Professional Documents
Culture Documents
Tehnicki Prirucnik Ventilacija PDF
Tehnicki Prirucnik Ventilacija PDF
VENTILACIJA STANOVA
II
VENTILACIJA STANOVA
III
VENTILACIJA STANOVA
Primer:
Pretpostavimo da želimo da
provetravamo prostoriju koja zahteva
protok od 420 m3/h pomoću
ventilatora koji izbacuje vazduh
direktno u atmosferu (Vortice®
prozorski ventilator). Ako ugradimo
nepokretnu usisnu rešetku za svež
vazduh, čiji je efektivni presek 80% od
ukupnog, pri brzini dovodnog vazduha
od 1 m/s, dobija se sledeći rezultat:
420 100
S = –––––––––––– x ––––– = 0,1458 m2 AKSIJALNI VENTILATORI
1 x 3600 80
Aksijalni ventilatori, koji se sastoje od
kompleta fiksnih lopatica (slika 8),
Ovako dobijena vrednost predstavlja
usisavaju vazduh sa zadnje strane a
ukupnu površinu poprečnog preseka
potiskuje ga napred, u pravcu vratila
otvora za dovođenje svežeg vazduha.
motora i paralelno sa svojom osom.
Svaki ventilator se klasifikuje prema
UBACIVANJE VAZDUHA broju lopatica i njihovom nagibu. Pošto
Ova metoda je suprotna od prethodne, su ovo srednjepritisni/niskopritisni
jer se spoljašnji vazduh ubacuje u ventilatori obično se ne upotrebljavaju
prostoriju, umesto da se iz prostorije u sistemima sa dugom kanalskom
izbacuje napolje. Svež spoljni vazduh mrežom. Oni su najpogodniji za
se ubacuje u prostoriju pomoću izbacivanje vazduha direktno u spoljnu
jednog ili više ventilatora. U ovom sredinu. Srednjepritisni aksijalni
slučaju prostorija se nalazi pod ventilatori (serije MP i MPC) mogu se
povezati na kraće kanale i filtere.
IV
VENTILACIJA STANOVA
V
TABELA BROJA IZMENA VAZDUHA PREMA VRSTI PROSTORIJE
Nota Bene: Ukoliko je u prostorijama dozvoljeno pušenje, navedeni broj izmena vazduha treba povećati za 50%.
Lokalni propisi imaju prednost nad navedenim preporukama za broj izmena vazduha.
VI
VENTILACIJA STANOVA
KAKO SE KORISTI DIJAGRAM PADA PRITISKA PRI STRUJANJU VAZDUHA KROZ KANALE
1. Odabrati dijagonalnu liniju koja pad pritiska izražen u milimetrima u pravoj deonici kanala. Da bi se
predstavlja prečnik kanala izražen u vodenog stuba (mm H2O) po izračunao pad pritiska u ugrađenim
milimetrima dužnom metru kanala (pod krivinama i kolenima može se
2. Pronaći presek te linije sa pretpostavkom da je kanal idealno smatrati da je pad pritiska u svakoj
horizontalnom linijom za željeni gladak i da nema krivina i kolena). krivini ili kolenu ekvivalentan padu
protok vazduha 4. Množenjem tako određenog pada pritiska jednog metra kanala.
3. Kroz ovu presečnu tačku prolazi pritiska sa ukupnom dužinom
vertikalna linija koja označava kanala dobija se ukupni pad pritiska
VII
Propisi u zgradarstvu – dokument FI 2006
STAMBENE ZGRADE
UVOD Sistem 3. – Kontinualno prinudno Ako se u istoj prostoriji nalaze
odsisavanje vazduha. ventilatori i otvori za prirodno
Ažuriran i proširen sa 14 na 56 strana,
Kod ove metode mogu se primeniti provetravanje, oni moraju biti udaljeni
novi Deo F (uređaji za ventilaciju)
centralni odsisni sistemi kao što je najmanje pola metra.
