Giulianotti 1

Prolog
Sociološki uz mnogo antropologije, granice?
O važnosti: SP u nogometu 2002. g. kumulativno. 28,8 milijardi gledatelja u 213 zemalja
NFL Super Bowl preko 120 milijuna gledatelja
Interkulturalna važnost
Sport vezuje, zabavlja, uči, angažira tijelo, daje identitet...
Danas moć: upravljačke organizacije, korporacije, mediji
Popularnost studija sporta
Definicija sporta. On je:
1. strukturiran pravilima i zahtjevima ponašanja, prostornim i vremenskim okvirom,
institucionaliziranim upravljanjem
2. usmjeren cilju: s nekim zadatkom, npr. dati gol, skočiti više i sl; tako da se pobjednik i
gubitnik znaju
3. kompetitivan: netko je pobijeden, rekord stvoren..
1. 4.ludičan: daje iskustvo zaigranosti,stvara uzbudenje
4. kulturalno situiran: korespondira vrijednostima i odnosima moći u društvu
Promjene u društvu > promjene u sportu (kako se odreduje, kontrolira, mijenja značenje sporta)
Str. xiii: sociologija industrijalizirana društva + antropologija: komparativni podaci, holistički,
identitetno, uz ponašanje i metafizičku vjeru??
Britanci važni za transformiranje trad. igara u sport te njegovo širenje svijetom. Izvor u
školskom sustavu za discipliniranje i usmjeravanje energije. Nastaju i različita kodificiranja.
Regije razvijaju različite sportove. Turnverein > Sokol. Olimpijada 1896., FIFA 1904.
Durkheimijanski elementi
Sport i promocija društvene kohezije i solidarnosti kroz rituale. Poredak se promiče
SISTEMSKI – harmonija sporta i drugih institucija te KROZ SVAKODNEVNE PRAKSE –
kroz interakcijske rituale koji štite “obraz” aktera
Je li funkcionalizam još funkcionalan?
Durkheim: poredak, solidarnost, religija
Društvene činjenice < društvene silnice neovisne od pojedinačne kontrole, oblikuju ljudske
živote
Primjer: žene radničke klase malo sudjeluju u sportu; strukturni uzroci i kakva politika
promjene?
Kako otkriti najutjecajnije društvene sile? Npr. sjever igra nogomet za kolektiv, jug je
individualniji, teško naći pravu odrednicu. Organička solidarnost potiče veću specijalizaciju i
meduovisnost posla. Promjenjivost pravila potiče anomiju i slabije
moralno pridržavanje pojedinaca. Kroz ceremonije društvo slavi samo sebe. Durkheim
uporabljiv uz ritualne i religijske elemente sporta
Bromberger: veza religijskih ceremonija i rituala nogometnih mečeva:
1. igre se odigravaju u “partikularnim spacijalnim konfiguracijama”, igrališta imaju
sakralne karakteristike, stadioni izazivaju jake emocije
2. gledatelji su spacijalno organizirani prema moći
3. nogomet ima temporalnu I ritmičnu dimenziju jer se prvenstva, kupovi I natjecanja
odvijaju kalendarski, s klimaksom na kraju
4. distribucija uloga je ceremonijalna; navijači se uključuju u intenzivne ritualne čine
5. nogomet ima organizacijsku strukturu od lokalnog do globalnog nivoa
6. ritual nogometnoga meča ima sekvencijalni red: pripreme, zagrijavanje, ulazak na teren,
igra prema
5. procedurama, završetak igre, izlazak navijača
 6. nogometni ritual generira communitas, zajednicu s istom svrhom, identitetima,
razlozima...
Durkheim je uočio podrijetlo igre iz religijskih ceremonija
Utemeljenje i širenje modernoga sporta pokazuje religijske utjecaje: Neke značajke strukture,
upravljanja i svrhe su bliske puritanskim/protestantskim
Overman: asketizam, samodisciplina, podnošenje, trpljenja, objava, osobna odgovornost,
evaluacija djelovanja prema rezultatu, status vještinom, rad kao poziv, vrijeme je resurs...
