DIO TREĆI

OVO NE PROLAZI MORA SE PREPRICATI, IZVUKLA SAM ZELENIM STA NE

MORAS, OSTALO NA BOSANSKI PREPRICATI I SKRATITI. SVE BIJELO
ZAKAMUFLIRATI. SIVA BOJA JE KOLIKO-TOLIKO KAMUFLIRAN I ISPRAVLJEN
TEKST NA BOSANSKI JEZIK.

4. Značaj borbe protiv korupcije u procesu pridruživanja EU

U uskoj vezi se nalaze svi strateški ciljevi, iako ih većina predstavlja odvojeno, a razlog toga
su očekivani rezultati koji mogu biti postignuti samo ukoliko svi ciljevi budu tretirani s
jednakom bitnošću. Provođenje preventivnih i represivnih mjera zavisi i od jačanja
institucionalnih kapaciteta i normativnog okvira za borbu p
rotiv korupcije.1 Saradnja običnih građana i cjelokupnog društva u borbi protiv korupcije i
samim tim podizanje javne svijesti povećava broj prijavljenih slučajeva korupcije, dok se
ostvarivanje svih ovih ciljeva vezuje za učinkovitosti mehanizma za koordinaciju
protukoruptivnih aktivnosti.
PREPRICATI

Strateški ciljevi su razrađeni kroz prioritetne strateške programe, iz kojih proizlaze mjere za
njihovu provedbu, koje se operacionaliziraju kroz Akcijski plan za provedbu strategije za
borbu protiv korupcije, sa precizno određenim aktivnostima, izvršiteljima tih aktivnosti iz
različitih oblasti, pokazateljima učinkovitosti, rokovima i planiranim sredstvima.2

Borba protiv korupcije, kao sastavni dio uspostavljanja i održanja vladavine prava,
podrazumijeva postojanje jasnih i sveobuhvatnih pravila, koja će se koristiti kako za
suzbijanje, tako i za otkrivanje i procesuiranje korupcije, ali i postojanje dobro ustrojenih
institucija.3 Potrebno je da institucije imaju jasno definisane zadatke koje će obavljati, zatim
ovlasti, sredstva, znanja i vještine za ispunjenje postavljenih ciljeva i integriteta. Da bi norme
bile provedene u djelo sve navedeno je izuzetno potrebno. Institucionalni okvir u BiH za
suzbijanje korupcije nije dovršen, a pojedine institucije često zakazuju, iako su od velikog

1
Strategija za borbu protiv korupcije 2015 – 2019. i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv
korupcije 2015 – 2019
2
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Strategija za borbu protiv korupcije
2015 – 2019. i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015 – 2019., Agencija za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Sarajevo, 2014., str. 22.
3
ibid. str. 22

1
DIO TREĆI

značaja za borbu protiv korupcije, jer ne posjeduju dovoljno kapaciteta. HRVATSKI,

PREPRICATI NA BOSANSKOM

Bitno je istaći da plan za suzbijanje i borbu protiv korupcije postoji, ali neophodno ga je
unaprijediti, kako usklađivanjem sa međunarodnim standardima, tako i unutar zemlje4, na
način da će se otklanjati normi i procedure koje povećavaju rizik od nastanka korupcije i
unositi pravila koja će te rizike umanjiti. Konačni ishod poboljšanih normi i ojačanih
institucija treba da bude učinkovita primjena kvalitetnih protukoruptivnih zakona, što se, po
zajedničkim ocjenama domaćih i stranih aktera, smatra najvećim problemom u BiH.5
HRVATSKI, PREPRICATI NA BOSANSKOM, FUSNOTE OSTAVITI

U BiH postoji više tijela i institucija koje imaju ulogu u borbi protiv korupcije, koje se mogu
temeljem svoje pozicije i mjerodavnosti, podijeliti u dvije grupe. Prvoj grupi pripadaju
institucije i tijela koji imaju zajedničku karakteristiku – da koordiniraju aktivnosti u borbi
protiv korupcije, gdje pripadaju APIK6 i tijela za suzbijanje korupcije, koja su određena ili se
trebaju odrediti na razini entiteta, kantona, i BD BiH. Drugoj grupi pripadaju tijela i institucije
sa mjerodavnostima u borbi protiv korupcije iz zakonodavne, izvršne i sudske vlasti na svim
nivoima u BiH, posebno one iz oblasti donošenja propisa, prevencije, kontrole, nadzora,
otkrivanja, dokazivanja i procesuiranja koruptivnog ponašanja.7

