Pregled historije drevnog Egipta

History-center

Prve civilizacije nastale su na prostorima gdje je visoka poljoprivredna produktivnost

bila moguća. U Starom svijetu civilizacije su se pojavile duž rijeka u Mezopotamiji,
Egiptu, sjevernoj Indiji i sjevernoj Kini. Ipak, svaka civilizacija imala je svoje posebnosti
koji potiču iz vlastite kulturne pozadine i prirodnog okruženja. Život u drevnom Egiptu
razvio se oko rijeke Nil, koja je osiguravala dovod vode i plodnost zemljišta i na taj način
činila poljoprivrednu proizvodnju mogućom, za razliku od okolnih pustinjskih predjela.
Navigacija rijekom bila je moguća, jer su čamci mogli ploviti i uzvodno i nizvodno. Od V
milenija stare ere poljoprivredne zajednice duž Nila postepeno postaju jedinstvena
kulturna, politička i privredna jedinica, čim je počeo proces ujedinjenja Egipta, dodatno
podstaknut uspostavljanjem trgovačkih odnosa i potrebom za kontrolom nad plavljenju
Nila. Kako bi iskoristili godišnje plavljenje, zajednice su morale zajedno raditi i graditi
bazene i irigacione kanale. Do kraja IV milenija stare ere to je dovelo do stvaranja
jedinstvene zajednice, države i prve vladajuće dinastije. Prema tradiciji, oko 3100.
godine st. e. kralj Menes ujedinio je Gornji Egipat (dolina Nila) i Donji Egipat (delta Nila)
i osnovao prijestonicu, grad Memfis.

Rano dinastičko doba i Staro kraljevstvo

Period prvih egipatskih dinastija bio je od velike kulturne i privredne važnosti. To je

vrijeme kada su nastali hijeroglifi i kada su uspostavljeni administrativni centri. Period
Starog kraljevstva (2686-2181 st. e.) donio je procvat egipatske kulture, vidljive po
gradnji velikih piramida kao grobnica. Prva piramida sagrađena je za faraona Džosera
(2667-2648) u Sakari – bila je visoka preko 60 metara. Najveća piramida sagrađena je za
faraona Khufua (Keopsa; 2589-2566), visoka skoro 150 metara. Ipak je tom sistemu
došao kraj, Staro egipatsko kraljevstvo je propalo, moguće zbog slabljenja centralne
vlasti i jačanja moći provincijskih upravnika, ili možda zbog oskudnih padavina koje su
uzrokovale glad, a time i socijalne nemire. Centralna vlast obnovljena je više od sto
godina kasnije.

Period Srednjeg kraljevstva

Nakon propasti Starog kraljevstva 2181, počeo je Prvi prelazni period (2181-2055),
koji je obilježen borbom lokalnih porodica za prevlast. Najmoćnije su bile porodice iz

http://history-center.xyz/
 Pregled historije drevnog Egipta
History-center

Tebe i Herakleopolisa, a na kraju su pobijedili Tebanci i uspostavili vlast u cijeloj zemlji,

stvarajući tako Srednje kraljevstvo. Ovaj period trajao je od 2055. do 1650. godine. On
obuhvata XI, XII i XIII dinastiju. Egipat je u ovom periodu doživio vrhunac pod faraonima
Mentuhotepom IV iz XI dinastije, te Amenemhatom I, Senusretom I i Senusretom III iz XII
dinastije, koji su proširili egipatsku teritoriju prema Libiji, Nubiji i Siriji. Sa završetkom
XII dinastije Egipat je ponovo počeo opadati. Faraoni iz XIII dinastije nisu uspijevali
održati moć unutar i izvan zemlje. Kraj Srednjeg kraljevstva obilježen je invazijom Hiksa
oko 1650 st. e., što je ujedno bio i početak Drugog prelaznog perioda (1650-1550).

Novo kraljevstvo i Kasni period

Nakon stogodišnje vladavine azijatskog plemena Hiksi, Egipat je ponovo postao moćna
država. Oslobođenje od Hiksa vodio je Ahmos (1550-1525), koji je ujedno bio i prvi
faraon Novog kraljevstva (1550-1069). Ovaj period velikog kulturnog procvata
obuhvata dinastije XVIII, XIX i XX, a obilježen je novom velikom egipatskog ekspanzijom,
uglavnom prema Nubiji i Prednjoj Aziji. Tutmes I (1504-1492) vodio je osvajanja sve do
Eufrata, dok je Tutmes III (1479-1425) osvojio Siriju i proširio time egipatsku vlast do
Karkemiša. Također je uspostavio egipatsku vlast u Nubiji do Četvrte karakatkte.

U međuvremenu je kontrola nad Sirijom i Palestinom izgubljena, a Palestinu je povratio

faraon Seti I (1294-1279). Sukobljavao se sa Hetitima zbog kontrole nad Levantom, koja
je kulminirala bitkom kod Kadeša 1275. godine st. e. Iako su Egipćani bitku smatrali
svojom pobjedom, zapravo su Hetiti imali više koristi, budući da je prostor oko Damaska
došao pod njihov uticaj. Ubrzo nakon ove bitke, Asirci su pod kraljem Adad-nirarijem I
(1305-1274) osvojili mitansku prijestonicu Washukanni i, sa padom Mitanskog
kraljevstva, uzdigli se u rang sile ravne Egiptu. Kao odgovor na to Hetiti su dogovorili
sporazum sa Egiptom koji je osigurao period stabilnosti u regiji.

Nakon Ramzesa II Egipat je ponovo slabio i centralna vlast se urušila oko 1069. godine,
čime je počeo Treći prelazni period (1069-744), obilježen vladavinom sukobljenih
dinastija iz delte Nila i Tebe. Nubija je ponovo postala nezavisna. Kada su vladari iz delte
zaprijetili Tebi, sveštenici državnog boga Amuna zatražili su zaštitu od nubijskog vladara
Piya i dali mu titulu faraona. Piy je osvojio Tebu i krenuo dalje na sjever sa ciljem da
sruši vladare u delti. Njegov nasljednik dovršio je osvajanje Egipta, čime je započeo

http://history-center.xyz/
 Pregled historije drevnog Egipta
History-center

nubijski ili kušitski period (747-656), kada su Egiptom vladali nubijski vladari. Ovaj
period trajao je do oslobođenja Egipta 656. godine od asirske vlasti, koja je u
međuvremenu bila uspostavljena. Oslobođenje je vodio Psamtik I, čime je započeo saiski
period (656-525), posljednji u kojem su Egiptom vladali egipatski faraoni. Saiski
faraoni, koji su vladali iz grada Saisa, pokušali su Egipat ponovo učiniti velikom silom
osvajajući Siriju. Prvi saiski faraoni, Psamtik I i Nekao II uspostavili su savez sa Asircima
protiv Babilonaca. Egipatska vojska učestvovala je u bici kod Karkemiša, ali je doživjela
poraz, zajedno sa asirskom, od babilonsko-medijske vojske. Poraz kod Karkemiša
označio je kraj egipatskog miješanja u Mezopotamiju.

U VI stoljeću st. e. Egipat je čuvao mir, pokušavajući se spasiti od prijetnje sa

sjeveroistoka – najprije Novog babilonskog kraljevstva, a zatim ahemenidske Perzije. U
konačnici, upravo su Perzijanci pod kraljom Kambizom II napali i osvojili Egipat tokom
vladavine Psamtika III, posljednjeg domaćeg faraona u Egiptu. Kralj Kambiz je naredio
njegovo pogubljenje i 525. godine st. e. Egipat je pao pod perzijsku vlast.

http://history-center.xyz/