SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

UČITELJSKI FAKULTET U ZAGREBU

UNIVERSITY OF ZAGREB
FACULTY OF TEACHER EDUCATION

časopis
METODIKA
za teoriju i praksu
metodika u predškolskom odgoju,
Metodika
školskoj i visokoškolskoj izobrazbi

ISSN 1332-7879 UDK 37.02 časopis za teoriju i praksu

UDK 371.3 metodika u predškolskom odgoju,
Broj 12 (112006), Vol. 7 (2006)
školskoj i visokoškolskoj izobrazbi
Prilozi objavljeni u Metodici referiraju se u sljedećim sekundarnim izvorima:
Contents Pages in Education, Educational Research Abstracts online.

Jurnal of Theory and Application

METODIKA
Jurnal of Theory and Application of
of Teaching Metodologies in Pre-
Teaching Metodologies in Pre-School, Primary, -School, Primary, Secondary and
Secondary and Higher Education Higher Education
ISSN 1332-7879 UDK 37.02
UDK 371.3
Broj 12 (112006), Vol. 7 (2006)

The articles published in Metodika are covered within the following sources:
Contents Pages in Education, Educational Research Abstracts online.

Glavni urednik l Editor-In-Chief

Ante Bažen
 METODIKA:Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 43-52
PROFESSIONAL COMPETENCES OF STUDENTS AT
FACULTIES FOR THE EDUCATION OF TEACHERS
AND OF SUBJECT TEACHERS
Vlatka Domović
Faculty of Teacher Education, University of Zagreb
Summary
The paper presents an estimate of the competences for various areas of work
in school given by students at facu/ties for the education of teachers and by em-
ployed subject teachers. The research was conducted on a sample of final-year
students at four such facu/ties at the University of Zagreb and of subject teachers
employed in primary and secondary schools. Results show that both students and
teachers are highly competent in academic skills, i. e. the subject area they teach
!will teach. Other dimensions of professional competences score lower. Students
assess as lowest their competences in the area of human rights education, adult
education, communication with parents, their function as class-teachers, school
administration and special needs education. Subject teachers maintain that their
competences in human rights education, adult education, ecological education,
special needs education and the use of computer technology in the teaching pro-
cess are the lowest. These results show that innovations in the system of teacher
education are necessary both in initial and in in-service training. In this process
priorities should be formulated, a national strategy concerning the system of teac-
her education should be created and institutions and human resources for initial
and in-service education should be developed . Also, programmes for initial and
in-service training should be developed.
Key words: system of teacher education, initial teacher education, in-service
teacher training, key competences, subject teachers, students at facu/ties for the
education of teachers
O autorici:
Vlatka Dom ović j e doktor znanosti iz pedagogije, docentica na U č i telj skom
fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (Odsjek za obrazovne studije), voditeljica kole-
gija Didaktika na Prirodoslovno- matematičkom fakultetu i Akademiji likovne
umjetnosti.
Recenzije: dva izvanredna sveučilišna profesora.
52
Metodika
Vol. 7, br. l, 2006, str. 53-69
Pregledni rad
Review paper
Primljeno: 30.03.2006.
UDK: 372.461
Metodički
pristup pjesmi v
Nađeni bog Antuna Branka Simića
(Prilog metodičkoj obradi duhovne lirike)
Jakov Sabljić
Filozofski fakultet u Osijeku
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Sažetak: Duhovno misaono pjesništvo predstavlja izazov svakom učitelju u
nastavnoj obradi, a pitanja koja iz njega proizlaze od velike su ~ažnosti za spoznaj-
ni i emocionalni razvoj učenika. Interpretacija pjesme Nađem Bog Antu~a B.ran-
ka Šimića omogućuje postizanje više ciljeva. Svojom odgojno.m_ul~gom d.J~l~!e na,
oblikovanje i dopunjavanje doživljaja Boga, pa posredno uf]ece 1 na reclP_lJ~~to-.
vo samospoznavanje te određivanje vlastite pozicije u svijetu. Obr~zov~1 c1ljev1
usmjeravaju pozornost na usvajanje duhovne m!s~one pje~me ~ao ucenzc1~a no~e
lirske vrste zatim na odnos vanjskoga i unutrasn;ega oblzka p; esme, kao l na n; e-
zine fonetske elemente (figure ponavljanja) čijim se određenjem nagl~~ava P_roc~s
određivanja kako, a ne što pjesma znači. Samostalna P_rosu~ba, al~. l ot":1van!e
jezično-stilističkih i misaonih slojeva pomoću novog po; ma sl~e_s~ezl)e, przpada;u
funkcionalnim nastavnim ciljevima i zad~ćama ~na.lize. Metod1:~1 mo~el u ~og.u­
ćim pristup ima pjesmi uključuje: stvaran; e med1tat1vn~~a ozrac!~'. ak:1v~u sutn;u,
likovnu preobliku pjesničkoga teksta, razvijanje fant~zlJ~koga n_z1sljen;~ ~ s.tvar~la­
čke zadatke utemeljene nafunkcionaliziranju gradn;e szntagm1 semant1ck1 kodlra-
nih višestrukim senzornim uživljavanjem.
Ključne riječi: duhovno misaono pjesništv.o: !ko~ska ~nt~rpr~tacija, fonetika
pjesme, sinestezija, fantazijsko mišljenje, metod1ck1 przstup1 p;esm1
53
 Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi
METODIKA:Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69
žanskom sveprožimanju svijeta i života, zgodno može poslužiti baš glagoljično
Svrha analize
SLOVO s.
Pjesništvo Antuna Branka Šimića u osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj na-
stavi hrvatske književnosti omogućuje mnogolike načine upoznavanja, prije sve-
ga, s karakteristikama lirske pjesme općenito, a zatim i s ostvarivanjem nekih nje- Prikaz J. Glagoljično slovo s
zinih specifičnih načina pojavljivanja i iskazivanja. U osnovnoj se školi zato ob-
vezno obrađuje neka od Šimićevih pjesama kao što je neizostavna Opomena ili, Spomenuti grafem svojom simbolikom kruga u kr~~a~skoj ik~~?gra~ji su-
