeja ekspresionizma
u knjievnosti
usporediti
obiljeja
moderne s avangardnim
obiljejima na odabranim
primjerima djela A. B.
imia
odrediti glavne znaajke Avangardno kazalite
egzistencijalizma, teatra Tekstovi: Eugene Ionesco,
apsurda i avangardnog Stolice (ulomak)
kazalita
prepoznati
osnovna
obiljeja dramskog roda i
kazalinog izraza
uoiti elemente humora i
satire
stvaralatvo
Knjievnost
drugog utvrditi
znaenje Knjievno
razdoblja, 1929. do 1952.
knjievnog stvaralatva Miroslava Krlee
Miroslava
Krlee
za Tekstovi: Miroslav Krlea,
Balade Petrice Kerempuha hrvatsku knjievnost
imenovati
njegova Ni med cvetjem ni pravice ili
Khevenhiller
najznaajnija djela
utvrditi
univerzalnost
25
Druga moderna u hrvatskoj

knjievnosti (od 1952. do
1969.)
tema pjesnike zbirke

Balade
Petrice
Kerempuha te stilske
mogunosti kajkavskoga
jezika
utvrditi
znaenje
knjievnog stvaralatva
Tina Ujevia za hrvatsku
knjievnost
prepoznati
utjecaj
avangardnih
i
modernistikih smjerova
na Ujevievo pjesnitvo i
univerzalnost Ujevievih
pjesnikih tema
utvrditi
promjene
u
hrvatskoj
knjievnosti,
usmjerenost na europske i
svjetske
uzore
i
povezanost s domaom
tradicijom
prepoznati
primjer
enske
poezije
i
poslijeratne
ljubavne
lirike
prepoznati
glavna
obiljeja
modernog
hrvatskog
romana
(tehnike pripovijedanja,
stilska
sredstva,
psiholoki
tipovi
osobnosti na primjerima
likova iz romana)
kritiki prikazati rat i
nasilje
Pjesnitvo Tina Ujevia

Tekst:
Tin
Ujevi,
Svakidanja jadikovka
Pjesnitvo Vesne Parun

Tekst: V. Parun, Ti koja ima
nevinije ruke
Moderni hrvatski roman

Tekst: Ranko Marinkovi,
Kiklop (ulomak)
26
Suvremena
knjievnost
1990.)
hrvatska uoiti tematske i jezino

(od 1970. do
stilske
posebnosti
postmodernistike
knjievnosti na odabranim
pjesnikim i proznim
tekstovima
imenovati
stilove
postmodernistikog
razdoblja
(fantastiari,
proza u trapericama,
ensko
pismo,
autobiografska
proza,
postmodernistika
poezija)
trajno pratiti novostvorena
knjievna
djela
po
osobnom izboru
Postmoderna knjievnost
Tekstovi: : Ivan Slamnig,
Barbara
Pavao Pavlii, apudl
Goran Tribuson, Novinska
smrt Ladislava Hanaka
Zoran Feri, Miolovka Walta
Disneya
Alessandro Barico, Svila
(izbor uenika i nastavnika)
upoznati rad hrvatskoga knjininog sustava (narodne knjinice, Nacionalna i

sveuilina knjinica)
upoznati muzejsko-galerijski sustav u Republici Hrvatskoj
OSNOVNI STANDARDI ZNANJA I VJETINA

2. RAZRED
HRVATSKI JEZIK I JEZINO IZRAAVANJE
Uenice/uenici:
razlikuju vrste rijei i njihove promjene;
primjenjuju razliite vrste itanja: logiko, usmjereno, izraajno, itanje u sebi i
na glas;
razumiju i pamte sadraje usmenog izlaganja i glasno itanog teksta;
pravilno povezuju rijei u reenice i reenice u tekst;
pravopisno ispravno pisano oblikuju strune tekstove, ispunjavaju i oblikuju
administrativne tekstove i obrasce;
porabe govorene i pisane rijei za javnu i privatnu uporabu u svim ivotnim
situacijama;
samostalno oblikuju privatni i slubeni razgovor potujui pravila ortoepske i
sintaktike norme u oblikovanju misli i osjeaja;
proiruju leksik itanjem knjievnih i neknjievnih (strunih) tekstova;
primjenjuju steena znanja osnovnih znanosti hrvatskoga jezika u samostalnom
oblikovanju tekstova za privatnu i slubenu komunikaciju.
KNJIEVNOST I KULTURNA BATINA

Uenice/uenici:
samostalno itaju knjievne tekstove;
razlikuju rodove i vrste;
uoavaju usmjerenost hrvatske knjievnosti prema europskim (svjetskim) pravcima i
stilovima;
prepoznaju osnovna obiljeja knjievnih razdoblja 19. i 20. stoljea
imenuju najznaajnije pisce i djela pojedinih knjievnih razdoblja;
poznaju najvanije hrvatske dravne i zaviajne kulturne institucije;
27
spoznaju znaaj kulturnih institucija i kulturnih postignua u izgradnji hrvatskog

identiteta u europskom civilizacijskom krugu.
Nastavni predmet: Raunalstvo
Razred: prvi (1)
Razred
Broj sati
1
2 ( 68 )
2
-
OPI CILJEVI I ZADAE:

Program predmeta raunalstvo izraen je tako da uenika osposobi za samostalnu uporabu
raunala. Teite programa stavljeno je na upoznavanje mogunosti raunala i primjenu
informacijsko-komunikacijskih tehnologije u nastavi. Tu se prije svega misli na internet i
koritenje internetom u nastavi, ali i nakon zavretka srednje kole.
Cilj je osposobiti uenika do razine rjeavanja jedostavnijih problema u raznim problemskim
situacijama uz uporabu aplikacijskih programa i informacijsko-komunikacijskih tehnologija.
Na nastavi raunalstva uenik e:
-
uvesti, usvojiti i rabiti pojmove vezane uz osnovne dijelove raunala;

upoznati osnovne koritenja raunala: koritenje tipkovnice i mia, izbor i
otvaranje traenih programa;
shvatiti ulogu operacijskog sustava raunala i osnove samostalnog koritenja
operacijskog sustava: prilagoditi korisniko suelje, promijeniti datum i vrijeme
raunala, otvarati i premjetati mape i datoteke;
nauiti i uvjebati osnovne radnje s diskovima, mapama i datotekama;
pripremiti se za samostalno i sigurno koritenje raunalnih mrea i Interneta;
stei naviku i kulturu komunikacije preko Interneta;
savladati samostalni unos, ureivanje i ispis tekstualnog dokumenta;
pripremiti se za rad s proraunskim tablicama;
nauiti samostalno izraivati prezentacije i primjereno prezentirati;
na osnovi praktinog rada na raunalu razvijati smisao za sustavnost, tonost, urednost,
upornost i savjesnost u rjeavanju postavljenih zadataka.
SADRAJ:
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
POZNAVANJE
I - Osnovni pojmovi o raunalu i
informatici
(tijek
obrade
KORITENJE ICT-a
podataka, informacija).
(12 sati)
- Navesti mogunosti koritenja
raunala
u
buduim
zanimanjima, svakodnevnom
ivotu, uenju, zabavi
- Upoznati osnovne elemente za
izgradnju
raunala
kroz
generacije raunala (tranzistori,
ipovi).
- Navesti vrste raunala.
- Razlikovati pojam HW i SW
Nastavni sadraj
1.1. Osnovni dijelovi raunala
1.2. Ulazni i izlazni ureaji
1.3. Memorije
1.4. Operacijski sustav
1.5. Rukovanje
mapama
datotekama
28
1. RAUNALNE
MREE (16 sati)
(sklopovlje i programski dio

raunala).
Opisati
Von
Neumannov
model raunala.
Osnovna
graa
raunala
(objasniti pojam CPU, navesti
mu obiljeja glavne zadatke).
Objasniti pojam memorije,
mjerne jedinice za kapacitet
memorije, definirati pojam bit,
bajt, KB.
Zadaci perifernih jedinica
(ulazne, izlazne).
Pojam i uloga operacijskog
sustava (OS).
Navesti
poznatije
OS-e,
razlikovati znakovno i grafiko
suelje OS-a, jednokorisniki
viekorisniki rad.
Pokretanje
operacijskog
sustava, dijelovi prozora i rad s
prozorima.
Osnovne
karakteristike
operacijskog sustava (Radna
povrina Desktop, Start
Menu,
Upravljaka
ploa
(Control panel), Pomagala
(Accessories).
Pojam
instaliranja/deinstaliranja
hardvera i softvera.
Objasniti to je to internet
Pokazati na koje se sve naine
moe spojiti na internet
Pojasniti pojam hiperteksta i
World Wide Web-a.
Poznavati navigaciju kroz web
sadraje.
Pojasniti pojam elektronike
pote.
Ukazati
na
prednosti
elektronike
pote
nad
obinom potom.
Pojasniti
dijelove
e-mail
adrese.
Pojasniti dijelove elektronike
poruke.
Opisati i ukazati na neke od
ostalih, po mogunosti aktualne
2.1.
2.2.
2.3.
2.4.
2.5.
2.6.
Vrste mrea, osnovni pojmovi

Internet
World Wide Web
Pretraivanje Web-a
Elektronika pota
Ostale
usluge
interneta
(internetski forumi, mreni
razgovor,
audio i video
streaming, blog, peer to peer)
2.7. Opasnosti interneta i zatita
29
3. OBRADA TEKSTA
(16 sati)
4. PRORAUNSKE
TABLICE (14 sati)
usluga
interneta,
npr.
internetski forumi, mreni
razgovor,
audio i video
streaming, blog, video blog,
peer
to
peer
razmjena
dokumenata, VoIP.
Upozoriti na mogue opasnosti
tijekom rada na internetu, npr.
virusi, crvi, trojanski konji,
kraa identiteta...
Pokazati koje su primjerene
mjere zatite pojasniti
pojmove
vatrozida,
antivirusnog
programa,
sigurnosnih kopija podataka.
Pojasniti to su to web trailice.
Pokazati osnovno i napredno
pretraivanje.
Naini pokretanja programa za
obradu teksta;
Dokument, stranica, odlomak,
font.
Pravilan unos teksta (znakovi
interpunkcije,
enter,
tabulator).
Izbornici i alatne trake.
Poetna podeavanja.
Podeavanje stranice (veliina
papira, margine).
Spremanje
i
otvaranje
dokumenta.
Unos / ispravak / brisanje
teksta.
Kretanje po dokumentu.
Oznaavanje teksta.
Osnovna oblikovanja fonta.
Osnovna oblikovanja odlomka.
Kopiranje i premjetanje teksta.
Stavljanje broja stranice.
Ispis dokumenta.
Prijelom stranice.
Umetanje tablice.
Oznaavanje i unos teksta u
tablicu.
Wordart.
Obrazloiti to su to i emu
slue proraunske tablice.
Objasniti pojam elektronske
tablice.
3.1. Pojam obrade teksta

3.2. Suelje programa za obradu
teksta
3.3. Unos teksta, oznaavanje i
osnove oblikovanja teksta
3.4. Kopiranje i premjetanje,
brojevi
stranica,
ispis
dokumenta
3.5. Tablice
3.6. Umetanje slika i crtea u tekst
4.1. Proraunske tablice - osnovni

pojmovi
4.2. Programi
za
rad
s
30
- Upoznati
uenike
s
najpoznatijim programima za
rad s proraunskim tablicama.
- Pojasniti emu slui odabrani
program.
- Ukazati na slinosti i razlike s
alatom za obradu teksta.
- Pojasniti pojmove radna knjiga
i radni list.
- Pojasniti pojam elije.
- Pojasniti kako se sve moe
kretati po tablici.
- Objasniti pojam adrese elija i
polja.
- Pojasniti
razliku
izmeu
apsolutnih i relativnih adresa
elija.
- Pokazati
i
uvjebati
oznaavanje elija.
- Pokazati kako se unose a kako
mijenjaju podaci.
- Objasniti
razliite
vrste
podataka.
- Objasniti
kopiranje
i
premjetanje podataka.
- Pokazati nizanje podataka.
- Pojasniti
naredbu
za
oblikovanje elija.
- Pokazati prijenos oblikovanja
na druge elije.
- Pokazati
kako
koristiti
samooblikovanje.
- Pojasniti to su formule.
- Pokazati
postupak
izrade
grafikona.
- Objasniti vrste grafikona.
5. PREZENTACIJE (10
sati)
- Navesti osnovne smjernice za

izradu kvalitetne prezentacije.
- Izgled prozora programa.
- Naini pregleda prezentacije
(View).
- Uporaba gotovih predloaka.
- Dodavanje
novog
slajda
(prozirnice).
- Izgled slajda (Slide Layout).
- Premjetanje,
kopiranje
i
brisanje slajda.
- Umetanje sadraja na slajd
4.3.
4.4.
4.5.
4.6.
4.7.
proraunskim tablicama
Kretanje
po
tablici
i
oznaavanje
Vrste
podataka,
unos,
kopiranje
i
premjetanje
podataka
Oblikovanje elija
Formule i funkcije
Grafikoni
5.1.Osnove programa za izradu

prezentacija
5.2.Izrada prezentacije
5.3.Oblikovanje slajda
5.4.Ureivanje
prikaza
prezentacije
5.5.Objavljivanje
i
ispis
prezentacije
31
(tekst,
slika,
grafikoni,
filmovi).
Spremanje prezentacije.
Dodavanje i oblikovanje teksta.
Grafike oznake.
Izmjena
dizajna slajda i
pozadine.
Zaglavlje i ponoje slajda,
numeriranje, datum i vrijeme.
Master Slide.
Prikaz prezentacije (Slide
Show).
Animacije.
Nain izmjene prozirnica (Slide
transition).
Objavljivanje
prezetacije
(PowerPoint Show).
Naini ispisa prezentacije
(Handouts).
MATERIJALNI UVJETI:
Informatika uionica s instaliranim operacijskim sustavom te programima za obradu
teksta, rad s proraunskim tablicama i prezentacijama. Informatika uionica mora imati brzi
pristup internetu. Potreban je LCD projektor i prezentacije s obraenim temama.
Osnovni preduvjet za izvoenje nastave raunalstva je da svaki uenik sam sjedi za
raunalom, odnosno izvoenje nastave u grupama od najvie 15 uenika. Nastava se izvodi u
obliku vjebi, po 2 sata tjedno za svaku skupinu uenika u tjednu kada imaju nastavu.
POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA:
Nastavu raunalstva mogu izvoditi: profesor matematike i informatike, diplomirani
informatiar, diplomirani inenjer raunalstva i diplomirani inenjer elektrotehnike (smjerovi:
raunarska tehnika, automatika, telekomunikacija i informatika).
OBJANJENJE:
Cjelokupna nastava ovog predmeta mora se izvoditi u specijaliziranoj uionici za raunalstvo.
Uionica mora biti tako opremljena da omoguava samostalan rad jednog uenika na jednom
raunalu. Nastavnu treba izvoditi u 2 skupine od najvie 16 uenika tako da na raunalu
uenik radi pojedinano.
Od uenika treba zahtijevati redovito dolaenje na nastavu, posjedovanje pribora (biljenice,
udbenika, pribora za pisanje) i temeljitu pripremu za nastavu.
Provjera znanja obavlja se raunalom, rjeavanjem jednostavnijih konkretnih problema koji
zahtijevaju uporabu programa u kojima su uenici i vjebali.
32
Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura

Razred
Broj sati
1
1,5 ( 51 )
2
1,5 ( 42 )
Uvod
Uenici, polaznici strukovnih kola u zanimanjima nie strune spreme, daleko su vie
optereeni u redovitom obrazovanju putem praktine i teorijske nastave nego njihovi vrnjaci
u etverogodinjem obrazovanju.
Upravo zato tjelesna i zdravstvena kultura u sustavu odgoja i obrazovanja za uenike
polaznike zanimanja nie strune spreme ima vrijednost sredstva aktivnog oporavka,
kompenzacije i relaksacije s obzirom na njihova esto statika i jednostrana optereenja, a
teorijske informacije uz znanja iz pojedinih kineziolokih aktivnosti su od velikog znaenja za
cjeloivotno bavljenje tjelesnim vjebanjem.
S tog stajalita se programom za uenike nie strune spreme pospjeuje usvajanje novih
motorikih znanja i razvoj odreenih osobina i sposobnosti znaajnih za trajno bavljenje
odreenom kineziolokom aktivnou. Stoga valja primjenjivati kinezioloke aktivnosti koje
e omoguiti bri oporavak i relaksaciju te kinezioloke aktivnosti koje e stimulativno i
korektivno utjecati na skladan razvoj ljudskog organizma.
Zdravlje i normalan bio-psiho-socijalni rast i razvoj uenika ove dobi osnovni su preduvjet za
sve ivotne, radne, stvaralake i kulturne aktivnosti u kasnijem razdoblju ivota. Svrha je
odgojno-obrazovnih postupaka pozitivan utjecaj na mnoga obiljeja antropolokog statusa,
utjecati na ukupno zdravlje uenika, na djelotvornije funkcioniranje svih organa i organskih
sustava kao svojevrsnoj prepreci pojave mnogih neeljenih posljedica (posebice onih koje su
posljedica tjelesne pasivnosti ili obavljanja odreenog profesionalnog rada), a da do njih i
doe, lake se svladavaju. Zbog znatnih razlika u zanimanjima, uvjetima rada i raspoloivom
vremenu za vjebanje, zadae tjelesne i zdravstvene kulture mogue je razliito realizirati za
pojedinu kolu.
Uenike treba educirati za svakodnevno tjelesno vjebanje i osposobiti ih da vode rauna o
svome zdravlju i da budu odgovorni za njega. Rjeenja treba traiti u odgoju za zdrav nain
ivljenja u kojem vanu ulogu imaju kinezioloke aktivnosti u slobodno vrijeme.
Nastavni sadraji u programu tjelesne i zdravstvene kulture za uenike u zanimanjima nie
strune spreme i njihova distribucija po razredima definirani su prema ovim naelima:
1. U skladu s ciljem odgoja i obrazovanja uenika izabrane su one teme koje pokazuju
najveu podudarnost sa zadaama usmjerenim prema promjeni dimenzija linosti.
2. Programsku jezgru ine motorike informacije koje imaju svojstva temeljnih
motorikih struktura, a pretpostavka su za nadogradnju i usvajanje veeg broja motorikih
zadaa u skladu s pojedinanim mogunostima i interesom svakog pojedinca.
3. Programske zadae slijede krivulju progresivnog optereenja u skladu s dobi i
spolom uenika, ali i ogranienjima u zahtjevima s obzirom na razliit sastav uenika prema
vrstama optereenja u pojedinim zanimanjima.
4. Odgojno-obrazovni sadraji razvrstani su prema vrijednosti imajui u vidu
zajednike potrebe, viestranost primjene, nadopunu znanja, kompenzaciju te da su sadraji
relaksirajui.
33
SPECIFINOSTI U ODNOSU NA IZBOR ZANIMANJA UENIKA

