Traganje za vječnošću putem islamske molitve-namazom

Autor:Sejfullah M.,izlaganje održano u Tešnju,subota,novembar,4.2017.g.

-1-Ljudska potreba za molitvom

Pitanja:
1. Da li se molitva može smatrati ,,razgovorom sa Bogom‘‘ i zašto?
2. Da li molitva ima smisla danas,dobu brzog tehnološkog napretka u kojem živimo?
3. Metaetičko i filozofsko ishodište islamske molitve-da li postoji?

1.a) Uvod u definatornu dimenziju molitve

Molitva je svijesna,duševno-duhovna aktivnost svakog ljudskog bića koje teži povezati se
sa Bogom,božansvom ili višim silama u koje on vjeruje da mu utječu na
život.Dakako,molitva je isključivo vjersko-religijozna aktivnost jer bez vjere u više sile ili
Boga je nemoguće pojimati molitvu na pravi način.Svaka religija kao sistem
vjere,vjerovanja,normi etičko-moralnoga ponašanja ima molitvu u žiži,centru svoga
sistema.Od šamanski religija u Afici,pa sve do monoteističkih sistema religija,molitva ima
poseban značaj koji se ogleda u ponavljanju riječi koje se smatraju svetima,sakralnoga
su karaktera i najčešće se tiho ponavljaju i tako dozivaju Više sile da se obrate čovjeku
koji najčešće nešto traži kroz ritual molitve.Molitva ima za cilj da ublaži razorne moći
viših sila,da se odobrovolje i smiluju čovjeku u nevolji.Priroda i karakter molitvih unutar
mnogih religija su jako različiti.Postoje molitve koje se izvode za neke značajne
svečanosti,datume,ili događaje vezane za ljudski život,ali postoje molitve koje se izvode
stalno ali samo u određenoj ustanovi koja se smatra svetom. Takve ustanove su
hramovi,sinagoge,crkve,džamije te njihova osnovna uloga je biti mjestom gdje molitva se
obavlja.

2.a) Antropološka dimenzija molitve

Značajno je reći da samo ljudsko biće ima u svom repertoaru molitvu jer samo je njemu
darovana molitva kao čin koji vode slabašnoga čovjeka ka višim
silama,božansvima,Bogu.Antropološka dimenzija se ogleda u smislu koji je dala molitva
kao čin sakralne i duhovne snage čovječanstva.Ona je pokretala velike seobe naroda,seobe
koje su imale za cilj da se čovjek žrtvuje i da napusti svoj životni komfor za radi
zadovoljstva viših sila,Boga i sl.Pitanje koje seže od praskozorja čovječanstva u Africi
prije oko 100.000 god.,a glasi:Da li čovjek ima potrebu za višim silama,Bogom i sl.-
Potrebu za vjerom,vjerovanjem? Vjera je bila pokazatelj duhovne i duševne slabosti
čovjeka koji osjeća da postoji viši red u kosmosu,prirodi koja ga okružuje a taj red se
zasniva na jako intelignetnom planu organizacije sklada i harmonije koji vlada u
svepostojećem kosmosu.Vjera a ne religija,je dala čovjeku dimenziju svetosti i uzdigla ga
iznad ostalog biološkog,živoga,ali i neživoga u prirodi.Cetralni dio vjere je potreba za
molitvom.

1
Kroz nekoliko podnaslova će se pokušati eksplikovati različite dimenzije molitve i značaja
koji ona daje u ljudskom životu.Ovdje se pokušala steći jasnost antropološke dimenzije
koju molitva ima u sebi.

3.a) Medicinska dimenzija molitve

Dimenzija koja se najočitije manifestira kroz molitvu jeste medicinska.Ona može biti
objašnjena kao djelovanje molitve na cijeli tjelesni sistem čovjeka,dakako,ne
zanemarujući ni duševni dio čovjeka.Zdravlje čovjeka je jako krhko pa s tim na umu
čovjek je uvijek tragao za lijekom,a najsnažniji lijek jeste molitva.Međutim,ovo ne
isključuje da se čovjek obrati ljekarima ukoliko ima fiziološke simptome koji mogu
ukazivati na tjelesnu bolest čovjeka,ali medicina nikada nije mogla razumjeti neke
duševne i duhovne koristi koje pruža molitva.Postoje u vezi medicinske dimenzije molitve
neke nove manifestacije a ogledaju se u različitim tipovima koje može da poprimi
molitva.U vezi s tim potrebno je uvesti neke nove pojmove u sljedećem poglavlju koji će
pokušati rasvjetliti molitvu kroz nauku.

4.a) Naučna prizma molitve

Naučna prizma molitve kao teološko-religijskog fenomena obuhvata nov pogled na
molitvu i to kroz nove naučne discipline koje su se pojavile u prošlom desetljeću 21.
stoljeća.Nove naučne discipline koje su uzele vjeru kao polaznu tačku za istraživanja jesu:
1. Neuroteologija,
2. Neuroetika.

