GORISNIAK Dae a ISTORICARA BOSNE I HERCEGOVINE : ANNUAIRE DE LA SOCIETE HISTORIQUE DE BOSNIE ET HERZEQOVINE GODINA XI 1960 Redakcioni odbor Dr. BRANISLAV DURDEV, Dr. HAMDIJA KAPIDZI0, Dr. ESAD PASALIC * Odgovorni urednie Dr, HAMDIJA KAPID2IC = Sarajevski grafidici zavod, Sarajevo — 196.Ing. arh, Alija Bejtié NOVA KASABA U JADRU (gradevinsko-urbanistitki razvoj naselja kao tipa Karavanske varo’i), MUSA-PASA I NJEGOVA’ZAKLADNICA Ova razmatranja o postanku i razvoju Nove Kasabe io arhi- tekturi starijeg doba u toj varosici temelje se jednim dijelom na autentitnoj i izvanredno vrijednoj arhivalnoj, gradi te, drugim di- jelom, na prouéavanjima yrSenim na terenu. Historijski materijal prvome redu tri vaina, a dosad neobjavijena turska je nosilac, a ujedno i utemeljitelj toga naselja bu- dimski vezir Musa-paSa: to su dva fermana sultana Tbrahima iz. god. 1641, a treéi je Musa-paSina vakufnama ili zakladnica iz god, 1643. kojom on na obali Jadra podite niz, objekata kao svoje zaduzbine, za nas danas historijske spomenike, i uspostavlja niz ekonomskih in- strumenata i time udara temelj novome naselju, lizu pojedinih mjesta iz tih dokumenata, valja neSto pob! osnivatu toga mjesta, Musa-pagi, io rukopisima navedenth isprava. Prema pristupaénim podacima, Musa-paga je domaéi éovjek. Is- tige se da je rodom iz Vikota, izmedu Foée i Pljevalja, iz zaimske po- rodice Vehabegoviéa, ali se ne zna izvor toj twrdnji’). Iz njegove zak~ ladnice saznajemo da mu je ocu bilo ime Meh me di da je imao bra- ta po imenu. Mahmudagu, koji je, Gini se, bio na Musa-pasinu dvoru u Budimu, ali se ne zna tatno- dime. se havio. U sluzbi. turske carevine sretamo Musa-paiu najprije kao-silahdara Murata IV, a po~ slije, god. 1040/1630, postao je namjesnik u Egiptu, U. kasnijim go- dinama bio je lam carskog divana i tri puta namjesnik u Budimu. God. 1055/1645. Musa~paia je imenovani admiralom turske mornarice (capudan-paia). Na toj duznosti je poginuou pomorskoj bici kod Ne- groponta 22, januara 1647,, Setiri godine poslije gradnje zaduzbina u 3) Dr S. BaSagié, Znamoniti Hrvati Boinjacl i Hercegovei’ u turskoj arevinl, Zagreb 1931, str. 52. Goatinjak Druitva istoridara BUT 15Jadru’). Tijelo mu je preneseno i sahranjeno u varigradskoj-éetvrti ‘Uskudar’), : ‘Musa-paga je zasluzan i na polju kulturne i ekonomske historije- nadih krajeva. Prema podacima, koje nam pruia Evlija Celebija’i do~ kumenti koje éemo kasnije navoditi, on je o svome troSku pogradio i kao vakuf zavjeStao niz objekata u Beogradu, Budimu, Jadru (dana- Snja Nova Kasaba) i Donjoj Tuzli. Razloge njegove odluke o osnivanju kasabe baS u Jadru objagnjava djelomitno jedno mjesto u njégovoj zakladnici za zaduébine u Jadru. Iz toga se podatka jasno vidi da je Musa-paga na tome podruéju, upravo na podrudju sela Kovateviéi i Gojkoviti,posjedovao dijelove ¢ifluka kneza Gojka kao svo- jumalikanu, a to znaéi da je uzivao prihode s toga posjeda i da je, tim putem, imao izravnu vezu s tim krajem. Tim razlozima treba, sva~ kako, dodati i prometne potrehe, koje istiée, kako Gemo pokazati, 1 ‘Musa-paéa, ali da nije otprije poznavao taj kraj i imao vezu s njim, Malo je vjerovatno da bi Musa-pasa prometne potrebe rje$avao baé u Jadru, jer bilo je jo8 mjesta i krajeva koji su imali iste takve pot- rebe. Danas u Novoj Kasabj ne znaju odakle je Musa-paga rodom, a JoS manje da je imao kakve veze sa tim krajem, samo se istite kako. je naifao kroz ovaj kraj i u njemu naiao vrlo siromagan narod pa otpoteo tu graditi zaduzbine — kako kazuju — da se narod zaposli i da kasnije ima o éemu raditi, Musa-paSina zakladnica za zadubine u Jadru, kasnijoj Novoj Kasabi, saéuvala se u originalu, a nalazi se danas u Gazi Husrevbego- voj biblioteci u Sarajevu, u dosijeu vakufnama pod br. 194, Pisana je- u obliku knjige u koZnatom povezu Giji listovi imaju velitinu 25,5 X 15 cm. Datirana je u Budimu u prvoj dekadi rebiul-evela god. 1053, tj. izmedu 20. i 29. maja 1643. To istodobno znati da je i napisana u Budimu, gdje je tada Musa-paia doista sluzbovao. Tekst je sastavio { napisao, vidi se iz napomene na kraju vakufname, neki Ab dul ba- ki, sin Mustafin, éehaja (kethoda), vjerovatno Glan Musa-paii-- na divana, Pismo je neshija. Zakladnica je imala sega trideset i ée~ tiri lista, ali su u posljednje vrijeme nesfala éetiri s kraja knjige. Na strani 1a nalazi se imza i muhur budimskog kadije Abdulaha, sina Husejnova koji je potvrdio i legalizirao zakladnicu i u to ime stavio te znakove na ispravu. Ispod te kadijine potvrde nalazi se tugra on- dainjeg sultana Ibrahim-hana, sina sultana Ahmed-hanova. Tekst zakladnice podinje na iduéoj, 1b strani, Noviji prepis te isprave: za- jedno s tekstom s onih izgubljenih listova, nalazi se taloder u Gazi- Husrevbegovoj biblioteci, u sidzilu vakufnama (sv. I. str. 159) a donio ga je i Kadié u svojoj Kronici (sv. 111, dio 10), str. 80-95, : Na stranama 27 i 28 te 29 i 30 originala zakladnice nalaze se toj zakladnici savremeni: prepisi dva fermana ranijeg datuma o Musa- painim posjedima u Jadru, koji se ukljuéuju u vakuf. Prvo je fer-- %) Mehmed Sureyya, Sicilli Osmani, sv. 4, Istanbul, str, 521-522. 4) Kadléeva Kronika u Gazi Husrevbegovoj (GH) biblioteci u Sarajevu,. sv. ILI, dio II, str. 104