Sportski rituali su alternativni za postizanje društvene kohezije. Znano vrijeme rituala, slavi se
reprezentaciju sebe. sveti predmet je sportski tim, uz teren, stadion, trofej, amblem, dres;
sportski heroji imaju kvalitete totema, svetaca i proroka; navijači imaju rituale
slavljenja/podrške, pjesme, skandiranja, autograme, fešte nakon pobjeda s karnevalskim
ponašanjem; “magijski” čini za podršku, posebni predmeti itd. (Gmelch)
Nacionalizam, utjelovljen kroz nacionalnu državu, glavna je suvremena forma teritorijalno
odredenog kolektivizma. Uporaba za istraživanja nacionalizma (sredstva
društvene kohezije). Sport i nacionalizam su komplementarni za organsku solidarnost
Primjeri na prvenstvima s nastupom reprezentacija
Nacionalni mediji promiču identifikaciju
Ideje o sekularnoj religiji (Bellah) govore o modernim kulturnim praksama koje imaju
kvazireligijske funkcije, posebno izraženo uz naciju i sportska zbivanja
Australski nogomet nadomješta nestanak zajednice, bejzbol transcendira američku naciju
Bejzbol i mitom o podrijetlu , zajedničkoj tradiciji promovira nacionalnu solidarnost. Mana
funkcionalizma je nedovoljna pažnja konfliktu. Sport se želi kontrolirati zbog različitih interesa,
identiteta, vizija. Puritanci htjedoše zabraniti sport. Religija djeluje i disruptivno u sportu: npr.
Celtic –
Rangers. Sport je dio “rada” društva na “reprodukciji”. Različiti sportovi izraz su različitih
tradicija, aikido japanske duhovnosti, ne zapadnoga racija. Strukturalni funkcionalizam:
Parsons i Merton
Sustav želi biti u ravnoteži, održava se s 4 funkcionalne pretpostavke:
1. adaptacija – na okoliš, ekonomska struktura
2. postignuće cilja – resursi i ciljevi, politika
3. integracija – kohezija, pravo i socijalizacija
4. latentnost – prijenos kohezivnih vrijednosti, zajednica i kultura
Dva obrasca: postignuće vs. pripisanost
Parsonsov doprinos:Kako se integriraju pojedinci u sustavu sporta, Kako se sportski sustav
održava, kakvi su kompromisi uprave. Kako se razdjeljuju uloge i obaveze. Zanemaruje
neučinkovitost npr. uprave (sukobi, novac, članovi)
Merton razlikuje manifestnu i latentnu funkciju. Manifestnima akteri teže. Latentne nisu
prepoznate. Prijelomnice u društvenom sustavu izmedu kulturnih ciljeva i društvenih struktura.
Pojedinci reagiraju na 5 načina na kulturne ciljeve i institucionalna sredstva (strukturu) – am.
nogomet
1. konformizam – spram ciljeva i unutar institucija
2. inovacija – kulturni ciljevi da, ali nova sredstva i sportovi
3. ritualizam – bez ciljeva, institucionalno iz navike
4. povlačenje – i iz ciljeva i institucije, bez sporta
5. otpor – i institucije i ciljeve mijenja alternativa
Goffman i mikrosocijalni poredak
Socijalna interakcija Ritualizam kroz svakodnevne prakse Ljudska osobnost je sveta
Vrijednosti društva se očituju u “performansima” pojedinca (koji osnažuju društvo)
“Lice” pojedinca je sveto, rituali interakcije ga čuvaju. Pozdrav, komplimentiranje i sl.
Negativni rituali: izbjegavanje, isprike, Dramaturški rječnik: mi smo predstavljači svoje slike,
kroz predstavu ostavljamo dojam, ako je loše ugrožavamo i sebe i sustav. Na sport: impression
management: igrači, navijači, politika, odnosi, interakcije, interesi. Sportaš kao celebrity:
svetost, rituali pristupa, upravljanje dojmom (agencije, klubovi, korporacije...)
Birrell: sportski dogadaj je ritualno natjecanje u kojem pojedinci postaju heroji (karakter se
čuva i u
najgorim situacijama)
Kritke Durkheima i nastavljača?