Propisa u zgradarstvu, stupio je
VMC Eco, ili pojedinačni ventilatori Dodatak E – Primeri dobre prakse
na snagu 6. aprila 2006. godine i
kao npr. ventilatori iz serije Habitat u Uputstvo za ugradnju ventilatora u
primenjuje se u Engleskoj i Velsu.
svim “vlažnim” prostorijama – mokrim stanovima
Novi deo L (Ušteda goriva i energije)
čvorovima. Nivo odsisavanja više nije Bitni saveti kojih se treba pridržavati:
mada izuzetno značajan i kompleksan,
određen zahtevom od 0,5 izmena
nema uticaja na uputstva sadržana
vazduha na sat za ceo stan, ali se 1) Mora se obezbediti prestrujavanje
u Delu F, sve dok zaptivenost zgrade
zahteva da se obezbedi «Minimalna vazduha kroz zazor ispod vrata od
ima standardom propisane minimalne
gornja vrednost protoka vazduha” u 10 mm.
vrednosti od 10 m3/h/m2.
zavisnosti od namene prostorije (za 2) Ventilatori koji su postavljeni i
Novi Deo F Propisa u zgradarstvu
kuhinje 13 l/s, za pomoćne prostorije i kanali koji prolaze kroz negrejane
prikazuje četiri glavne metode
kupatila 8 l/s, a za toalete samo 6 l/s). prostorije ili potkrovlja treba da se
ventilacije i daje primere dobre
“Minimalna donja vrednost protoka izoluju…
prakse za izbor položaja i ugradnju
vazduha” određuje se usvajanjem 3) Ako je kanal postavljen vertikalno
izabranog uređaja zajedno sa kanalima
vrednosti iz tabele 1.1b u l/s u možda je potrebno ugraditi otvor za
i rešetkama.
zavisnosti od broja spavaćih soba. pražnjenje kondenzata …
Ta količina ne može biti manja od 4) Horizontalne kanale, uključujući
GLAVNE IZMENE I 0,3 l/s po m2 unutrašnje površine (za i one koji prolaze kroz zid treba
NAJZNAČAJNIJI DELOVI sve spratove) s tim što se još mora ugrađivati sa blagim padom u
dodati količina od 4l/s vazduha koji se pravcu strujanja…
SU: odsisava za svakog dodatnog čoveka 5) Fleksibilna creva ne treba da budu
Sistem 1. – Otvori za prirodnu iznad predviđena dva za prvu spavaću sabijena...
ventilaciju i odsisni ventilatori sobu i iznad jednog za svaku narednu. 6) Unutrašnji radijus kolena mora biti
koji rade povremeno. Ovo je i dalje Kod ovog sistem treba da postoje veći ili jednak prečniku priključenog
najednostavniji i najekonomičniji otvori za prirodnu ventilaciju u kanala… t.j. za kanal prečnika
način ventilacije, koji je u saglasnosti prostorijama u kojima se duže boravi 100 mm potreno je da spuštena
sa propisima. Mada nema izmena u (odnosno u onima iz kojih se ne izvlači tavanica bude najmanje 200 mm
pogledu propisanih količina vazduha vazduh). visine.
koje se odsisavaju iz kuhinja, pomoćnih 7) Centrifugalni ventilatori mogu
prostorija, kupatila i sanitarnih Sistem 4. – Kontinualno prinudno se koristiti za izvlačenje vaduha
prostorija, važno je naglasiti da u članu ubacivanje i odsisavanje sa na veće visine (iznad tri sprata) ili
1.4 stoji: ”Količine vazduha su propisane rekuperacijom toplote. na mestima gde je potrebno da
za kompletnu instalaciju” koja treba da Za ovaj sistem koriste se slični savladaju pritisak vetra.
bude ispitana u skladu sa Standardima proračuni i podaci iz istih tabela kao
navedenim u tabeli 1.6 (Metode kod sistema 3, s tom razlikom što se Dodatak F – Smanjivanje ulaska
ispitivanja radnih karakteristika). Svi mora obračunati dodatak na infiltraciju spoljnih zagađivača u zgrade u
Vortice ventilatori poseduju sertifikat vazduha. Treba naglasiti da ovaj gradskim sredinama
koji izdaje IMQ institute i u saglasnosti sistem ne zahtevaj otvore za prirodno Da bi se ovo ostvarilo treba se
su sa odgovarajućim delom EN13141. dovođenje vazduha. pridržavati sledećih preporuka:
Sve spoljne rešetke i kape su Bez obzira koji se sistem ventilacije
usaglašene sa propisima, a kanalska koristi, treba obezbediti da vazduh koji
PRAVILNA UGRADNJA
mreža koju isporučuje Vortice je se dovodi u prostoriju nije zagađen.