primjerice, Nađeni Bog; prva kao zoran primjer pjesnikova koncizna stila i uni- gerira sveobuhvatnu savršenost. Lik trokuta može se asociJativno spoJiti sa. sn~bo­
verzalne teme ljudskoga postojanja utemeljene na aforističnosti i simbolici, a dru- likom Svetoga Trojstva, ali i s antropomorfnim prikazima Boga kao svevtdecega
ga kao ilustrativan primjer žanrovskoga upoznavanja učenika s duhovnom pje- oka usredišnjenoga u trokut.
smom i slobodnim stihom kao onom vrstom prepoznatljivosti modeme poezije
koju Šimić afirmira u okvirima hrvatske pjesničke riječi. Novi književni pojam,
kao što je već rečeno, jest duhovna pjesma, što je u skladu s pojačanim interesom
za čovjekov psihički život u završnim razredima. Tu tematsku vrstu potrebno je
u učenikovoj svijesti po sličnosti približiti misaonom (refleksivnom) i intimnom
pjesništvu, a po razlici je razgraničiti od njega. Naime, duhovne pjesme, ovisno
o ustrojstvu svoga emocionalnog ili misaonog sadržaja, s jedne su strane sastavni
dio intimnoga pjesništva, kad u njima prevladava osjećajnost, a s druge su strane
sastavnice refleksivnog pjesništva kada su isprepletene razmišljanjima. Nadalje,
iako osnovnoškolsku interpretaciju lirskoga teksta ne zanima književnopovijesno
i stilsko smještanje pjesme Nađeni Bog, pa tako nije u prvom planu govor o situa-
ciji u hrvatskom pjesništvu ekspresionizma tijekom drugog desetljeća 20. stoljeća,
neosporna je činjenica da su učenici 8. razreda u dobi kada se vizualno i auditivno
Prikaz 2. Sve videće oko- antropomorfni prikaz Boga
primanje pjesničke slike obogaćuje i drugim osjetilnim senzacijama- mirisnim i
opipnim, te će na stilskom planu morati biti detaljnije upoznati s onim književno- Drugi način motivacija više obuhvaća emo_cion~l~i mo_tiva~ijski pol.
teorijskim pojmom koji se obično naziva sinestezija, a koja je razmjerno česta u Učenicima se mogu ponuditi skraćeni citati sv. FranJe Astskoga tz P;esme bra-
Šimićevoj poeziji. Te dvije odrednice na žanrovskom i stilskom planu ujedno su ta Sunca:
svrhe koje učenici moraju ostvariti i dostići nakon obrade spomenute nastavne je- Hvaljen budi, Gospodine moj, l sa svim stvorenjima_svoji':z, l~~­
dinice. pase s bratom Gospodinom Suncem. l Od nje~a nam _dolazl dan l svo! lm
nas zrakama grije ... 1 Hvaljen budi, Gospodm e _mo;, l P_O. ?ratu nasem
l. Uvod Mjesecu i sestrama Zvijezdama. l Njih si sjajne 1 drage l lye?e po ~ehu
· 1 Hvat;· en budi Gospodine moj, l po bratu nasem T]etru,
Primjeri doživljajno-spoznajne motivacije prosuo svo;em. , tv · 1
1 po Zraku, Oblaku, po jasnoj vedrini,_! i J!~. svakom v~emenu o;emu
U nastavnoj obradi Šimićeve pjesme Nađeni Bog doživljajno-spoznajnu kojim uzdržavaš stvorove svoje ... (Bancevtc 1 dr., 1990. 69)
motivaciju moguće je ostvariti na više načina. Ona se može postići prepletanjem Navedeni molitveno-zahvalni stihovi _P_og~d~i su k~~ ~~tiva~ija jer kr_ata~
misaonih aktivnosti prisjećanja i povezivanja asocijacija do kojih se dolazi pri su- .. mozye dj. el otvom o pripremiti ucemka na stmtcevskt duhovm na
razgovor o nJtma , . · 1 ja
sretu s glagoljičnim slovom s. Naime, učenici su već upoznati s glagoljicom kao zor koji ne samo da se poklapa s onim sv. ~ran~e, vec se na njega mtsaono nas an
pismom vezanim uz početke hrvatske pismenosti te s osnovama njezina azbu- i iz njega doslovno crpi shvaćanje MistenJa VJere. . . _
čnoga sustava. 1 Kao motivacija u kontekstu duhovne pjesme koja govori o bo-
Jedan od pristupačnijih motivacijskih postupaka odnosiO~~ se_ na z~dav~
· TEMATSKI POTICAJNE RIJEČI. Učenici još nisu upoznati s t~ll_l koJeg ce
;{:ea čitati i koji književni rod obra~ivati C!ir~ka, epi~~· dr~ma) pa b~~~;~~~~
Glagoljica je sadržajno prisutna već u 5. razredu osnovne škole. Primjerice, u: Dveri riječi 5
(hrvatska čitanka za peti razred osnovne škole) Nade Babić, Dinke Golem i Dunje Jelčić, gdje
je prikazan glagoljični duktus (Babić i dr., 2005: 158) povezan s tekstom Josipa Bratulića "Stol nje takve riječi trebalo potaći na oblikovanJe t obogactvanJe FANTA
Ćirila i Metoda" (Babić i dr., 2005: 80-81 ). 55
54
 v METODIKA:Vol. 7, br. 12 (112006), str. 53-69
MISLJENJA tJ. na otkr' · ·1· · Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi
· .. . ' · IvanJe II Imenovan·e 0 · • · .. .
JaCIJa koje su se razvile i misli' k . U SJeCaJa koJI su Ih obuzeli, asoci- Šimićevim stihovima u interpretativnom čitanju treba posvetiti posebnu po-
ta us k ladw. OJe su se spontano · ·1 D ·
s takvim na t · .. v . . Javi e. a b1 se početak sa- zornost. Imperativi koje u nekim svojim pjesmama upotrebljava u ovom tekstu
BO s OJanJima, ucemcima se d . . .
G. Razmišljanje i ispisivan,ie m· l' b' za aJe tematski poticajna riječ uvelike dolaze do izražaja. Zbog toga čitanjem treba naglasiti upozorenja kojima
v . .
Ucemcima se potom postavlJ. . ~ IS l ne l trebalo t . t' d v
k d . , . . raJa I uze od pet minuta. se gotovo zapovijeda, naročito u prve dvije strofe. Tako prve stihove prve strofe
v . . aJu ne a o sljedecih pitanja:
Nav sto mishte kada vam na um padne riječ Bog? treba čitati oštrije kao opomenu, a završne, kao osvještavanje čitatelja, tiše i pola-
O cemu razmišljate? ganije. Početak druge strofe treba započeti mimo, a prema kraju se govornik smi-
ruje da bi se iznenada javio usklikom nema tajne, koji se približava savj etničkoj
Kakvi vas osjećaji obuzimaju?
odrješitosti. Posljednji pak dio pjesme dobiva blaži ton i polaganiji ritam. Osobito
Kako zamišljate Boga? treba naglasiti stanke u posljednja dva stiha te polagano čitati poantu na samom
Mislite li daJ· e On J· k bl' .1.. kraju kako bi učenici u pravilno pročitanom zvukovnom sloju bolje primili i osje-
Gd ·e va o ~~ I I Jako daleko? Zašto?
J se Bog, po vasem misljenju, nalazi? tili poruku i osnovni smisao.

