JAVNA POLITIKA

JAVNA POLITIKA, ili mjere javne politike SU produkt

ZAKONODAVNE VLASTI u formi zakona, dok se propisi produkt
izvršne, ili sudske vlasti i oni proizilaze iz zakona, a NIJE/NISU nešto
aprstraktno i nerazumljivo.

VAŠE mjere javne politike Su realne i izvodljive i u skladu sa

zakonom, a NISU lista želja koju nitko ne može ostvariti.

Jedna o definicija je Javna politika „bilo šta što vlada odluči da uradi ili ne uradi.“

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma Parlamentarne

skupštine BiH organizovala je ovu javnu raspravu na osnovu zaključka Predstavničkog doma
sa 3. sjednice održane 15. januara 2015. kojim je zadužena Ustavnopravna komisija da do 27.
februara 2015. organizira Javnu raspravu o pitanju statusa Sutorine i Predstavničkom domu

Na javnu raspravu pozvani su članovi

Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici Predsjedništva BiH, Vijeća ministara BiH,
Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH, tačnije članovi
Državne komisije za granicu, predstavnici Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, te
pravni stručnjaci sa univerziteta iz cijela BiH. Upućen je javni poziv predstavnicima
udruženja građana, te svim drugim zainteresiranim osobama koje mogu dati svoj doprinos
raspravi o navedenom pitanju.

PREDSTAVNIK
DRŽAVNE KOMISIJE ZA GRANICU

Temelj za identifikaciju granične crte sa drugim zemljama na kojem je radilo Povjerenstvo su

Opći okvirni sporazum za mir u BiH od 14. prosinca 1995. godine i Mišljenje broj 3.
Međunarodnog arbitražnog povjerenstva Konferencije o Jugoslaviji, tzv. Badinterova
komisija.
Izvješće Badinterove komisije ima snagu
međunarodne presude, mišljenja Badinterove komisije garantiraju neupitnost teritorijalnog
integriteta i cjelovitost BiH u njenim međunarodno priznatim granicama.

Dalje, u procesu identifikacije granične crte između BiH i Crne Gore

Nabrojaću samo neke – Zakon o administrativnoteritorijalnoj
podjeli Narodne Republike BiH iz '47. godine, Zakon o područjima srezova i
općina u Narodnoj Republici BiH iz 1958. godine, Uredba o određivanju područja narodnih
odbora i ustanovljenja sjedišta mjesnih narodnih odbora iz 1945. godine, te Odluka o
granicama općina na teritoriju Narodne Republike BiH iz 1959. godine.
Postoje brojni argumenti od Berlinskog kongresa da je Sutorina i prije toga, naravno, bila u
sastavu BiH, ništa se nije promjenilo ni poslije aneksije 1908., ni poslije Prvog balkanskog
rata 1912., ni poslije Drugog balkanskog rata 1913., BiH sa Sutorinom ulazi u Kraljevinu
Srba, Hrvata i Slovenaca, to priznaje i Vidovdanski ustav i teritorijalna podjela iz 1922. to, o
tome govore, je li, i odluke Predsjedništva AVNOJ-a. Svi ustavi bivše države su govorili, pa
i Socijalističke Republike BiH i Narodne Republike BiH da se pitanje promjena granica, da se
za to pitanje mora dobiti saglasnost i Republike BiH, u to vrijeme Narodne Republike BiH, pa
Socijalističke Republike BiH i da to mora biti verificirano i u Saveznoj skupštini, to se nikada
nije dogodilo i to su činjenice.

Bilo bi dobro da nam danas neko odgovori na nekoliko važnih pitanja, prije svega na
pitanje – Kako je ustvari Crna Gora stekla pravo nad Sutorinom? Da li je to učinjeno prema
odredbama Ustava SFRJ ili prema odredbama Ustava NRBiH ili SRBiH? Da li je to ikada
raspravljano na tim organima koji su bili nadležni za to? Znamo odgovor je ne.