S NAZNAKOM OSNOVNIH PROGRAMSKIH SADRAJA
Svaki rad, ovisno o vrsti zanimanja, radnom mjestu, vanjskim initeljima i sl., djeluje
na ovjeka tako da predstavlja stanovitu optereenost za pojedine dijelove organizma i
organizam u cjelini.
U pojmu optereenje, podrazumijeva se odnos izmeu nekog zahtjeva organizma i
adaptacijskog kapaciteta za njegovo ostvarenje.
to je adaptacijski kapacitet funkcionalnih organskih sustava vei, to e neki stalan
zahtjev stvarati manje optereenje i suprotno. Optereenje organizma nije samo rezultat
djelovanja rada kao aktivnosti, ve je uvjetovano nizom drugih initelja koji djeluju na
organizam izvana, ili su uzroci u njemu samom.
Zakonomjernou drutvenog razvoja profesionalni rad pojedinaca sve je vie
specijaliziran. Zato je mogue izolirati pojedine skupine rada, tonije reeno radnih mjesta,
gdje se glavno optereenje javlja u veoj mjeri na nekom od funkcionalnih sustava.
Meutim valja napomenuti da se o organizmu ne moe govoriti kao o skupu
izdvojenih funkcionalnih sustava pa je, prema tomu i rad u stvarnim uvjetima kompleksan
proces koji optereuje i ima posljedice na itav organizam, iako su uvijek neki od podsustava
optereeni vie, a neki manje. Ovisno o stupnju optereenosti pojedinih dijelova organizma,
rad se moe grubo podijeliti na preteito energetski (fiziki) i preteito informacijski
(mentalni). Tonije, podjela prema stupnju optereenja pojedinih podsustava organizma
uvjetovana je stupnjem svrstavanja funkcionalnih organskih sustava u vei rad.
I. Fiziki rad se moe podijeliti na:
1. Rad s preteito dinamikim reimom miine aktivnosti, pri emu, ovisno o
aktiviranim masama tkiva i intenzitetu rada, energetska potronja moe biti:
a) velika,
b) srednja (umjerena).
c) mala.
2. Rad s preteito statikim reimom miine djelatnosti, gdje manjka blagotvoran
utjecaj dinamikih kontrakcija miinog sustava preko ivanog na druge dijelove organizma.
Statiki se rad moe odvijati tako da:
a) statike kontrakcije odravaju ravnoteu samo protiv djelovanja sile gravitacije na
pojedine dijelove tijela ili organizam u cjelini;
b) statike kontrakcije odravaju ravnoteu protiv djelovanja sile gravitacije i jo
nekih drugih razliito velikih sila (tereti i sl.).
II. Mentalni rad moemo podijeliti prema stupnju i vrsti optereenja pojedinih dijelova
ivanog sustava na:
1. Senzoriki rad, gdje su preteito optereeni receptori, osjetni putovi i senzorika
sredita (kontrolna mjesta) pri automatiziranom radu, radna mjesta vezana uz opasnost i sl.
2. Sa stereotipnim umnim djelatnostima (umni rad na nioj razini aktivnosti sredinjeg
ivanog sustava, npr. rad kancelarijskih slubenika i sl.).
3. Stvaralaki umni rad (znanstvenih radnika i umjetnika i sl.).
Sva navedene vrste rada mogu se, prema intenzitetu s kojim se provodi, podijeliti na lagani,
umjereni i teki rad, pri emu moramo razlikovati rad i intenzitet optereenja.
Prikaz optereenja na organizam i zahtjeve za pojedine sposobnosti, ovisno o nainu rada u
radnom procesu koji se odnosi vie-manje na sva zanimanja, izgleda ovako:
I. skupina
Rad se provodi jedino djelatnou naega tijela, bez pomagala (tjelesni rad).
II. skupina
Tjelesni rad s uporabom jednostavnijih alata i instrumenata.
34
III. skupina
Rad na neautomatskim strojevima.
IV. skupina
Rad na automatskim strojevima.
Prema navedenoj podjeli mogue je razna zanimanja u pojedinim strukama svrstati u
tri skupine. Pojedina zanimanja svrstana su u samo jednu skupinu, a nekad i u dvije, ovisno o
nainu rada u procesu istoga zanimanja.
Za zanimanja I. skupine preporua se u programu nastave primjenjivati
kinezioloke aktivnosti koje e primarno utjecati na funkciju krvoilnog i dinog sustava
i na sve motorike sposobnosti. esto se u tih zanimanja javlja hipertrofija pojedinih
skupina miia koji su aktivirani pri radu, pa valja primjenjivati kinezioloke aktivnosti koje
e omoguiti relaksaciju (plivanje, vjebe labavljenja, oputanja i istezanja, igre i ples,
aerobik i ritmiko-portsku gimnastiku za uenice).
Za zanimanja u II. skupini u programu nastave preporua se primjenjivati
kinezioloke aktivnosti koje e primarno utjecati na funkciju krvoilnog i dinog sustava
i na motorike sposobnosti. Posebice treba razvijati koordinaciju i brzinu (vjebanje na
spravama, judo, ples, portske igre i dr.).
U III. skupini, za zanimanja kod kojih se rad obavlja preteito stojei, preporua se
izvoenje motorikih zadaa u sjedeem i leeem poloaju radi rastereenja donjih
ekstremiteta i primjenu vjebi za jaanje miia stopala radi sprjeavanja pojave ravnih
stopala i drugih oteenja donjih ekstremiteta. Posebice treba odgovarajuim kineziolokim
aktivnostima poveati funkciju krvoilnog i dinog sustava (plivanje, veslanje, biciklizam i
dr.).
U IV. skupini klasificirana su preteito zanimanja kod kojih se rad obavlja najveim
dijelom sjedei, s karakteristinim sagnutim poloajem gornjeg dijela tijela pri radu. Ta su
zanimanja s preteito statikim reimom miine djelatnosti. U program nastave
preporuuju se kinezioloke aktivnosti koje e stimulativno i korektivno utjecati na
razvoj kraljenice i koje e poboljati funkciju krvoilnog i dinog sustava (vjebanje na
spravama, atletika, judo, portske igre, ples, koturaljkanje, ritmiko-portska gimnastika i
aerobik za uenice i dr.).
OSNOVNI PROGRAM
Osnovni je program koncipiran na temeljnim motorikim strukturama pojedinih
kineziolokih aktivnosti. Tako iroko zamiljeni programski sadraji omoguuju izbor onih
kineziolokih aktivnosti, koje su u funkciji utjecaja na pozitivne promjene morfolokih
znaajki, motorikih sposobnosti, funkcionalnih sposobnosti, kognitivnih i konativnih
dimenzija linosti te socijalizaciju svakoga uenika.
Sadraji osnovnoga programa odreuju se prema slobodnom izboru polaznika za
pojedine kinezioloke aktivnosti. Mjerila za izbor programskih sadraja odreena su:
- zdravstvenim stanjem, morfolokim znaajkama, motorikim sposobnostima,
funkcionalnim sposobnostima
vitalnih organa te psihosocijalnim potrebama svakog uenika;
- motivima i zanimanjem polaznika za pojedine sadraje;
- razinama usvojenosti teorijskih i motorikih kineziolokih izvjea;
- utilitarnim vrijednostima pojedinih sadraja u svakodnevnom radu i ivotu;
- obiljejima pripadnosti pojedinog profila zanimanja odreene skupine;
- materijalnima, kadrovskima i drugima mogunostima kole, odnosno sredine u
kojoj kola djeluje.
35
Programski sadraji, koji su u funkciji ostvarivanja odreenoga cilja i zadaa, mogu se

sastaviti iz sljedeih skupina kineziolokih aktivnosti:
1)
- atletika,
2)
- koarka,
- portska gimnastika,
- odbojka,
- ples,
- nogomet,
- ritmiko-portska gimnastika,
- rukomet.
- borilaki portovi.
Odabir sadraja osnovnoga programa svodi se na produbljivanje i proirivanje motorikih
znanja, razvoj sposobnosti i osobina, s teitem na poboljanje motorikih i funkcionalnih
sposobnosti polaznika te otklanjanje negativnih utjecaja statikih i jednostranih optereenja
tijekom obavljanja praktine nastave.
DOPUNSKI PROGRAM
Sadraj dopunskoga programa nije strogo odreen. Dopunskim programom treba
obogatiti ivotna iskustva uenika uvoenjem u nove aktivnosti, utjecati na smanjivanje
razlika koje se odnose na sposobnosti i osobine uenika i pripremiti uenike za bavljenje
tjelesnim vjebanjem tijekom dueg radnog i ivotnog razdoblja.
Teite aktivnosti treba usmjeriti na portove u kojima dolazi do izraaja samostalno
uenje i mogunost trajnoga samostalnog bavljenja tom aktivnou. To su:
1)
portovi koji dosad najee nisu bili u kolskim programima:
- veslanje,
- stolni tenis,
- klizanje,
- plivanje,
- skijanje,
- badminton,
- biciklizam,
- planinarenje
- tenis,
- orijentacijsko tranje.
- koturaljkanje
2)
Aerobik, fitnes, pilates, jedrenje, kuglanje, hokej na travi te portovi i druge
aktivnosti u tradiciji lokalne sredine, kao i one koje e se s vremenom pojaviti i biti omiljene.
Dio navedenih aktivnosti i portova moe se implementirati u redoviti nastavni proces
ako to uvjeti rada omoguuju, a dijelom uenici imaju mogunost proiriti znanja i razvijati
sposobnosti steene u osnovnom programu na druge portove i aktivnosti iz dopunskog
programa u drugim organizacijskim oblicima rada: izvannastavnim aktivnostima,
izvankolskim aktivnostima, izletima, natjecanjima, portskim kampovima u zimskom ili
ljetnom razdoblju.
PROGRAM TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE ZA UENIKE KOJI
SE NALAZE U RAZDOBLJU ZDRAVSTVENOGA OPORAVKA
Poslije svake ozljede ili preleane bolesti organizam znatno osjetljivije reagira na
razliite promjene, na vrstu i intenzitet optereenja. Zato je prijeko potrebno da se program
tjelesne i zdravstvene kulture izrauje i primjenjuje po naelima, koja vrijede za izradbu i
provoenje programa tjelesne i zdravstvene kulture za uenike oteenoga zdravlja. Prema
tomu, za svakoga uenika u razdoblju zdravstvenoga oporavka valja izraditi poseban
program, koji ima zadau to ranijeg i djelotvornijeg zdravstvenog oporavka.
Cilj je tjelesne i zdravstvene kulture osposobljavanje uenika za cjeloivotno bavljenje
tjelesnim vjebanjem tijekom dueg radnog razdoblja stjecanjem osnovnih teorijskih i
motorikih znanja, kao i pozitivan utjecaj na obiljeja antropolokog statusa uenika radi
uvanja i unapreivanja osobnog zdravlja.
Zadae su tjelesne i zdravstvene kulture:
usvajanje motorikih informacija za djelotvorno rjeavanje potreba razvoja i rjeavanja
svakodnevnih motorikih zadataka;
36
procesima tjelesnog vjebanja u uenika treba razviti osobine, sposobnosti, podii na viu
razinu motorika znanja te stvoriti stalnu naviku bavljenja tjelesnim vjebanjem kroz
dugo razdoblje ivota;
njegovanje zdravstvene kulture radi poveavanja otpornosti organizma na tetne utjecaje
suvremenog naina ivota i rada;
stjecanje znanja o postupcima prevencije i rehabilitacije moguih poremeaja koji nastaju
kao posljedica dugotrajnih jednostranih optereenja;
stjecanje temeljnih znanja o prehrani i utjecaju na zdravlje;
stjecanje bitnih informacija za primjenu u urgentnim situacijama (poplave, potres i sl.),
teorijsko-praktino osposobljavanje uenika za stalnu primjenu odgovarajueg tjelesnog
vjebanja kao dijela kulture ivljenja i to:
- o utjecaju tjelesnog vjebanja na ljudski organizam u cjelini i na pojedine organske
sustave, posebice sa stajalita promicanja i ouvanja zdravlja,
- o nainu prevencije i sanacije poremeaja uslijed nekretanja ili posljedica
prouzroenih obavljanjem odreenog zanimanja.
PROGRAMSKI SADRAJI
I RAZRED
Uenici
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
- stjecanje
znanja
o Ciklino kretanje razliitim
Tranje
individualnom
doziranju tempom do 10 minuta
volumena optereenja u Tranje kratkih dionica 20 - 40
skladu
s
osobnim m iz niskog starta
potencijalnim mogunostima Tranje duih dionica s visokim
startom 60 do 80 m
tafetno tranje tehnika
primopredaje palice, odozdo
Individualna dostignua, 100,
1000 m
Poligoni s preprekama.
Skok u dalj koranom tehnikom
Skokovi
1,5 korak.
Skok u vis flop tehnikom.
Individualna
motorika
dostignua.
Bacanje medicinke od 3 kg
Bacanje
suvanjem
Bacanje loptica u dalj razliitih
teina s gaanjem ciljeva
Penjanje, vis, upori, - poveanje sposobnosti i umijea Penjanje rukama po raznim
spravama.
potpori i kovrtljaji svladavanja razliitih prepreka
Stoj na rukama kolut naprijed
Njih u potporu i uporu na
ruama
Saskok u prednjihu s okretom za
180- rue
Naupor zavjesom o potkoljeno prea
Kovrtljaj nazad iz upora
prednjeg prea
37
Sklopka s povienja (s vrata)

Sklopka s glave
Preskoci
Borilake vjebe
Plesne strukture
Igre
- poveanje sposobnosti i umijea Raznoka sa zanoenjem

svladavanja razliitih prepreka
Zgrka sa zanoenjem
Prekopit s osloncem ruku preko
sprave u irinu
- usvajanje odreenog fonda Padovi: naprijed, nazad i u
motorikih informacija prijeko stranu.
potrebnih
za
djelotvorno Bacanje: preko ramena, nono i
rjeavanje potreba razvoja i runo
ouvanja zdravlja, rjeavanje Zahvati dranja
svakodnevnih
motorikih
zadataka, a posebice zadaa u
posebnim
situacijama
(elementarne nepogode) i dr.;
- usvajanje razliitih plesnih Drutveni plesovi: valcer, polka.
struktura radi lake drutvene Izbor plesova iz okruenja
komunikacije
i
sadrajnijeg
koritenja slobodnog vremena
- razvijanje pravilnih stavova Elementarne i tafetne igre
prema dogaanjima u portu, Voenje lopte lijevom i desnom
te poduzimanje mjera za rukom s promjenom brzine i
uvanje i promicanje porta
smjera kretanja (R i K)
- teorijsko-praktino
Hvatanje i dodavanje lopte
osposobljavanje
odraslih jednom i objema rukama u
polaznika za stalnu primjenu mjestu i kretanju s promjenom
odgovarajueg
portsko brzine i smjera kretanja (R i K)
rekreacijskog vjebanja kao Pobiranje lopte jednom rukom
dijela kulture ivljenja i uz pomo druge i objema
sadrajnijeg
koritenja rukama odozdo (R i K)
slobodnog vremena
Ubacivanje lopte u ko iz
kretanja, nakon voene ili
dodane lopte polaganjem i skok
utom (K)
Udarci na vrata s mjesta i iz
kretanja (R)
Sustavi igre u napadu (R)
Sustav obrane 6:0; 5:1 (R)
Voenje lopte unutarnjim i
vanjskim dijelom hrpta stopala s
promjenom brzine i pravca
kretanja (N)
Udarci sredinom hrpta stopala i
unutarnjom stranom stopala (N)
Primanje
lopte
unutarnjom
stranom stopala (N)
Dodavanje lopte nogom (N)
Oduzimanje lopte: prednje (N)
Igra "mali nogomet"
38
Ope
vjebe
pripremne
II. RAZRED
Uenici
Nastavna cjelina
Tranje
Odbijanje lopte objeruno donje

i vrno, srednje i visoko iz
osnovnog odbojkakog stava i
kretanja (O)
Gornji (tenis) servis (O)
Sme iz zaleta sunonim
odrazom (O)
Blok: pojedinani (O)
Igra taktika igre u obrani i
napadu (K,R,O,N)
stei obavijesti o stvaranju, Pripremne vjebe za poveanje
upotrebi
i
prijenosu miine
mase
primjenom
energetskih tvari te uvanju i dinamikih vjebi u serijama
promicanju
zdravlja
pojedinca
Oekivani rezultati
- stjecanje
znanja
o
individualnom doziranju
volumena optereenja u
skladu
s
osobnim
potencijalnim
mogunostima
Nastavni sadraj
Ciklino kretanje razliitim tempom
do 12 minuta
Brzo tranje do 60 m iz visokog i
niskog starta
Tranje duih dionica do 120m
Individualna dostignua, 100, 1000
m
Orijentacijsko tranje
Poligoni prepreka u prirodnim
uvjetima
Skok u dalj individualna
Skokovi
motorika dostignua
Skok u vis individualna motorika
dostignua
Bacanje
suvanjem
Bacanje loptica razliite teine u
cilj i daljinu zaletom
Vis, upor, penjanje, - poveanje sposobnosti i Penjanje na konop rukama i
ravnoteni poloaji, umijea svladavanja razliitih nogama do 5 m
prepreka
Kolut nazad kroz stoj na rukama
Njihom kroz vis strmoglav do upora
stranjeg - karike
Vis prednji klimom ili zgibom
uzmah prednji prea
Vaga
bono
otklonom
i
odnoenjem
Sklopka s glave
Premet strance iz mjesta i zaleta
Premet naprijed
- poveanje sposobnosti i Prednoka
Preskoci
39
Borilake vjebe
Plesne strukture
Igre
umijea svladavanja razliitih

prepreka
- usvajanje odreenog fonda
motorikih informacija prijeko
potrebnih
za
djelotvorno
rjeavanje potreba razvoja i
ouvanja zdravlja, rjeavanje
svakodnevnih
motorikih
posebnim
situacijama
(elementarne nepogode) i dr.
- usvajanje razliitih plesnih
struktura radi lake drutvene
komunikacije i sadrajnijeg
- razvijanje
pravilnih
stavova
prema
dogaanjima u portu, te
poduzimanje mjera za
uvanje i promicanje
porta
osposobljavanje odraslih
polaznika
za
stalnu
primjenu odgovarajueg
portsko
rekreacijskog
vjebanja
kao
dijela
kulture
ivljenja
i
sadrajnijeg
koritenja
slobodnog vremena
Prekopit
Bacanje: bono i nono
Obrana od udaraca, zahvata dranja
i guenja
Udarci rukama i nogama
Drutveni ples: tango i rock plesovi