1. determinizam
2. ekvilibrij
3. etnocentričnost
4. moć
5. prazne verbalne formule
Weberijanski trendovi- Kako bolje razumjeti interpretativne i racionalizirajuće aspekte sporta
Značenja i identiteti aktera unutar sporta. Utjecaj racionaliziranog i birokratiziranog društva na
sport. Danas ideje: sport gubi atraktivnost. Igrači su pretrenirani, timovi nemaju srca, stadioni
gube dušu, igra je previše profesionalna. Sport je previše racionaliziran, društvena značenja i
simbolička zadovoljstva atrofiraju
Interpretativna sociologija: značenje sporta? veza društvene akcije sa statusom, subjektivnošću,
značenjima, motivima, simbolima, kontekstom, sebstvom, ulogama, identitetima, procesom,
promjenom..Pojedinac razvija razumijevanje -subjektivnih motiva -akcija drugih -socijalnoga
konteksta. Znakovi komuniciraju značenja. Društvena je interakcija strukturirana kroz set uloga
i identiteta. Sebstvo povezuje pojedince s ulogama i identitetima
Društvena akcija je dinamička. Zamišlja se kako “sebe” vide drugi. Stvarni ili zamišljeni
odgovori “značajnih drugih” ili “općenitih drugih”. Društveno značenje sportskoga uključenja
Gledati igru (bejzbol) i razumjeti pravila, statuse, značenja simbola
Sport daje mogućnost novih identiteta i uloga. Interpretacija vlastite uloge se razlikuje, i tijekom
igre
Situacije u igri i timsko razmišljanje pokazuju kako djeca dobivaju osobnost i postaju organski
dijelovi društva
Adler i Adler: socijalizacija sportaša u košarci na sveučilištu / obuhvaćanje uloge: od identiteta
studenta i sportaša do uloge slave. Geertz: Balijska borba pijetlova, gusti opis, duboka igra s
osobnim statusom na kocki
Goffman
Giulianotti: predstavljanja navijača Škotske. Ekspresivni simboli: zastave, odjeća, pjesme
Simboli identiteta su prilagodljivi i sporni (drugi navijači, mediji, autoriteti). Racionalizacija i
sport
Weber: kako kulturni i normativni faktori, uz ekonomske, generiraju društvenu stratifikaciju i
promjenu. Racionalizacijski procesi u društvu/sportu
Društvo teži učinkovitosti, instrumentalnosti, tehničkom znanju, ne principima politike, morala
Birokracija – superiorna organizacijska forma / željezni kavez
Frisby: Kanadske volonterske sportske organizacije organizacijska učinkovitost:
1. formalizirana pravila i procedure
2. decentralizirano odlučivanje
3. impersonalni radni odnosi
4. profesionalno odlučivanje
5. specijalizacija
6. stabilnost karijere
7. velika veličina organizacije
8. veći postotak službenika
9. naglasak na znanost i tehnologiju
Guttmann: racionalizacija /sportifikacija fizičke kulture kontrast moderno i tradicionalno
društvo
1. sekularizacija – neovisnost od religije
2. meritokracija – fair kompeticija, uspjeh po zasluzi
3. specijalizacija – kompleksna podjela rada
4. racionalizacija – instrumentalnost, učinkovitost
5. birokratizacija – kontrola tijela od lokalnog do globalnog, racionalni kriteriji za pozicije
6. kvantifikacija – statistika, komparacije izvedbi, otkrivanje
7. težnja rekordima – pobjeduj, daj nove standarde
“Kontrakulturni” pokreti: ekstremni, pojedinačni sportovi sportovi za druženje, zabavu, osobnu
korist
sport daje slobodu, nije predvidljiv, daje transcendenciju, improvizacija priječi racionalnu
estetiku
Racionalizacija na primjeru džuda
Olimpijade Povratak korijenima?
Kulture ne prihvaćaju pasivno. Ne gubi se racionalizacijom uvijek atraktivnost (bejzbol)
Guttmanove su sve teze osporive (7) Suvremena racionalizacija: Ritzerova
McDonaldizacija suvremeno društvo poput McDonaldsa
1. učinkovitost – brza, lagana usluga, podjela rada
2. prediktabilnost – isti proizvod, usluga, iskustvo posvuda
3. kvantitet nad kvalitetom – veličina nad gastronomijom
4. automacija – što manje ljudi, učinkovitost
McD od financija i školstva do sporta iracionalne posljedice: dehumanizacija, dekulturacija
obroka
Bijeg od stvarnosti ne omogućuju sport, kocka, droga... Mi kao navijači sudjelujemo u
porobljujućoj industriji zabave: standardna igra, usluga, igrači, kolege Kroz trenere/treniranje
– organizacija rada
Kritike: ekonomski korijeni, nejednakost
Posljedice: devastacija okoliša, zdravstveni problemi, ali cilj > profit.. isto u sportu?