APIK je mjerodavan za izradu Strategije za borbu protiv korupcije BiH i Akcijskog plana,
koordinaciju i nadzor nad njihovom provedbom, davanje mišljenja i instrukcija po pitanju
njihove primjene, te koordinaciju rada javnih institucija u suzbijanju korupcije i sukoba
interesa, sve s ciljem boljeg i kvalitetnijeg pristupa Europskoj Uniji.8 Pored toga, APIK ima
mjerodavnosti za propisivanje jedinstvene metodologije za prikupljanje podataka o
imovinskom stanju javnih službenika, analiziranje dostavljenih podataka za utvrđivanje
koruptivnog djelovanja, kao i postupanja po zaprimljenim podnescima s indicijama

4
Strategija za borbu protiv korupcije 2015 – 2019. i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv
korupcije 2015 – 2019
5
Studija sustava nacionalnog integriteta Bosna i Hercegovina 2013., dostupno na: http://ti-bih.org/wp
content/uploads/2012/12/TIBIH-NIS-WebFIN.pdf, pristupljeno 13.01.2018. godine
6
APIK - Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije
7
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Strategija za borbu protiv korupcije
2015 – 2019. i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015 – 2019., Agencija za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Sarajevo, 2014., str. 22.
8
Zakon o Agenciji za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Službeni glasnik Bosne i
Hercegovine, br. 103/09.

2
DIO TREĆI

koruptivnog ponašanja. APIK je mjerodavan i za koordinaciju rada institucija s javnim

ovlastima u suzbijanju korupcije, praćenje učinaka primjene preventivnih protivkoruptivnih
zakona i podzakonskih akata i davanje instrukcija o pitanju njihove primjene, iniciranje
aktivnosti u vezi izmjena i dopuna postojećih zakona, podzakonskih akata i njihove uskladbe.9

Na nivou entiteta, kantona i BD BiH predviđeno je određivanje tijela za suzbijanje korupcije

sa mjerodavnostima koordinacije protukoruptivnih aktivnosti na odgovarajućem nivou vlasti.
Pored toga, treba omogućiti utemeljenje ovakvih tijela i na lokalnim nivoima vlasti, odnosno
na nivoima gradova i općina, tamo gdje postoji potreba i pored toga što nisu naročito
spomenuti u Zakonu o Agenciji. Kroz Zakon o Agenciji određuje se obaveza razvoja
protukoruptivne politike u entitetima, BD BiH i kantonima,10 te mogućnost određivanja nove
ili postojeće upravne strukture koja će biti mjerodavna za suzbijanje korupcije, izradu i
provođenje strategije za borbu protiv korupcije i akcijskih planova na odgovarajućem nivou,
kao i obavezu tih tijela i institucija na svim nivoima vlasti da sarađuju sa APIK-om.
HRVATSKI, PREPRICATI NA BOSANSKOM

Na temelju dosadašnjih iskustava, do rješenja bi se moglo doći iz Strategije koja sadrži okvir
i predviđa dodatnu razradu modaliteta saradnje i koordinacije, kako bi ga učinila
učinkovitijim i konzistentnijim. Uloga tijela i institucija na nivou entiteta, BD BiH, kantona i
postojećih ili budućih strateških dokumenata za borbu protiv korupcije,11 s obzirom na
ustavne i zakonske ovlasti, naročito je bitna kod planiranja protukoruptivnih aktivnosti u
pojedinim sektorima društva (npr. školstvo, zdravstvo). Realizacija ove Strategije će osigurati
da spomenute aktivnosti budu utemeljene na istim načelima i shodno općem pravnom okviru.
Poboljšanje rada institucija koje obavljaju najbitnije zadaće u borbi protiv korupcije i
zakonskih i podzakonskih propisa po kojima postupaju, podrazumijeva se povećanje znanja,
osiguranje odgovarajućih kadrovskih kapaciteta, normiranje djelatnosti, vještina i
odgovarajućih resursa.

9
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Strategija za borbu protiv korupcije
2015 – 2019. i Akcioni plan za provođenje Strategije za borbu protiv korupcije 2015 – 2019., Agencija za
prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Sarajevo, 2014., str. 23.

10
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
11
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

3
DIO TREĆI

Strateški programi:
1. Određivanje tijela za suzbijanje korupcije na nivoima vlasti gdje to nije učinjeno uz
razvoj međusobne saradnje i koordinacije svih tijela za suzbijanje korupcije u BiH.
2. Osiguranje administrativnih, finansijskih i institucionalnih kapaciteta tijela za
suzbijanje korupcije u BiH shodno njihovim mjerodavnostima.12