e) Emocionalno-intelektualna stanka
2. Obrada nastavnoga sadržaja
Kao što je već rečeno, za vrijeme emocionalno-intelektualne stanke učeni­
U obradi nastavnoga sadržaja prvi je korak: ci razmišljaju o pročitanom, sređuju dojmove i osiguravaju bolje primanje pjesni-
čkih slika, poruka i smisla. Kako se koncentracija i usmjerenost na razmišljanje o
a) Najava i lokalizacija teksta
tekstu ne bi omeli i narušili (pričanjem, listanjem itd.), učenici su prije samog či­
T!če.ni.cima se napominje da će se u sklo "v . . . tanja zamoljeni da u miru i tišini, nakon nastavnikova interpretativnog čitanja pje-
stavna jedmica: pjesma M a .B h pu sata knjiZevnostJ obrađivati na- sme, sami u sebi iznova pročitaju pjesmu nekoliko puta.
da ce, a em og rvatskog P'iesnik A tu B v
samu pjesmu naći u v·t . . .J a n na ranka Simića te
CI anci na 64 stram ci N ak t . . . .
ge razredni se odjel izričito . · · on o varanJa 1 hstanJa knji- d) Objavljivanje doživljaja
. ~
ta Izvođač nastave te se pot poziva na pozornost i pažl" 1 v ·
v . . , . ~Ivo s usanJe teksta koji či-
dOj.mova što ih je pobudio pr om ucemci upucuju na krać 'vl· . . . Nakon čitanja i stanke učenici iznose svoja zapažanja i mišljenja u vezi s
v't . k .. . e razmi s JanJe 1 sređivanje
OCI am te st. SliJedi zatim: pjesmom. Na usmjereno iznošenje potiče ih učitelj svojim pitanjima i potpitanji-
ma.
b) Interpretativno čitanje pjesme Nađeni Bog:

Ne t:aži Boga mišlju; u praznini POTICAJNA PITANJA I POTPITANJA

u kojoj se ~isao, tamna sjenka, gubi Jesu li i vas mučila ista ili slična pitanja? Navedite neka.
Uza te Bog Je, uvijek u blizini
Potiče čemu
U stvarima oko tebe, u zvuku muku. i li te pjesma na razmišljanje? O
Zašto se pjesma naziva Nađeni Bog?
i kako?

Bog ti je uvijek najbliži od svega

Kako je Boga doživio pjesnik Antun Branko Šimić: a) kao duhovno, nedo-
Diraš.ga rukom, gledaš ga u boji neba
stižno biće, b) kao apsolutnog stvoritelja svijeta ili e) kao ljudsko sve-
~og vt~ se .smiješi iz jednog dragog lica
prisutno biće?
I plasi te IZ svake stvari: nema tajne
Kako pjesnik shvaća odnos između čovjeka i Boga?
Ne pružaj U:iso u praznu daljinu
U pjesmi se mogu uočiti dvije perspektive, dva shvaćanja tih odnosa.
Uza te Bog Je. Otvori sva čula:
Uočite ih i objasnite razlike.
na tebe svjetlost s ljetnog neba pljušti Na koji način pjesnik predstavlja Boga? Gdje se On sve nalazi?
Bog oko tebe sja, treperi, miriše i šušti,2 Na koje ga načine personificira? Pronađite ih i pročitajte glasno.
Koje mu ljudske osobine pridaje?
Stihovi se donose prema: Tatarin M Mat ..
ka za 8. razred), Profil, Zagreb. • ., anov1c ' J ., 2002·· Po·
cetmea
·
za odrasle (hrvatska čitan- Kako doživljavate stihove: Bog ti se smiješi iz jednog dragog lica l i plaši
te iz svake stvari: nema tajne ... ?
56
57
 METODIKA: Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69 Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi

MEDITATIVNA INAČICA Uputa učenicima

Četvrti način motivacije, provedbeno vezan uz objavu doživljaja, uključi­
vao bi tzv. aktivnu (stvaralačku) šutnju, razvijanje fantazijskoga mišljenja sineste-
zijskoga podtipa i produbljeniju komunikaciju s lirskom pjesmom. Da bi se osigu-
ralo dublje prožimanje pjesničkih slika i učenikove imaginacije, potrebno je stvo-
riti meditativno ozračje "koje će omogućavati učenicima da dublje i duže gledaju,
slušaju (osluškuju), zamišljaju miris, pokret, dodir." (Šabić, 1991: 59)
Učenicima se mogu podijeliti listovi s preslikanim tekstom pjesme. Nakon
čitanja i emocionalno-intelektualne stanke učenicima se daje uputa da u miru obo-
je pojedine dijelove pjesme odgovarajućim bojama po vlastitom izboru. Objava
doživljaja nakon likovne preo blike pjesničkih slika punija je i plastičnija te se u
obradi izravno može vezati uz pitanje sinestezije kao središnje stilske figure lir-
skoga teksta, pa interpretacija odmah može krenuti u tom smjeru. Učenici bi tada
objašnjavali svoj izbor boja, način nanošenja i nijanse, pa bi razgovor krenuo u
smjeru kontrasta, sadržaja pjesničkih slika i teme. Tako bi u literarnoj komunika-
ciji bila zastupljena učenikova imaginacija i spontanost, ali i racionalna sfera do-
življaja (Šabić, 1991: 67).
U čitanci na stranici 65. u rubrici Razgovarajmo pronađite četvrtu točku i
pokušajte odgovoriti na zadatke u njoj. Točka glasi: "Kakav je odnos treće strofe
prema prvim dvjema? Zamislite situaciju u kojoj bi treća postala prva, prva druga,
a druga treća. Pročitajte pjesmu na taj način. U jednome slučaju strofa funkcionira
kao zatvaranje teme, a u drugome kao njezino otvaranje. Prokomentirajte to zapa-
žanje." (Matanović, Tatarin 2002: 65)
Učenici bi trebali uočiti da je treća kitica sažetak prve i druge te zbog toga
i može mijenjati mjesto, dok preostale dvije to ne mogu. U trećoj je strofi zapravo
POANTA cijele pjesme.
Je li u pjesmi prisutna rima?
Je li ona dosljedno provedena?
Radi li se o rimovanoj pjesmi ili pjesmi ispjevanoj u slobodnom stihu?
Kakvi su stihovi? Jesu li jednake ili nejednake duljine?
Na grafoskopu će pisati:

e) Interpretacija Vanjska struktura:

