1.

Uvod
Svrha ili služba broda, kao i njegova namjena opredjeljuju izgled i karakteristike
brodova, iz tih razloga i postoji više vrsta i tipova različitih brodova. Takođe sa tim su povezani i
svi ostali elementi koji se odnose na plivanje, stabilitet i kretanje broda, a sa tim su u vezi i
konstrukcija i materijali od kojih se grade. Njihovo održavanje na vodi zavisi od toga na koji
način se stvara sila uzgona koja ih drži na površini.

Uzgon broda se može stvarati dijelovanjem:

 hidrostatičkih,
 hidrodinamičkih ili
 aerodinamičkih sila.

Većina brodova koji plove manjim brzinama kod njih se uzgon stvara zbog djelovanja
hidrostatičkog pritiska na trup u skladu sa Arhimedovim zakonom koji glasi: da na svako tijelo
potopljeno u tečnost djeluje sila potiska koja je jednaka težini tijelom istisnute tečnosti.

Drugim riječima, tijelo potopljeno u tečnost biva lakše za koliko iznosi težina istisnute
tečnosti.

Za brodove koji plove većim brzinama povećanjem brzine stvaraju se hidrodinamičke

sile koje djeluju na trup broda i izazivaju promjene forme uronjenog dijela i trima broda. Iz tih
razloga brodovi koji plove velikim brzinama moraju imati trupove oblikovane tako da imaju
relativno ravne površine dna koje im omogućavaju generisanje sila hidrodinamičkog uzgona kao
proizvoda forme i brzine.

1
 2. Opšti pojmovi o stabilitetu

Stabilitet broda jeste svojstvo broda da se suprotstavlja silama koje ga nastoje nagnuti I
svojstvo da se automatski vraća u uspravan položaj čim prestane djelovanje tih sila. Tendencija
broda da se vrati u uspravan položaj nakon nakretanja, odnosno izvođenja iz ravnotežnog
položja, naziva se stabilitet broda.

Stabilitet broda zavisi od međusobnog položaja

 Težišta istisnine “B” i
 Težišta sistema “G”

I ZAKON PLOVNOSTI: Da bi brod mogao slobodno da pliva u stanju ravnoteže, sila uzgona
mora biti jednaka sili teže.

II ZAKON PLOVNOSTI: Ako se brod iz bilo kojeg razloga nagne, pri naginjanju javiće se
uspravljajući “SPREG” sila koji će vratiti brodu uspravan položaj čim prestane uzrok nagiba.
Kada se brod nagne težište istisnine “B” pomakne se na stranu nagiba jer se promjeni oblik
uronjenog dijela broda. Sile teže broda “G” i Sile uzgona “B” sastavljaju uspravljeni par sila
koje nastoje vratiti brod u uspravan položaj. Stabilnost broda postoji kod brodova u uspravnom i
nagnutom stanju, može biti poprečna i uzdužna.

III ZAKON PLOVNOSTI: Metacentar "M" mora biti iznad težišta tijela. Ovaj uslov
predstavlja uslov stabilne ravnoteže.

Osnovne tačke stabiliteta su:

 Sistemsko težište broda “G”
 Težište istisnine ili uzgona “B”
 Tačka Metacentra “M”

Osnova je tačka “K” - kobilica, od koje se vrše sva određivanja u poprečnom stabilitetu.
Tačke “B” ; “M” i “G” određene su udaljenošću od kobilice “K”. Pojedine udaljenosti određuje
brodogradilište pri gradnji broda, a neke mi sami za vrijeme eksploatacije broda.

Karakteristične tačke za izračunavanje stabiliteta su:

K - tačka koja predstavlja kobilicu i obično je najniža tačka na trupu na sredini broda ne
računajući kobilicu i druge izdanke i ima funkciju referentne tačke,

B - težište istisnine, tačka u kojoj djeluje uzgon i koja je definisana sa svoje tri koordinate xB, yB
i zB,

2
G - težište broda definisano sa svoje tri koordinate xG, yG i zG ,

M - metacentar, odnosno tačka gdje se sjeku simetrala broda i vertikala po kojoj djeluje sila
uzgona-i

F - centar plivanja broda, odnosno težište vodne linije na kojoj brod pliva i oko koje se brod
okreće, definisane sa koordinatama xF, yF i zF.