Na nivou zakonodavne i izvršne vlasti nalaze se institucije koje imaju ključnu ulogu u borbi
protiv korupcije u BiH. Te institucije su Parlamentarna skupština BiH, Vijeće ministara BiH i
ostale državne institucije, Narodna skupština Republike Srpske, Parlament Federacije BiH,
entitetske vlade i institucije, Skupština Brčko distrikta BiH, Vlada i institucije Brčko distrikta
BiH, vlade i institucije kantona, zakonodavna tijela kantona, te javna preduzeća i ustanove u
BiH. Naročito bitnu i direktnu ulogu u borbi protiv korupcije imaju tijela za represivno
djelovanje protiv korupcije, kao što su Sud BiH, Tužiteljstvo BiH, Ministarstvo sigurnosti
BiH i upravne organizacije u sastavu ovog ministarstva (Državna agencija za istrage i zaštitu,
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH i Granična policija BiH); sudovi u F BiH,
Federalna uprava policije, Federalno tužiteljstvo, sudovi i tužiteljstva u RS i Ministarstvo
unutrašnjih poslova RS, policija i Osnovni sud u BD BiH, Tužiteljstvo BD BiH te
odgovarajuće institucije na nivou kantona (sudovi, tužilaštva i MUP-ovi). 13

Ministarstvo sigurnosti BiH i upravne organizacije u okviru njega, ministarstva unutrašnjih

poslova entiteta i kantona, te policija BD BiH su institucije koje imaju ovlasti za poduzimanje
operativnih aktivnosti u otkrivanju počinitelja koruptivnih i drugih krivičnih djela. Osim toga,
mjerodavna su za suzbijanje korupcije unutar samih institucija. Saradnja policijskih agencija u
BiH, ali i na međunarodnom nivou, preduvjet je učinkovitijeg rada. Veoma je bitno da
policijske agencije ostvare dobru saradnju sa drugim institucijama, prije svega sa onima koje
u svom radu mogu doći do podataka koji ukazuju na počinjena koruptivna djela i na taj način
da se stvara uzajamna saradnja. Ministarstva pravde na svim nivoima vlasti imaju bitnu ulogu,
prije svega, u kreiranju zakonodavnog okvira koji će pravovremeno odgovoriti izazovima u
borbi protiv korupcije, ali i drugih srodnih nezakonitih ponašanja.

12
Akcijski plan za provedbu strategije za za borbu protiv korupcije 2015-2019.
13
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019

4
DIO TREĆI

Ukoliko bi mogli takvu ulogu učinkovito obaviti, a da pri tome osiguraju primjenu bitnih
međunarodnih standarda i pravnu sigurnost, bitno je da sarađuju. Ta saradnja može biti
međusobna, ali i sa drugim tijelima koja im mogu pružiti bitne informacije. 14

Slobodno možemo reći, da Tužiteljstva imaju ključnu ulogu u procesuiranju počinitelja

krivičnih djela, a razlog je jednostavan. Prije svega, od njihove odlučnosti zavisi da li će
progon biti poduzet, zatim da li će sudu biti predstavljeni kvalitetni dokazi u toku provođenja
krivičnoprocesnih radnji, te da li će svi koji su osumnjičeni biti obuhvaćeni. Izuzetno je
potrebna dobra saradnja da bi njihov rad bio učinkovit, prije svega, sa policijskim tijelima, ali
i sa svim drugim tijelima koja posjeduju informacije ili znanje o specifičnim pitanjima. U BiH
Revizorske institucije (RVI) služe preventivno, jer su od velikog značaja u procesu borbe
protiv korupcije. Također, imaju zadatak da preuzimaju proaktivne uloge u prevenciji
korupcije, što podrazumijeva podršku izradi politika i strategija institucija u suzbijanju
korupcije; jačanje svijesti i povećanje odgovornosti u korišćenju javnog novca; predočavanje
rezultata rada revizorskih institucija u BiH parlamentima, javno objavljivanje izvještaja o
reviziji te davanje preporuka i poticanje saradnje sa drugim institucijama, te uticaj na
transparentnost svih postupaka javnih tijela, 15

Polazni temelj za krivičnu istragu bi trebali biti zaključci, izvještaji i saznanja inspekcijskih i
revizijskih službi. Prije svega, potrebno je uspostaviti redovnu razmjenu informacija i
podataka. Realizacijom i prihvatanjem provedbe sveobuhvatne politike borbe protiv
korupcije, vrlo bitno je da ova tijela imaju adekvatnu saradnju sa tijelima za suzbijanje
korupcije na svim nivoima vlasti i sa APIK-om. Strateški programi:
1. Osiguranje adekvatnih kapaciteta institucija sa protukoruptivnim mjerodavnostima.
2. Unaprjeđenje saradnje i koordinacije između institucija sa protukoruptivnim
mjerodavnostima u BiH i tijela za suzbijanje korupcije na odgovarajućem nivou
vlasti.16

14
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019
15
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
16
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