Na grafoskop učitelj stavlja prozimicu s ispisanim naslovom pjesme i ime- pjesma je strofična
nom pjesnika. Učenici u ovoj etapi rada zapisuju u svoje bilježnice to isto. Zatim rima postoji, ali nije dosljedno provedena- slobodan stih
se od njih traži da razmisle o tom što je TEMA pjesme. Svoja će razmišljanja po- stihovi su nejednake duljine
tom podijeliti sa suučenicima koji s njima sjede, ponovno razmisliti te nastavniku poanta- u trećoj, posljednjoj strofi
pojedinačno iskazati svoje mišljenje pred cijelim razrednim odjelom. Određenje
teme najbolje bi bilo zapisati ovako:
RASPOLOŽENJE
Tema: sveprisutni Bog (čovjek može naći Boga u svemu što ga Što se tiče raspoloženja u pjesmi, važno je učenike osvijestiti o tom da ~
okružuje) pjesmi prevladavaju misli (ako emocija i ima, one .su u ul?zi ~slikavanj~ temelJ-
nih pjesnikovih misli) što će biti osobito važno pn određivanJU vrste pjesme na
Zatim se prelazi na obradu VANJSKE STRUKTURE pjesme. Učitelj pita:
kraju sata.
Kako su organizirani stihovi pjesme? Pretežu li u pjesmi emocije ili misli?
Od koliko se strofa pjesma sastoji? Izražava li pjesnik svoj emotivni odnos prema Bogu, emocionalnu ili misa-
Koliko stihova ima prva, koliko druga, a koliko treća kitica? onu spoznaju njegova postojanja?
Kako nazivamo lirsku pjesmu u kojoj pjesnik iznosi svoje misli i razmi-
Mislite li da trećoj strofi pripadaju posljednja dva stiha?
šljanja?
Što mislite, zašto su oni izdvojeni većim prostorom bjeline?
Je li to zbog sadržaja tih stihova? MOTIVSKA ANALIZA
Pokušajte ta dva stiha zamisliti normalno neizdvojene. Je li njihova poruka U motivskoj je analizi najvažnije usmjeravanje učenika na uočavanje. gla-
tada manje uočljiva? vnih i sporednih motiva. Na to ih se može navesti pitanjem: Koja se dva motiva u
Kako na te stihove utječe zapovijed: Otvori sva čula ... ? pjesmi najviše ponavljaju?
Koji je odnos sadržaja stihova i oblika pjesme?
59
58
 METODIKA:Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69 Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi

Točni su odgovori: Bog i misao (tj. misa). Nakon toga valja učenike nave-
sti na uočavanje dopunskih (sporednih) motiva vezanih uz glavne (temeljne). Uz
motiv Boga vezani su sljedeći motivi: blizina, stvari, diranje rukom, boja neba,
drago lice, plašenje, svjetlost, ljetno nebo, sjajenje, treperenje, mirišanje i šušta-
nje. Motiv misli povezan je s prazninom, tamnom sjenkom, praznom daljinom.
Na grafoskopu će to biti prikazano shematski ovako:
glavni motiv glavni motiv
Bog
misao
stvari praznina
blizina ~ kontrast ----.. daljina
svjetlost tamna sjenka
dopunski motivi dopunski motivi
U organiziranju motiva do izražaja dolazi kontrastiranje, čime se uvodno
dolazi do one etape koja uključuje prepoznavanje stilskih figura i stilskih značaj­
ki, a ta se etapa naziva:
STILSKA ANALIZA
Svaka pjesnička figura, upotrijebljena u lirskoj pjesmi Nađeni Bog, izrazi-
to je funkcionalna i usmjerena na posve uvjerljivo dokazivanje teze o često neuo-
čenoj, a tako očitoj, blizini Božanstva i njegove bliskosti s čovjekom. Kontrast je
pri tom na misaonoj razini stilsko sredstvo zornoga uvjeravanja o pravim i krivim
putovima traženja razrađivanoga suglasja, a o tomu svjedoče i uporabe svih osta-
lih stilskih postupaka koji uključuju govorne i glasovne figure, sintaktički raspored
pjesničkoga materijala, osobit raspored rima te sinestezijsko načelo doživljavanja.
STILSKE FIGURE
Budući daje Šimićeva pjesma organizirana na već spomenutom kontrastu,
od učenika se može zatražiti uočavanje još nekih KONTRASTA prisutnih u pjes-
mi:
zvuk l muk (Uza te Bog je, uvijek u blizini l U stvarima oko tebe, u zvuku
i muku)
smijeh l strah (Bog ti se smiješi iz jednog dragog lica l i plaši te iz svake
stvari)
neposredna blizina l beskrajna daljina (Diraš ga rukom, gledaš ga u boji ne-
ba); boja neba- modro- SIMBOL beskraja
misao (razmišljanje) l čula (osjetila): Ne pružaj m iso u praznu daljinu l Uza
te Bog je. Otvori sva čula ...
Učenici trebaju također uočiti i jednu METAFORU: ... u praznini l u kojoj
se misao, tamna sjenka. gubi ... , zatim EPITETE: tamna sjenka, drago lice, prazna
daljina, ljetno nebo, pa onda PONAVLJANJA pojedinih riječi (Bog, misao, nebo)
i dijelova stihova (Uza te Bog je). U posljednjem primjeru neizostavno je potre-
bno uočiti INVERZIJU. Ta se inverzija mora i protumačiti.
Ako to dopusti vrijeme, na pločilgrafoskopu poželjno je prikazati kako se
suodnose stilski neobilježen (neutralan, gramatičan, tradicionalan, običan) red
riječi i stilski obilježen (retoričan, okazionalan, govornički, emfatičan) red rije-
či. Učenicima se zadaje da od rečenice sa stilski obilježenim redom riječi napišu
gramatički neutralan oblik te iste rečenice; znači od Uza te Bog je. nastaje Bog je
uz tebe. Učitelj ili učenici mogu dodati još dvije rečeni čne inačice: Uz tebe je Bog.
i Uza te je Bog. Ponajprije rečenice treba popisati, zajedno s učenicima naznačiti
izgovorne cjeline ili fonetske blokove te porazgovarati o ulozi razmještanja poje-
dinih riječi.
Bog je ll uz tebe. (gramatičan red riječi- subjekt+ spona+ predikatni do-
datak s objektom)
Uz tebe je ll Bog. (inverzija- predikatni dodatak s objektom + spona +
subjekt)
Uza te je ll Bog. (inverzija- predikatni dodatak sa sponom+ subjekt)
Uza tgll Bogjg. (inverzija- predikatni dodatak s objektom+ subjekt+
spona)
U prvom primjeru subjekt i objekt su najudaljeniji, u drugom i trećem raz-
dvojeni su sponom je, a u trećem se i subjekt i objekt nalaze jedan do drugoga. U
originalnom Šimićevu tekstu stihovni ritam je, unatoč stanci, skladniji i pjevni-
ji zbog rjeđe, stilski markirane konstrukcije kojoj k tome dijelovi završavaju ne-
pravim srokom na e (te- je), a uz zamjenicu (objekt): te (tebe) stavljen je subjekt
lirske razrade- Bog- pa je na taj način, materijalnom blizinom navedenih dvaju
leksema, značenjska (semantička) bliskost drugoga lica, odnošajno upućenoga na
svaku ljudsku jedinku, značajno skopčana s posvudašnjom Božjom prisutnošću.
Osim funkcionalnoga cilja osposobljavanja u uočavanju motiviranih sinta-
ktičkih mjesta, tj. važnosti reda riječi u sprezi s njihovom značenjskom dimenzi-
jom, učenici bi trebali spoznati da je oblik s imenicom Bog iza koje stoji nenagla-
šeni oblik prezenta pomoćnog glagola biti u službi pojačavanja teme Božje sve-
prisutnosti- Bog jest, On postoji i blizu je čovjeku.
STILSKE ZNAČAJKE
česta uporaba imperativa u ulozi savjetovanja
istina koja se u pjesmi objavljuje iskazana je dubokim i jednostavnim mi-
slima
slikovitost

