Professional Documents
Culture Documents
Mančester
engl. Manchester
Grb
Administrativni podaci
Osnovan 1301.
Stanovništvo
Stanovništvo
Aglomeracija 2.547.700
Geografske karakteristike
53°28′51″ SGŠ;
Koordinate
2°14′06″ ZGD53.480833° SGŠ;
2.235° ZGDKoordinate:
53°28′51″ SGŠ;
2°14′06″ ZGD53.480833° SGŠ;
2.235° ZGD
Ndm. visina 38 m
Ostali podaci
Veb-sajt
manchester.gov.uk
Mančester je istorijski poznat kao prvi svetski grad koji je industrijalizovan i po svojoj
kasnijoj ulozi u industrijskoj revoluciji. Grad, često nazivan „glavnim gradom severne
Engleske“[3][4] je umetničko, medijsko, visokoškolsko i trgovinsko središte, a ga neki ga
smatraju i „drugim gradom Ujedinjenog Kraljevstva“[5][6]
Sadržaj
[sakrij]
1Istorija
2Stanovništvo
3Geografija
o 3.1Klima
4Partnerski gradovi
5Reference
6Spoljašnje veze
Istorija[uredi]
Naziv grada je iz latinskog (najme keltskog porekla) Mamucium –sastavljeno iz mamm – prsa
a staroengleskog ceaster –logor- tabor.
Oblast Mančester je bila nastanjena još pre nego su tamo došli Stari Rimljani.
U srednjem veku je ovde postojalo utvrđeno naselje. Tomas De La Vare je ovaj posed 1422.
godine poklovio crkvi da bi tu sagradili internat za monache i gradnju univerzitetskog hrama.
U 14. veku Mančester postaje trgovački centar za vunene proizvode i započeo je tradiciju
tkanja sukna.
Industrijska revolucija u 18. veku je relativno malo trgovačko naselje pretvorilo u veliki
industrijski centar. Tu je počeo da se gali pamuk i da se razvija tkalačka industrija. Povećavao
se broj stanovnika gde su ljudi kretali za novim radnim mestima u Mančesterskoj industriji.
Pojava prve željeznice za lični transport i izgradnja prvog kanala pospešuje razvoj grada. Na
kraju zahvaljujući i imigracijama Manšeter u 19. veku postaje kosmopolitski grad.
Mančester je u međuratnom razdoblju bio zahvaćen krizom koje de dotakla pre svega
tekstilne industrije. U doba Drugog svetskog rata se u ovom gradu izrađuju avioni od kojih je
najpoznatiji bio bombarder Avro Lankaster. Mančester je od nacističkog bombardovanja koje
je bilo često stradao u Drugom svetskom ratu.
Stanovništvo[uredi]
Prema proceni, u gradu je 2008. živelo 395.323 stanovnika.
Demografija
1981. 1991. 2001.
437.612 402.889[7] 394.269[7]
Geografija[uredi]