5
DIO TREĆI

Na kapacitet sistema za borbu protiv korupcije najčešće utiče manjak finansijskih i drugih
resursa neophodnih za kvalitetnu borbu protiv korupcije i ispunjavanje drugih zakonskih
obaveza institucija. Također, ozbiljno utiče i onemogućava provedbu zahtjevnijih mjera koje
su bitne za njeno suzbijanje. Potrebe finansiranja javnog sektora u BiH su veće od mogućnosti
finansiranja iz tekućih prihoda, što se nužno negativno odražava i na finansiranje
protukoruptivnih aktivnosti, gdje štednja nije isplativa. Poželjno bi bilo razmotriti načine da
se finansiranje rada, pogotovo onih institucija koje neposredno sudjeluju u otkrivanju
korupcije i drugih povezanih nezakonitosti, postavi u vezu s ostvarenim finansijskim
rezultatima ili s prilivom javnih sredstava, koji je podvrgnut njihovoj kontroli.17

Iz različitih, najčešće političkih razloga, odnosno odsustva potpore u nekim slučajevima može
doći i do neopravdanog uskraćivanja finansijskih sredstava protukoruptivnim institucijama.
Visinu finansijskih resursa treba temeljiti na objektivnim procjenama, slično kao i kod
procjene ljudskih resursa. Podrazumijeva se analiza zadaća koje institucija (o kojoj je riječ)
treba obaviti, kao i planirani obim posla, koji treba odražavati optimalnu razinu ispunjenja
obaveza koje proističu iz zakona i strateških akata. Kada se ukaže potreba za tim, treba vršiti
nabavu sredstava za rad, te u slučajevima kada je izvjesno da će biti iskorištena, a ne u
ovisnosti od tekućeg stanja odobrenog budžeta. Poželjno bi bilo nabave planirati i više godina
unaprijed, na temelju dugoročnih planova rada.18

Poželjno je predvidjeti resurse za implementaciju Strategije i pratećeg Akcijskog plana

potrebnog za provedbu svake od aktivnosti institucija koje će biti zadužene za njihovu
primjenu. Takvi korisnici trebaju uvrstiti i naročito iskazati sredstva koja su im neophodna
radi realiziranja Strategije i Akcijskog plana, te da u obrazloženju svojih finansijskih zahtjeva
upozore na moguće posljedice neodobravanja takvog budžeta. Potrebno je učiniti sve moguće
napore da se osiguraju sredstva neophodna za tako bitnu reformsku aktivnost kao što je borba
protiv korupcije,19 a to se ostvaruje kroz odgovarajuća ministarstva za finansije, vlade, Vijeće
ministara BiH, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH i Dom naroda PS BiH.

17
Akcijski plan za provedbu strategije za za borbu protiv korupcije 2015-2019.
18
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019
19
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

6
DIO TREĆI

Istovremeno sa finansiranjem iz budžeta, potrebno je iskoristiti i mogućnosti koje pruža

pravovremeno planiranje i interesovanje donatora da pomognu rad državnih tijela u borbi
protiv korupcije. Nije bitno da li to bilo neposredno ili, pak, u vezi s projektima civilnog
društva. Ako ne budu odobrena sva finansijska sredstva, javne institucije se trebaju pobrinuti
da u okviru raspoloživih sredstava ispune zadaće od najvećeg prioriteta i na taj način jasno
ukažu na koristi koje društvo od njih može očekivati.
Strateški program:
1. Osiguranje finansijskih sredstva za provedbu strategija i pratećih akcijskih planova za
borbu protiv korupcije na svim nivoima u BiH.20

Radi ostvarivanja načela vladavine prava neophodno je da se u potpunosti osigura ispunjenje

međunarodnih obaveza BiH, s obzirom na ustavnopravnu podijeljenost BiH i ratificirane
međunarodne konvencije. Zato što vodi ravnopravnost sa drugim zemljama, primjena
međunarodnih standarda je korisna, od čega može zavisiti učinkovitost saradnje u
krivičnopravnim stvarima. Potrebno je osigurati da se međunarodni standardi ne shvate ili ne
predstave krivo za potrebe domaćih rasprava. Standardi su, u najvećem broju slučajeva,
minimalni, odnosno takvi da ih se sve strane potpisnice moraju pridržavati i da su prihvatljivi
čak i onim najskeptičnijima.21

Od značaja za Bosnu i Hercegovinu je više međunarodnih konvencija, koje su od značaja za

borbu protiv korupcije. Između ostalih, to su Građanskopravna i Krivičnopravna konvencija
protiv korupcije Vijeća Europe22, kao i Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije23.
Pored toga, u kontekstu pridruživanja Europskoj uniji, povećat će se značaj i drugih
dokumenata, kao što su Rezolucija 97 (24) o dvadeset vodećih principa u borbi protiv
korupcije, Zajednička pravila protiv korupcije u finansiranju političkih stranaka i izbornih
kampanja i drugo.