nezavisno ispitana, tako da su poznati UREĐAJA JE PREDUSLOV Položaj otvora za izbacivanje vazduha
otpori u sistemu. Da bi Vortice mogao DOBRE VENTILACIJE isto je toliko značajan kao i položaj
dati funkcionalnu garanciju za radne otvora za uzimanje svežeg vazduha.
karakteristike ugrađenog sistema, Oni treba da budu postavljeni tako
Tabela 1.4. Položaj uređaja za ventilaciju
potrebno je da ventilatori i sva dodatna da se svede na najmanju meru
u prostoriji
oprema budu istog proizvođača. mogućnost vraćanja otpadnog
Bitni saveti kojih se treba pridržavati:
vazduha u zgradu ili ulaska u susedne
Druga značajna izmena, uslovljena sve zgrade…
Kuhinjska hauba treba da se nalazi 650
boljom zaptivenošću zgrada, je zahtev Vortice garatuje radne karakteristike za
do 750 mm iznad ploče štednjaka.
za povećanom izmenom vazduha sve sisteme ventilacije koji se izvedu
Odsisni ventilatori i elementi za
putem otvora za prirodnu ventilaciju. prema njihovim projektima. Probleme
izvlačenje vazduha treba da se
Količina izmenjenog vazduha određena koji se mogu javiti kod nestandardnih
postavljaju na što većoj visini i po
je tako da je prilagođena svim vrstama kombinacija najlakše je izbeći ako se
mogućnosti na manje od 400 mm
sistema ventilacije. Kod ovog sistema oni rešavaju već u fazi projektovanja.
ispod tavanice.
treba da postoje otvori za prirodnu
ventilaciju u svakoj prostoriji.
VIII
Propisi u zgradarstvu – dokument FI 2006
SISTEM 1
OTVORI ZA PRIRODNU VENTILACIJU
I ODSISNI VENTILATORI KOJI RADE
POVREMENO
Odsisni ventilatori, čije se karakteristike biraju u zavisnosti
od njihovog položaja, treba da budu postavljeni u svim
“vlažnim” prostorijama (kuhinje, kupatila, toaleti). Otvori
za prirodnu ventilaciju dimenzionisani prema broju
spavaćih soba i broju ljudi koji u njima borave, treba da
postoje u svim prostorijama.
POVREMENO ODSISAVANJE
VAZDUHA
1. Odrediti potreban protok vazduha koji se povremno
izvlači prema Tabeli 1.1A.
2. Prirodna ventilacija (kroz prozore) po preporukama
ADF (dodatak B) može se koristiti za sanitarne
prostorije, kada to dozvoljavaju uslovi bezbednosti
Tabela 1.1 A
Minimalni protok vazduha pri povremenoj
Prostorija Protok vazduha pri kontinualnoj ventilaciji
ventilaciji
Minimalna gornja
Minimalna donja vrednost
vrednost protoka
protoka vazduha
vazduha
30 l/s ( u blizini haube)
Kuhinja Ukupni protok vazduha ne
ili 60 l/s (na drugom mestu) 13 l/s
Pomoćna prostorija 30 l/s 8 l/s sme biti manji od protoka
vazduha za ceo stan prema
Kupatilo 15 l/s 8 l/s Tabeli 1.1.B
Toalet 6 l/s
Tabela 1.2 A
Ukupna spratna površina (m2) Broj spavaćih soba
1 2 3 4 5
<50 25,000 mm2 35,000 mm2 45,000 mm2
50 - 60 25,000 mm2 30,000 mm2 40,000 mm2
60 - 70 30,000 mm2 30,000 mm2 35,000 mm2 45,000 mm2 55,000 mm2
70 - 80 35,000 mm2 35,000 mm2 35,000 mm2
80 - 90 40,000 mm2 40,000 mm2 40,000 mm2
90 - 100 45,000 mm2 45,000 mm2 45,000 mm2
>100 Dodati po 5000 mm2 za svakih dodatnih 10 m2 površine poda
IX
Propisi u zgradarstvu – dokument FI 2006
SISTEM 3
KONTINUALNO PRINUDNO
ODSISAVANJE VAZDUHA
Za kontinualnu prinudnu ventilaciju mogu se koristiti
centralni odsisni sistemi koji se smeštaju ili u potkrovlje
ili u pomoćne prostore, kao i pojedinačni ventilatori.