60 61
 METODIKA: Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69
FONETIKA PJESME NAĐENI BOG
.. Skl~~ o?__ra~ovnih ciljeva, združen s analizom, dovodi do zaključka o ma-
ten~al~ostl Jeztc~th ~nakova u pjesničkoj ulozi i njihovom ostvarenju tematsko ga
sloJa pjesme. TaJ sloJ u navedenom primjeru nije okazionalan. Učenicima se daje
uput.~ da r~dom u.paru pronađu još nekoliko primjera koji dokazuju pjesnikovu in-
ten,CIJU. ?shkava~Ja odnosa bliskosti čovjek- Bog. Najvjerojatnije će pronaći slje-
dece dtjelo:'~ st!~ ova (polustihove): Uza te Bog je. (prva kitica), Bog ti je ... plaši
te (druga kitica) 1 ponovno Uza te Bog je. (treća kitica.)
Kontrast osnovne misli postiže se i aliteracijskim ponavljanjem najvišega i
• ·v
na!mzega glasa hrvatskoga govora: m i s. To se događa u riječima: mišlju, misao,
mrsa, sn:arim~, smij~~i ~s alternacijom glasa s> š u primjeru mišlju). Tim izmje-
~ama aliteraCIJa gramcmh konsonanata postiže se sugestija čovjekove rastrganosti
Između :'i~o.koga i niskoga, bliskoga i dalekoga, prisutno ga i odsutnoga- Onoga
la~o (osJetlh~a) dostupnoga, a tako (mišlju) udaljenoga. Spoj glasova s i m ostva-
~Je se na dalJ mu u sintagmi tamna sjenka. Tu je tamnost glasa m pojačana nazal-
mm konsonantom n, a visina glasa poluvokalomj (ako se shvati kao neslogotvor-
no i, a to je izrazito visok vokal). Glas m javlja se još u riječima: muku, rukom,
nema, a s u zanaglasnici se, potom u riječima: svega, svake stvari, sva. Time kao
~a pjesnik želi si~bolistički iskazati da Bog nije samo na jednom mjestu, ograni-
cen, sp~tan, uokviren, sveden samo na opseg koji obuhvaća jedna misao, riječ ili
glas (btlo to samo s ili samo m).
~načajan je ovdje Šimićev simultanizam- jer Bog je, želi reći, istodobno
Sve- 1 s i m, tj. alfa i omega.
.. Učitelj bi, naravno, trebao biti svjestan svih spomenutih teorijskih impli-
kaCIJa fonetskoga pristupa pjesničkom tekstu 3 kako bi najvažnije i najvrjednije
rezultate mogao recepcijska-estetski odabrati i prilagođene ih izložiti učeničkom
a~ditoriju. Učenici se, prema tome, upoznaju s činjenicom o glasovnima vrijedno-
stima konsonanata s i m, potom su upućeni na pronalaženje njihovih brojnih alite-
racijskih ostvarenja te, naposlijetku, zaključuju o ulozi ponavljanja suglasnika s i
m, koja se svodi na kontrastiranje u sklopu osnovne teme/poruke pjesme. Opisani
elementi analize pjesničkoga teksta dobro su došli sadržaji u procesu nastavne ra-
zrade. Naime, u školskom pristupu pjesmi pretjerano se traga za značenjem (po-
rukom) i nastoji ga se razjasniti. Ne može se objasniti što pjesma znači. Ali može
se objasniti kako pjesma znači, i takvo objašnjenje može stvoriti uvjete individu-
alnog tumačenja pjesme, pojačati osjetljivost za poeziju i profiniti dojmove u čita­
nju pjesničkih tekstova. Uvijek treba imati na umu da se misterija poezije, i umje-
tnosti općenito, pojačava njihovom demistifikacijom (Widdowson, 1992: 71 ).
Da ponavljanje istih glasova ne može biti svedeno na nužnu dekora-
ciju, svjedoči i izniman primjer unutrašnje rime: zvuku i muku. Valja istak-
Fonetski pristup pjesmi osobito je uspješno razradio Branko Vuletić u knjizi Prostor pjesme, Za-
vod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu, Zagreb, 1999.
62
Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi
nuti da je ta rima motivirana ALITERACIJOM suglasnika s i m. Naravno,
u konkretnom primjeru rabi se zvučni pamjak konsonanta s, pa se glasovno
vezuje s parom: praznini, blizini. Uloga je tog primjera rime dvostruka: kon-
trastna se naglašava ideja o sveopćoj prisutnosti Boga, a to se pojačava ne
samo opetovanjem posvudašnjih konsonanata pjesme u glasovnoj strukturi
unutrašnje rime (z, m, k), već i ponavljanjem vokala u koji prožima čitavu
pjesmu, ističući svojim iznovljavanjem misao o spomenutom ubikvitetu.
Motivirano se ponavlja i riječ Bog. U svakoj kitici dvaput, s tim da se u
pojedinim stihovima opetuje okluziv b (gubi, tebe, blizini, boji neba), jedrenik g
(gubi, gledaš ga, dragog, svega) ili odjeci fonetskoga izgovora riječi Bog> [bok]
u primjerima: oko tebe, Bog oko tebe ... [bok oko tebe], ljetngg (ponavljanje glasa
k, s druge strane, motivirano je upravo tim značenjskim vezama). U tom su smislu
semantički značajne motivirane veze glasova u sljedećim primjerima: flgji neba, s
ljetngg neba, BQg_- draggg. Ovdje ne bi trebalo zanemariti ni homonimski odnos
riječi: oko (prijedlog) i oko (imenica), posebice ako je motivacija bila usmjerena
na sva značenja koja uključuje glagoljično slovo Cfil.
ASONANCIJAje uočljiva kroz čitavu pjesmu, a posebice se to odnosi na
ponavljanje visokoga samoglasnika i (u opreci s tamnim m) te vokala e, osobito u
zadnjem stihu gdje se njegova svjetlina i visina poklapaju sa slikom ljetnoga neba
iz kojega pljuši svjetlost.
Učenici će ipak neizbježivo zapaziti očitu aliteraciju glasova š i s u stihovi-
ma: na tebe svjetlost s ljetnog neba pljušti l Bog oko tebe sja treperi miriše i šušti.
Podudaranje označenoga i označitelja u gore navedenim onomatopejskim
izrazima naročito su uočljivi u ciljanom procesu ostvarivanja skladnoga odnosa
glasovnih impresivnih vrijednosti i smisla te zamjetne pojave sinestezijskoga pre-
kodiranja, prebacivanja obavijesti prevođenjem znakova s jednoga na drugi osje-
tilni kanal (Pavletić, 1995: 97). Novi pojam je ovdje SINESTEZIJA. Tu stilsku
figuru učenici će najbolje uočiti na primjeru sljedećeg stiha: na tebe svjetlost slje-
tnog neba pljušti. Postavljaju se pitanja:
Kako doživljavate svjetlost? Kojim osjetilom? Sluhom, njuhom, vidom ili
opipom?
Što može pljuštati?
Kojim se osjetilom "pljuštanje" prima?
Kako onda može svjetlost pljuštati?
Može pljuštati u lirskoj pjesmi djelovanjem sinestezije, a to je pojava da jed-
no osjetilo (vid) izaziva podražaj u nekom drugom (sluh).
Primjer se, naravno, može dodatno objasniti usporedbom sa stilski/
sinestezijski neobilježenim parnjakom: na tebe svjetlost s ljetnog neba pada.
Osim što je leksem pljušti upotrijebljen radi gomilanja suglasnika š (zbog ostva-
rene rime i aliteracije), njegovim opetovanjem željela se postići i impresivnost
63
 METODIKA: Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69 Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi

