Upute za citiranje (oxfordski stil citiranja)

Preporučeni je opseg seminarskog rada, u pravilu, od 12 do 15 strana, Times New Roman, prored
1.5.

Glavni tekst i bilješke (fusnote) pisani su istim fontom (preporučljivo Times New Roman). Treba
voditi računa o tome da font bude ujednačene veličine u glavnom tekstu (12) i u bilješkama
(fusnotama) (10) te da se uklone suvišne bjeline.
Koriste se sljedeći “navodnici” i „polunavodnici‟, a osobito treba izbjegavati suvišna isticanja
(kosa i masna slova, podcrtavanje, verzal), pogotovo u kombinaciji s navodnicima (dakle nikako
ne “navodnici”).

Citati

Citirati se može izravno, koristeći navodnike, i neizravno, prepričavanjem/kompliliranjem/

sažimanjem. Preporuča se neizravno citiranje. Citat koji se izravno prenosi iz teksta drugog
autora stavlja se u navodne znakove. Ako se izravno citira veći dio teksta, a jedan dio se želi
ispustiti, ispušteni dio označava se znakom […]. Za neizravno citiranje u bilješkama se koristi
izraz Usp. (usporedi). Preporuča se citate duže od dva retka izdvajati u tekstu tako da se citirani
tekst uvuče i da se piše bez proreda.

U slučaju da se u tekstu navodi citat iz knjige pisane na kojem stranom jeziku, potrebno je
prevesti citat na jedan od BHS jezika, a u zagradi nakon citata napisati (preveo Ime i prezime).
Ime prevoditelja potrebno je napisati i u slučaju kada je prevoditelj autor rada i u slučaju kada je
to neka druga osoba.

VAŽNO: Svako namjerno ili nenamjerno preuzimanje tuĎeg teksta bez navoĎenja izvora
smatra se plagijatom te je neetično i kažnjivo.

Upute za citiranje različitih vrsta izvora:

Knjiga

Prezime, Ime autora. Naslov: podnaslov. Podatak o izdanju ako postoji. Mjesto izdavanja.
Nakladnik, godina izdavanja.
• kod knjiga koje imaju dva ili tri autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora; Prezime, Ime
drugog autora; Prezime, Ime trećeg autora.
• kod knjiga koje imaju četiri i više autora navodi se: Prezime, Ime prvog autora…[et al.].
• kod knjiga koje nemaju podatak o autoru navodi se: Naslov / podatak o uredniku.

Primjer citiranja knjige koja ima jednog autora:

Manguel, Alberto. Povijest čitanja. Prometej. Zagreb, 2001.

Primjer citiranja knjige koja ima do tri autora:

Babić, Stjepan; Finka, Božidar; Moguš, Milan. Hrvatski pravopis. Školska knjiga. Zagreb, 1995.

Primjer citiranja knjige koja ima četiri i više autora:

Srića, Velimir…[et al]. Menedžerska informatika. MEP Consult : Delfin : HITA Poslovna
akademija. Zagreb, 1999.

Primjer citiranja knjige koja nema podatak o autoru: Antologija hrvatske kratke priče /
priredio Miroslav Šicel. Disput. Zagreb, 2001.

Bilješke (fusnote):

Latinski izrazi i kratice uvijek se pišu kosim slovima (sui generis, infra, op. cit., ibid.), a mogu i
riječi iz drugih stranih jezika ako se ne ističu na koji drugi način. Brojke koje označavaju bilješke
nikada nisu ukošene i, ako su na kraju rečenice, dolaze iza točke. Treba paziti da se ne ukosi
interpunkcija iza riječi, sintagme ili rečenice koju se želi istaknuti (npr. zagrade).

Cjeloviti podaci o korištenim djelima (knjige, članci, časopisi) se ne navode u tekstu, nego u
bilješkama (fusnotama), i to prema sljedećim pravilima:
Pri prvom navođenju daje se iscrpan opis bibliografske jedinice koji u pravilu sadržava
ime/imena autora, naziv djela, izdavača, mjesto i godinu izdanja te broj stranice na koju se
upućuje. Za sve vrste publikacija navodi se prezime pa inicijal imena autora (različiti autori
odvajaju se točkom sa zarezom), naziv djela piše se kosim slovima (naslovi knjiga, članaka), a
različiti podaci odvajaju se isključivo zarezima i navode uvijek istim redoslijedom. Ako se piše
hrvatskim/bosanskim/srpskim jezikom, gdje god je to moguće treba davati podatke na BHS
jezicima (npr. treba dati prednost str. nad p. (page), sv. nad Vol. (volume), br. nad n. (number) ili
No (numero) i sl.), osim u slučaju uobičajenih latinskih kratica (ibid., op. cit., loc. cit., et al., vol.
(volumen) i sl.) – poželjne su sve latinske kratice ako su dosljedno upotrebljene.

Bilješke (fusnote) mogu biti opisne i bibliografske, te se navode na dnu stranice (putem umetanja
fusnota). U opisnim se bilješkama pobliže označava određeni dio teksta ili daju dodatni podaci i
komentari. U bibliografskim se bilješkama donose podaci o izvoru iz kojega je preuzet
citat/navod ili misao.