Nisu baš uvijek Međunarodne konvencije i njihove norme u potpunosti razrađene u stvarnom
pravu. Upitna je Sama ispunjenost pojedinih normi, jer od tumačenja zavisi koliko široko će
20
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
21
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
22
Strasbourg, 4. 11. 1999. godine, stupila na snagu 1. 11. 2003. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 1. 11.
2003. godine; (“Službeni glasnik BiH” broj: 36/2001).
23
Stupila na snagu 14. 12. 2005. godine, stupila na snagu u odnosu na BiH 26. 10. 2006. godine, (“Službeni
glasnik BiH”, međunarodni ugovori, broj: 05/06).

7
DIO TREĆI

neka obaveza biti shvaćena, naročito, kada je riječ o kvalitativnim kategorijama, poput
“uspostavljanja učinkovitih mehanizama” i sličnih odredbi. Nije baš često zadovoljavajući
odnos zakonodavstva i prakse BiH sa konvencijama, kao što je konstatovano u izvještajima
GRECO11-a, izvještajima Europskog povjerenstva kao i drugih organizacija (npr. SIGMA12-
e) i međunarodnim istraživanjima koja mjere ostvarenje nekih od međunarodnih standarda.24
Strateški programi:
1. Usklađivanje zakonodavnog okvira u BiH sa obavezama iz ratificiranih međunarodnih
konvencija.
2. Provođenje preporuka bitnih međunarodnih institucija i organizacija za borbu protiv
korupcije.25

Pored prijava, temelj za pokretanje postupaka za sankcionisanje koruptivnog ponašanja je

otkrivanje korupcije od strane tijela zaduženih za provedbu zakona, prvenstveno od policije i
tužitlaštva, ali i od inspekcijskih i revizorskih službi. U velikoj mjeri, postupanje policije i
tužilaštva mora biti utemeljeno i na proaktivnosti. Dakle, indicije za postojanje korupcije
moraju biti ispitane na temelju uočenih obrazaca koruptivnog ponašanja. Najčešće se ogledaju
kroz preventivne provjere integriteta za osobe koje rade na položajima kod kojih je rizik od
nastanka korupcije najveći, zatim u nalazima revizorskih i inspekcijskih organa, te u
izvještajima medija i organizacija civilnog društva, kao i u nalazima operativnog rada
mjerodavnih službi.26

Tzv. principu “praćenja protoka novca” se posvećuje posebna pažnja. Takva pažnja se
posvećuje naročito u slučajevima kada pojedinci raspolažu sredstvima koja nemaju ''podlogu''
u njihovim zakonitim prijavljenim prihodima i plaćenom porezu, odnosno, kada je vidljivo da
troše finansijska sredstva, koja nisu mogli imati na temelju legalnih i prijavljenih prihoda.
Aktivnosti iz Strategije, u ovakvim slučajevima će biti usko povezane sa aktivnostima iz
Strategije za suzbijanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Realiziranje ovih
mjera podrazumijeva pojačanu saradnju između poreske uprave, policije, tužitlaštva, revizije,

24
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
25
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
26
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

8
DIO TREĆI

institucija za suzbijanje pranja novca, te APIK-a i tijela za suzbijanje korupcije na svim

nivoima u BiH.27

Poželjno bi bilo propisane obaveze unaprijediti na način da se pravovremeno i kvalitetno

informiše policija, tužitlaštvo, Agencija i tijela za suzbijanje korupcije na nivou entiteta, BD
BiH i kantona, kako bi se izbjegle sve mogućnosti pogrešnog tumačenja dužnosti tijela za
inspekcije i urede revizije, te kako o nalazima koji upućuju na postojanje korupcije, tako i o
svim drugim slučajevima u kojima je uočeno kršenje pravila. Od izuzetnog je značaja kada
izvještaji eksternih revizora sadrže negativno mišljenje ili mišljenje s rezervom, pa i ukoliko
nakon datog roka ne bude postupljeno po nalogu ili preporuci ovih organa. Također, obavezu
policije i tužilaštva neophodno je predvidjeti, odnosno da u određenom roku razmotre poslani
materijal i obavijeste javnost i tijela za suzbijanje korupcije o svojim nalazima.28
Strateški programi:
1. Jačanje integriteta tijela za provedbu zakona.
2. Unaprjeđenje otkrivanja korupcije kroz stvaranje, jačanje i primjenu učinkovitih
mehanizama i tehnika za proaktivni pristup tom procesu.29

U osmišljavanju i provođenju protukoruptivnih mjera primarna je uloga javnog sektora, jer

one ne mogu biti dovoljno učinkovite ako nemaju podršku od drugih ključnih aktera društva.
Aktivnosti predstavnika drugih sektora i građana kroz razne akcije daje demokratski
legitimitet borbi protiv korupcije, ali i znatno snižava njezine troškove, te ujedno čini
protukoruptivne aktivnosti održivijim i manje ovisnim od političke volje koju za ostvarivanje
ovih ciljeva imaju nositelji vlasti.30