Njihovi parametri se određuju u zavisnosti od njihovog
položaja, od broja spavaćih soba, broja stanara i površine
stana i moraju se postavitu u svaku “vlažnu“ prostoriju.
U svim prostorijama u kojima se duže boravi treba da
postoje otvori za prirodno dovođenje vazduha.
KONTINUALNO ODSISAVANJE
VAZDUHA
Tabela 1.1 A
Minimalni protok vazduha pri povremenoj
Prostorija Protok vazduha pri kontinualnoj ventilaciji
ventilaciji
Minimalna gornja
Minimalna donja vrednost
vrednost protoka
protoka vazduha
vazduha
30 l/s ( u blizini haube)
Kuhinja Ukupni protok vazduha ne
ili 60 l/s (na drugom mestu) 13 l/s
Pomoćna prostorija 30 l/s 8 l/s sme biti manji od protoka
vazduha za ceo stan prema
Kupatilo 15 l/s 8 l/s Tabeli 1.1.B
Toalet 6 l/s
Tabela 1.1 B
Ukupna spratna površina (m2) Broj spavaćih soba
1 2 3 4 5
Protok vazduha za ceo stan
13 17 21 25 29
ili kuću (l/s)
Minimalna vrednost za svaki stan 0,3 l/s po m2 površine poda
Minimalni protok vazduha ne sme biti manji od 0,3 l/s po m2 neto površine poda (obuhvata sve spratove, npr. za zgradu sa
dve etaže, treba sabrati površinu prizemlja i prvog sprata).
Proračun je zasnovan na pretpostavci da u glavnoj spavaćoj sobi borave dve osobe i po jedna u svakoj narednoj. Ako se
očekuje da u nekoj sobi boravi više ljudi, treba dodati po 4 l/s po čoveku.
X
Propisi u zgradarstvu – dokument FI 2006
SISTEM 4
KONTINUALNO PRINUDNO
UBACIVANJE I ODSISAVANJE
VAZDUHA SA REKUPERACIJOM
TOPLOTE
Centralni sistem za ubacivanje i izvlačenje vazduha
za kontinualnu uravnoteženu ventilaciju, smešten
u potkrovlju ili u pomoćnom prostoru. Ugrađeni
razmenjivač toplote vrši rekuperaciju toplotne energije
iz otpadnog vazduha, koja bi inače bila izgubljena. Ako
se primenjuje ovaj sistem nema potrebe da se u stanu
postavljaju otvori za prirodno dovođenje vazduha.
KONTINUALNO UBACIVANJE I
ODSISAVANJE VAZDUHA
1. Odrediti potreban protok vazduha za ventilaciju
celog stana (kuće) iz Tabele 1.1B
Zbog infiltracije treba oduzeti
- za višespratnice: 0,04 x ukupna grejana zapremina
stana (m3)
- za porodične kuće: 0,06 x ukupna grejana
zapremina stana (m3)
2. Izračunati potreban protok vazduha za ceo stan pri
kontinualnoj ventilaciji i maksimalnom opterećenju
dodajući “Minimalne gornje vrednosti protoka
vazduha” iz Tabele 1.1A za sve prostorije.
3. Potrebni protoci treba da su:
Za maksimalni protok odvedenog vazduha
(pri najvećoj brzini ventilatora) uzima se veća od
dobijenih vrednost prema tački 1 i 2.
Minimalni protok vazduha koji se izvlači iz određene
prostoriji ne sme biti manji od vrednosti “Minimalnih
gornjih vrednosti protoka vazduha” iz Tabele 1.1A
Minimalni protok vazduha koji se ubacuje ne sme biti
manji od protoka vazduha za ventilaciju celog stana
iz tačke 1.