Realizacija
razliitih
plesnih
ritmova: disco-plesovi
Izbor plesova iz okruenja
Elementarne i tafetne igre
Voenje lopte lijevom i desnom
rukom naizmjence, nisko, visoko i
dokorakom (K)
Hvatanje lopte jednom rukom u
skoku (K)
Dodavanje lopte objema rukama od
tla, s grudi iznad ramena i glave te
jednom rukom sa strane i od tla iz
kretanja (K)
Ubacivanje lopte u ko jednom
rukom preko glave (K)
Pivotiranje (K)
Slobodno bacanje (K)
Fintiranje s promjenom smjera i
naina dodavanja lopte (K)
Oduzimanje lopte pri voenju i
ubacivanju u ko (K)
Osobna
obrana
preuzimanjem
igraa (K)
Blokade, kombinacije napada i
obrane s dva igraa, s tri igraa, s
jednim centrom (K)
Igra na dva koa s primjenom
pravila (K)
Donje odbijanje lopte jednom
rukom srednjih i niskih povaljkom
(O)
Blok pojedinani i grupni (O)
Taktika napada putem tree
lopte(O)
Individualni napad servisom i
smeom (O)
Obrana u stranjoj liniji (O)
Igra preko mree s primjenom
40
Ope
vjebe
pripremne
I. RAZRED
Uenice
Nastavna cjelina
Tranje
Skokovi
Bacanje
stei
obavijesti
o
stvaranju,
upotrebi
i
prijenosu energetskih tvari
te uvanju i promicanju
zdravlja pojedinca
Oekivani rezultati
- stejecanje
znanja
o
skladu
s
osobnim
potencijalnim
mogunostima
pravila (O)
Udarci lopte na vrata s otklonom u
suprotnu stranu (R)
Obrana udarca sa strane (tehnika
vratara)(R)
Blokiranje jednom i objema rukama
(R)
Primanje lopte preuzimanjem (R)
Napad s 9 m (R)
Individualni i skupni protunapad
(R)
Sustav kombinirane obrane 5:1, 4:2
(R)
Napad na kombiniranu obranu (R)
Igra u napadu i obrani u specifinim
uvjetima (R)
Izvoenje poluvolej i volej udaraca
(N)
Oduzimanje lopte izbijanjem (N)
Dribling (prelaenje protivnikog
igraa) unutarnjom i vanjskom
stranom stopala (N)
Igra na dvoja vrata uz primjenu
pravila (N)
Pripremne vjebe za poveanje
miine mase i motorikih i
funkcionalnih
sposobnosti
primjenom dinamikih vjebi u
serijama sa i bez optereenja.
Nastavni sadraj
Ciklino kretanje razliitim tempom
do 8 minuta
Tranje kratkih dionica letee 20
do 40 m
Tranje duih dionica s visokim
startom 60 do 80 m
tafetno
tranje
tehnika
primopredaje
palice, odozdo
Individualna dostignua, 800 m
Poligoni s preprekama
Skok u dalj koranom tehnikom 1,5 korak
Skok u vis opkoranom tehnikom
(stradle)
Individualna motorika dostignua
suvanjem
41
Vis, upor, penjanje
- poveanje sposobnosti i
prepreka
Ravnoteni poloaj
Preskoci, poskoci
- poveanje sposobnosti i
prepreka
Plesne strukture
- usvajanje razliitih plesnih

struktura radi lake drutvene
komunikacije i sadrajnijeg
Borilake vjebe
- usvajanje odreenog fonda

motorikih informacija prijeko
Bacanje loptica u dalj i u cilj

Njihom strance premah odnono na
niu pritku (R)
Klimom premah zgreni (R)
Iz visa leeeg prednjeg uzmah na
viu pritku
odrivom jedne noge (R)
Vie premeta strance povezano
Stoj na rukama, kolut naprijed
Penjanje na mornarskim ljestvama
Naskok u upor uei, galop
naprijed,
otvoreno-zatvoreni poskok, maji
skok, letei skok, okreti u unju
i usponu na obje noge za 180 greda 40, 80 cm
Vie elemenata povezano greda
40, 80 cm.
Odboka u lijevu i desnu stranu
Skokovi uvito na elastinom stolu
Pruen skok s okretom za 180
(mini trampolin)
Kruenje rukama u eonoj, bonoj i
vodoravnoj
ravnini
obruem,
loptom, vijaom u mjestu i kretanju
Zamasi i kruenja pruenom nogom
u eonoj i bonoj ravnini
Krini okreti valom za 180 i
360 u obje strane
Spiralni okret u lijevu i desnu stranu
Poskoci
vijaom
u
kretanju
pruenom nogom u prednoenju,
zanoenju i odnoenju
Poskoci u mjestu prednoenjem,
zanoenjem i odnoenjem uz
bacanje i hvatanje lopte
Jelenji skok
Korak valcera, poloneze; kretanje u
obje strane uz rad nogu i ruku u
raznim tlocrtnim oblicima
Realizacija kretnjom 2/4, 3/4 i 4/4
ritminog obrasca
Drutveni plesovi: valcer, polka
Izbor narodnih tradicijskih plesova
iz okruenja
Povezati vie elemenata u male
sastave koreografije uz glazbu u
trajanju do 45 sec.
Padovi: naprijed, nazad i u stranu
Bacanje: preko ramena, nono i
42
potrebnih
za
djelotvorno
rjeavanje potreba razvoja i
svakodnevnih
motorikih
posebnim
situacijama
(elementarne nepogode) i dr.
- razvijanje
pravilnih
stavova
prema
uvanje i promicanje
porta
osposobljavanje odraslih
polaznika
za
stalnu
portsko
rekreacijskog
vjebanja
kao
dijela
kulture
ivljenja
i
sadrajnijeg
koritenja
slobodnog vremena
Igre
Ope
vjebe
pripremne
II. RAZRED
Uenice
Nastavna cjelina
Tranje
stei
obavijesti
o
stvaranju,
upotrebi
i
prijenosu
energetskih
tvari
te
uvanju
i
promicanju
zdravlja
pojedinca
Oekivani rezultati
- stejecanje
znanja
o
skladu
s
osobnim
potencijalnim
runo
Zahvati dranja

rukom s promjenom brzine i smjera
kretanja (R i K)
Hvatanje i dodavanje lopte jednom i
objema rukama u mjestu i kretanju s
promjenom brzine i smjera kretanja
(R i K)
Pobiranje lopte jednom rukom uz
pomo druge i objema rukama
odozdo (R i K)
Ubacivanje lopte u ko iz kretanja,
nakon voene ili dodane lopte
polaganjem i skok utom (K)
Udarci na vrata s mjesta i iz kretanja
(R)
Sustavi igre u napadu (R)
Sustav obrane 6:0, 5:1 (R)
Odbijanje lopte donje i vrno,
srednje i visoko iz osnovnog
odbojkakog stava i kretanja (O)
Gornji (tenis) servis (O)
Sme iz zaleta sunonim odrazom
(O)
Blok: pojedinani (O)
Igra taktika igre u obrani i napadu
(K,R,O)
Primjenom
submaksimalnih
dinamikih podraaja i eksplozivnih
dinamikih podraaja, utjecati na
poveanje miine mase, posebno
miia trupa.
Nastavni sadraj
Ciklino
kretanje
razliitim
tempom do 10 minuta
Brzo tranje dionica 20 do 60 m iz
visokog i niskog starta
Tranje duih dionica do 120m.
43
mogunostima
Skokovi
Bacanje
Vis, upori
Ravnoteni poloaj
Preskoci
Borilake vjebe
Plesne strukture
Individualna dostignua, 100, 800

m
tafetno tranje 4 x 60m prema
pravilu IAAF-a
Orijentacijsko tranje
Poligoni prepreka u prirodnim
uvjetima.
Skok u dalj individualna
motorika dostignua
Skok u vis individualna
motorika dostignua
Bacanje loptica razliite teine u
cilj i daljinu zaletom
suvanjem
- poveanje sposobnosti i Klimom premah raznoni (R)
prepreka
Upor prednji na vioj pritki, spust
naprijed
u vis leei prednji (R)
Premet strance iz zaleta i poskoka
Premet naprijed
Naskok premahom jedne noge
odnono
do upora jaueg; polkin korak,
tupfer,
kare naprijed, vaga iz skoka,
saskok jelenji, saskok uvito
greda 40 80 cm
- poveanje sposobnosti i Prednoka
umijea svladavanja razliitih Skokovi na elastinom stolu
prepreka
prednono,
raznono, prueno i s okretom do
360
Prekopit
- usvajanje odreenog fonda Bacanje: bono i nono
motorikih informacija prijeko Obrana od udaraca, zahvata dranja
potrebnih
za
djelotvorno i guenja
rjeavanje potreba razvoja i Udarci rukama i nogama
svakodnevnih
motorikih
posebnim
situacijama
(elementarne nepogode) i dr.;
- usvajanje razliitih plesnih Zamasi i kruenja impulsom s
struktura radi lake drutvene trakom u
komunikacije i sadrajnijeg mjestu i kretanju
koritenja slobodnog vremena Zamasi i kruenja pruenom nogom
u kretanju plesnim koracima
(valcer, polka, galop)
44
Spiralni okret s loptom u obje

strane
Okret iz poskoka za 180 i 360 u
obje strane
Otvoreni zatvoreni poskok na
mjestu i u kretanju
Skok "kare" povezano naprijed
nazad
Preskakivanje vijae naprijed i
nazad krianjem ruku
Letei skok vijaom
Vaga zanoenjem iz okreta za
360
Vaga iz skoka kadet
Vaga iz leteeg skoka
Sinusoida
tranjem,
niskim
leteim skokovima uz voenje
lijeve i desne ruke
Realizacija ritmova slobodnim
izborom sprave i glazbene pratnje
koreografije do 60 sekundi
Drutveni plesovi: : tango i rock
plesovi
Izbor narodnih tradicijskih plesova
iz okruenja
Igre
razvijanje
pravilnih
stavova
prema
uvanje
i
promicanje
porta
teorijsko-praktino
osposobljavanje za stalnu
portsko
rekreacijskog
vjebanja
kao
dijela
kulture
ivljenja
i
sadrajnijeg
koritenja
slobodnog vremena

rukom naizmjence, nisko, visoko i
dvokorakom (K)
Dodavanje lopte objema rukama od
tla, s grudi iznad ramena i glave te
jednom rukom sa strane i od tla iz
kretanja (K)
Pivotiranje (K)
Slobodno bacanje (K)
Fintiranje s promjenom smjera i
naina dodavanja lopte (K)
Oduzimanje lopte pri voenju i
ubacivanju u ko (K)
Osobna obrana preuzimanjem
igraa (K)
Blokade, kombinacije napada i
obrane s dva igraa, s tri igraa, s
jednim centrom (K)
Igra na dva koa s primjenom
pravila (K)
Donje odbijanje lopte jednom
rukom srednjih i niskih povaljkom
(O)
45
Ope
vjebe
pripremne
stei obavijesti o stvaranju,

upotrebi
i
prijenosu
energetskih
tvari
te
uvanju i promicanju
zdravlja pojedinca
Dizanje lopte na sme (O)