BiH je
priznato, dakle, pravo na one granice koje su utvrđene odredbama Berlinskog kongresa iz
1878. godine, AVNOJ je to potvrdio. Zakonom iz 1946. godine poništene su sve pravne
stečevine jugoslovenske države između dva svijetska rata, pa prema tome i ona sporna uredba
i rješenje. Dalje ne postoji nikakav međudržavni ugovor između BiH i Crne Gore o ustupanju
Sutorine Crnoj Gori, a eventualni usmeni dogovori političkih rukovodilaca poslije Drugog
svijetskog rata u međudržavnim odnosima nemaju pravnu snagu. Postoje, dakle, ozbiljni
dokazi da BiH može i treba zatražiti vraćanje područja Sutorine BiH.

BiH dakle ima argumente za vlasničko pravo nad

ovom teritorijom, a to što je eventualno u to vrijeme Đuro Pucar Stari usmeno prepustio
posjedovno pravo nad Sutorinom i Kruševicom nema pravnu snagu.

U Parlamentu BiH obavljena javna rasprava o temi – Čija je Sutorina?

Tokom današnje institucionalizirane javne rasprave o statusu Sutorine, preovladavalo je

mišljenje da država Bosna i Hercegovina može mirnim putem vratiti u njene granice to
područje.

Prema mišljenju gotovo svih diskutanata, BiH na to ima pravo, kao i neoborive argumente za
dokazivanje da je Sutorina odavno njena teritorija koju već više od 70 godina posjeduje
susjedna država Crna Gora iako za to nema i “vlasnički papir“.

Jedan od načina za vraćanje Sutorine su pregovori bosanskohercegovačkog i crnogorskog

establišmenta, a ako to ne bude moguće, treba se obratiti Međunarodnom sudu pravde u Hagu,
istakli su brojni diskutanti, među njima pravnici i geografi, predstavnici
bosanskohercegovačkih institucija, građanskih udruženja i drugi.

Badinterova komisija stavila van snage kao akte na koje se treba oslanjati pri određivanju granica
samim tim što je kao polazište tretirala Ustav iz 1974. godine (iz bivše Socijalističke Federativne
Republike Jugoslavije), kada je Sutorina već bila u crnogorskim granicama.

25 marta 2015
sjednica Predstavničkog doma Parlamenta BiH
nije usvojio Prijedlog zaključka o upućivanju zahtjeva Predsjedništvu BiH da Dom obavijesti
o pitanjima vezanim za Prijedlog ugovora o državnoj granici između BiH i Crne Gore.
Predstavnički dom je na 3. sjednici, održanoj 15.1.2015., donio Zaključak, broj: 01- 50-1-1263-3/14,
kojim
je zadužio Ustavnopravnu komisiju da do 27. 2.2015. organizira Javnu raspravu o pitanju statusa
Sutorine.
Ustavnopravna komisija je na 3. sjednici, održanoj 28.1.2015., odlučila da organizira javnu raspravu o
pitanju
statusa Sutorine, koja je održana u utorak, 24.2.2015., u zgradi Parlamentarne skupštine BiH, Velika
sala, I.
sprat, s početkom u 10 sati.
Na javnu raspravu pozvani su članovi Parlamentarne skupštine BiH, predstavnici: Predsjedništva BiH,
Vijeća ministara BiH, Ministarstva vanjskih poslova BiH, Ministarstva civilnih poslova BiH - Državne
komisije za granicu, Ministarstva pravde BiH, Ustavnog suda BiH, pravni stručnjaci s univerziteta u
BiH, udruženja građana, te sve druge zainteresirane osobe koje mogu dati svoj doprinos raspravi o
pitanju statusa Sutorine.
Postupajući u skladu sa zaključkom Doma, Ustavnopravna komisija je na 6. sjednici, održanoj
9.3.2015., jednoglasno odlučila da ovaj izvještaj zajedno s neautoriziranim transkriptom javne
rasprave
i publikacijom Udruženja geografa u Bosni i Hercegovini „Acta geographica Bosniae et
Herzegovinae“ – posebno izdanje „Sutorina“ - dostavi Predstavničkom domu.