4. Kod ovog sistema nema potrebe za otvorima za
prirodnu ventilaciju.
Tabela 1.1 A
Minimalni protok vazduha pri povremenoj
Prostorija Protok vazduha pri kontinualnoj ventilaciji
ventilaciji
Minimalna gornja
Minimalna donja vrednost
vrednost protoka
protoka vazduha
vazduha
30 l/s ( u blizini haube)
Kuhinja Ukupni protok vazduha ne
ili 60 l/s (na drugom mestu) 13 l/s
Pomoćna prostorija 30 l/s 8 l/s sme biti manji od protoka
vazduha za ceo stan prema
Kupatilo 15 l/s 8 l/s Tabeli 1.1.B
Toalet 6 l/s
Tabela 1.1 B
Ukupna spratna površina (m2) Broj spavaćih soba
1 2 3 4 5
Protok vazduha za ceo stan
13 17 21 25 29
ili kuću (l/s)
Minimalna vrednost za svaki stan 0,3 l/s po m2 površine poda
Minimalni protok vazduha ne sme biti manji od 0,3 l/s po m2 neto površine poda (obuhvata sve spratove, npr. za zgradu sa
dve etaže, treba sabrati površinu prizemlja i prvog sprata).
Proračun je zasnovan na pretpostavci da u glavnoj spavaćoj sobi borave dve osobe i po jedna u svakoj narednoj. Ako se
očekuje da u nekoj sobi boravi više ljudi, treba dodati po 4 l/s po čoveku.
XI
IEE PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE 16. IZDANJE (BS7671:2001)
Zona 2 Zona 3
Zona 2 Zona 3 Zona 0
Zona 0
0.6 m 2.4 m
0.6 m 2.4 m s
Prozor
(0.6-s) m
Zona 2
Zona 3
S = debljina pregrade
Zona 3
Zona 3
XII
IEE PROPISI ZA ELEKTROINSTALACIJE 16. IZDANJE (BS7671:2001)
Vertikalni preseci
%!%%&$#%!"))"#&")#"
%' "$%&
*")#"('$%#$&
a) Kada za kupanje c) Tuš - kada
Svetiljka Niša iznad tavanice 2
Tavanica
Tavanica
Spoljašnje zone Zona 2 Zona 3 Spoljašnje zone
Zona 2 Zona 3
Prozor
Zona 2
3.0 m Zona 1 Spoljašnje zone
Zona 3 Spoljašnje zone
2.25 m Zona 2 Zona 3
Zona 1 Zona 2
2.25 m
Zona 0 Zona 0
0.6 m 2.4 m
0.6 m 2.4 m
Spoljašnje zone
Zona 1 Zona 2 Zona 3
2.25 m
0.05 m Zona 0
XIII
INDUSTRIJSKA VENTILACIJA
XIV
INDUSTRIJSKA VENTILACIJA
XV
UŠTEDA ENERGIJE
XVI
UŠTEDA ENERGIJE
izabrati ventilator Nordik 120 ili Nordik podesiti i koristiti kao sistem za kabla). U zavisnosti od postavne
140. ventilaciju u letnjem režimu. vrednosti (3 - 10°C) brzina ventilatora
Kako je površina skladišta 1500 m2 se može regulisati između minimalne i
onda: Primer: maksimalne vrednosti. Ako se postavna
Zatvoreni teniski tereni su skupi za vrednost ΔT prekorači za 3 stepena,
(1500/1000) x 6 = 9 ventilatori se automatski uključuju. Što
grejanje zbog loše izolacije i pojave
Dakle, u ovom primeru potreban broj prirodne konvekcije. Temperatura je veća temperaturska razlika veća je
ventilatora je 9 (model Nordik 120 ili vazduha u donjim zonama je znatno brzina ventilatora. Kada temperaturska
Nordik 140). niža od temperature ispod krova/ razlika padne ispod podešene
Rastojanje između ventilatora (A) je tavanice; Vordelta t° sistemom taj se vrednosti ventilatori se automatski
12,9 m; rastojanje od zida je: problem rešava tako što se sloj toplog isključuju. Raslojavanje vazduha je
vazduha premešta iz gornje zone izbegnuto, a ventilatori se uključuju
0,5 x 12,9 = 6,45 m kada je stvarno neophodno. Vordelta
naniže u zonu boravka.