Stabilitet je sposobnost broda da se suprostavlja djelovanju spoljnjih sila i sposobnost

broda da se vrati iz nagnutog položaja u uspravno stanje nakon prestanka dijelovanja spoljnjih
sila.

Prema smjeru naginjanja broda, razlikuju se:

- poprečni (za male i velike uglove nagiba) i
- uzdužni stabilitet.

Zavisno od prirode spoljnjih sila, razlikujmo:

- statički i
- dinamički stabilitet.

Ako se razmatra uticaj hidrodinamičkih sila zbog vijetra i talasa onda se pitanje
stabiliteta proteže i na područja hidrodinamike i pomorstvenosti broda.

3
 Momentu spoljašnjih sila Mss koji nakrene brod za neki ugao j , suprostavlja se
moment stabiliteta broda koji nastaje kao posledica izmjene oblika podvodnog dijela broda,
odnosno oblika istisnute tečnosti, uslijed čega dolazi do pomijeranja težišta istisnine Bo u B.

3. Sistemsko težište broda „G“

“G” je tačka u kojoj zamišljamo da su skoncentrirane sve sile težina na brodu uključujući i sam
brod. Položaj sistemnog težišta “G” određen je visinom iznad kobilice “K” i određujemo ga mi
sami, prema izrazu:

KG = Vm
t

KG - visina sistemnog težišta broda iznad kobilice

Vm - vertikalni moment Vm= p x d
t - težina
∑ - suma (zbir)
p – težina
d – krak

4
 DEPLASMAN je jednak zbiru svih težina na brodu. Sastoji se od težine praznog broda
i ukupne nosivosti broda.

D = V x ϒ 1 (specifična težina H2O)

D = M 1 + M2 + M3 + M4 + M5
M1 = masa trupa
M2 = masa motora
M1 + M2 = težina praznog broda

ρ – gustina tečnosti gustina tenosti

ϒ – relativna gustina

TVL teretna vodna linija VL vodna linija LVL laka vodna linija

BRT - NOSIVOST BRODA od LVL do TVL

NRT - KORISNOST BRODA od VL do TVL
DWT = ukupna nosivost broda
KG = Σm / D
Vrijednost “KG” je vrlo važan faktor kod stabiliteta broda.

5
 4. Težište istisnine ili uzgona “B”

DEPLASMAN ILI ISTISNINA = TEŽINA je količina vode (tečnosti) koju brod

istisne kada u njoj pliva.

TEŽIŠTE ISTISNINE ILI UZGONA “B” je tačka u kojoj zamišljamo da su

skoncentrisane sve sile uzgona ili istisnine. Njegov položaj zavisi od oblika uronjenog dijela
broda, volumenu uronjenog dijela broda i gaza broda.

GAZ BRODA je vertikalna udaljenost mjerena na boku broda od donjeg ruba kobilice
do neke vodne linije.

TEŽIŠTE ISTISNINE “B” određeno je udaljenošću od kobilice.

KB - je udaljenost kobilice od težišne istisnine. Izračunava ga brodogradilište, a njegovu

vrijednost daju nam na brodu u obliku tablica u koje se ulazi sa srednjim gazom broda.

6
 5. Metacentar “M”

Metacentar “M” je tačka oko koje se brod okreće u poprečnom smislu. Nalazi se uvijek
iznad SISTEMNOG TEŽIŠTA “G”, a od njihovog međusobnog položaja zavisi stabilitet
broda. Tačku metacentra dobijemo na slijedeći način:

Kada se brod nagne zbog promjene oblika uronjenog dijela broda, težište istisnine “B”,
prelazi na stranu nagiba u tačku“B1”. Ako iz “B1” povučemo vertikalu na vodnu liniju, tamo
gdje ta vertikala siječe uzdužnu simetralu broda nalazi se tačka METACENTRA “M”.