Civilno društvo, tj. sve organizacije i pojedinci koji djeluju izvan državnog aparata, ima
dvostruku i značajnu ulogu u suzbijanju korupcije. Na primjer, s jedne strane mobilizacijom
javne potpore za provođenje protukoruptivnih reformi vrši se pritisak na politička i javna
tijela da u većoj mjeri obraćaju pažnju na interese građana, koji prijavljivanjem koruptivnih
ponašanja i uskraćivanjem političke potpore mogu jasno poslati poruku da im je u interesu

27
Ibid
28
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
29
Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije, Izvještaj o radu agencije za prevenciju
korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije za 2015.godinu
30
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

9
DIO TREĆI

društvo sa više pravde i odgovornosti, te da su odlučni poduzeti aktivnosti u tom pravcu.

Često zbog nedostatka resursa, kompetencija ili drugih razloga, nisu u stanju udovoljiti stalno
mijenjajućim zahtjevima savremenog života, te u tom slučaju građansko društvo može
pomoći ispunjavanju tih funkcija. Konvencija Ujedinjenih naroda protiv korupcije izričito
precizno promoviše ulogu civilnog društva u suzbijanju korupcije.31

Osiguranja djelotvornog pristupa javnosti informacija, kao i poduzimanja aktivnosti javnog

informisanja koje mogu doprinijeti kolektivnoj netoleranciji korupcije, ali i programa javnog
obrazovanja, poštivanja, promicanja, primanja, objavljivanja i širenja informacija koje se tiču
korupcije, od izuzetnog su značaja. Efektivni programi, u tom pogledu, predviđaju niz
programa, koji se odnose na podizanje svijesti kod građana i drugih aktera društva o korupciji,
posljedicama, njezinim modalitetima, uzrocima, i načinu suzbijanja i jačanju povjerenja
između javnih institucija i drugih aktera društva. Kroz takve strateške programe naročito
poseban akcent se stavlja na ulogu pojedinih aktera, i to, akademske zajednice, medija,
privrede, nevladinih organizacija i obrazovnog sistema.32

Veoma bitan faktor može da bude akademska zajednica u borbi protiv korupcije i predstavlja
potencijal koji je nedovoljno iskorišten, a razlog je velika koncentracija stručnosti u svim
oblastima. Sveučilišta, naučne akademije, fakulteti i intelektualci uopće, mogu dati dragocjen
doprinos u rasvjetljavanju korupcije i borbe protiv nje, te mogu predlagati i učinkovite mjere
za taj cilj. Preduvjet za ispunjenje ove uloge akademske zajednice je dostupnost i kvalitet
podataka koji bi bili podvrgnuti ozbiljnim analizama. Stoga bi institucije u BiH trebale
objavljivati i podatke o načinima borbe protiv korupcije i rezultatima na tom polju.33

U suradnji sa naučnim institucijama iz zemalja regije i cijelog svijeta, akademska zajednica

treba težiti da dođe do takvih podataka, kako bi se kroz poređenje učinkovitosti pojedinih
modela i oblika borbe protiv korupcije došlo do bitnih zaključaka o provedbi Strategije i
Akcijskog plana, kao i o potencijalnim načinima za njihovu izmjenu. Kroz saradnju se
podrazumijevaju i obavezu da javne institucije razmotre analize i prijedloge koji proističu iz
rada naučnih instituta i sveučilišta, akademija, ali i aktivno interesovanje za produkte takvog

31
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
32
Strategija za borbu protiv korupcije 2016-2019 Federacije Bosne i Hercegovine
33
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

10
DIO TREĆI

rada i naučna istraživanja koja su u toku.34 Potrebno je iskoristitii akademske zajednice, kroz
njen naučni i intelektualni, kako bi se potencirala štetnost korupcije i promovirale
protukoruptivne mjere uključivanjem njezinih predstavnika u analize koje rade javne
institucije, odnosno, saradnjom u predstavljanju rezultata provođenja protukoruptivnih
aktivnosti.35

Mediji imaju izuzetan značaj u borbi protiv korupcije u svim njenim segmentima. Njihov
značaj se kreće od širenja svijesti građana o štetnosti korupcije, preko istraživačkog
novinarstva koje može dovesti do otkrivanja slučajeva korupcije, pa u konačnici do
promoviranja učinkovitih i neučinkovitih aktivnosti u suzbijanju korupcije.36 Da bi uloga
mogla biti sprovedena, neophodno je osigurati potpunu primjenu zakonskih propisa o
slobodnom pristupu informacijama, ali i objavljivanje većeg broja informacija i pretraživanje
baza podataka, prije nego što ih mediji ili drugi subjekti uopšte zatraže.