Neuroteologija je naučna disciplina koja spaja neurologiju,medicinsku disciplinu koja se

bavi istraživanjem mozga i neurotransmiterskog sistema,i teologiju koja istražuje
religijske fenomene pokušavajući ih dokazati.Neuroteologija pokušava objektivno i
egzaktno dokazati kako djeluje vjera i molitva na ljudski mozak i kako svijest o
Bogu,bogovima,višim silama djeluje na ljudski život.Nova otkrića koja je objelodanila ova
naučna disciplina ukazuju na posebne centre u ljudskog mozgu koji pokazuju veću
neurotransmitersku aktivnost tijekom molitve,te na osnovu tih novih otkrića postavlje se
pitanje da li je čovjek osmislio,ili izmislio Boga,i više sile,ili su one prisutne u čovjeku
tokom molitve koju obavlja vjernik.
Neuroetika je naučna disciplina koja spaja neurologiju,i etiku,filozofsku disciplinu koja
se bavi filozofskim istraživanjem morala,kao specifičnog ljudskog fenomena koji čovjeka
upravlja kao pozitivnom ponašanju u životu.Neuroetika pokušava dokazati kako moralno
ponašanje djeluje na ljudski mozak,i kako hemijski,i fiziološki fluidi stvaraju u ljudskom
mozgu ''moralnu svijest o dobru‘‘.

2
 -2.-Metaetička dimenzija islamske molitve-namaza

Islamska molitva-namaz je specifična vjerska,duhovna,tjelesna aktivnost te

dakako,obveza upućena Bogu,Jednom,Jedinom Bogu, a ona ima niz različitosti spram
molitvih iz sličnih religijskih sistema.Dakle,imamo unutar islama namaz,dovu,zikr a sve
navedeno se može smatrati molitvom što i jesu.
U drugim religijama i vjerskim tradicijama ono što je u islamu zikr to je za njih molitva.U
islamu namaz jeste stroga vjerska dužnost koja manifestira zrelost vjernika da prihvati
Uzvišenog Allaha dž.š. kao svoga Gospodara i da mu se klanja.Namaz se sastoji iz niza
fizičkih pokreta koji svaki za sebe nosi jednu univerzalnu poruku ali i simbol koji ima
specifično značenje.Namaz unutar islama je neusporediv sa molitvama iz drugih religija
jer nosi posebnu metafizičku dimenziju koju nema niti jedna druga religija.Ta metafizička
dimenzija se ogleda u metaetičkom ishodištem moralnih normi kojima se vode vjernici jer
ono je zasnovano u Božanskom nadahnutom stvaranju čovjeka kao Halife na
Zemlji.Namaz unutar svoje strukture posjeduje i zikr,i dovu,meditaciju,kontemplaciju
uz naravno fizičke pokrete koji nadograđuju metafizički smisao namaza.

1.a) Psihološki i sociološki značaj namaza

-Psihološki značaj namaza se manifestuje kao smiraj,smirenje mentalnog sklopa te
dakako duše koja je zarobljena u tamnici gijeha pa se nada Božjoj Milosti.
-Sociološki značaj se može vidjeti u džemmatu,i zajedništvu vjernika koji kroz zajednički
namaz pokušavaju steći Božju naklonost i oprost te povezivanju i uvezivanju svojih duša
u Krilu Voljenog Gospodara.

3-Kur‘anski ajeti o namazu

Sljedeći ajeti koji govore o namazu imaju posebnu poruku:
" Džine i ljude sam stvorio samo zato da Mi se klanjaju." (Ez-Zarijat, 56.)
Kaže Uzvišeni: "Ja sam, uistinu, Allah, drugog boga, osim Mene, nema; zato se samo
Meni klanjaj i namaz obavljaj – da bih ti uvijek na umu bio!" (Ta ha, 14.)
Uzvišeni Allah je naredio vjernicima: "O vjernici, namaz obavljajte i Gospodaru svome
se klanjajte, i dobra djela činite da biste postigli ono što želite" (El-Hadždž, 77.)
Kaže Uzvišeni: "Elif Lam Mim. Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je
svima onima koji se budu Allaha bojali; onima koji u nevidljivi svijet budu vjerovali i
namaz obavljali i udjeljivali dio od onoga što im Mi budemo davali." (El-Bekare, 1-3.)
Uzvišeni kaže: "Kazuj Knjigu koja ti se objavljuje i obavljaj namaz, namaz, zaista,
odvraća od razvrata i od svega što je ružno; obavljanje namaza je najveća poslušnost! –
A Allah zna šta radite." (El-Ankabut, 45.)

3
 Uzvišeni kaže: "A vi namaz obavljajte i zekat dajite i Poslaniku poslušni budite da bi vam
se ukazala milost." (En-Nur, 56.)

-4.-Namaz kroz prizmu hadisa

Poslanikovi s.a.w.s. Hadisi o namazu:

,,Namaz je stub vjere.‘‘-hadis-šerif.
Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kaže: "Između čovjeka i između idolopoklonstva i
nevjerstva, stoji ostavljanje namaza.“ (Muslim u knjizi o vjerovanju od Džabira ibn
Abdullaha, br.82)
Allahov Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: "Glava je islam a namaz je stub."
(Tirmizi)
Allahov Vjerovjesnik, sallallahu alejhi ve sellem, veli: "Prvo za što će čovjek polagati
račun na Sudnjem danu je namaz. Ako bude ispravan, bit će ispravna i ostala djela, a ako
bude neispravan bit će neispravna i ostala djela." (Tirmizi)