Kada je brod u uspravnom stanju tačka metacentra određena je veličinom “KM”

izraženom u metrima, a daje nam je brodogradilište u obliku tablica ili krivulja. Položaj
metacentra zavisi od gaza broda tj. od DEPLASMANA, tj od volumenu uronjenog dijela broda.

Udaljenost metacentra od sistemnog težišta kao vrijednost stabilnosti upotrebljavamo

samo do ugla nagiba do 120. Kod većih uglova nagiba (>120) metacentar izlazi iz simetrije broda,
kreće se po metacentarskoj krivulji, a stabilnost broda izražavamo vrijednošću momenta
statičkog stabiliteta - Mst.

7
 S obzirom da sila uzgona nakon nakretanja djeluje u tački B, pojavljuje se spreg sila,
odnosno moment stabiliteta Mst = D · GZ = U · GZ koji teži da vrati brod u ravnotežni
položaj, kako je i prikazano na slici .
Dakle sila uzgona nakon nakretanja djeluje u tački B, pojavljuje se spreg sila, odnosno
moment stabiliteta Mst = D · GZ = U · GZ koji teži da vrati brod u ravnotežni položaj. Veličina
GZ se, naziva poluga stabiliteta ili krak stabiliteta.
Brod se okreće oko težišta vodne linije F i ukoliko je ugao dovoljno mali, možemo
pretpostaviti da se težište vodne linije, zbog težišta vodne linije, nalazi na simetrali broda,
odnosno u presječnoj tački simetrale i vodne linije.
Kako se brod naginje, mijenja se i veličina GZ kako je prikazano na slici.

Vidimo da je krak poluge stabiliteta u funkciji ugla nagiba broda , moment stabilitet
broda koji se tom prilikom javlja izražava svoje vrijednosti preko krive stabiliteta čije vrijednosti
predstavljaju opseg stabiliteta broda. Kako se brod naginje, mijenja ju se i druge veličine, kako je
prikazano na predhodnoj slici.

8
 Nakon nakretanja broda za određeni ugao, izmijeni se i oblik vodne linije, te se njeno
težište više neće nalaziti na simetrali, što znači da se ni brod neće okretati oko tačke na simetrali
već oko težišta F nove vodene linije. Linija koja se dobija spajanjem težišta vodnih linija oko
kojih se brod okreće, naziva se obvojnica vodnih linija. Istovremeno, centri djelovanja uzgona
pri raznim uglovima nakretanja čine krivu liniju koja se naziva kriva težišta istisnuća.

Za svako novo nakretanje broda tačka M1 se pomjera po liniji koja se naziva

metacentarska kriva. Presječna tačka linije po kojoj djeluje sila uzgona i simetrale broda za
veće uglove naziva se prividni metacentar Mp .

6. Početni stabilitet broda

Početni stabilitet broda, brod ima kada se nalazi u uspravnom stanju ili malo nagnut.
Vrijednost početnog stabiliteta u uspravnom stanju je udaljenost metacentra od sistemnog težišta,
a kada je brod malo nagnut vrijednost početnog momenta statičke stabilnosti je “Mst0”.

Brod može biti stabilan, labilan ili nestabilan.

 Brod je STABILAN ako se M nalazi iznad G
 Brod je LABILAN kada su M i G u istoj tački
 Brod je NESTABILAN ako se M nalazi ispod G

9
Kod STABILNOG broda Mst = +
Kod INDIFERENTNOG broda Mst = 0
Kod NESTABILAN broda Mst = -

STABILAN LABILAN NESTABILAN

Moment statičkog stabiliteta javlja se pri svakom nagibanju broda kao spreg sila koje
će vratiti brod u uspravan položaj kad prestane djelovanje sila koje su brod nagnule. Moment
statičkog stabiliteta za uglove nagiba do 70 nazivamo POČETNI MOMENT STATIČKOG
STABILITETA i označavamo ga sa Mst0.
Početnom momentu statičkog stabiliteta tj. njegovom vrijednošću izražavamo stabilnost
broda pri naginjanju.