Vlast kroz svoje organe mora osigurati da se prema medijima ne postupa diskriminatorno, jer
trebaju svi da imaju jednak kriterij, jednak pristup informacijama i nositeljima vlasti, a ne da
neko uživa neke privilegovane poteze i informacije medijima ili novinarima koji su bliski
političkoj opciji koja je na vlasti. Takvim pristupom može da se dovede do potpuno netačnih
informacija koje mogu da prouzrokuju ogromne nesuglasice u cjelokupnom društvu. Prilikom
ostvarivanja uloge medija od izuzetnog značaja je osigurati adekvatan pravni okvir za njihov
rad, finansiranje i neovisnost, što može da uključuje, između ostalog, punu javnost podataka o
vlasničkoj strukturi medija.37

Od jednakog značaja je razvoj i jačanje profesionalnih i etičkih standarda (uključujući i

pitanja korupcije, sukoba interesa i primanja poklona) u okviru samih medija i mehanizama
samoregulacije u okolnostima kada dolazi do povrede tih standarda, ali i povezivanje pitanja
poštivanja standarda sa davanjem državne pomoći medijima. Ukoliko mediji žele da ostvare
svoj doprinos u borbi protiv korupcije, vrlo bitno je podizanje nivoa poznavanja problematike
korupcije i njezinih mehanizama, te tehnika njezinog otkrivanja, zbog čega je neophodno

34
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
35
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
36
Strategija za borbu protiv korupcije (2009. - 2014.) na: http://www.msb.gov.ba/docs/strategija1.pdf
37
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

11
DIO TREĆI

stimulisati specijalizaciju i stručno usavršavanje novinara koji “pokrivaju” temu korupcije, ali
i druge srodne teme koje mogu ukazati na korupciju.38

U taj ''koš'' spadaju pitanja koja se tiču uticaja na proces donošenja zakonodavnih i drugih
odluka, javne nabave, finansiranje političkih stranaka, planiranje i trošenje javnih resursa. Od
izuzetnog značaja je ukazati medijima i novinarima na značaj načina praćenja slučajeva
korupcije od početka do kraja, odnosno od samog otkrivanja do pravomoćne presude.
Potrebno je, pored konkretnog slučaja korupcije pažnju obratiti na grešku u sistemu koja je
omogućila da do korupcije dođe ili da ona ne bude ranije otkrivena, te svakako na praćenje
mjera koje tijela vlasti preduzimaju da bi otklonila te sistemske probleme.

Vlast kroz svoja tijela, s druge strane treba imati aktivan odnos prema onome što mediji
objavljuju, i to na način da može pravovremeno reagirati u svim slučajevima kada dođe do
toga da medijske informacije, koje se odnose na korupciju, nisu tačne ili potpune, te na taj
način, objavljivanjem ispravke i drugih podataka koji prikazuju potpunu sliku problema o
kojem je riječ. Ako nekim slučajem mediji ukažu na povredu zakona i moguću korupciju,
vlast je dužna reagirati već na temelju samih natpisa, nikako čekati da mediji podnesu
krivičnu prijavu ili inicijativu za pokretanje nekog drugog postupka.39

Ukoliko im je neutemeljeno uskraćena mogućnost poslovanja sa tijelima vlasti zbog njihove

korumpiranosti od strane konkurencije ili zbog direktnog iznuđivanja mita koje je posljedica
nejasnih i suvišnih zakonskih propisa, prevelike diskrecije ili prekoračenja službenih ovlasti.
žrtve korupcije mogu biti privredni subjekti. Privredni subjekti mogu biti nositelji korupcije,
onda kada pokušaju ostvariti nešto što im ne pripada ili ostvariti svoje interese na štetu
konkurencije i budžeta institucija. Također, mogu igrati značajnu ulogu u različitim
aktivnostima. To mogu biti protukoruptivne aktivnostima, zatim pomaganje aktivnosti
nevladinih organizacija i građana, aktivnosti u okviru međunarodnih asocijacija i aktivno
davanje prijedloga kako da se borba protiv korupcije u zemlji unaprijedi ili da se otklone
njezini uzroci.