Individualni napad servisom i
smeom (O)
Obrana u stranjoj liniji (O)
Blok pojedinani i grupni (O)
Taktika napada putem tree
lopte(O)
Igra preko mree s primjenom
pravila (O)
Udarci lopte na vrata s otklonom u
suprotnu stranu (R)
Obrana udarca sa strane - tehnika
vratara (R)
Blokiranje jednom i objema rukama
(R)
Primanje lopte preuzimanjem (R)
Napad s 9m (R).
Individualni i skupni protunapad
(R).
Sustav kombinirane obrane 5:1, 4:2
(R).
Napad na kombiniranu obranu (R)
Igra u napadu i obrani u
specifinim uvjetima (R)
Pripremne vjebe za odravanje
ravnotee izmeu miine mase
tijela i potkonog masnog tkiva,
posebice
vjebe
fleksibilnosti
primjenom dinamikih vjebi u
serijama.
POSEBNI PROGRAMI
kole koje imaju uvjete za izvoenje dopunskog portskog programa trebaju ugraditi u
operativni program elemente toga porta, odnosno aktivnosti kao to su: badminton, stolni
tenis, tenis, plivanje, skijanje, koturaljkanje, aerobik i drugo.
METODIKE UPUTE
Postojeim fondom sati ostvariti cilj i zadae tjelesne i zdravstvene kulture izborom tema
u odnosu izmeu pojedinanoga i skupnoga porta i dopunskoga programa u omjeru 1:1:1.
Programska neprekidnost mora se potovati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja
motorikih informacija i utjecaja na transformacijske procese, osobito na motorike i
funkcionalne sposobnosti. Prioritetno treba izabrati aktivnosti kojima se razvija dostatno
velika energetska sastavnica, koja e moi djelovati na preobrazbu stanja, osobina i
sposobnosti svakoga pojedinog uenika.
Uenicima strukovnih kola, polaznicima programa nie strune spreme, esto s
poveanim statikim ili jednostranim tjelesnim optereenjem treba ponuditi aktivnosti s
kojima e, programiranim tjelesnim vjebanjem i kineziolokim sadrajima, bre doi do
46
oporavka organizma od tetnih i statikih utjecaja rada, kao i do pravilnog rasta i razvoja u
ovoj dobi. U izboru aktivnosti treba dati prednost onim sadrajima koje e uenici moi
usvojiti prema osobnoj motivaciji s ciljem osposobljavanja za cjeloivotno bavljenje
kineziolokim aktivnostima (badminton, stolni tenis, tenis, aerobik, ples, odbojka i drugo).
kole koje organiziraju praktinu nastavu u kolskim radionicama, mogu jednim dijelom
ostvarivati dopunski program tjelesne i zdravstvene kulture u tjednu praktine nastave.
Predmet tjelesna i zdravstvena kultura po svojoj strukturi i programskim sadrajima u
odnosu na druge predmete treba biti relaksirajui te se preporuuje sljedee:
Iz okvirnog nastavnog plana i programa tjelesne i zdravstvene kulture koji je
svojevrsni "izbornik" odabirati nastavne cjeline i teme koje se objektivno mogu
ostvariti u koli, potujui potrebe uenika u svakoj pojedinoj koli vezane za vrstu
zanimanja.
Programska neprekidnost mora se potivati radi kvalitetnijeg i trajnijeg usvajanja
motorikih informacija i utjecaja na transformacijske procese, osobito na motorike i
funkcionalne sposobnosti.
U nastavnom procesu posebice voditi brigu o primjerenom doziranju, distribuciji i
kontroli volumena optereenja na satu.
Voditi brigu o optimalnom koritenju raznovrsnih nastavnih sredstava i pomagala.
Praenje i vrednovanje rada uenika provoditi uvaavajui aktualno stanje njihova
antropolokog statusa, realne mogunosti svakog pojedinog uenika i njegov
cjelokupni napredak tijekom kolske godine.
Kadrovski uvjeti: profesor fizike kulture ,VSS
Nastavni predmet: Vjeronauk
Razred
Broj sati
1
1 ( 34 )
2
1 ( 28 )
Uvod
Katoliki vjeronauk u niim srednjim kolama eli na sustavan nain uenicima pruiti
objektivnu mogunost upoznavanja i usvajanja temeljnih istina kranske vjere, morala,
kranske duhovnosti i ivota na pojedinanoj i zajednikoj razini. On im eli omoguiti
dozrijevanje vjere i osobni rast u vjeri potiui procese cjelovita vjerskoga odgoja koji
uenicima omoguuje da svoju vjeru to bolje upoznaju, istinski doive, radosno prihvate i u
ivotu posvjedoe. Posebno je to vano u prvim godinama srednje kole i procesima izgradnje
njihovog ukupnog identiteta koji se ostvaruje na podrujima njihovog tjelesnoga, afektivnoga,
moralnoga i duhovnoga odrastanja. Vjeronauk im u tom razdoblju, unato nekim
potekoama i granicama koje prate njihovo odrastanje i ukupnu formaciju, eli pruiti
cjelovitu sliku o njima samima i svijetu u kojemu ive povezujui skladno pitanja kranske
vjere i ivota s konkretnim pitanjima i problemima koja sami uenici osjeaju i postavljaju u
tom razdoblju. Vjeronauk u koli svoje odgojne i obrazovne procese, ciljeve i sadraje
povezuje s odgojno-obrazovnim ciljevima same demokratske kole kao odgojno-obrazovne
zajednice, kao i s cjelinom kolskoga kurikuluma koji bi trebao omoguiti odgojno-obrazovni
sklad svih nastavnih predmeta koji na prvo mjesto stavljaju osobu uenika, odnosno cjelovit
odgoj ljudske osobe, zatim njegov odgoj za socijabilnost i socijalno smjetanje i napokon
spremanje za preuzimanje odgovorne zadae u drutvu stjecanjem profesionalnih sposobnosti
47
i umijea. U svemu tome treba imati u vidu osobite ciljeve i sadraje koji se nude uenicima
niih srednjih kola kao i odgojno-obrazovni koncept koji naglasak stavlja na konkretan rad i
aktivnosti uenika, ali i na onaj nuni opseg redovite nastave koji vodi stjecanju objektivnih i
formalnih znanja u procesima uenja i pouavanja koji su neophodnu u suvremenom ivotu i
drutvu.
Stoga katoliki vjeronauk u niim srednjim kolama nastoji uenicima pruiti
poznavanje istina katolike vjere, morala, njezine tradicije i vjersko-odgojne posebnosti u
srazmjeru s vlastitostima, sposobnostima i interesima uenika te dobi potiui razvoj njihovih
opeljudskih i kranskih sposobnosti razmiljanja i djelovanja, njihovu etiko-moralnu
svijest, moralne vrijednosti i stavove, izgraen kritian odnos prema ivotu i svijetu. Osim
izgradnje vlastite osobnost i osposobljavanja za konkretan ivot u Crkvi i drutvu u kojem e
preuzimati razliite dunosti i odgovornosti, uenike se eli odgajati za potovanje i iskreni
susret i dijalog sa svim ljudima, kransko zajednitvo, ekumenizam i dijalog.
Mlade ove dobi prolazi kroz kritina razdoblja svoga odrastanja pa je nuno da
upoznaju povijesno-kulturalnu stvarnost u kojoj ive, openite etike i moralne probleme te
nauk, naela i vrednote katolike vjere. Vjeronauk im na poseban nain, po naelu vjernosti
Bogu i ovjeku, eli omoguiti traganje za temeljnim pitanjima smisla ivota, odgajati ih za
evaneoska pravila ivota, poticati molitveni i sakramentalni ivot, pribliiti neke vane
injenice ivota i tradicije Katolike crkve kroz njezinu povijest radi skladna i cjelovita
vjerskoga odgoja. Isus Krist, njegov lik, ivot i djelo, Sveto pismo, nauk i tradicija katolike
Crkve, klju su i tuma ukupna kranskoga odgoja u kojemu mlade ove dobi moe nai i
nalazi pravu i cjelovitu istinu o opeljudskom i kranskom ivotu, istinski put i istinski ivot.
Program je namijenjen niim dvogodinjim srednjim kolama. Program i prvoga i
drugoga godita ima po 20 katalokih tema, i to 16 obvezatnih i 4 izborne, koje su donesene u
est nastavnih cjelina. Prvih pet nastavnih cjelina donosi obvezatne sadraje a esta izborne
sadraje. Svaka se nastavna cjelina sastoji od tri do pet nastavnih ili katalokih tema, a sve
one ine jedinstven sustav odgojno-obrazovnih ciljeva i sadraja pojedinoga godita u
povezanosti obaju godita u jednu odgojno-obrazovnu cjelinu.
Za obradu katalokih tema predvia se od jednoga do dva nastavna sata. Svaku
nastavnu cjelinu prate vjeronauni odgojni i obrazovni ciljevi, naznauju se bitni tematski
sadraji, daju neke didaktike upute i prijedlozi za vrednovanje. Za ostvarivanje postavljenih
vjeronaunih ciljeva potrebno je ne samo nastojanje oko sustavna izlaganja i usvajanja jasnih
i temeljenih sadraja katolike vjere nego i aktivno sudionitvo i stvaralaki rad uenika u
nastavi tako da vjeronauna nastava u koli bude usmjerena na uenika i integriana,
suradnika i stvaralaka. Imajui na umu mogunost upotrebe brojnih didaktikih modela,
oblika i metoda za ostvarivanje stvaralake i suradnike nastave, nastavnici e se u odgojnoobrazovnom procesu sluiti raznovrsnim didaktikim aktivnostima, od kojih su neke, kao
primjer, navedene i u ovom programu. Dok e jednom prilikom koristiti razne biblijske,
crkvene, povijesno-kulturalne ili druge prikladne dokumente drugi e puta upotrijebiti
doprinose iz dnevnog, tjednog ili mjesenog tiska kao i one koji su plod pojedinanog ili
grupnog istraivanja unutar samog predmeta vjeronauka ili su nastali u multidisciplinarnom
odnosno interdisciplinarnom procesu korelacije s drugim predmetima i disciplinama.
Ovaj dvogodinji vjeronauni Program urno je raen prema odredbi Ministarstva
znanosti, obrazovanja i porta RH radi stvaranja dvogodinjih srednjih kola u kojima je
reducirana redovna nastava iz svih nastavnih predmeta pa se tako i katoliki vjeronauk u
njima za sada ostvaruje jedan sat tjedno, tj. 35 nastavnih sati vjeronauka godinje. Program
ujedno slijedi i interpolira dosadanja iskustva vjeronaune nastave u srednjim kolama
nastojei izdvojiti one sadraje, odgojne ciljeve i teme koje su prikladne potrebama uenika
dvogodinjih niih strukovnih kola.
48
Razred: prvi
Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (34)
Zadaci:
- snanije upoznavati i doivljavati vlastiti svijet;
- suoiti se s temeljnim pitanjima o porijeklu, zavretku i smislu ivota;
- spoznati religioznu dimenziju postojanja, ukljuujui potrebu za znanstvenim i
cjelovitim pristupom svijetu i smislu postojanja u njemu;
- upoznati ostale kranke vjeroispovijedi promiui ekumensko zajednitvo;
- odgovorno se kritiki suoiti s drugim religijama promiui dijalog i potovanje;
- otkriti posebnost biblijske objave koja se dogaa u konkretnoj povijesti;
- proiriti egzistencijalne i religijske vidike u svjetlu ostvarenje ivotnih vrjednota;
- biti zauzeti graditelji vlastitog ivota na temelju osobnog suoenja s Isusom Kristom
(koji je Alfa i Omega, Poetak i Svretak cjelokupne stvarnosti).
Sadraj:
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
1. Otkrivam sebe - prihvatiti sebe kao jedinstvenu
na putu ivota
osobu
- osobno se, ivotno i konkretno
otvoriti pitanju smisla
- prihvatiti i shvatiti fizike promjene
u vlastitom ivotu
2. Vjera i nada na - razrijeiti dvojbu vjera ili znanost
putu moga ivota
i posvijestiti vanost jednog i drugog
otkrivati
ovjekov
poziv
sustvaratelja
- upoznati svijet i govor Biblije
3. vrsto stajati na - prihvatiti Kristovu poruku kao
Kristovu putu
ispunjenje temeljnih ovjekovih
tenji
- razvijati stav otvorenosti i
prihvaanja
Isusove
spasenjske
poruke
- osobno se suoiti s Isusom Kristom
i stjecati iskustvo prijateljstva s
Isusom
4. U zajednici - prepoznati prisutnost Duha Svetoga
vjere i ljubavi
u Crkvi
- otkrivati vlastito mjesto unutar
kranske zajednice
- upoznati obiljeja sekti i metode
njihova djelovanja
- prouiti najvanije sekte
5. Put suradnje i - stvarati stav odgovornosti za
odgovornosti
kransko angairanje u svijetu
- shvatiti nunost moralnosti i
moralnih zakona
Nastavni sadraj
Otkrivati istinu o vlastitom
ivotu
Hod do zrelosti stil ivota
ivjeti i raditi kao protagonist
ivjeti u vjeri i nadi
Vjera i/ili znanost. Izmeu
kaosa i reda
ovjek slika Boja i
sustvaratelj
Boja rije na putu ivota
Isus pokazuje put u ivot
Isus Spasitelj i Otkupitelj
Tko je Isus Krist za mene?
Crkva je zajednica vjere i

ljubavi
Crkva danas Crkva u
budunosti
Na trnici religioznih ponuda
(sekte)
ivot po Bojim pravilima
Suradnja za bolji svijet
Nasilje, kriminalitet i kazna
49
6. Izborne teme
- logiki i ispravno shvatiti osnovne

etike pojmove
- prihvatiti odnos prema Bogu kao
temelj, sredstvo i cilj ostvarenja
osobe
- shvatiti pojam grijeha (prenoenje i
posljedica)
Posvijestiti sakramente kao temelj
vjere
Temelji kranske vjere

Spasenje i grijeh
ovjek polazite etikog
razmiljanja
ovjek i ostvarenje sree
Razred: drugi
Tjedni (ukupni) fond sati: 1 (28)
Zadaci:
- izgraivati slobodu susreta i dijaloga s ljudima, kritiko istraivanje i prihvaanje
temeljnih ivotnih opeljudskih i kranskih vrjednota vanih za izgradnju duhovnoga
i moralnog identiteta;
- otkrivati da je samoostvarenje mogue jedino u ljubavi i sebedarju ije je uporite
Bog;
- osvijestiti u svjetlu vjere teme bliske vlastitom iskustvu kao to su prijateljstvo i
ljubav, obitelj, crkvena i drutvena zajednica, moralna svijest, sloboda i savjest;
- naglasiti potrebu za izgradnjom ispravne ljudske i kranske savjesti u ozraju
osobnoga i drutvenoga ivota te preuzimanja razliitih odgovornosti u drutvu;
- prepoznati vanost i kvalitetu istinskoga ivota, prijateljstva i autentine ljubavi koji
se ostvaruju u razliitim podrujima i oblicima ivota.
Sadraj
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
1. Mladi u traganju za - pronai vlastitu sigurnost u
identitetom
svijetu vrijednosti
- otkriti vanost prijateljstva za
osobno dozrijevanje
- uoit bitnu razliku izmeu
zaljubljenosti i ljubavi
razviti
kvalitetne
unutarobiteljske odnose
2. Sloboda i savjest
- shvatiti da je elja za slobodom
opravdana
- uoiti da uz vanjsku postoji i
unutarnja sloboda koja nas
odreuje kao ljude
- suoavati se s modelom istinske
slobode, s Isusom Kristom
- odgajati ispravnu savjest
3. ovjek kao moralno - shvatiti da je kranska
bie
moralnost vieg reda, tj. da
znai suoblienje sebe Isusu
Kristu, a ne tek red ljudske
naravi
- upoznati temelje istine
Nastavni sadraj
Potraga za vrijednostima i
opasnost otuenja
Vrijeme
mladenakog
prijateljstva i ljubavi
Mladi i roditelji
Mladi pred izazovom slobode

Sloboda i savjest
Mo Isusove slobode
Moralni zakon i kranski

moral
Svetost i potivanje Bojeg
imena
Potivanje dana Gospodnjega
ivjeti u istini
50
4. ovjek i
dostojanstvo
- uvidjeti vrijednost dana

Gospodnjeg u ivotu vjernika
njegovo - prihvatiti ivot kao Boji dar
- zalagati se za ouvanje vlastitog
ivota
- promicati dostojanstvo svakog
pojedinca
- uoiti suvremene prijetnje
ljudskom ivotu i dostojanstvu
osobe
Potivanje ljudskog ivota

Pravo na vlasnitvo i odnos
prema njemu
Pravda i solidarnost meu
narodima
5. ivot u zajednici i - vrednovati vlastite sposobnosti

drutvu
za osobno i za dobro zajednice
- jasno poimati zvanje i
otkrivanje vlastitog zvanja i
poziva
- doivjeti osobni susret s Bogom
u slavljenju svete mise
Zvanje i zanimanje
Briga za zajedniko dobro
Euharistijsko zajednitvo
Obitelj zajednica ljubavi i
sluenja
6. Izborne teme
Vrednovanje ovjeka kao

mukarca i kao ene
Ostvarenje boljeg svijeta
Program
Kristovog
djelovanja Blaenstva
Sakramentalni red spasenja
- vrednovati ovjeka kao

mukarca i enu
- shvatiti narav drutvene pravde
- ispravno shvatiti kransku
nadu
-uoiti potrebu za izgradnjom
istinski pravednijeg i boljeg
svijeta za sve ljude
- prihvatiti Boji nain djelovanja
putem sakramenata kao njegov
izbor i znak ljubavi prema
ovjeku
Nastavni predmet: Etika

Razred
Broj sati
1
1 (34)
2
1 /(28)
CILJEVI I ZADACI OBRAZOVNOG PROGRAMA

Osim opih ciljeva, znanja i odreenih socijalnih vjetina, te stavova za osobni razvoj i daljnje
uenje, obrazovni program uenicima bi trebao omoguiti:
znanja o tome to je moral, a to je etika, te kako se ta znanja mogu primijeniti u
njihovu osobnom ivotu i ivotnoj zajednici
znanja o ovjeku kao osobi koja je u potrazi za svojim identitetom
znanje o socijalnim vjetinama koje su u funkciji stvaranja identiteta, odrastanja i
sazrijevanja
znanja o ovjeku kao graanskom subjektu, njegovim osobnim i politikim pravima
znanja o drutvu i dravi
znanja koja povezuju sadraje etike s drugim podrujima kao to su znanost i religija
51
KORELACIJE S DRUGIM NASTAVNIM PREDMETIMA:

hrvatski jezik i knjievnost
povijest
geografija
NASTAVNE METODE I METODIKI OBLICI RADA
rad na izvornom tekstu (npr. novinski lanak, odlomak iz literature i sl.
rad u grupama, suradniko uenje, predavanje, uenje raspravljanju, argumentiranju,
komentiranju itd.
MJESTO IZVOENJA NASTAVE
rad u uionici, kolskoj knjinici i izvan uionice (npr. posjet muzeju, gradskoj upravi,
javnom dogaaju i sl.
NASTAVNA SREDSTVA I POMAGALA
tekstualna
audiovizualna
PROVJERAVANJE ZNANJA
Topli medij: usmeno ispitivanje, izlaganje sadraja vlastitih uradaka,
Hladni medij: pisano ispitivanje (pisanje o zadanoj temi, o zadanim pitanjima,
domae zadae, pisana provjera jednom u polugoditu)
Zalaganje uenika na satu: nagrada uenika za svaki koristan i svrhovit trud
PRIMJEDBE I PRIJEDLOZI:
Objektivnost: Program daje ustupak tome da ga nastavnici oblikuju po vlastitoj mjeri
s obzirom na njegove glavne odrednice. Principijelno jednaki ciljevi svake nastavne
cjeline moduliraju se ad hoc prema osobitostima svake lekcije (ue nastavne cjeline).
Sukladno tome odabiru se i korelacije s drugim nastavnim predmetima (curriculum).
Subjektivnost: Inventivnost nastavnika u oblikovanju i primjeni programa trebala bi
biti na prvome mjestu u nastavnoj praksi.
Prva godina
I.
II.
tema: U potrazi za identitetom, problemi odrastanja i sazrijevanja (17ati)

tema: ovjek kao graanin, osobna i politika prava (17 sati)
U potrazi za identitetom, problemi odrastanja i sazrijevanja

Pojam identiteta: odnos prema sebi i prema drugima
Izazovi odrastanja i sazrijevanja
Obitelj kao mjesto odrastanja i sazrijevanja
Pojam vrijednosti i normi te svrhovitog djelovanja
Problem vrline i savjesti
ovjek kao graanin, osobna i politika prava

Pojam slobode: ovjek kao graanski subjekt,
Deklaracija o pravima ovjeka i graanina
Pojmovi pravo odgovornost - dunost
Pojam ljudskih prava u trima generacijama ljudskih prava,
Pojam politike i politikih prava
Druga godina
Pojedinac, drutvo i drava
Pojmovi drutvo, drava,
Pojmovi narod i nacija u odnosu spram djelovanja pojedinca
to je bioetika? Problemi bioetike su istodobno problemi prirodnih znanosti, pravne znanosti,
religije, filozofije, odnosno problemi drutva i svijeta u kojem ivimo
Kroz pojam drutvo konstituiraju se temeljni bioetiki i ekoetiki pojmovi i dogaaji:
problem odrivog razvoja,
52
problem pitke vode,

iskrivanje uma,
uinak staklenika,
koritenje pesticida u poljoprivredi,
bolesti vezane uz bioetike i ekoetike probleme,
dileme transplantacije i eutanazije,
problemi pobaaja i umjetne oplodnje
problemi kloniranja
Oni dogaaji i problemi koje moemo tematizirati pitanjem: ono to znanost i tehnologije
znaju, odnosno mogu uiniti, da li to i smiju uiniti?
Nastavni predmet: Engleski jezik
Razred
1
2
Broj sati
1(34)
1(28)
Cilj: Osposobiti uenike za temeljnu govornu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku na
razini A+ prema ZERO-u, u okviru zanimanja pomoni zidar.
Sadraj:
Razred: 1
Nastavna cjelina
1.
Moja
Moj posao
2.
Moja
Opis ljudi,
dogaaja
Oekivani rezultati
obitelj Koristiti
jednostavne
oblike
ljubaznog
pozdravljanja i obraanja
ljudima,
pitati
sugovornike kako su,
primati novosti o ljudima
i dogaajima.
Razumjeti i odgovarati na
pitanja o obitelji.
Nauiti struni vokabular
(alati,oprema,materijali).
Pitati i odgovarati na
pitanja o alatima, opremi
i materijalima koje koristi
na poslu.
osobnost Nauiti koristiti niz izraza
i reenica kako bi
jednostavnim
jezikom
opisali sebe, svoju obitelj,
mjesta i
prijatelje.
Nastavni sadraj
- Predstavljanje i
upoznavanje
Moja
obitelj
Moj
posao:
oprema,
alati
i
materijali
- Kakova sam ja osoba?

-
Nauiti niz izraza i reenica za jednostavnu

konverzaciju.
Sudjelovati u
dijalozima u
Opis radnog mjesta
Moji
Gdje
Moj
posao:
prijatelji
ivim?
osoblje
kratkim - Gradilite / radno mjesto

drutvu,
53
osobito vezano uz struku.