6.1. Početni stabilitet broda pri malim uglovima nagiba

Za dovoljno male uglove nakretanja broda do oko 7°, možemo pretpostaviti da se težište
vodne linije F nalazi na simetrali broda, odnosno da se brod nakreće oko presječne tačke vodne
linije i simetrale broda.

10
 1) Izračunavanje pomjeranja težine uzgona

Sa slike se vidi daje poluga stabiliteta tj., rastojanje; GZ = MG · tg,

odnosno daje moment stabiliteta; Mst = D· MG · tg
U tom slučaju prividni Mp, početni Mo i pravi metacentar Mse nalaze u istoj tački.
Pomjeranje težišta uzgona se onda može izračunati primjenom momentnih jednačina. Kod tako
malih uglova nagiba važi aproksimacija da je  približno jednak ~ sin i približno jednak ~
tg .

Sa slike iznad se takođe vidi da je klin koji izroni na jednoj strani a uroni na drugoj
strani iste površine.
Površina klina iznosi: 0,5 . 2 . ,
Horizontalni krak pomjeranja klina iznosi: 2y/3, a
Vertikalni krak je: y · 

Kada se brod nakrene za mali ugao onda je moment površine koji izaziva
horizontalne pomjeranje tačke B,

y2 . 4 y = 2y3 ,
2 3 3

dok je moment površine koji izaziva vertikalno pomijeranje tačke B,

y2 . 2 y= y3 2,

2 3 3

Proračun važi za sve poprečne presjeke pa se može primijeniti Simpsonovo pravilo I

po čitavoj dužini broda, čime se dobija moment koji nastaje uslijed izmjene zapremine istisnute
tečnosti izazvan nakretanjem broda.

Moment koji izaziva horizontalno pomjeranje težišta zapremine je:

a moment koji izaziva vertikalno pomijeranje težišta zapremine je:

Mv=

11
 2) Izračunavanje ukupnog momenta izmjene zapremine

Kako je pomjeranje težišta zapremine jednako količniku momenta koji to pomjeranje izaziva i
JB
same zapremine broda, onda je horizontalno pomjeranje centra zapremine V
JB2
dok je vertikalno pomjeranje centra zapremine 2V

S obzirom da je vrlo mali ugao, onda je nje njegov kvadrat, zanemarljivo mali i
vertikalno pomijeranje centra zapremina (težišta uzgona) se može zanemariti.

Iz pravouglog trougla M0D1B0 vidi se da je: tg = = B0B1

M0B0

Kako je horizontalno pomijeranje: B0B1 = JB * 

V

sledi da je: M0B0 = JB

V

gdje je:
- JB drugi moment površine vodne linije, odnosno moment inercije vodne linije za osu Ox,
- V zapremina podvodnog dijela broda, odnosno istisnina.

S obzirom da su u dijagramskom listu izračunati momenti inercije za sve vodne linije i

isto tako zapremine do svih vodnih linija, možemo za bilo koji gaz broda izračunati MoBo, što
predstavlja metacentarski radijus.
Na dijagramskom listu takođe imamo i visinu težišta istisnine KBo. Ona se međutim može
izračunati i pomoću približnih formula kakva je npr. sledeća:

12
 U tom slučaju metacentarska visina se može izračuna ti kao MG = KB + MB – KG i
ona predstavlja mjeru stabiliteta broda pri malim uglovima.
Veličina KG predstavlja rastojanje težišta broda od kobilice i računa se za svako stanje
ukrcaja broda.
Veličine KB i KM = KB + MB se takođe nanose na dijagramskom listu. Moment
stabiliteta koji vraća brod u ravnotežni položaj je tada Mst = D·GZ = D . MG . tg  a ugao
nagiba pri dejstvu nekog momenta se može izračunati kao: = arc tg Mst
D*MG