fonostrukture riječi u njihovoj asocijativnoj povezanosti sa svim ostalim riječima i nepravde (CE I, 2005). Bog također nije impersonalan jer je kroz čitavu pjesmu
koje sadrže spomenuti glas. Upravo tim leksemom/stilemom pojačava se doživ- uočljiva dijalektika njegove istodobne personaliziranosti (imanencije) i posvuda-
ljajno-misaona slika metafizičke okruženosti božanskim. šnjosti (transcendencije) (CP, 2005).
Nije naodmet spomenuti i simboličnost te pjesničke slike. Padanje zraka Pjesnik svojim jedinim oruđem, pjesničkom riječi, iz vlastitoga iskustva
svjetlosti na predmet i osobu njihova dotaknuća znak je Božje milosti, ali i pros- upozorava na opasnost rekonstruktivne (detektivske) inteligencije današnjice ko-
vjetljenja, pa se tim interpretativnim smjerom dolazi do objašnjenja pozadinske ja sve odveć podvrgava racionalizaciji. 5 Otkriće Boga nije rješenje unaprijed po-
fabulativne osnovice koja se rekonstruira imaginativnim pretpostavkama zami- znate matematičke jednadžbe s nepoznanicom, već u sebi sadrži do kraja neobja-
šljanja autorova osobnoga iskustva koje ga je dovelo do pisanja, tj. do nastanka šnjive elemente prospektivne inteligencije koja tek sluti, naslućuje i podsvjesno
pjesničkog teksta i interpretirane pjesničke slike. Pretpostavljeni niz uključivao bi osjeća božansku blizinu u svakodnevnom okružju.
sljedeće postaje: izgubljenost (čovjeka u svijetu) ili gubljenje vjere- traženje se-
Navedena problematika u nastavi se može približiti nekim od sljedećih pi-
be i Boga- nalaženje vjere i Boga. Riječ je o maloj priči o duhovnom putovanju
tanja:
univerzalno prispodobivom egzistencijalnoj situaciji svakoga čovjeka.
Zamislite i opišite situaciju za koju držite da je autora nagnala na pisanje
Kontrastni prikaz nebrojenih Božjih lica koja istodobno, primjerice, uvese-
pjesme Nađeni Bog.
ljavaju i straše, mogući su izvor učeničkih nedoumica. Učitelj mora biti spreman na
misao: Pjesma Nađeni Bog me zbunila. Odgovore ne treba izmišljati, već ih na pri- Koje su dionice pjesnikove potrage? (traženje - neuspjeh, nenalaženje -
hvatljiv način iznijeti iz pjesničkoga teksta na spoznajni uvid razrednom odjelu. ostvaren cilj: neđeni Bog)
U Šimićevoj pjesmi na djelu je osobno otkrivenje i osvještenje idejne i du- Kako je sve Bog utjelovljen u pjesmi?
hovne postave svijeta koji svojom veličanstvenom ljepotom zadivljuje i uveselja- Razmišljate li i vi tako o Bogu?
va, a svojom zastrašujućom velikosti te pitanjem granica svemira pa, naposlijetku, Kako biste protumačili stihove: Bog ti se smiješi iz jednog dragog lica l i
i smisla življenja, dovodi do osjećaja nemira, zbunjenosti, uplašenosti. Šimić kao pklši te iz svake stvari: nema tajne?
da nas hoće poučiti da i te osjećaje treba jednako prihvatiti kao dar koji omogu~ Koja je uloga kontrasta u navedenom stihu?
ćuje bogatiju spoznaju svijeta. Normalno je bojati se- nema tajne- strah postoji,
samo treba spoznati uzroke i uvidjeti funkcioniranje života po načelu prelijevanja
senzacija i osjetila. Otkrivanje tih načela u izravnoj je vezi s odgojnom ulogom VRSTA PJESME
pjesme Nađeni Bog u kontekstu nastave književnosti. Ne propagira se revoltira- Najvažniji je dio nastavnoga sata upoznavanje s novom književnom vrstom
na ili stoička reakcija na život i svijet, već sintetska, obuhvatna u svim njegovim -duhovnom pjesmom. Učenicima se nudi definicija:
pojavama. Zbog toga je za Šimića suprotstavljanje ujedno i supostavljanje. Bog
se antropomorfizacijom subjektivizira (drago lice), a objektivizacijom postvaru- Duhovne pjesme - lirske pjesme u kojima se govori o Bogu, Isusu
je (plaši te iz svake stvari). Nadalje, kontemplacijom se dolazi do aktivističkoga Kristu, Blaženoj Djevici Mariji, svecima, o vjerskim osjećajima pjesnika i
suodnošaja prema unutrašnjosti i izvanjskosti. Tom se nizu pridružuje i sljedeći njegova čitatelja.
paradoks: to da se Boga ne treba tražiti mišlju artikulirano je u okvirima duhovne Uz definiciju treba uvesti dodatno razlikovanje. Duhovna je pjesma intimna
misaone pjesme. Nije, dakle, uputno tražiti u dalekim daljinama i širokim širina- kada je prožeta osjećajima, a misaona kada je prožeta pjesnikovim mislima.
ma, pogotovo po principima racionalnoga rezoniranja. Treba zastati i okrenuti se
od svakodnevne vreve te jednostavno Vidjeti, Osluhnuti, Namirisati i Opipati u intimna (izražava osjećaje pjesnika)
dubljem smislu riječi.
Duhovna pjesma
Šimićev pjesnički tekst nije primamljivo zapakirana klupko panteističko­
ga pobratimstva4 svega postojećega, koje bi dovodilo do moralnoga relativizma misaona (izražava misli pjesnika)
u smislu izjednačenja i fiktivno skladne nadopune dobra i zla, istine i laži, pravde
Šimićeva pjesma Nađeni Bog je duhovna misaona pjesma.
Drago Šimudža govori o Šimićevim duhovnim varijacijama i religioznim bifurkacijama, koje se
očituju u neprestanim izmjenama pronalaženja ulješne blizine Boga i udaljavanja od religijske Prikaz 4. Vrste duhovne pjesme s određenjem pjesme Nađeni Bog
dogme pjesničko-panteističkim ekshibicijama i teozofskim pristupima religioznim temama. Na-
vedene oscilacije posljedica su Šimićeve pozicije slobodnoga mislioca kojemu nisu strane su- O rekontruktivnoj i prospektivnoj inteligenciji v. poglavlje "O lošim teorijama" u knjizi Milivo-
. bjektivne interpretacije (Šimundža, 2005: 77). ja Solara: Predavanja o lošem ukusu, Politička kultura, Zagreb, 2004 .