3.
Moj radni
slobodno vrijeme
dan
4.
Na
gradilitu
Na mom radnom mjestu
Razred: 2
Nastavna cjelina
1.
Moji
Moj Posao
Pitati i odgovarati na
pitanja o tome to rade i
kako provode slobodno
vrijeme.
Nauiti koristiti Present
Simple Tense.
Razgovarati o tome to
raditi,
kamo
ii,
to dogovoriti i kako
ugovoriti sastanak.
Pitati i davati uputstva o
kretanju u prostoru.
Pitati i davati odgovore o
robi,
materijalima
i
uslugama.
Nauiti dijelove kue,
davati
obavijesti
i
postavljati pitanja.
Dnevne
rutine
na poslu i u slobodno
vrijeme
- The Present Simple Tense
Planiranje,
susreti,
sastanci
-
Razumjeti glavni smisao

kratkih,
jasnih
i
jednostavnih poruka i
obavijesti
u
radnom
procesu.
Moi dovoljno razumjeti

da
bi
jednostavno
djelovao.
Razumjeti
prilozi
Izgradnja
kue
- Zidovi / keramike ploice
Nauiti
jednostavno komunicirati s klijentom i
nadglednikom / kolegom
o radnjama na poslu,
problemima u radu.
- Moj posao:radnje i postupci
Oekivani rezultati
prijatelji Nauiti
aktivnije
sudjelovati u razgovoru
uz
malu
pomo
i
uputstva,
jednostavnim
rijeima
moi izraziti to misli
osjea, voli i ne voli u
vezi
neega.
Prepozicije
Dijalog:radnik-klijent;
radnik-nadglednik
Nastavni sadraji
- to radim u slobodno
vrijeme
?
Sport,
muzika
film
putovanja,
kupovina
-
Zidovi
Tlocrt
Temelji
krovovi
uputstva. - The Simple Past Tense

54
2.
Materijali
Aktivnosti na poslu
Drutvo / komunikacija
Moi
izmijenjivati
informacije i ideje o
jednostavnim i poznatim
temama u predvidivim
svakodnevnim
situacijama.
Moi opisati prole radnje
i osobno iskustvo.
Usvojiti struni vokabular Materijali:
i
opisati
osobine glina, opeka, beton, fugir
mase, mort i ljepilo
materijala.
Keramike
ploice,
postavljanje
keramikih
Opisati malo detaljnije
svakodnevne radnje u ploica
radnom
procesu. Gradnja zidova
Gradnja krovova
Opisati
planove
i Gradnja stepenica
dogovore u vezi posla.
Kaljevi za kalijeve pei
The Future Tense
itati razumjeti kratke, Ekologija i zdrav okoli
jednostavne tekstove.
Znati izraziti miljenje o
lokalnom podruju i
ivotu zajednice.
Znati napisati kratko
Pismo / telefonski poziv
pismo i telefonirati.
Nastavni predmet: Njemaki jezik

Razred
1
2
Broj sati
1 (34)
1 (28)
UVOD
U okolnostima medijske i komunikacijske umreenosti i povezanosti globalnih
razmjera i rastuih meunarodnih, interkulturalnih kontakata na privatnome i profesionalnom
planu, znanje stranih jezika predstavlja jednu od kljunih kompetencija (osnovnih umijea)2
koje pojedinac treba stei kako bi poboljao svoje mogunosti tijekom obrazovanja i u sve
dinaminijem svijetu rada. Znanje stranoga jezika doprinosi porastu osobne mobilnosti i
zapoljivosti, omoguava ravnopravno i kritiko pribavljanje informacija, koritenja izvora
znanja i dr.
SVRHA I CILJEVI SUVREMENE NASTAVE STRANIH JEZIKA
Koncepcija plana i programa njemakoga jezika za zanimanje nie strune spreme
pomoni proizvoa keramike oslanja se na teorijske odrednice i ciljeve suvremene nastave
stranih jezika i na razine kompetencije komunikacijske uporabe stranoga jezika razraene u
2
Usp. Weibuch zur allgemeinen und beruflichen Bildung: Lehren und Lernen. Auf dem Weg zur kognitiven
Gesellschaft (1995) http:/ec.europa.eu/education/doc/official/keydoc/lb-de.pdf, str. 20
55
Zajednikom europskom referentnom okviru za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje

(Vijee Europe, Vijee za kulturnu suradnju; vidi pod 4.)3
Cilj suvremene nastave stranih jezika usmena je i pisana komunikacijska
kompetencija. Nastava stranih jezika usmjerena je na uenika kao subjekta nastavnoga
procesa i na stjecanje uspjenih strategija uenja kao temelj razvoj njegove samostalnosti i za
cjeloivotno uenje.
Istodobno, otvaranjem prozora u neke nove i drugaije kulture, razvijanjem
tolerancije, uenja u suradnji s drugima, potovanja drugoga, nastava stranih jezika
zaokruuje refleksiju okvirnih uvjeta ivota zajednice jezika, odnosa prema stranome i
stranosti, ali i prema vlastitoj kulturi i promie sociokulturnu i interkulturalnu kompetenciju.
Razine jezine kompetencije
Po zavretku 1. razreda strukovne kole, zanimanje nie strune spreme pomoni proizvoa
keramike uenici u osnovnim podrujima jezinih djelatnosti u njemakom jeziku mogu
ostvariti razinu A1+, a po zavretku 2. razreda mogu ostvariti razinu A2 (temeljna razina):
Razumijevanje
Sluanje
itanje
Govor
Govorna
interakcija
Pisanje
Govorna
produkcija
Pisanje
razumjeti fraze i najuestalije rijei iz podruja

neposredne osobne relevantnosti (npr. osobni podaci,
podaci o obitelji i prijateljima, zdravlje, prehrana,
putovanja, zabava, kupovina, zatita okolia i dr. )
razumjeti glavni smisao kratkih, jasnih i jednostavnih
poruka, obavijesti i uputa
itati kratke, jednostavne tekstove u okviru poznate
tematike
pronai
odreene, predvidive
informacije
u
jednostavnim, svakodnevnim materijalima poput
reklama, prospekata, jelovnika i voznoga reda
razumjeti kratka i jednostavna osobna pisma
komunicirati u jednostavnim i rutinskim zadaama koje
zahtijevaju jednostavnu i neposrednu razmjenu
informacija o poznatim temama i aktivnostima
sudjelovati u kratkim dijalozima u drutvu, premda
obino nee razumjeti dovoljno da bi sami mogli
odravati razgovor
koristiti nizove fraza i reenica kako bi jednostavnim
jezikom opisali svoju obitelj i druge ljude, mjesto gdje
ive i sl.
napisati kratke, jednostavne biljeke i poruke
napisati jednostavno osobno pismo, npr. zahvaliti
nekomu na neemu
Postizanje ovih kompetencija pretpostavlja uporabu otprilike 900 leksikih jedinica te

osvijetenu uporabu osnovnih gramatikih struktura. Pod osvijetenom uporabom
podrazumijeva se da uenik moe rijeiti gramatike zadatke ili ispraviti pogreku u govoru i
pismu ako ga netko upozori, ali se ne trai da gramatike strukture upotrijebi bez pogreke u
slobodnom govoru i pisanju.
3
Gemeinsamer Europischer Referenzrahmen fr Sprachen: lernen, lehren, beurteilen. Berlin: Langenscheidt,

2001
Zajedniki europski referentni okvir za jezike: uenje, pouavanje, vrednovanje. Zagreb: kolska knjiga, 2005
56
PRVI RAZRED
1. ZNANJA
1.1 LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja u okviru predvienih jezinih funkcija:
pozdravi, predstavljanje, komunikacijski obrasci pri susretu, uljudno ophoenje,
oslovljavanje, iznoenje osobnih podataka o sebi i poznatim osobama (prijatelji, ira obitelj,
odnosi u obitelji), problemi mladih, uenje stranih jezika, viejezinost kod nas i u Europi,
zanimanja, obrazovanje, razliiti izvori informacija, Internet kao izvor informacija, upute za
uporabu i rukovanje, ekologija, osobna uvjerenja
1.2 GRAMATIKE STRUKTURE
- prezent pravilnih, nepravilnih, jednostavnih, sloenih i povratnih glagola
- perfekt jednostavnih, sloenih, pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola vezanih uz
tematska podruja u jednini i mnoini s pomonim glagolima haben i sein (izuzev
modalnih glagola) (jesni, nijeni i upitni oblik)
- pomoni glagoli u preteritu
- prezent i preterit modalnih glagola u jednini i mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik)
- zapovjedni nain (2. lice jednine, 2. lice mnoine i uljudno obraanje sa Sie)
- rekcija nekih uestalih glagola
- imenice s neodreenim i odreenim lanom u sva tri roda, u svim padeima jednine i
mnoine
- osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i mnoini
- povratne zamjenice
- neodreene zamjenice: jemand, niemand
- neodreena zamjenica man
- upitna zamjenica: wer, was, welcher/e/es, was fr ein/e
- pokazna zamjenica dieser/e/es
- upitne rijei: wie, wo, wann, wieviel, wie viele,
- stupnjevanje pridjeva i priloga
- opisni pridjevi kao dio predikata i prilozi u svim stupnjevima komparacije
- glavni brojevi
- neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
- neki prijedlozi s dativom, akuzativom, dativom i akuzativom
- negacija: nicht, nein, kein/e
- nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, oder, denn
- zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn
1.3. JEZINE FUNKCIJE (OBRAZOVNI ISHODI)
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
- pozdravljanje
- oslovljavanje
- predstavljanje sebe i drugih
- postavljanje/odgovaranje na pitanja
- izraavanje dobi
- izraavanje koliine i cijene
- prepriavanje dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti
- izraavanje raspoloenja
- izricanje ukusa i stava prema neemu
- imenovanje predmeta, osoba i pojava
- opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba
- opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba
57
- izricanje radnji
- izricanje odnosa u vremenu i prostoru
- izraavanje molbe
- izraavanje zahvale
- izraavanje elje
- izraavanje negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja
- izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti
- traenje i davanje informacija
- razumijevanje uputa za uporabu i rukovanje
- uporaba razliitih izvora informacija
2. VJETINE I SPOSOBNOSTI
2.1 JEZINE VJETINE
2.1.1 SLUANJE
- reagiranje na naputke i naredbe na njemakom jeziku
- povezivanje vizualnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga sadraja
- globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
- sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi)
- svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u
odnosu na hrvatski jezik
2.1.2 GOVORENJE
Govorna interakcija/ sudjelovanje u razgovoru
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija
- postavljanje/odgovaranje na pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
- reproduciranje i produciranje dijaloga u okviru poznate tematike
- sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijalokih situacija
Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu
- reprodukcija monolokih tekstova u okviru poznate tematike
- povezivanje elemenata prie pomou aplikacija ili tekstualnih dijelova prie koje
treba povezati u logiku cjelinu
- imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez
slikovnoga predloka)
- prepriavanje dogaaja
- iznoenje rezultata individualnog i/ili skupnoga rada
Izgovor i intonacija
- izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima
- reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom
2.1.3 ITANJE
- globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraih tekstova poznate tematike
- uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova
- glasno itanje tekstova
- pravilna uporaba reenine intonacije
2.1.4 PISANJE
- ispunjavanje obrasca
- nadopunjavanje teksta rijeima prema vizualnom/zvunom predloku
- nadopunjavanje dijelova teksta koji nedostaju
- pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektronikih pisama
- pisanje diktata
58
2. 2 STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM

Tijekom prvoga razreda uenike bi trebalo osposobljavati za primjenu sljedeih strategija
uenja i sluenja postojeim znanjem:
- sluiti se vizualnim elementima u svrhu memoriranja jezinih sadraja i kao pomoi pri
razumijevanju
- zakljuiti o znaenju na osnovi jezinih poticaja
- traiti informacije prema nekom naelu
- predviati i preispitivati pretpostavke
- sastaviti listu prema nekom naelu
- ispuniti ili dopuniti tablicu
- mobilizirati predznanje putem asocijacija
- raditi biljeke
- uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije
- razvrstavati prema pravilnostima i analogijama
- primijeniti pravilo
- provjeriti u gramatikom pregledu
- sluiti se rjenikom
- tematski usustavljivati leksik
- promijeniti perspektivu govornika
- sustavno/redovito ponavljati
- koristiti tehnike memoriranja
- sluiti se znanjem hrvatskoga i stranog jezika
- uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja
- odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje
- uiti u suradnji s drugima
3. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA
NASTAVNE TEME
NASTAVNE CJELINE
Mladi u obiteljskom i drutvenom Odnosi meu naratajima
okruenju
Pripadnost skupini i izdvojenost
Europsko okruenje, multikulturalnost EU
Vanost uenja stranih jezika
Obrazovanje za budunost
Zanimanja
Uporaba razliitih izvora infomacija, internet
Jezik struke, upute za uporabu i rukovanje
Slobodno vrijeme
Glazba
Poslovi u slobodno vrijeme i za vrijeme praznika
DRUGI RAZRED
1. ZNANJA
1.1 LEKSIKA PODRUJA
Leksika podruja u okviru predvienih jezinih funkcija:
problemi vrnjaka u skupini, problemi drutva, oblici poeljnog i nepoeljnog ponaanja,
proslave, prijateljstvo, elje, odijevanje i moda, osobna uvjerenja, predrasude i stereotipi u
multikulturalnom okruenju i izvan njega, cjeloivotno obrazovanje, upute za uporabu i
rukovanje, ekologija, briga o zdravlju, zdrava prehrana (kupovanje ivenih namirnica,
koliina i cijena), praznici, promet i orijentacija u prostoru, putovanja
1.2 GRAMATIKE STRUKTURE
- prezent pravilnih, nepravilnih, jednostavnih, sloenih i povratnih glagola
59
perfekt jednostavnih, sloenih, pravilnih, nepravilnih i povratnih glagola vezanih uz

tematska podruja u jednini i mnoini s pomonim glagolima haben i sein (izuzev
modalnih glagola) (jesni, nijeni i upitni oblik)
- preterit pravilnih, nepravilnih, jednostavnih, sloenih i povratnih glagola u jednini i
mnoini
- prezent i preterit modalnih glagola u jednini i mnoini (jesni, nijeni i upitni oblik)
- futur
- zapovjedni nain (2. lice jednine, 2. lice mnoine i uljudno obraanje sa Sie)
- rekcija nekih uestalih glagola
- imenice s neodreenim i odreenim lanom u sva tri roda, u svim padeima jednine i
mnoine
- osobne, posvojne, pokazne zamjenice u jednini i mnoini
- povratne zamjenice
- neodreene zamjenice: jemand, niemand
- neodreena zamjenica man
- upitna zamjenica: wer, was, welcher/e/es, was fr ein/e
- pokazna zamjenica dieser/e/es
- upitni i zamjeniki prilozi: womit/damit, wofr/dafr, wozu/dazu, wodurch/dadurch..)
- upitne rijei: wie, wo, wann, wieviel, wie viele,
- stupnjevanje pridjeva i priloga
- opisni pridjevi kao dio predikata i prilozi u svim stupnjevima komparacije
- glavni brojevi; redni brojevi
- neki prilozi mjesta, vremena, naina i uzroka
- neki prijedlozi s dativom, akuzativom, dativom i akuzativom
- negacija: nicht, nein, kein/e
- nezavisno sloene reenice s veznicima: und, aber, oder, denn
- zavisno sloene reenice uz veznike: weil, dass, wenn
- indirektne upitne reenice
na razini prepoznavanja
- konjunktiv preterita glagola haben, sein i modalnih glagola (npr. Ich htte gern ein
Stck Kuchen, ich wre gern Bankdirekt. Knnten Sie mir helfen?)
- prezent i preterit pasiva
- opisni pridjevi u funkciji atributa u pozitivu, u svim padeima jednine i mnoine
(sklonidba pridjeva: / odreeni lan + pridjev + imenica / pridjev + imenica /
neodreeni lan ili posvojna zamjenica ili negacija kein/e + pridjev + imenica)
1.3. JEZINE FUNKCIJE (OBRAZOVNI ISHODI)
U okviru obraenih tema i jezinih struktura:
- postavljanje/odgovaranje na pitanja
- izraavanje koliine i cijene
- prepriavanje dogaaja i radnji u sadanjosti, prolosti
- izraavanje raspoloenja
- izricanje ukusa i stava prema neemu
- imenovanje predmeta, osoba i pojava
- opisivanje i usporeivanje predmeta, osoba
- opisivanje pojava i situacija i odreivanje odnosa izmeu predmeta i osoba
- izricanje radnji
- izricanje odnosa u vremenu i prostoru
- izraavanje molbe
- izraavanje zahvale
- izraavanje elje
60
- izraavanje negodovanja i odobravanja, slaganja i neslaganja