Ritzer o kulturnoj hegemonizaciji- Guttman uočava i otpor/promjene primatelja
Brazil: i racionalizacija i tradicionalizacija, dvostruka etika
Marksizam: Sport, rad, alijenacija, ideologija
Sport i konflikti u kapitalističkom svijetu
Kako se odnosi spram nejednakosti, manipuliranja potrošača/gledatelja, eksploatiranja
sportaša/radnika
Komercijalizacija sporta- Sport kao oblik biznisa
veliki unos novca: 1998. TV prava NFL za 8 godina za 17,6 mrd 2000. nogomet okrenuo 250
mrd.
nogomet i sport kao dobro / komodifikacija. Marx i kritika kapitalizma: tržište, kapital za
proizvodnju dobara, buržoazija s kapitalom, kontrolira sredstva proizvodnje radnici daju rad,
višak je profit kapitalista, za novi profit, država je aparat buržoazije, ideološki rad, alijenacija,
fetišizam dobara, reifikacija, otudenje, antagonizam strana, kritike?
Marx, neomarksisti i Frankfurtska škola o sportu i masovnoj kulturi, kapital kontrolira sport,
on postaje dobro/proizvod. Sportaš Lenjin i uporaba sporta za jačanje države (vojska,
industrija, škole, žene) - masovni sport i državne intervencije
Klubovi kao organizacije radnika, politička uporaba. Natjecanja komunističkih država s
kapitalističkim
Neomarksistička sociologija sporta sport je ideološko sredstvo, zavarava mase radi kontrole,
sportaši gube kontrolu nad radnom snagom, cilj je produktivnost, trener je predradnik, sportaši
poslušnici specijalizirani i automatizirani rad zatomljivanje razvoja sebe sportaši oglašivači
varke za uključivanje gledatelja, podržavaju sustav i odgadaju kladenjem i raspravom bitne
promjene
Brohm: Olimpijske igre opijati masa, TV ispire mozak, sport kao primjer za kolaboraciju
(nepristranost, meritokracija...), nacionalizam, drogirani monstrumi. Povratak amaterizmu,
borba za prava sportaša, plaće
Rigauer:
1. maknuti strukture koje sport čine poslom, represivnu
racionalizaciju i opsesiju postignućem
2. ukidanje konformizma, uspostava demokracije
3. otvorena politizacija sporta
4. micanje ideologija
Frankfurtska škola- prenaglašen ekonomizam i čuvanje kapitalizma ljudi su kritični, angažirani
Fr. škola prvo samo negativno videnje sporta Adorno potom uočava rezerviranost
- sport kao regresija
- treba biti kao dječja igra, emancipatorski, sebi svrha
slave se zaigrani sportaši, uživatelji igre
- kontrira ih se “robotima, mesarima”
- Fr. škola zanemaruje estetiku sporta
- Sociolozi Fr. škole imaju privilegiran epistemološki pogled, ne zanimaju ih obični akteri
- sport je i orude ideologije, ali i medij otpora. sport je i katarza, emocija, oslobadanje energije,
transcendencija, plima
sport nije samo reprodukcija kao npr. film ili druga fikcija, ima razinu nepredvidljivosti
rezultata, zbivanja, nekontrole, autentičnosti... Sport, industrijska proizvodnja i komodifikacija.
kriket – primjer klasne klasifikacije, amaterizma 1963, elitizam, znanstvenost, strojnost
sklonost riziku, komodifikacija: 7 na 1 dan, marketing, fetišizam (akt kupovine), TV, spor klasa,
predmodernog, modernog, postmodernog. Komodifikacija, profesionalizacija, korupcija
NBA – komodifikacija, znak, marka/brend sportaši globalno dobro: Messi. MU pokret ka
tradicionalnim firmama. TV zabava

Kulturalni studiji: Teorija hegemonije izvan otpora

Kulturalni studiji najutjecajnija teorijska i istraživacka paradigma u studijima sporta
Prerada marksisticke teorije za odredenje "kulturne politike" u praksama slobodnoga vremena,
osobito subordiniranih. Put od analiza samo "visoke" kulture do one "niske" poput sporta.