64 65
 METODIKA: Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69
t) Sinteza
Za kraj sata predviđeno je pronalaženje personifikacija u pjesmi te odgone-
tanje asocijacija koje one izazivaju. Zadatak je zamišljen i napisan na listiću s ta-
blicom koju dobiva svaki učenik.
OSJETILO PERSONIFIKACIJE BOGA ASOCIJACIJE
-vid - drago lice koje se smiješi -majka, sestra, brat, baka ...
- sluh - Bog šušti - lišće, granje, voda ...
-vid - boja neba -modro, plavo, beskraj, daljina, more ...
Tablica]. Asocijativno tablica
g) Zadaci za samostalan rad
Pjesma Nađeni Bog važna je zbog nekoliko razloga: bavi se univerzalnim
pitanjima, metafizičkim određenjima i duhovnim shvaćanjima koji duboko za-
diru u bit čovjekova postojanja i njegova razmišljanja o svijetu, smislu i životu.
Jednako tako, nastavna raščlamba te pjesme otkriva u njoj bogatstvo govornih
vrjednota i pozamašnu stilsku zalihu koja svim svojim izražajnim mogućnostima
napaja duhovnu sliku koja se stvara čitanjem i doživljavanjem pjesnikove istodo-
bne opomene-meditacije-molitve-sentencije. Pjesnik A. B. Šimić stavio se u ulo-
gu usmjerivača na tmovitom putu duhovne potrage čovjeka za svojim religioznim
Izvorom i Uvirom, a tome pridonosi uspjelom uporabom sredstava svojega umje-
tničkoga izraza- glasova, riječi, stihova i strofa.
Fantazijsko stvaralačko mišljenje u smislu pounutrenja vizualnih, auditi-
vnih i drugih sastavnica sinestezijskoga doživljaja pjesničkih slika poželjno je
neprestano razvijati u dodirima s književnoumjetničkim tekstovima, ali ne bi se
trebalo bježati ni od vježbi utemeljenih na funkcionaliziranju gradnje sintagmi
semantički kodiranih višestrukim senzomim uživljavanjem. Smjer zadataka s ta-
kvim pretvorbama uključivao bi povezivanje auditivnog i vizualnoga u dva su-
protna smjera:
a) Auditivno doživljavanje vizualnoga
Učenicima se nudi stvaranje sintagmi i rečenica na osnovi sljedećih rije-
či:zelenilo (zelena boja), žutilo (žuto), šarenilo, crvena boja (crvenilo),plavetni-
lo (plava boja). Te se riječi trebaju na inventivan način povezati sa značenjskim
"zvučnicama": zapljuskivati (zapljuskivanje), kucati (kucanje), šumiti (šum), kli-
ktati (kliktaj), zvoniti (zvon).
66
Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi
Model po kojem će se zadatak stvaralački rješavati dobiva se na osno-
vi jednoga oglednoga rješenja iz ponuđenoga niza: plavetnilo + zapljuskivati >
Plavetnilo zapljuskuje oblake., ili rješenja na temelju odgovarajućega sklopa s ri-
ječima koje nisu navedene. Primjerice: bjelina+ škripati (škripa)> Bjelina (sni-
jega) škripi pod nogama.
b) Vizualno doživljavanje auditivnoga
Učenicima se nudi stvaranje sintagmi i rečenica na osnovi sljedećih riječi:
pljuštanje (pljusak), kričati (krik), zvoniti (zvon), šumoriti (šumor), govorenje (go-
vor). Te se riječi trebaju na inventivan način povezati sa značenjskim "slikopisni-
cama": crnilo (crno), svjetlo (osvijetliti), žutilo (ožutjeli), modra boja (modrost),
zelena boja (zelenilo).
Model po kojem će se zadatak stvaralački rješavati dobiva se na osnovi je-
dnoga oglednoga rješenja iz ponuđenoga niza: govorenje (govor)+ svjetlo (osvi-
jetliti) > Govor dobroga čovjeka osvijetlio je duše ljudi., ili se primjer dobiva na
osnovi rješenja odgovarajućega sklopa s riječima koje nisu navedene: primjerice:
crna boja+ kriještanje (kriještati)> crno kriještanje crnih vrana.
I jedan i drugi način poticanja sinestezijskoga fantazijskoga mišljenja
uključuje slične ili iste primjere, ali obratnoga predznaka, pa će tako nesumnji-
vo doći do prelijavanja spoznajno-doživljajnih impulsa pri rješavanju spomenutih
zadataka inspiriranih iskustvom Šimićeve pjesme.
Vidljivo je da je dojam koji takav lirski tekst može pobuditi produljeno ga
trajanja, a nesumnjivo može oblikovati i nečiji duhovni osjećaj i poimanje identi-
teta Boga. Produženo trajanje djelovanja pjesničkoga teksta trebalo bi upotrijebiti
za angažman učenika zadavanjem pismenih radova na temu kao što je: Moje shva-
ćanje Boga nakon obrade pjesme Nađeni Bog. Naravno, kratke upute o pisanju ra-
da odnosile bi se na to je li došlo ili nije do promjene u razmišljanju o Bogu nakon
nastavnoga sata interpretacije pjesme, razmišlja li sada tko o "negativnim" emo-
cijama (strah, zbunjenost i dr.) drugačije i zašto, itd. Također, jedan od zanimljivih
načina pismenoga izražavanja učenika može biti intervju s ukućanima ili, na pri-
mjer, sa slučajnim prolaznicima na ulici, koji će iznijeti svoja mišljenja, a učenik
će ih onda pribilježiti i usporediti sa svojim i Šimićevim razmišljanjima.
67
 METODIKA:Vol. 7, br. 12 (1/2006), str. 53-69 Sabljić J.: Metodički pristup pjesmi