- izraavanje zahtjeva, naredbe, obveza i dunosti
- traenje i davanje informacija
- razumijevanje uputa za uporabu i rukovanje
- uporaba razliitih izvora informacija
2. VJETINE I SPOSOBNOSTI
2.1 JEZINE VJETINE
2.1.1 SLUANJE
- reagiranje na naputke i naredbe na njemakom jeziku
- povezivanje vizualnoga (slikovnoga/pisanoga) i zvunoga sadraja
- globalno, selektivno i detaljno razumijevanje teksta
- sluanje izgovora i intonacije izvornih govornika (zvuni tekstovi)
- svladavanje razlika u izgovoru glasova i glasovnih skupina njemakoga jezika u
odnosu na hrvatski jezik
2.1.2 GOVORENJE
Govorna interakcija/ sudjelovanje u razgovoru
- verbalno reagiranje na verbalne i neverbalne poticaje u okviru jezinih funkcija
- postavljanje/odgovaranje na pitanja u okviru poznatih jezinih struktura i
tematskih sadraja
- reproduciranje i produciranje dijaloga u okviru poznate tematike
- sudjelovanje u dramatizacijama i simulacijama dijalokih situacija
Govorna produkcija/ izraavanje u kontinuitetu
- reprodukcija i produkcija monolokih tekstova u okviru poznate tematike
- povezivanje elemenata prie pomou aplikacija ili tekstualnih dijelova prie koje
treba povezati u logiku cjelinu
- imenovanje i opisivanje predmeta, osoba, radnji, situacija i dogaaja (sa ili bez
slikovnoga predloka)
- prepriavanje dogaaja
- sudjelovanje u kratkim dramatizacijama
- iznoenje rezultata individualnog i/ili skupnoga rada
Izgovor i intonacija
- izgovaranje specifinih glasova njemakoga jezika u rijeima
- reproduciranje reenica s odgovarajuom reeninom intonacijom
2.1.3 ITANJE
- globalno, selektivno i detaljno razumijevanje kraih tekstova poznate tematike
- uoavanje osnovnih znaajki razliitih vrsta tekstova
- glasno itanje tekstova
- pravilna uporaba reenine intonacije
2.1.4 PISANJE
- ispunjavanje obrasca
- nadopunjavanje teksta rijeima prema vizualnom/zvunom predloku
- nadopunjavanje dijelova teksta koji nedostaju
- pisanje kraih sastava prema zadanom modelu (voeni sastav)
- pisanje estitke, razglednice, pisama, poruka, SMS poruka, elektronikih pisama
- pisanje diktata
2. 2 STRATEGIJE UENJA I SLUENJA ZNANJEM
Tijekom drugoga razreda uenike bi trebalo osposobljavati za primjenu sljedeih strategija
uenja i sluenja postojeim znanjem:
- sluiti se vizualnim elementima u svrhu memoriranja jezinih sadraja i kao pomoi pri
razumijevanju
61
zakljuiti o znaenju na osnovi jezinih poticaja

traiti informacije prema nekom naelu
predviati i preispitivati pretpostavke
sastaviti listu prema nekom naelu
ispuniti ili dopuniti tablicu
mobilizirati predznanje putem asocijacija
raditi biljeke i sluiti se njima za prepriavanje
uoiti i oznaiti pravilnosti i analogije
razvrstavati prema pravilnostima i analogijama
primijeniti pravilo
provjeriti u gramatikom pregledu
sluiti se rjenikom
tematski usustavljivati leksik
promijeniti perspektivu govornika
sustavno/redovito ponavljati
koristiti tehnike memoriranja
sluiti se znanjem materinskoga i stranog jezika
uoiti i opisati korake koji vode do odreenoga cilja
odrediti vlastite ciljeve uenja i kontrolirati njihovo ostvarenje
uiti u suradnji s drugima
koristiti se medijima (TV, internet, tisak) i edukacijskim programima primjereno dobi i
jezinoj razini uenika
3. NASTAVNE TEME I PRIJEDLOG NASTAVNIH CJELINA
NASTAVNE TEME
NASTAVNE CJELINE
Mladi u obiteljskom i drutvenom Oblici prihvatljivog i neprihvatljivog ponaanja
okruenju
Kultura i supkultura mladih, odijevanje
Europsko okruenje, multikulturalnost Slinosti i povezanosti kultura
Tolerancija
Obrazovanje za budunost
Jezik struke, upute za uporabu i rukovanje
Cjeloivotno obrazovanje
Ekologija
Slobodno vrijeme
Putovanja
Promet
62
Nastavni predmet: Poduzetnitvo

Razred: drugi (2)
Tjedni i ukupni fond sati:
Razred
1
2
Broj sati
1(28)
Cilj: Stjecanje osnovnih znanja o suvremenom poduzetnitvu.
Zadaci programa:
- razlikovanje temeljnih pojmova vezanih uz poduzetnitvo;
- upoznavanje mogunosti poduzetnitva kroz ope ciljeve i sustave vrijednosti;
- upoznavanje mogunosti unapreenja i razvoja kroz odgovarajue organiziranje poslovanja;
- razvijanje svijesti uenika o kreativnosti, inicijativi i preuzimanju rizika kao zahtjevima
suvremenog poduzetnitva;
- upoznavanje poduzetnitva u Hrvatskoj.
Sadraj
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
1.
Poduzetnitvo
i Razlikovanje
temeljnih Definiranje sljedeih pojmova:
poduzetnik
pojmova u poduzetnitvu.
poduzetnitvo,
poduzetnik,
Razlikovanje
naina poduzee, rizik, profit, prihod,
organiziranja
poslovanja rashod
kroz razliite organizacijske Glavne znaajke poduzea,
oblike.
vrste poduzea, obrt
2. Mala poduzea
Uoiti
vanost
malih Mala poduzea
poduzea na tritu, te Obiljeja malih poduzea
navesti njihove doprinose u Prednosti i slabosti malih
ostvarivanju
trinih poduzea
rezultata rada.
Budunost malih poduzea
Prepoznati
prednosti
i
nedostatke malih poduzea.
3. Ulazak u posao
Objasniti naine ulaska u Poetak od nule kao nain
posao.
ulaska u posao
Odrediti
karakteristike Kupnja postojeeg biznisa
pojedinih naina ulaska u Ugovor o franizi
posao.
Obiteljski biznis
Navesti izvore ideja za Ideje biznisa
pokretanje biznisa.
4. Organizacijski oblici Prepoznati
organizacijske Javno trgovako drutvo
poduzea
oblike poduzea i objasniti Komanditno drutvo
svaki
oblik
trgovakog Dioniko drutvo
drutva koji postoji i djeluje Drutvo
s
ogranienom
unutar Zakona o trgovakim odgovornou
drutvima
5. Osnove poduzetnitva u Poznavanje
glavnih Zakonska regulativa koja
Hrvatskoj
institucija
i
zakonskih regulira
problematiku
regulativa koji reguliraju poduzetnitva (naglasak na
poduzetnitvo u Hrvatskoj. obrt), nadlene institucije,
Poznavanje programa za servis Vlade RH Hitro.Hr
poticaj poduzetnitva.
63
Nastavni predmet: Matematika u struci

Razred
Broj sati
1
2 (68)
2
1 (28)
Cilj programa
Nastava matematike omoguuje uenicima da usvoje osnovno matematiko znanje potrebno
za razumijevanje pojava i zakonitosti u prirodi i drutvu te ih osposobljava za primjenu
osnovnih znanja iz ivota i u praktinoj primjeni u struci.
Zadaci programa:
- da uenici steknu znanja potrebna za razumijevanje kvantitativnih odnosa i zakonitosti
u praktinom ivotu;
- da dobiju znanja koja su nuna za ukljuivanje u rad;
- da razviju logino miljenje te sposobnost preciznog formuliranja pojmova;
- da se u uenika razvija preciznost i konciznost u izraavanju te urednost, upornost i
sistematinost u radu;
- da steknu vjetinu osnovnog raunanja prema danim uputama.
Prva godina
Nastavno podruje Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
1. Prirodni brojevi
Usvojiti pojam skupa N i raunske Skup N,
operacije u skupu N.
Raunske operacije i svojstva
Pojam djeljivosti
Najvei zajedniki djelitelj
Najmanji
zajedniki
viekratnik
2. Cijeli brojevi
Usvojiti pojam skupa Z i raunanje u Skup Z, i njegova svojstva
skupu Z
Raunske operacije u skupu Z
Raunanje sa zagradama
3. Racionalni brojevi Usvojiti pojam skupa Q, raunanje s Skup Q , svojstva
razlomcima .
Raunske operacije i svojstva
Znati decimalni zapis racionalnog Decimalni zapis rac. broja
broja, raunati
s
decimalnim Raunanje s decimalnim
brojevima uz upotrebu kalkulatora
brojevima
4.
Linearne Nauiti rjeavati linearne jednadbe
Linearne jednadbe s jednom
jednadbe
Znati iz formule izraunati jednu nepoznanicom
nepoznatu veliinu ako su zadane Problemi
s
jednom
ostale
nepoznanicom
Linearni sustavi s dvije
nepoznanice
5. Planimetrija
Razlikovati geometrijske likove i Trokut, vrste trokuta
znati izraunati opseg i povrinu lika Povrina i opseg trokuta
koristei formule za opseg i povrinu. Krug i krunica
Ovladati mjernim jedinicama za etverokut
duljinu i povrinu
Opseg i povrina etverokuta
6. Potencije
Usvojiti pojmove: potencija ,baza , Pojam potencije s cijelim
eksponent
eksponentom
Nauiti
raunske
operacije
s Operacije s potencijama
potencijama
Potencije baze 10
64
Znati raunati pomou kalkulatora i

razumjeti eksponencijalan zapis broja
7. Polinomi
Usvojiti pojam polinoma
Nauiti
raunske
operacije
s
polinomima
Nauiti kvadratni zbroj i razliku
Znati primijeniti formulu za razliku
kvadrata
Usvojiti pojam algebarskog razlomka
Znati rijeiti jednostavnije primjere s
algebarskim razlomcima
8. Realni brojevi
Shvatiti pojam iracionalnog broja i
ukupnost realnih brojeva
Usvojiti smjetaj realnih brojeva na
pravac
Znati zaokruiti decimalni broj na
eljeni broj decimala
Snalaziti se u koordinatnom sustavu
na pravcu i u ravnini
9.Graf
linearne Znati nacrtati graf linearne funkcije
funkcije
Razlikovati rastue i padajue
linearne funkcije
Problem s jednom nepoznanicom
moi grafiki predoiti
Druga godina
Nastavno podruje
1.Mjerne jedinice
2.Geometrijska tijela
Oekivani rezultati (znanja i

vjetine)
Uspjeno
koristiti
odgovarajue
mjerne jedinice
Pretvarati, razumjeti i koristiti mjerne
jedinice koje nisu esto u upotrebi
Razlikovati geometrijska tijela

Razumjeti pojam oploja i volumena
Znati izraunati oploje i volumen
tijela prema formulama
Znati koristiti pojmove oploja i
volumena u praktinim problemima
iz struke ( raunanje potrebnog
materijala, zapremine itd.)
3.Proporcionalnost i Znati izraunati nepoznati lan
primjene
razmjera, pomou pravila trojnog
znati rijeiti praktine probleme,
pomou aritmetike sredine znati
izraunati prosjene vrijednosti.
Pojam polinoma
Raunske
operacije
polinomima
Kvadrat binoma
Razlika kvadrata
Rastavljanje na faktore
Algebarski razlomci
Drugi korijen
Pojam iracionalnih brojeva
Skup R
Koordinatni sustav na pravcu
Koordinatni sustav u ravnini
Graf linearne funkcije

Rastue i padajue linearne
funkcije
Grafiko rjeavanje sustava
linearnih jednadbi
Nastavni sadraji
Preraunavanje
mjera
(
prefiksi i znaenja )
Metriki sustav mjera (mjere
za
duljinu,
povrinu,
volumen, masu, temperaturu,
vrijeme itd.)
Osnovne
jedinice
angloamerikog
sustava
mjera i tablice za pretvorbu
Kocka
Kvadar
Prizme
Piramide
Valjak
Stoac
Kugla
Omjeri i razmjeri
Upravo i obrnuto razmjerne
veliine
Grafiki prikaz upravo i
obrnuto razmjernih veliina
65
Raun diobe uz jednostavan postupak

omoguava
podjelu
odreenih
sredstava
ili
vremena
prema
unaprijed odreenim kriterijima na
potreban broj dijelova, pomou
rauna smjese znati odrediti omjere
mijeanja da bismo dobili eljeno
svojstvo smjese.
4. Postotni, promilni Razumjeti pojam postotka
i kamatni raun
Znati izraunati postotak pomou
kalkulatora bez obzira na osnovnu
vrijednost
Znati ispravno koristiti formule za
postotni, promilni i kamatni raun
5.Izraunavanje
Znati razliku izmeu bruto i neto
plae
plae
Znati itati isplatnu listu
Aritmetika sredina
Pravilo trojno jednostavno i
sloeno
Raun diobe jednostavan i
sloen
Raun smjese jednostavan i
sloen
Razred
Broj sati
2.
2 ( 140 )
Pojam postotka
Osnovni postotni raun
Postotni raun vie 100
Postotni raun nie 100
Promilni raun
Jednostavni kamatni raun
Osnovni pojmovi vezani uz
plau ( bruto i neto plaa,
doprinosi, porez, prirez )
Doprinosi iz plae i na plau
Porezna osnovica
Porezne stope
Tablica prireza po gradovima
Neto plaa
6. Kalkulacija cijene Znati sve element kalkulacije Osnovni pojmovi vezani uz
trokova i cijena
cijenu
Znati napraviti promjene cijena, (cijena proizvoda,
rabat,
popuste
s
odgovarajuim mara, porez PDV ,
promjenama kalkulacije
prodajna cijena )
Porez i povrat poreza
Nastavni predmet: graevne konstrukcije
Razred: prvi (1.), drugi (2.)
1.
3 ( 170 )
Zadaci:
- stei orijentaciju o graditeljstvu kao osnovnoj djelatnosti drutvene djelatnosti;
- ovladati grafomotorikim vjetinama;
- upoznati vrste tehnike dokumentacije;
- usvojiti znanja o elementima graevina i materijalima iz kojih se izvode;
- shvatiti vanost dobre organizacije na gradilitu;
- upoznati naine izvoenja zemljanih radova;
- shvatiti vanost temeljenja graevinskih objekata;
- usvojiti znanja o zidovima objekata;
- usvojiti znanja o meukatnim konstrukcijama;
- usvojiti znanja o stubitima u objektima;
- usvojiti znanja o krovnim konstrukcijama.
66
Sadraj : 1 razred
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Stei
orijentaciju
o
graditeljstvu kao osnovnoj
djelatnosti
drutvene
zajednice.
Upoznati djelatnosti koje
prate
graditeljstvo.
Upoznati
karakteristike
tradicionalnog,
unaprijeenog i montanoga
graenja.
Upoznati
elemente
konstrukcija i naine njihova
sklopa u cjelinu.
Graditeljstvo
Osnove
prikazivanja
Ovladati
grafomotorikim
vjetinama
i
razviti
sposobnosti
prostorne
percepcije.
grafikog Navikavati
uenike
na
urednost i preciznost u radu.
Upoznati nain kotiranja
graevinskih
crtea.
Svladati upotrebu mjerila u
crtanju.
Tehnika dokumentacija
Upoznati i shvatiti potrebu

postupne izrade tehnike
dokumentacije.
Upoznati osnovne odredbe iz
Zakona o graenju koji se
odnose
na
mogunost
graenja.
Upoznati vrste projekata i
njihovu
namjenu.
Predoiti
i
svladati
prenoenje vizije 3-dimenz.
predmeta na ravninu crtea.
Elementi graevina
Usvojiti osnovna znanja o

elementima
graevina
i
sklopu tih elemenata u
funkcionalnu
cjelinu.
Upoznati materijale koje
koristimo u izradi graevine.
Uoiti znaajke materijala i
Nastavni sadraj
Grane
graditeljstva.
Nastajanje
zgrade.
Naini
graenja.
Sustavi graenja.
Tehniki
crte,
oprema
tehnikog
c.
Tehniko pismo, oznake
materijala i konstrukcija.
1.
VJEBA:
Tehniko
pismo.
Projiciranje predmeta tlocrt,
nacrt,
bokocrt.
Projiciranje graevine
tlocrt,
presjek,
fasade.
2.
VJEBA:
Kotiranje u graevinskim
nacrtima.
Upotreba mjerila.
Prostorno i urbanistiko
planiranje.
Propisi
koji
reguliraju
graevinsko zahvaanje u
prostor.
Graevinska
dozvola.
Postupnost u projektiranju.
Vrste
projekata
gotovi
projekti.
3. VJEBA: Presjek i tlocrt
graev. jame s nanosnom
skelom, prikazom terena i
visinskim kotama.
Nosivi elementi; materijali za
izradu.
Nenosivi
elementi
(funkcionalni); materijali za
izolacije, ispune, zavrnu
obradu.
Elementi ukruta zgrada.
67
njihovu svrsishodnu primjenu.

Nauiti redoslijed radova na
graevini.
Redoslijed radova u izgradnji Uoiti poloaj i vanost
pojedinog zanimanja u procesu
izgradnje.
Shvatiti
vanost
dobre
organizacije
rada
na
gradilitu.
Pripremni
radovi
na Nauiti pripremne radove na
gradilitu
gradilitu.
Usvojiti definicije: graev.
pravac, reg. pravac, nul-toka
gradilita.
Shvatiti
vanost
dobre
organizacije
rada
na
gradilitu.
Nauiti pripremne radove na
gradilitu.
Usvojiti definicije: graev.
Zemljani radovi
pravac, reg. pravac, nul-toka
gradilita.
Nauiti
karakteristike
radova.
Temeljenje
Hidroizolacija
Zidovi
osnovne
zemljanih
Upoznati
geomehanika
ispitivanja
tla.
Usvojiti pojam nosivost tla.
Razumjeti ovisnost naina
temeljenja o znaajkama tla.
Upoznati materijale za izradu
temelja.
Nauiti
osnovne
vrste
temelja.
Nauiti
svrhu
temeljne
kanalizacije i princip izrade
drenae.
Znati svrhu i nain izrade
hidroizolacije.
Upoznati
klasine
i
suvremene materijale za
izradu
HI.
Uoiti vanost kvalitetno
izvedene
hidroizolacije.
Upoznati
naine
zatite
zgrada od podzemne vode.
Znati namjenu i podjelu
Pripremni
radovi.
Grubi graevinski radovi.
Graevinsko-obrtniki
radovi.
Zavrni radovi i instalacije.
Organizacija gradilita kao

proizvodnog
pogona.
Iskolenje objekta, nanosna
skela.
Kategorije
tla.
Mehanizacija za rad u tlu.
Preoblikovanje
zemljita.
Vrste zemljanih radova:
u
niskogradnji,
u
visokogradnji.
Osiguranje iskopa.
Geomehanika
ispitivanja.
Nosivost
tla.
Zadaa
temelja.
Materijali za temelje, oplata
temelja.
Vrste temelja: temeljne trake,
temeljne
stope,
reetke,
ploe.
Duboki
temelji:
piloti,
kesoni.
Temeljna
kanalizacija
i
drenaa.
4. VJEBA: Temelji.
Namjena i poloaj u zgradi.
Materijali za hidroizolaciju.
Izrada
HI:
horizontalne,
vertikalne.
Zatita od potiska podzemne
vode.
5. VJEBA:
Podjela
zidova
prema
68
Sadraj : 2 razred
Nastavna cjelina
Zidovi
zidova.
Upoznati materijale za izradu
zidova.
Upoznati osnovne vezove
opeka u zidovima od ONF i
blok-opeke.
Upoznati
nain
zidanja
kamenih
zidova.
Upoznati
nain
izrade
monolitnih zidova i stupova.
poloaju, nosivosti, nainu