Bilješke treba označiti u tekstu u neprekinutom nizu od 1 naviše. U bilješkama treba navesti pune
bibliografske podatke te broj stranice, kada se navod pojavi prvi put. Za svako sljedeće navođenje
uz prezime i ime autora kojega se citira treba staviti oznaku "Navedeno djelo" ili op. cit.,
popraćenu brojem stranice s koje je navod preuzet ili oznakom za stranice (od-do) ako je preuzet
veći dio teksta citiranog autora. I latinska i BHS oznaka su valjane, a važno je upotrebljavati
dosljedno onu oznaku za koju se autor teksta odluči.

Oznaka ibid. ili Isto, koristi se ako se bilješke vezane uz određeno djelo navode jedna za drugom.
I latinska i BHS oznaka su valjane, a važno je upotrebljavati dosljedno onu oznaku za koju se
autor/ica teksta odluči. Ako je navod preuzet s iste stranice kao i prethodni (i koja je prema tome
već navedena), stranica se uz oznaku ibid. ili op.cit. ne piše ponovo. Oznaka ibid. koristi se i ako
se u sljedećoj fusnoti koristi isti izvor, ali je ona navedena na novoj stranici. Ako se prilikom
ponovnog navođenja citiranog djela ono opet citira nekad kasnije u tekstu, gdje nije direktno
povezano s prvom spomenutom bilješkom onda se koristi skračenica op. cit.
Primjeri

1. Knjige
1
Mitrović, Andrej. Angažovano i lepo – umetnost u razdoblju svetskih ratova (1914-1945).
Narodna knjiga. Beograd, 1983., str. 29.
2
Ibid., str. 207.
3
Avangarda pod kojom se podrazumijeva zbir umjetničkih pravaca („izama“) koji su se
pojavili i smjenjivali u prvoj polovini XX stoljeća, nastojala je iskorijeniti tradicionalne
zahtjeve i funkcije umjetnosti, te na njihovo mjesto (us)postaviti vlastite vrijednosti.
4
Birger, Peter. Teorija avangarde. Narodna knjiga Alfa. Beograd, 1998., str. 31-33.
5
Ibid., str. 50.
6
Mitrović, Andrej. op. cit., str. 10.

2. Časopisi

Prvo navođenje:
Skorupan Wolff, V., Vađenje potonulih stvari u hrvatskom pravu de lege lata i de lege
desiderata, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, vol. 60, br. 3-4, 2010., str. 693 – 746.

Ostala navođenja (prema navedenim pravilima):

Skorupan Wolff, op. cit., str. 730.

3. Internet izvori

Izvori s interneta podliježu svim navedenim pravilima, s tim da su obvezni samo mrežna
poveznica i datum pristupa izvoru. Naravno, moraju se navesti svi poznati podaci. Mrežna se
poveznica ne ističe ni na koji način.

Convention on the Rights of Persons with Disabilities,

http://www.un.org/disabilities/default.asp?navid=13&pid=150 (15. ožujka 2010.).

Ili:

Subotić, Irina. „Od avangarde do arkadije“ http://www.rastko.org.rs/likovne/clio/isubotic-

arkadia.html#_Toc506879184 (30.06.2014.)

Bibliografija
U bibliografiji ili popisu literature koji se nalazi na kraju seminarskog rada i u njemu su navedeni
svi korišteni izvori za izradu seminarskog rada. Ukoliko neko djelo je korišteno, a nije izravno
citirano u samom tekstu, i ono se navodi u ovom popisu.
Primjer:

BIBLIOGRAFIJA:

 Abadžić Hodžić, Aida. „Bosanskohercegovačka mapa dvadesetog stoljeća“, u

Bosanskohercegovačka grafika XX stoljeća. Preporod. Sarajevo, 2003., (8- 38)
 Angažirana umjetnost u Jugoslaviji. katalog izložbe, grupa autora, Umetnostna galerija
Slovenj. Gradac, 1969.
 Babić, Ljubo. Umjetnost kod Hrvata, Naklada A. Velzek. Zagreb, 1943.
 Begić, Azra. „Likovni umjetnici u Collegiumu artisticumu“, u Collegium artisticum
1939..., katalog izložbe, ur. Neđo Šipovac, Sarajevska zima. Sarajevo, 1992., (58-76)
 Begić, Azra. „Predgovor“, u Karlo Mijić, katalog izložbe, Umjetnička galerija Bosne i
Hercegovine. Sarajevo, 1989. (katalog nije numeriran)

Popis ilustracija

Ukoliko su u seminarskom radu korištene ilustracije (fotografije, skice, tabele...), potrebno je u

Popisu ilustracija, koji se uvijek nalazi nakon Bibliografije ili Popisa literature, navesti ilustracije
redom kako su korištene u tekstu, također navesti autora, naziv djela, tehniku, godinu nastanka i
izvor odakle je djelo preuzeto.