6.2. Poprečni stabilitet brodapri većim uglovima nagiba

Kod malih uglova nagiba broda, klin koji uranja i klin koji izranja su simetrični, jednakih
zapremina. Tako da i momenti koji u njima nastaju odražavajuse i na polugu stabiliteta i sam
stabilitet koji je u korelaciji sa uglom nagiba broda.
Medutim ukoliko je nagib broda veći a brodsko tijelo ima ograničene dimenzije, onda
izračavanje poluge stabiliteta GZ, preko izraza M0G0.tg ne daje dovoljno tačne rezultate. Iz
tog razloga se mora pristupiti tačnom utvrđivanju vodne linije na kojoj brod pliva i njenog
težišta, što znatno komplikuje izračunavanje momenta stabiliteta.
Ovaj problem se u praksi rješava uvođenjem "S" krivih i dijagrama poluge stabiliteta
GZ dobijenih iz "S" krivih.
S obzirom da smo u mogućnosti da izračunamo bilo koju zapreminu i položaj njenog
težišta onda to možemo učiniti i za brod pri raznim gazovima i pri raznim uglovima nakrenutosti,
kao što je i prikazano na slici.

13
 6.3. “S” krive

Za određeni broj uglova nagiba broda od O° do 900 i za određeni broj gazova, odredi se
istisnina I položaj težišta istisnine B, koristeći se momentnim jednačinama i nekom od metoda
(Simpsonovo pravilo, integratorska metoda, ... ).
Dobijene zapremine, njihovi momenti, a samim tim i položaji težišta zapremina su na
taj način tačno određeni.
Ako znamo (ili pretpostavimo) položaj težišta broda, onda se lako izračuna poluga
stabiliteta, odnosno rastojanje GZ.
U zavisnosti od deplasmana i ugla nagiba, poluge stabiliteta se nanose na posebnom
dijagramu. Kada se spoje tačke koje predstavljaju rastojanje GZ za pojedine uglove nagiba
dobijaju se krive koje se zbog svog karakterističnog oblika nazivaju "S" krive. Primjer "S" krivih
je dat na slici.

14
 7. Zaključak

Stabilnost je tijesno povezana sa oblikom nadvodnog dijela broda I od njega najviše

zavisi momenat stabilnosti. Nadvodni dio broda stvara pri nagibu nove reserve uzgona i
uslovljava pomak težine uzgona (F).

Tačka u kojoj sila uzgona siječe simetralu broda zove se metacentar (M). Udaljenost
MG se naziva Metacentarska visina. Ovo su značajne vrijednosti u nauci o stabilnosti broda.

Sto se brod više naginje GZ raste ali samo do određenog nagiba. Tada je I moment
stabilnosti najveće vrijednosti jer je I poluga GZ najveća. Daljim nagibanjem broda poluga se
smanjuje da bi u jednom momentu najveća vrijednost bila nula 0 ( oko 60-70 stepeni). U tom
momentu brod se nalazi u položaju nestabilnosti tj indiferentne ravnoteže. Daljim nagibanjem
dolayi do prevrtanja broda.

Isto tako treba napomenuti da kada momenat prevrtanja (uzrokovan npr pomakom
tereta,prodorom vode...) postane veči od maksimalnog momenta uspravljanja brod se obično
prevrne.

Znači stabilnost broda možemo podjeliti na: statičku stabilnost i dinamičku stabilnost.
Druga podjela je na poprečnu I uzdužnu stabilnost.

Kada se govori o stabilnosti onda se misli na poprečnu stabilnost. Uzdužna stabilnost je

važna pri proračunu trima broda.

15
 8. Literatura
1. Dr Andrija Lompar, Nauka o brodu, Univerzitet Crne Gore, Kotor, 2002.
2. Pomorska enciklopedija,
3. Dostupni Internet materijali iz Brodogradnje

16