Utjecaji Althussera, Barthesa, Gramscia
Slažem se s mišlju Giulianottia da KS ne cuvaju balans teorije i uvida poput soc. Poput
semiotike i književne kritike koriste "teoriju" oslobodenu uvida. I pitanja su drukcija od
socioloških
Kulturalni studiji: utemeljenja i glavni principi
Fokus na kulturne borbe izmedu dominantnih grupa (proizvodaca službene kulture) i
subordiniranih (proizvodaca popularne kulture, tako i sporta). Paradoks popularne kulture:
može ugroziti poredak no tvore ju potcinjeni od materijala i simbola koji omogucavaju
dominaciju. Npr. navijaci placaju ulaznice, kupuju dresove i tako cuvaju poredak, ugrožavaju
ga ekscesnim ponašanjem koje vrijeda dominantne te svojom subkulturom negativnom spram
društvenih autoriteta Uocavaju da su subordinirani aktivni akteri u oblikovanju i mijeni
identiteta i praksi (neki neomarksisti ih vide pasivnima). Stilovi su tako trenutna rješenja mladih
na strukturne probleme u kojima su semioticki ratovi su cesto s dominatnim društvenim
poretkom.No društveni se poredak ne mijenja i poduzetnici iz dominatne kulture preoblikuju
autenticne stilove mladih u masovno dobro (prim. snowboard)
Williams ima važni utjecaj: obicna, opca (common) kultura vrijedna je istraživanja. Zanima ga
simbolicka kreativnost mladih: izrazi znacenja u njihovom svakodnevnom životu te utemeljena
estetika: konstrukcija estetskih znacenja za pojedine simbole i prakse (prim. navijaci)
Fiske govori o polisemicnosti "tekstova" kulture, s mnogim znacenjima i razlicitim
interpretacijama (primjer Beckham kao seks simbol za neke žene i homoseksualce ili
feminiziran za neke tradicionaliste)
"Duboka zajednica" stvara se "strukturama osjecaja" (od uvjerenja, ponašanja do pripadnosti):
odreduje kulturu te otkriva antagonizam spram dominantne kulture (primjer neki ragbi timovi
za radništvo)
Empatijsko istraživanje da bi se shvatila zajednica
Politika kulture: Dominantne, preostale i pojavne silnice u
svakom casu. d. postojece konvencije, pr. Aktualna prošlost, po. opozitne dominantnim
(primjer
Olimpijske igre)
O komodifikaciji: tri odnosa prema kulturnoj instituciji:
 Clanski – postoje neekonomske i medusobne obaveze
 Kupac – lojalan no traži za uzvrat
 Potrošac – cisti instrumentalni odnos (primjer statusa navijaca i trenda)
Druge studije o stanju zajednice
Neka pitanja: Kako dominantni žele oblikovati kulturne prakse? Kako su neka znacenja kulture
i zajednice, mjesto prijepora (tko je pravi navijac?). Kritika da je sve izmišljeno (tradicije,
identiteti) nigdje ne vodi. I življeno je!
Teorija hegemonije: Gramsci i Althusser
Hegemonija: posebni fluidni odnosi moci, metode i tehnike unutar klasnoga društva pomocu
kojih dominantne grupe osiguravaju svoju kontrolu kroz ideološko slaganje, više nego kroz
fizicko uvjeravanje, nad dominiranom grupom.Društveni je poredak "prirodan".Hegemonija se
uspostavlja kroz domene politike, industrije, kulture...Hegemonija se u državama uvijek
redefinira
i propituje. Tradicionalni intelektualci: idealisticki vjeruju u neovisnost
Organski: proizlaze iz klase i u slucaju podredene imaju progresivni potencijal > za te su
kulturalni studiji
Althusser: represivni i ideološki aparat države služi osiguranju dominacije
Koncept ideološke interpelacije: npr. propagira se jedan vid našega identiteta (TV
reklame, komentatori i sl.). Politicka i ideološka superstruktura su relativno autonomne
Hegemonijske borbe oko sporta tako nisu predodredene ekonomskom moci
Giulianotti: treba voditi brigu o aktivnosti primatelja, cesto kritickom i neuvjerljivom
preuzimanju interpelacija, te konstukciji alternativa
Teorija hegemonije u sportu
Mangan: u imperijalnom širenju sporta britanski voditelji bili su “intelektualci” koji su
legitimirali