38
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
39
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

12
DIO TREĆI

Značajan doprinos učinkovitosti borbe protiv korupcije može ponuditi aktivnije korištenje
mogućnosti koje privatni sektor ima na raspolaganju u zaštiti vlastitih interesa. Ukoliko
privatni sektor želi da uspješno savlada interese, neophodno je mjerama zakonodavne i druge
politike poticati aktivno uključenje u borbu protiv korupcije, a prije svega, kao i kod drugih
dijelova društva, osigurati potpun pristup informacijama. Od izuzetnog značaja može biti
adekvatna zaštita osoba koje prijavljuju korupciju i pravovremeno postupanje po
predstavkama, inicijativama i pritužbama privrednih subjekata. Privredne komore imaju
naročit značaj za jačanje uloge privatnog sektora i druge forme udruživanja privrednih
subjekata. Javne institucije trebaju privrednim komorama omogućiti priliku da iznesu svoje
probleme koji su povezani sa korupcijom, šteti koju trpe zbog toga i konkretnim modalitetima
korupcije.40

Jedan od kvalitetnih načina je anonimno istraživanje, kako bi bile prikupljene neophodne

informacije kako predstavnici preduzeća ne bi uskratili podatke zbog straha od štetnih
posljedica.41 Pored toga, privredne komore treba uključiti i u planiranje protukoruptivnih
mjera i aktivnosti, naročito na planu javnih nabava, rada inspekcijskih i pravosudnih tijela i
institucija, procedura kod izdavanja dozvola, planiranja i trošenja budžetskih sredstava,
dodjele državne pomoći i javno-privatnih partnerstava.

Proces borbe protiv korupcije je ogroman, pa prilikom sprovođenja procesa očekuje se

angažman velikog broja aktera različitog karaktera, samim tim se očekuje inkluzivan i
sveobuhvatan pristup, koji može uzrokovati manjak koordinacije među njima. Takvi
nedostaci, naročito, mogu doći do izražaja u nepovezanom djelovanju, u pogledu vremena
preuzimanja određenih aktivnosti i shvatanja smisla i načina njihove provedbe. 42 Obzirom da
nemaju svi protukoruptivni akteri jednaku snagu, znanje i širinu uvida u probleme, potrebno
je postojanje središnje tačke za provedbu protukoruptivnih politika i aktivnosti, što se
pokazalo kao neizostavan dio uspješnih programa širom svijeta.

Kvalitetno provođenje Strategije za borbu protiv korupcije, učinkovita koordinacija u

okolnostima kada je u aktivnosti protiv korupcije uključen veliki broj aktera, koji pri tome

40
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
41
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.
42
Strategija za borbu protiv korupcije 2016-2019 Federacije Bosne i Hercegovine

13
DIO TREĆI

djeluju na različitim nivoima vlasti i po različitim pravnim temeljima, podrazumijeva nužnost

da se na početku odredi ustrojstvo protukoruptivnog okvira u BiH. Na taj način se
podrazumijeva potreba jasnog usklađivanja mjerodavnosti, komunikacije i saradnje, te
koordinaciju između aktera na polju borbe protiv korupcije u BiH.

Kroz mehanizme i oblike saradnje može biti ostvaren bitan dio tog procesa, koji će biti
uspostavljeni između tih institucija u vezi s provedbom Strategije. 43
Obzirom da se u polju
borbe protiv korupcije konstantno unapređuju zadati standardi, da način borbe protiv
korupcije ovisi i od promjena u širem normativnom, socijalnom i ekonomskom okviru zemlje,
te da sama Strategija predviđa učenje na dobrim i lošim iskustvima iz primjene, predviđeni su
i mehanizmi periodične evaluacije primjene i postupak za izmjenu i dopunu Strategije i
Akcijskog plana.44

43
Strategija za borbu protiv korupcije 2015. - 2019. i akcijski plan za provedbu strategije za borbu protiv
korupcije 2015. - 2019.

44
Ibid

14
DIO TREĆI

Predgovor
U ovom radu bavimo se korupcijom u Bosni i Hercegovini, njenim oblicima, zatim entičkim
ustrojstvom Bosne i Hercegovine, te sigurnosnom politikom Bosne i Hercegovine u odnosu
na Evropske integracije. Korupcija je ogroman problem cjelokupnog društva u Bosni i
Hercegovini i zavukla se u grane društva i predstavlja, slobodno možemo reći najveći
problem današnjice. Samim tim, koči cjelokupan napredak Bosne i Hercegovine kao države u
Euro-atlantskim integracijama i najveći je razlog zašto Bosna i Hercegovina nije članica
Europske unije. Postoji određeni Strateški plan za borbu protiv korupcije koji se sprovodi i
koji bi trebao donijeti neke rezultate. Mnogi u državi kažu da je ona zapravo ''rak rana'' bh.
društva u cjelini. Uzroka korupcije je jako mnogo, sa njom se susrećemo svakodnevno i
velikom većinom u javnom sektoru, dok je u privatnom sektoru manje zastupljena. Ostaje
nada da će se kvalitetnom borbom pokušati smanjiti stopa korupcije, da će se otkloniti iz
većine sfera javnog sektora i na taj način omogućiti državi napredak i put ka Europskoj uniji.

Ključne riječi: korupcija, Europska unija, uzroci, vrste, borba, plan, okvir, integracije.

15