LITERATURA

Babić, N., Golem, D., Jelčić, D., 2005: Dveri riječi 5 (hrvatska čitanka za peti razred
osnovne škole), Profil, Zagreb.
Baričević, J., Duda, B., Turčinović, J., 1990: Snagom duha, Kršćanska sadašnjost,
Zagreb. TEACHING METHODS IN INTERPRETATION
1
CE (Pantheism, Catholic Encyclopaedia on CD-ROM, http://www.newadvent.org l OF THE POEM NAĐENI BOG OF
cathen/11447b, stanje 14. ll. 2005)
CP (The nature and attributes of God, Catholic Encyclopaedia on CD-ROM, http://www.
ANTUN BRANKO ŠIMIĆ
newadvent.org /cathen/06612a.htm, stanje 14. ll. 2005) (ADDITION TO LITERATURE TEACHING
Matanović, J., Tatarin, M., 2000: Početnica za odrasle (hrvatska čitanka za 8. razred), METHODS OF SPIRITUAL POETRY)
Profil, Zagreb, 2002.
Pavletić, V., 1995: Kako razumjeti poeziju, Školska knjiga, Zagreb.
Solar, M., 2004: Predavanja o lošem ukusu (Obrana estetičkoga uma), Politička kultura, Jakov Sabljić,
Zagreb.
Šabić, A. G., 1991: Učenik i lirika (Razvijanje literarnih sposobnosti učenika u komunika- Faculty of Philosophy of the Josip Juraj Strossmayer
ciji s lirskom poezijom), Školske novine, Zagreb. University in Osijek
Šabić, G., 1983: Lirska poezija u razrednoj nastavi, Školska knjiga, Zagreb.
Šimundža, D., 2005: Bog u djelima hrvatskih pisaca (Tjera i nevjera u hrvatskoj
književnosti 20. stoljeća), svezak II, Matica hrvatska, Zagreb.
Summary
Težak, S., 1977: Prilozi interpretaciji lirske pjesme u osnovnoj školi, Pedagoško-književni
zbor, Zagreb. Spiritual reflective poetry represents a challenge to every teacher in process
of school interpretation. Questions that emerge from poems marked with elements
Vuletić, B., 1999: Prostor pjesme (O plošnom/prostornom ustrojstvu pjesništva Jure
of spiritual introspection and meditation are of great importance for cognitive and
Kaštelana), Zavod za znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta u Zagrebu,
emotional development of students. Interpretation of spiritual reflective poem Na-
Zagreb.
đeni Bog ofA. B. Šimić enables accomplishment of several goals. Educational go-
Widdowson, H. G., 1992: Practical Stylistic: An Approach to Poetry, Oxford University als tend towards: concerning pupils literary knowledge, adoption of spiritual re-
Press. flective poem as new litarary genre, then understanding relations between external
and internal shape of the poem, and equally awareness offonetic elements which
emphasize the determinative process of how, not what the lyric means. Therefore
methods of teaching the poem have to include: creation of meditative atmosphe-
re, active silence, plastic transformation of the lyrics, development ofimaginativ~
thinking and creative exercises based on functionalizing of word phrases semantz-
cally coded by multisensorial experience.
Key words: spiritual/reflective poetry, school interpretation, synaesthesia,
imaginative thinking, methods of approach ing to poetry

O autoru:
Jakov Sabljić, profesor hrvatskoga jezika, asistent je na katedri Metodike
hrvatskoga jezika na Filozofskom fakultetu u Osijeku.

68 69