izrade.
Materijali
za
zidove.
Zidovi
od
ONF.
Zidovi
od
blok-opeke.
Zidovi
od
kamena.
Monolitni zidovi armiranje
i
oplate
zidova.
Stupovi
od
betona
i
armiranog
betona.
6. VJEBA:
Oekivani rezultati
Znati namjenu i izradu
nadvoja.
Znati namjenu i izradu AB
serklaa.
Upoznati nain izrade zidova
od suvremenih materijala i
prednosti.
Upoznati namjenu i izradu
dimov.
i
ventilacijskih
kanala.
Nastavni sadraj
Nauiti karakteristike i nain

izrade najee izvoenih
stropova.
Ponoviti
karakteristike
materijala za izradu stropova.
Upoznati naine oslanjanja
stropova.
Upoznati vrste oplata za
stropove.
Meuetane konstrukcije
Upoznati nain postavljanja
stropovi
armature
stropa.
Upoznati
vrste
polumontanih i montanih
stropova.
Nauiti dijelove i nain
izrade
fert-stropa.
Nauiti namjenu podova i
upoznati materijale za izradu
podova.
Stubita
Upoznati vrste i nain izrade

stubita.
Ponoviti materijale za izradu
stubita.
Upoznati nain prorauna
dimenzija
stubita.
Znati nabrojiti vrste i dijelove
Otvori
u
zidovima.
Ukruta zidova serklai.
Zidovi od prefabriciranih
elemenata (siporeks, durisol,
bet.
blokovi).
Kombinirani
zidovi.
Dimovodni i ventilacijski
kanali.
1. VJEBA:
Namjena i sastavni dijelovi.
Monolitni
stropovi:
vrste, rasponi, naini
oslanjanja,
armiranje i oplata ravne AB
ploe i ploe s gredama,
tunelska
oplata,
povezivanje
armature
stropa s armaturom zida.
Polumontani i montani
stropovi:
fert, monta- dijelovi, izrada,
stropovi od prefabriciranih
elemenata,
podupiranje polumont. i
mont.
stropova.
Podovi - materijali i funkcija:
slojevi
poda,
vrste
podova.
2. VJEBA:
Dijelovi
stubita.
Oblikovanje
stubita.
Dimenzioniranje
stubita.
Podjela stubita prema vrsti
materijala i nainu izrade.
Izrada monolitnog stubita:
oplata,
armiranje,
69
Krovita
Tradicionalno graenje
stubita.
Znati znaajke monolitnog,
polumont. i mont. stubita.
Upoznati
nain
izrade
stubita.
Upoznati
nain
izrade
drvenih
stubita.
Upoznati
materijale
za
oblogu stubita.
Upoznati osnovne vrste i
znaajke krovita i krovnih
pokrova.
Znati
dijelove
krovita.
Upoznati osnovne tipove
ravnih krovova i materijale za
izradu.
Upoznati sustave drvenih
krovova i naine prenoenja
optereenja kroz elemente
krova.
Upoznati
konstrukciju
jednostavnih
i
sloenih
drvenih
krovova.
Upoznati materijale i izradu
pokrova.
Upoznati naine odvodnje
krovne vode.
Upoznati
materijale
i
posebnosti izrade konstrukcija
u tradicijskoj gradnji
betoniranje.
3.
VJEBA:
Izrada
polumontanog
stubita.
Izrada montanog stubita.
Drvena
stubita.
Oblaganje stubita.
Funkcija i dijelovi krovita.

Vrste
krovova.
RAVNI
KROVOVI:
prohodni, neprohodni,
slojevi i konstrukcija.
DRVENA
KROVITA:
oblici i geometrija, drvenih
krovova,
oblici drvene grae.
Konstrukcija
jednostavnih
drvenih
krovova.
Konstrukcija
sloenih
drvenih
krovita.
Krovni pokrovi materijali i
izrada
pokrova.
Odvodnja
krovne
vode.
Ureenje
potkrovlja.
4. VJEBA:.
Drveni
zidovi.
Drveni
stropovi.
Graenje kamenom.
Nastavni predmet: tehnologija graditeljske struke

Razred: prvi (1.),
Razred
Broj sati
1.
2 ( 68 )
2.
-
Zadaci:
- stei znanja o nazivima, upotrebi alata, opreme i strojeva za graditeljska zanimanja;
- usvojiti znanja o pripremnim radovima na gradilitu;
- usvojiti znanja o nainima izvoenja zemljanih radova;
- stei znanja o nainima izvoenja temeljenja graevinskih objekata;
- usvojiti znanja o nainima izvoenja temeljne kanalizacije;
- usvojiti znanja o izvoenju hidroizolacija;
- usvojiti osnovna o zidanju ravnih zidova;
- usvojiti osnovna znanja o izvoenju oplata;
- usvojiti osnovna znanja o izvoenju betonskih i armiranobetonskih radova;
- usvojiti znanja o izvoenju meukatnih konstrukcija;
- usvojiti osnovna znanja o zidanju sloenijih zidova.
70
Sadraj : 1 razred
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nauiti
uenike
fazama
graenja objekta, upoznati ih
s njihovim zanimanjem,
organizacijom gradilita te
osnovne injenice o sastavu i
ponaanju
osnovnih
graevnih materijala.
Uvod u graditeljstvo
Usvojiti
nazive,
znati
upotrebljavati pribor, alat,
gra. strojeve i transportna
sredstva. Nauiti ulogu i
vrstu skela. Upoznati se s
glavnim
opasnostima
i
pravilima zatite na radu kod
uporabe alata, strojeva i kod
rada na skelama
Pribor, alat, strojevi
Nauiti nazive i dimenzije

drvene grae, nazive i
uporabu veznih sredstava za
drvo,
naine
izvedbe
osnovnih tesarskih vezova.
Pripremni radovi na izgradnji Usvojiti teoretsko znanje o
objekta
slaganju vie elemenata u
istom pravcu te razne metode
obiljeavanja pravog kuta.
Upoznati se s postupkom
iskolavanja i nanosnom
skelom.
Stei znanje o oplatama,
vrstama zemljanih radova, a
detaljnije
o
iskopima.
Zemljani radovi
Upoznati se s glavnim
opasnostima i pravilima
zatite na radu kod zemljanih
radova.
Stei znanje o izradi i postavi

oplata,
armiranju
i
betoniranju trakastih temelja i
temelja samaca.
Izvedba temelja
Temeljna
drenaa
kanalizacija
Nauiti svrhu i princip

postave kanalizacijske mree,
izradu i kontrolnog okna.
Nastavni sadraj
Tijek realizacije graevine.
Prikaz
poslova
svih
zanimanja.
Organizacija gradilita /
radionice.
Osnovni graevni materijali.
Pribor, alati i strojevi za
zemljane
radove.
Zidarski pribor, alati i
strojevi.
Tesarski pribor alati i
strojevi.
Armiraki pribor, alati i
strojevi.
Transportna
sredstva.
Skele i radni podovi.
Osnove tesarskih radova.
Oznaavanje pravca i pravog
kuta.
Iskolavanje
objekta.
Izrada, postava i rad nanosne
skele.
Oplate.
Zemljani radovi detaljnije
iskopi.
Oplata za podupiranje i
razupiranje iskopa.
Dubina temelja u raznim

uvjetima,
podbetoniranje
temelja.
Betoniranje trakastih temelja
i temelja samaca (s izradom i
postavom
oplate
i
armiranjem).
Demontaa oplate.
Temeljna
kanalizacija.
Dvorini kanal temeljne
kanalizacije.
71
Kontrolna
kanalizacijska
okna.
Drenaa objekta.
Hidroizolacija
Osnove zidanja
Nadvoji i ukrute graevine
Stei znanja o materijalima,

postavi
i
izvedbi
Materijali
za
HI.
hidroizolacije. Upoznati se s
Izvedba bitumenskih HI.
glavnim
opasnostima
i
Naknadno izvoenje HI.
izvedbe HI.
Osnove zidarskih radova
zidarski pojmovi i pravila
Stei znanje o nazivima
zidanja.
osnovnih zidarskih pojmova,
Vrste i omjeri mortova,
pravilima zidanja, vezovima
dimenzije cijelih i lomljenih
jednostavnih
zidova
i
komada
opeke.
stupova. Upoznati sa s
Vez dunjaka, venjaka, blok
glavnim
opasnostima
i
opekom NF i upljim op.
blokovima
jednostavnih
zidanja.
zidova
i
stupova.
Stei znanja o postavi i

izvedbi nadvoja, veznih
zidova i serklaa.
Stei znanja o vrstama,

izvedbi oplate, armiranju i
betoniranju
jednostavnih
Betonski i AB zidovi i betonskih i AB zidova i
stupovi
stupova. Upoznati se s
glavnim
opasnostima
i
AB radova.
Stei znanja o vrstama
stropova prema materijalima,
razliitom presjeku, nainu
Monolitne AB meukatne
oslanjanja i izvedbi, postavi
konstrukcije
oplate,
podupiranju,
armiranju, i betoniranju ravne
AB ploe i ploe s gredama.
Izvedba
AB
nadvoja.
Postava
veznih
zidova.
Izvedba vertikalnih serklaa.
Izvedba
horizontalnih
serklaa.
Izvedba
jednostavnih
betonskih i AB zidova.
Izvedba
jednostavnih
betonskih i AB stupova.
Podjela
stropnih
ploa.
Izvedba
monolitnih
AB
stropova.
Izvedba polumontanih AB
stropova.
72
Nastavni predmet: zidarski radovi

Razred: drugi (2.)
Razred
Broj sati
1.
-
2.
3(84)
Zadaci:
- usvojiti osnovna znanja o nainu izvoenja AB stubita;
- usvajanje osnovnih znanja o izvoenju podnih podloga;
- usvajanje osnovnih znanja o ugradnji zatvaranju otvora
- usvajanje osnovnih znanja o unutarnjem bukanju zidova i stropova;
- usvajanje osnovnih znanja o zidanju specijalnim elementima;
- usvajanje osnovnih znanja o izvoenju sloenih elemenata od opeke;
- usvajanje osnovnih znanja o fasadnim i specijalnim bukama;
- usvajanje osnovnih znanja o montanom graenju.
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nastavni sadraj
Usvojiti sposobnost grafikog

prikazivanja i razumijevanja te
znanja o:
nainu slaganja, podupiranja,
armiranja
i
betoniranja
polumontanih AB meukatnih
Armirano-betonske
konstrukcija, s naglaskom na
meukatne
konstrukcije
fert
te
slaganju
i
(polumontane i montane)
meusobnom
spajanju
montanih AB stropova,
glavnim opasnostima i
izvedbe
meukatnih
konstrukcija.
Izvedba polumontanih AB
stropova.
Izvedba
montanih
AB
stropova.
AB stubita
Usvojiti sposobnost grafikog

prikazivanja i razumijevanja te
znanja o:
jednostavnom izraunu visine
i irine stuba,
izvedbi i postavi oplate,
armiranju
i
betoniranju
monolitnih stubita te spajanju
montanih stuba,
glavnim opasnostima i
izvedbe AB stubita.
Proraun visina i irina stuba,

naini oslanjanja stuba.
Izvedba jednostavnih AB
stubita:
1-krakih i 2 krakih.
Izvedba
jednostavnih
montanih stubita.
Sloenija zidanja
Zapamtiti podjele glinenih Materijali za zidanje.

proizvoda
te
detalje
o Kutovi,
sudari,
krianja
proizvodnji i vrstama opeka, te opekom NF.
73
o mortovima i bukama.
Nauiti rjeavanje kutova,
sudara, krianja zidova od
opeke. Znati najvanije o
proizvodnji, karakteristikama i
zidanju zidova od ostalih
materijala.
Podne podloge
Nauiti
potrebu
postave
izolacija u raznim situacijama te
pravilnu izvedbu i svrhu
plivajueg poda. Zapamtiti
postupak izvedbe cementnog
estriha i trenutano aktualnih
drugih pod. podloga i vanjskih
staza.
Kutovi, sudari, krianja OB.

Zidanje zidova betonskim,
Ytong i drugim blokovima.
Zidanje klasinih dimnjaka
opekom NF samostalnih, u
zidu.
Izolacije poda, plivajui
podovi. Cementni estrih.
Ostale
podne
podloge
(anhidrit estrih, florbit...).
Izvedba vanjskih staza (od
kulir ploa, beton. blokova,
granitnih kocaka..).
Upamtiti
razne
dimenzije
stolarije,
lijevo
i
desno
otvaranje, nazive dijelova,
Ugradnja prozora i vrata.
Ugradnja konstrukcija za mokru, suhu i polusuhu
Ugradnja
bravarskih
zatvaranje otvora
ugradnju
prozora,
vrata.
elemenata.
Svladati redoslijed ugradnje
bravarskih elemenata zidarski
dio.
bukanja
Zapamtiti funkciju slojeva

buke.
Ponoviti
primjenu
pojedinih
vrsta
buka.
Predradnje ovisne o stanju
podloge.
Redoslijed
i
omjere/marke pojedinih buka
kod bukanja zidova i stropova,
izvedbu detalja te specijalna
bukanja.
Uvod o bukanju. Predradnje

za bukanje. Unutarnje glatko
bukanje zidova i stropova
(runo i strojno). bukanje
zidova i stropova od drugih
materijala.
bukanje rubova, paleta,
vijenaca.
Fugiranje,
dersovanje.
Izborni predmet
Nastavni predmet: poznavanje nacrta
Razred: drugi (2.)
Razred
Broj sati
1.
-
2.
2 ( 56 )
Zadaci:
- nauiti crtati jednostavne geometrijske likove i konstrukcije;
- usvojiti znanja o ortogonalnoj projekciji;
- usvojiti znanja o prostornoj projekciji;
- nauiti crtati u mjerilu;
- usvojiti znanja o projektnoj dokumentaciji;
- nauiti itati graevinske nacrte.
74
Sadraj : 2 razred
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Nauiti crtati jednostavne

Uvod u osnovne geometrijske
geometrijske
likove,
cjeline
konstruirati krivulje.
Ortogonalna projekcija
Uoiti pravila pri projiciranju

toke i pravca na dvije i tri
ravnine.
Svladati
odreivanje
iz
projekcije njihova poloaja u
prostoru i obrnuto.
Prostorna projekcija
Uoiti pravila pri projiciranju

tijela na ravnine projekcije.
Svladati odreivanje poloaja
u prostoru
Osnove grafikog
prikazivanja
Shvatiti vanost mjerila, kota

i kotiranja.
Svladati crtanje u mjerilu i
itanje kota.
Usvojiti pravila kotiranja.
Projektna dokumentacija
Razumjeti
znaenje
i
redoslijed pojedinih nacrta.
Izvedbeni nacrt
Upoznati se s nacrtima
sadranim u projektu i koje
podatke o graevini sadre.
Znati koje podatke mogu
oitati iz pojedinih tlocrta ili
presjeka izvedbenog nacrta.
Uoiti vanost detaljnih
nacrta i nauiti ih itati.
Nastavni sadraj
Likovi:
kvadrat i paralelogram,
trokut i viekut,
krunica i elipsa.
Projiciranje na dvije i tri
ravnine:
definiranje ravnina pomou
y, x, z, osi
projekcija toke,
projekcija duine i pravca,
projekcija likova,
projekcija tijela,
prostorni
prikaz
geometrijskih
tijela,
(aksonometrija,
kosa
projekcija, izometrija).
Mjerilo:
kote i visinske kote,
(u tlocrtu i presjeku),
tlocrt,
presjek,
proelje,
vrste
nacrta,
redoslijed nastajanja i
crtanja nacrta mjerila i
primjena.
Razrada izvedbenog projekta:
situacijski
nacrt,
tlocrt
prizemlja,
tlocrt
temelja,
tlocrt
krovita,
presjek
krovita,
detalji presjeka kosog
krova,
detalji presjeka ravnog
krova,
detalji izolacije zidova.
Izborni predmet
Nastavni predmet: matematika u struci
Razred: drugi (2.)
Razred
Broj sati
1.
-
2.
2(56)
Zadatci: Usvajanje matematikih pojmova, simbola i znanja nunih za:

- matematiko modeliranje i rjeavanje praktinih problema
ope i strune naravi;
75
- nastavak kolovanja (vertikalna prohodnost).