sustav i dominaciju. primjer: kriket uci respekt, autoritet, uspješnost bijelaca ipak, i organski
intelektualci: James: izazov dominaciji u sportu i društvu. kriket za otpor opresiji, pice i
karnevalska atmosfera, ugrožavaju kolonijalni sustav vrijednosti
Hall: nogometni huliganizam -veza s društvenom kontrolom -medijski i državni odgovori na
huliganizam pokazuju desnicarsku ideologiju koja viktimizira slabe
Clarke i Critcher: doprinos t.h. studijima slobodnoga vremena:
1. razlicitost,
2. kulturna uspostava dominacije,
3. stalnost kulturne borbe (npr. poželjna rekreacija),
4. neinkorporirane grupe ugrožavaju poredak
Hargreaves: povijest sporta i hegemonije: buržoazija / radništvo, masovnost, viša klasa /
poduzetnici, komercijalizam, zabava, klijenti, medijska potpora, nacionalizam, odvracanje od
klasnih i sl. pitanja > hegemonija
Hargreaves: ljevica nije organizirala alternativu
otpor se povremeno pojavljuje -državna potpora sportom ne pomaže -spor ludicnosti i
ekspresivnosti sporta s politickim ritualizma i komericijalnim outletom -borba za rodnu
jednakost
Slabi rezultati državne politike
Mane: primatelji nisu pasivni institucije hegemonije nisu jednake drukciji oblici sporta
Otpor “otpor” glavni koncept kulturalnih studija nacin da subordinirani kulturnim praksama
izazovu dominantne nacini: fizicki ili simbolicki protesti kroz sport izražavaju i klasne
antagonizme kompeticija kao sublimacija nasilnoga otpora: vaterpolo Madarska-SSSR 1956.
Olimpijada Argentina 2001/2002. sportski identiteti i otpor spram politicara/bankara, mnogi
demonstranti nose dres reprezentacije
Fiske:
1. otpor (konfrontacija) i
2. izbjegavanje (bezopasne prakse)
gej parada / hedonizam surfera?? stav aktera? i izbjegavanje kao društvena neakcija može
znaciti
kulturno sporenje
Cileanci nisu htjeli ici na stadion Santiaga, otpor na Zapadu kroz kulturne politike
- opozicija komodifikaciji
- dominaciji bogatih klubova
De Certau: korištenje produkata za nedisciplinu > politicka dimenzija svakodnevnim praksama
otpor:
1.”taktika” – kalkulirano djelovanje slabih na stranom podrucju
2. “strategija” – u samokontroliranim izoliranim mjestima
Yelvington: otpor tamnoputih u kriketu Z. Indije
1. emancipacija za kolonijalizma takticki
2. po neovisnosti strategija i kriket za novi identitet
perika – radnicko izbjegavanje nadzora i discipline na poslu te krada resursa (politickih,
ekonomskih, kulturnih) za sebe perika: zauzimanje boljih sjedala od placenih, prekrivanje
transparentima reklama, izrada fanzina nekima je svuda prisutno, intelektualna lijenost
Ian Taylor: huliganizam kao otpor vlasnicima klubova i komercijalizaciji. ne precijeniti doseg
naše interpretacije za motive pojedinaca > treba cuti glasove pojedinaca, njihova znacenja,
motive
Canclini: t.h. selektira podatke da potvrduju meta-teoriju. sport nije samo radi otpora: zabava,
estetika... pokazuje se i kako nositelji hegemonije inkorporiraju
kulturu otpora
black power iz 1968 danas reklama
kolonizacija subkulture mladih
Barmy Army: komercijaliziran otpor hijerarhiji kriketa
Transgresija i karneval transgresija: prekršenje, prelaženje granica, moralnih, hijerarhijskih
karnevali, karnevaleskno i sport, ekscesi, tjelesnost, reproduciraju poredak/hijerarhiju
ipak: potencijal za nered, poniženja autoriteta navijaci i karnevaleskno, igraci nekad danas
proizvedeno na turnirima kontrolirani partiji, težnja za kontrolom i komodifikacijom &
sudionici teže slobodi
Zakljucno: kritika i novo utemeljenje kulturalnih studija u sportu
dobro: naglasak na svakodnevnu kulturu, zajednicu, relativna autonomija kulturnih praksi,
teorijski kulturalizam, kulturni redukcionizam
McChesney: tržište je smrtni neprijatelj zajednice s medijima i raspravama
Wilis: homogeni blok nije toliko cvrst ipak: porast marketinga u klubovima i tvrtkama...