Ovaj Vordelta t° sistem (bez dodatnih Dijagram na slici 12 zasnovan je na t° se može primeniti u kombinaciji sa
delova) zahteva ukupnu struju od 3,36 potrebama stovarišta za smeštaj tajmerom.
A (9 ventilatora, svaki po 0,34 A, plus metalnih proizvoda. Protok vazduha je
10% usled regulacije brzine). prilično veliki da bi se izbegla pojava VORTDELTA t° - SRCE
vlage. Međutim, postoje izvesne SISTEMA
SISTEM VORTDELTA t° U razlike između zatvorenih teniskih
terena i skladišta/proizvodnih hala: “Inteligentna” upravljačka
SPORTSKIM HALAMA Brzina mora biti manja u sportskim jedinica sistema Vordelta t° sadrži
Sportske hale imaju veliku visinu. U objektima nego u nego u skladištima, dva poluprovodnička temperaturska
zimskom periodu zagrejani vazduh pa Nordik plafonski ventilatori moraju senzora, jedan koji se postavlja u
se penje, tako da se pod krovom hale biti raspoređeni ravnomerno po dužini nivou tavanice i drugi u nivou poda.
formira sloj toplog vazduha. U takvim i širini teniskog terena. Rastojanje Elektro-napajanje je dvožilnim kablom
je slučajevima osnovno da se topao između ventilatora treba da je oko 10 dužine do 50 metra. Regulator
vazduh usmeri ka zonama u kojima -16 m. registruje temperature u nivou poda
se odvijaju aktivnosti, ali bez promaje, i tavanice do 60 puta u toku jednog
minuta, računa temperatursku razliku
jer se ljudi u toku sportskih aktivnosti INTELIGENTNI SISTEM i podešava brzinu ventilatora. Kada se
znoje, pa su mnogo osetljiviji na
strujanje vazduha.
REGULACIJE: vazduh izmeša i razlika temperatura
Leti, kada grejanje ne radi, u sportskim Upotrebom dva odvojena se smanji na prihvatljiv nivo, Vordelta
halama je uglavnom veoma toplo i poluprovodnička senzora, regulator t° automatski isključuje ventilatore.
vazduh je statičan: Vordelta t° ventilator računa razliku temperatura vazduha Minimalna temperaturska razlika
sa regulatorom brzine može se ručno (Δt °) između gornjih i donjih zona pri kojoj se ventilatori uključuju se
(napajanje je pomoću dvožilnog može podešavati, kao i minimalna i
maksimalna brzina ventilatora (da bi
se izbegla promaja). Ovaj potpuno
automatizovan sistem regulacije
Sl. 12 upravlja ventilatorima bez potrebe da
ih korisnik podešava. Leti se Vordelta
t° sistem može koristiti kao sistem
za ventilaciju koji može upravljati
istovremeno sa do 15 ventilatora.
Visina prostorije
XVII
KLIMATIZACIJA
Hladna Prostor
spoljna koji se
sredina greje
Prostor Topla
koji se spoljna
hladi sredina
XVIII
KLIMATIZACIJA
ENERGIJA
Uređaj za klimatizaciju
ENERGIJA – toplotna pumpa
XIX
ELEKTRIČNO GREJANJE
II
I Primer
Stan na drugom spratu između
dva grejana sprata.
Razlika između
unutrašnje i spoljne Tip i položaj Kubnih metara
Vati po kubnom metru prostorije 37,8
C temperature
18,2 IIA
24,5°C
W ukupno
B 688
A
XX
Razlika između unutrašnje i Specifična toplota za zag- Ukupna količina Zapremina
Tip i položaj pros- prostorije (m3)
spoljne temperature revanje prostorije (W/m3) torije toplote za zagrevanje
prostorije (W)
XXI
PREČIŠĆAVANJE VAZDUHA
XXII