Razvijanje loginog miljenja.
Razvijanje pozitivne osobnosti uenika stjecanjem radnih navika, navika
tonosti, urednosti i upornosti.
Matematiko opismenjavanje uenika, kao vaan dio ope pismenosti.
Nastavna cjelina
Kompleksni
brojevi
Oekivani rezultati
Znati odrediti drugi korijen iz
negativnog
realnog broja. Umjeti zbrojiti, oduzeti,
po- mnoiti i podijeliti dva kompleksna
broja.
Kvadratna
Razumjeti pojam rjeenja jednadbe.
jednadba
Znati rijeiti kvadratnu jednadbu.
Umjeti svesti jednadbu na sreeni
kvadratni oblik. Upoznati primjere
praktinih problema koji se rjeavaju
pomou kvadratne jednadbe.
Kvadratna funkcija Znati nacrtati graf kvadratne funkcije.
Razumjeti graf- oitati funkcijsku
vrijednost zadanog argumenta i obrnuto
te opisati tijek funkcije. Umjeti
izraunati nul-toke i tjeme te ispitati
ekstrem funkcije. Upoznati praktine
primjere
kvadratne
funkcionalne
ovisnosti veliina.
Trigonometrija
Ponoviti mjerenje kutova kutomjerom.
pravokutnog
Umjeti zbrojiti i oduzeti dva kuta zadana
trokuta
stupnjem, minutom i sekundom. Ponoviti
primjenu Pitagorinog teorema. Znati
definirati trigonometrijske funkcije u
pravokutnim trokutima iz razliitih
praktinih situacija. Znati rijeiti
pravokutni trokut. Upoznati primjere
primjena trigonometrije u izraunavanju
povrine i obujma te problemima iz
strunog i opeg praktinog konteksta.
Nastavni predmet: praktina nastava
Razred
Broj sati
1.
14(504)
Nastavni sadraji
Imaginarna
jedinica.
Kompleksni broj. Raunanje
s kompleksnim brojevima.
Pojam kvadratne jednadbe.
Rjeavanje
kvadratne
jednadbe. Jednadbe koje
se svode na kvadratnu
jednadbu. Primjene.
Pojam
kvadratne
funkcije.Graf
kvadratne
funkcije. Nul-toke, tjeme,
minimum i maksimum, tijek
kvadratne
funkcije.
Primjene.
Stupanjska mjera kuta.
Pravokutni
trokut.
Trigonometrijske funkcije
iljastog
kuta
u
pravokutnom
trokutu.
Odreivanje
vrijednosti
trigonometrijskih funkcija
pomou depnog raunala.
Rjeavanje
pravokutnog
trokuta. Primjene.
2.
14(504)
Zadaci:
- usvojiti znanja o sigurnosti i zatiti na radu;
- upoznati organizaciju rada u radionici i na gradilitu;
- upoznati znaaj pripremnih radova za poetak rada gradilita;
- upoznati zemljane radove i vanost temeljenja;
- savladati osnovne vjetine izvoenja horizontalne kanalizacije ispod objekta;
76
savladati osnovne vjetine izrade horizontalne i vertikalne hidroizolacije;

savladati osnovne vjetine zidanja opekom NF, OB i kamenom;
savladati osnovne vjetine betoniranja i armiranja;
savladati osnovne vjetine obrade drva;
savladati osnovne vjetine izrade cementnih glazura;
savladati osnovne vjetine ugradnje stolarije i bravarskih elemenata;
savladati osnovne vjetine izrade buka;
savladati osnovne vjetine spajanja montanih elemenata;
savladati osnovne vjetine sortiranja i odlaganja graevinskog otpada.
Sadraj : 1.razred
Nastavna cjelina
Oekivani rezultati
Usvojiti osnovna znanja o
glavnim opasnostima na
radu, pravila i nain zatite
od njih te pruanje prve
pomoi.
Izvriti provjeru znanja za
rad na siguran nain.
Zatita na radu
Organizacija
radionici
rada
u Upoznati radne prostore i

kuni red kolskih radionica
te organizaciju rada.
Usvojiti vjetine potrebne

za obiljeavanje temelja na
tlu i izradu nanosne skele.
Stei brzinu, preciznost i
samostalnost u radu.
Pripremni radovi
Zemljani radovi i temeljenje
Usvojiti vjetine iskopa

temelja,
podupiranja
i
razupiranja
graevne
jame,izrade oplate temelja,
armature temelja, izrade i
ugraivanja
betona
te
rastavljanja i ienja oplate.
Nastavni sadraj
Zakon i propisi o zatiti na
radu.
Prava i obveze izvoditelja
graevinskih
radova.
Izvori
opasnosti
pri
krovopokrivakim radovima.
Zatitne
mjere.
Pruanje
prve
pomoi.
Provjera znanja za rad na
siguran nain.
Upoznavanje radnih prostora
i kunog reda u kolskim
radionicama.
Uskladitenje graevnih
materijala.
Alat za zemljane radove.
Skidanje humusa.
Uporaba pribora za mjerenje
i obiljeavanje.
Uporaba cijevne libele,
libele i viska.
Oznaavanje pravca na tlu.
Odreivanje pravog kuta
prirunim sredstvima.
Izrada elemenata nanosne
skele.
Prenoenje dimenzija s nacrta
na nanosnu skelu.
Obiljeavanje temelja na tlu.
Runi iskop trakastih temelja.
Runi iskop temelja samaca.
Podupiranje i razupiranje
graevne jame i trakastih
temelja.
Izrada jednostrane i
dvostrane oplate temelja i
nadtemeljnog zida.
Zidarski alat i pribor.
77
Kanalizacija i drenaa
Usvojiti vjetine potrebne za

izvoenje
horizontalne
kanalizacije ispod objekta i
vanjske kanalizacije.
samostalnost u radu
Hidroizolacija
Osnove zidanja
Usvojiti vjetine potrebne za

izradu
horizontalne
hidrizolacije temelja, i bet.
podloge te vertikalne
hidroizolacije
podrumskih
zidova.
Usvajanje vjetina potrebnih
za izradu morta i zidanje
zidova s opekom normalnog
formata.
samostalnost u radu
Betonski i AB zidovi i Usvajanje vjetina potrebnih

stupovi
za izradu, montau, skidanje
i odravanje oplate zidova i
stupova, ugradnju armature
te ugradnju i njegu betona.
samostalnost u radu
Nadvoji i ukrute graevine

za izradu, montau,skidanje
Priprema betona ,
betoniranje temelja i
nadtemeljnog zida.
Iskop kanala u padu i
revizionog okna.
Postavljanje kanalizacijskih
i drenanih cijevi od
betona, kamentine i PVC.
Izrada oplate revizionog
okna.
Betoniranje revizionog
okna.
Priprema podloge za izradu
hidroizolacije.
Izrada horizontalne
hidroizolacije temelja i
betonske podloge.
Izrada vertikalne
hidroizolacije podrumskog zida.
Runa i strojna priprema
morta.
Obiljeavanje i nalaganje
ravnih zidova od opeke NF.
Zidanje ravnog poetka i
zavretka zida debljine 7 cm.
zavretka zida debljine 51cm.
Zidanje ravnih zidova s
OB razliitih debljina.
Izrada jednostrane i
dvostrane daane oplate zida,
- priprema i ugradnja
armature prema tehnikoj
dokumentaciji,
- betoniranje betonskih i AB
zidova,
- izrada daane oplate
stupova razliitih presjeka,
- betoniranje AB stupova
razliitih presjeka,
- njega betona.
Izrada i montaa oplate AB
nadvoja, horizontalnih i
78
i odravanje oplate AB
nadvoja horizontalnih i vertikalnih serklaa, ugradnja
armature, ugradnju i njegu
betona te ugradnju montanih
nadvoja.
samostalnost u radu
Monolitne AB meukatne
konstrukcije
Sadraj : 2.razred
Nastavna cjelina
Armirano-betonske
meukatne konstrukcije
Sloenija zidanja
vertikalnih serklaa,
- izrada i ugradnja armature za
AB nadvoje, horizontalne i
vertikalne serklae,
- izrada i ugradnja betona u
AB nadvoje, horizontalne i
vertikalne serklae,
- njega betona,
- ugradnja montanih nadvoja.
Usvajanje vjetina potrebnih Izrada skele i daane oplate
ma izradu monolitnih meuza monolitnu AB plou,
katnih konstrukcija.
- sastavljanje montane oplate
za monolitnu AB plou,
Stei brzinu, preciznost i - priprema i ugradnja armature
samostalnost u radu
za monolitnu AB plou
prema tehnikoj
dokumentaciji na radilitu,
- betoniranje AB ploe.
Oekivani rezultati

za izradu polumontanih i
montanih
meukatnih
konstrukcija. Stei brzinu,
preciznost i samostalnost u
radu.

za izradu morta i zidanje
zidova opekom normalnog
formata, upljim opekarskim
blokovima,
betonskim
blokovima i lakobetonskim
blokovima. Stei brzinu,
preciznost i samostalnost u
radu.
Nastavni sadraj
Montaa nosaa i ispune za
polumontane stropove (fert,
Ytong). Priprema i montaa
armature za tlanu plou.
Betoniranje
tlane
ploe.
Rastavljanje skele i oplate
monolitnih i polumontanih
stropova te njihovo odravanje.
Njega betona. Izrada podvlaka
i montaa AB montanih ploa.
Podupiranje
polumontanih
stropova.
Zidanje ravnih zidova deblj. 38
i 51 cm s opekom NF. Zidanje
pravokutnih uglova zidova s
opekom NF istih i razliitih
debljina. Zidanje pravokutnih
sudara zidova s opekom NF
istih i razliitih debljina.
Zidanje pravokutnih krianja
zidova s opekom NF istih i
razliitih debljina. Zidanje
ravnih zidova sa OB-om.
Zidanje pravokutnih uglova,
sudara i krianja zidova sa
OB-om.
Zidanje
ravnih
zidova
s
betonskim
i
lakobetonskim
blokovima.
79
Zidanje pravokutnih uglova,

sudara i krianja zidova s
betonskim i lakobetonskim
blokovima. Zidanje dimnjaka u
zidovima razliitih debljina s
opekom
NF.
Zidanje
samostojeih
dimnjaka
s
opekom NF. Izrada oplate,
armature
i
betoniranje
dimnjakih kapa.
Stubita

za
izradu
vanjskih
i
unutarnjih stubita. Stei
brzinu,
preciznost
i
samostalnost u radu
Izrada vanjskih stuba od opeke

i kamena. Izrada oplate i skele
za unutarnje AB jednokrako i
dvokrako stubite. Priprema i
montaa
armature
za
jednokrako i dvokrako stubite.
Betoniranje stubita. Ugradnja
montanih stubita.
Podne podloge

za betoniranje betonskih
podloga te izrade cementnih
estriha i izradu vanjskih staza.
Izrada
plivajuih
podova.
Betoniranje betonske podloge.
Izrada cementne i eke
glazure. Izrada ostalih podloga
(suhidrit, estrih, florbit). Izrada
vanjskih staza od kulir ploa i
granitne kocke.

za ugradnju stolarije i
Ugradnja konstrukcija za
bravarskih elemenata. Stei
zatvaranje otvora
brzinu,
preciznost
i
Mokra
ugradnja
stolarije.
Polusuha ugradnja stolarije.
Suha
ugradnja
stolarije.
Ugradnja metalnih ograda i
drugih bravarskih elemenata.

za izradu morta i bukanje
unutarnjih zidova i stropova.
Runa izrada grube i fine

buke
unutarnjih
zidova.
Runa izrada grube i fine
buke
stropova.
Strojno
bukanje unutarnjih zidova i
stropova. Izrada vodootporne
cement. buke (paljena buka).
Izrada
rubova,
paleta,
vijenaca.
Fugiranje
i
dersovanje.
bukanje
80
VII. ZAVRNI ISPIT

Zavrni ispit polae se prema Pravilniku o polaganju zavrnog ispita.
avrni ispit sastoji se od :
1. Izrade praktinog zadatka
2. Pismeni (usmeni) ispit iz tehnologije zanimanja
3. Pismenog ispita iz hrvatskog jezika
PROGRAM
ZAVRNOG ISPITA ZA ZANIMANJE
Pomoni zidar
I.
Za praktini dio ispita zadaje se, u skladu s nastavnim planom i programom praktinog dijela
obrazovanja, praktina zadaa (uradak) iz podruja:
hidroizolacija temelja;
1. betoniranje betonske podloge;
2. zidanje zidova s opekom normalnog formata;
3. zidanje zidova s upljim opekarskim blokovima;
4. zidanje fasadnih sendvi zidova;
5. bukanje unutarnjih zidova;
6. bukanje vanjskih zidova.
Polaznik mora u zadanom roku primjereno statusu izraditi uradak. Ispitna komisija na
temelju dolje navedenih uradaka zadaje ispitaniku jedan do tri uratka. Ispitna komisija moe i
samostalno predloiti uratke koje e zadati ispitaniku.
81
URADAK
Vrsta uratka
Izrada horizontalne
trakastog temelja
Opis uratka
hidroizolacije Uradak se sastoji od izrade prijeklopa
izolacionih
traka
i
zavarivanje
izolacionih traka.
Zidanje zida s opekom normalnog Uradak se sastoji od pripreme radnog
formata
mjesta i materijala,
nalaganja poetka i zavretka
zida
zadanih dimenzija, zidanja zida i
ienja radnog mjesta nakon izrade
zadatka.
Zidanje fasadnog sendvi zida s Uradak se sastoji od pripreme radnog
fasadnom opekom normalnog formata mjesta i materijala, postavljanja
toplinske izolacije, zidanje fasadnog
zida, obrade reki i ienja zida i
radnog mjesta.
bukanje unutarnjih zidova
Uradak se sastoji od pripreme
materijala, izrade grube buke, izrade
fine buke i ienja radnog mjesta.
Pri izradi praktine zadae polaznik se mora pridravati propisanih mjera zatite na radu i
zatite okolia te ostalih uvjeta koje odredi ispitna komisija.
II.
Struno-teorijski dio ispita obuhvaa teorijska znanja nuna za obavljanje praktinih
postupaka u zanimanju koja su propisana nastavnim planom i programom za teorijski dio
obrazovanja.
NASTAVNI SADRAJI
1. Zatita i sigurnost na radu, zatita okolia i racionalno koritenje energije
2. Graditeljstvo i grane djelatnosti
3. Prostorno prikazivanje graevina
4. Elementi graevnih konstrukcija
5. Sustavi nosivih elemenata
6. Tehnika dokumentacija
7. Pripremni radovi na gradilitu
8. Zemljani radovi
9. Temeljenje
10. Zidovi
11. Meukatne konstrukcije
12. Stubita
13. Krovne konstrukcije
14. Sudionici u gradnji objekta
15. Organizacija gradilita
16. Zidarski pribor, alat,strojevi i pomagala
17. Iskolavanje i nanosna skela
18. Betoniranje trakastih temelja
19. Klasina i moderna hidroizolacija, drenaa, temeljna kanalizacija
20. Osnovni zidarski pojmovi i pravila zidanja
21. Zidanje zidova opekom NF i OB
22. Zidanje zidova betonskim, Ytong i termo blokovima
82
23. Betonski i AB zidovi i stupovi

24. Nadvoji i serklae
25. Monolitne, polu montane i montane AB meukatne konstrukcije
26. Cementni estrih i ostale podne podloge
27. Naini ugradnje konstrukcija za zatvaranje otvora
28. Unutarnje bukanje
29. Zidanje zidova od kamena
30. Zidanje stupova
31. Zidanje dimnjaka i ventilacijskih kanala
32. Izvedaba toplinske izolacije
33. Vanjsko bukanje
34. Fasadni sendvi zidovi
35. bukanje specijalnim bukama
83
OCJENJIVAKI LIST
I. PRAKTINI DIO ISPITA
Radnje
obavljene
u
okviru
Broj bodova
praktine zadae
Izrada radne i tehniko tehnoloke 0 20
dokumentacija
Koritenje zatitnih sredstava i naprava
0 10
Spretnost rukovanja alatima i strojevima
Kooperativnost timski rad, racionalnost
u potronji materijala
Tonost odreivanja broja i redoslijeda
radnih operacija
Tonost dimenzija i obrade prema radnoj
dokumentaciji
Kakvoa i estetski izgled uratka
UKUPNO BODOVA
0 20
0 10
0 10
0 10
0 20
100
BODOVNA LISTA
Postotak (%) bodova
90 100
80 89
60 79
50 59
0 49
Ocjena
odlian ( 5 )
vrlo dobar ( 4 )
dobar ( 3 )
dovoljan ( 2 )
nedovoljan ( 1 )
II. STRUNO-TEORIJSKI DIO

Struno-teorijski dio ispita je u pisanom obliku, a sastoji se od pitanja i zadaa koje postavlja
ispitna komisija.
Ocjena se utvruje prema ovoj ljestvici:
BODOVNA LISTA
Postotak (%) bodova
90 100
80 89
70 79
60 59
manje od 60
Ocjena
odlian ( 5 )
vrlo dobar ( 4 )
dobar ( 3 )
dovoljan ( 2 )
nedovoljan ( 1 )
Ispitanik koji postigne manje od 60 posto (%) bodova upuuje se na usmeni ispit. Na
usmenom ispitu u pravilu se provjeravaju znanja iz onih podruja iz kojih polaznik nije
pokazao dostatna znanja na pismenom dijelu ispita.
84

Pomocni Zidar

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Pomocni Zidar

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Republika Hrvatska

Ministarstvo znanosti obrazovanja i porta

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

Graditeljstvo, geodezija i graevinski

I. OPI PODATCI O PROGRAMU-ZANIMANJU

c) posjeduje odgovarajua znanja o objektu kao graevinskoj cjelini kao i

Priprema mort i zida zidove od

Priprema morta i bukanje

Izrada podnih podloga

* Struni standard = Specifikacija mjerodavnosti i kvalitativna razina izvravanja zadataka vezanih

II. NASTAVNI PLAN

Sati tjedno/ godinje Ukupno

II. struno- teorijski dio

III. praktini dio

III. OBVEZNI NAIN PROVJERAVANJA ZNANJA I

Obvezni nain provjere

IV. POTREBNA STRUNA SPREMA NASTAVNIKA1

Tjelesna i zdravstvena kultura

Tehnologija graditeljske struke

1 Osim navedenog i prema Pravilniku o strunoj spremi i pedagoko-psiholokom obrazovanju nastavnika u

Razred Minimalan broj Najvei

MINIMALNI MATERIJALNI UVJETI

Raunalo povezano u mreu s

VI. OKVIRNI NASTAVNI PROGRAMI

samostalno izraavati doivljaje, osjeaje, misli i stavove;

Osnovne znaajke hrvatskoga

prepoznati i imenovati Hrvatska narjeja

Imenice, zamjenice, pridjevi i

Obiljeja jezine djelatnosti

sluanjem uoiti razliku Vrste itanja

pravilno pisati glasove, Pisanje

razlikovati vrste opisa na Opis

prepoznati znaajke lirike

prepoznati znaajke epike

Diskurzivni knjievni oblici

Temeljna civilizacijska djela

Romantizam i ilirski pokret

OSNOVNI STANDARDI ZNANJA I VJETINA

KNJIEVNOST I KULTURNA BATINA

Izricanje prolosti prefektom

Izricanje budunosti futurom

prepoznati vrste rijei u lanovi reeninog ustrojstva

Privatna i slubena govorna

Pismo (privatno i slubeno)

Druga moderna u hrvatskoj

tema pjesnike zbirke

Pjesnitvo Tina Ujevia

Pjesnitvo Vesne Parun

Moderni hrvatski roman

hrvatska uoiti tematske i jezino

upoznati rad hrvatskoga knjininog sustava (narodne knjinice, Nacionalna i

OSNOVNI STANDARDI ZNANJA I VJETINA

KNJIEVNOST I KULTURNA BATINA

spoznaju znaaj kulturnih institucija i kulturnih postignua u izgradnji hrvatskog

OPI CILJEVI I ZADAE:

uvesti, usvojiti i rabiti pojmove vezane uz osnovne dijelove raunala;

(sklopovlje i programski dio

Vrste mrea, osnovni pojmovi

3.1. Pojam obrade teksta

4.1. Proraunske tablice - osnovni

- Navesti osnovne smjernice za

5.1.Osnove programa za izradu

Nastavni predmet: Tjelesna i zdravstvena kultura