Katodna cijev je pokazni dio u osciloskopu.

Katodna cijev je elektronska cijev u kojoj se

elektroni, izbačeni iz užarene katode, zbog visokog napona između katode i anode ubrzavaju
prema anodi u obliku snopa katodnog zračenja. Taj snop se usmjerava na fluoerescentni
zaslon, na kojem stvara svjetleću tačku. Sastoji se od: 1. KATODE-koja može biti direktno ili
indirektno grijana, i služi da u okolni prostor emituje slobodne elektrone. 2. SISTEM ZA
FOKUSIRANJE-služi da raspršene elektrone sabije u uzak elektronski snop, priključen je na
visoki pozitivni potencijal. 3. ANODA ZA UBRZAVANJE-priključena na visoki poz.
Potencijal i služi da ubrza snop prema ekranu, kada je priključena na neg. Potencijal radi kao
kontrolna rešetka i gasi povratni snop. 4. OTKLONSKI SISTEM- služi da pomjera snop po
ekranu i može biti elektrostatskog tipa i tada se sastoji od 2 para otk. Pločica. Sistem se koristi
u mjernoj tehnici, a ako je elektrodinamičkog tipa sastoji se također od 2 para istih pločica a
koristi se u TV tehnici. 5. ANODNA REŠETKA-napravljena je od mrežice koja je
priključena na veoma visoki poz. Potencijal i nalazi se ispred ekrana. Služi da privuče el.
snop. 6. FLUOERESCENTNI PREMAZ-nanosi se u obliku tačkica, crtica na unutrašnjoj
strani ekrana i kada je pogođen snopom emituju svjetlost. Boja zavisi od hemijskog sastava
svjetla. 7. STAKLENI BALON-služi da mehanički nosi dijelove cijevi i vakumski osigurava
unutrašnjost.
PRINCIP RADA
Katoda je zagrijana putem žarne niti unutar katode, te se oslobađaju elektroni sa katode.
Odmah oko katode nalazi se Veneltov cilindar koji je na nižem potencijalu od katode.
Veneltov cilindar ima na sebi malu rupicu i jedino kroz tu rupicu mogu da isijani elektroni
prođu i kreiraju elektronski snop. Anode se nalaze na visokom potencijalu od nekoliko stotina
pa i hiljada, koji svojim potencijalom privlaače elektrone koji su prošli kroz Veneltvo cilindar
te ih fokusiraju i ubrzavaju. Nakon toga el.snop prolazi kroz 2 para otk.pločica vertikalni i
horizontalni prikaz. Na kraj el.snop se ubrzava anodom koja je na potencijalu od nekoliko
hiljada V. Na mjestu na kojem el.mlaz ulazi u fluoerescentni zaslon i pojavljuje se svjetla
tačka, što veći broj elektrona udari na to mjesto tačka je sjajnija.
PERZISTENCIJA SLIKE Vidljivost čitave slike a ne samo jedne tačke gdje se u tom
trenutku nalazi snop je omogućena perzistencijom ekrana - osobinom da tačke koje
je snop prešao ostaju da svijetle još izvjesno vrijeme. Vrijeme perzistencije se znatno
razlikuje zavisno o tipu cijevi, i može iznositi od nekoliko milisekundi do nekoliko
desetina sekundi. Cijevi kratke perzistencije su tipično korištene za televizore, duže
za osciloskope, a najduže za radarske pokazivače.
OSNOVNI DIJELOVI I RAD Za „ubacivanje“ elektrona u cijev, koristi se katoda, kao i
kod običnih elektronskih cijevi. Zatim dolazi rešetka za regulaciju jačine elektronskog
mlaza (Veneltov valjak) i dvije cilindrične šuplje anode za fokusiranje mlaza. Ako je
mlaz kontrolisan elektrostatski, imamo četiri pločaste elektrode koje vrše pomjeranje
mlaza gore-dole i lijevo-desno pomoću napona dovedenog na njih. Ako je otklon
elektromagnetni (većina katodnih cijevi), skretni kalemovi (zavojnice) se nalaze van
cijevi. Promjenom struje kroz njih mijenja se jačina elektromagnetnog polja, i elektroni
mijenjaju pravac u skladu s tim. Prednost elektrostatskog skretanja mlaza je mala
snaga potrebna za upravljanje mlazom, a mane veća potrebna dužina cijevi, slabije
fokusiranje elektrona, i osjetljivost na potrese. Česte su u osciloskopima gdje je
veličina ekrana mala. Prednost elektromagnetnog skretanja su manja dužina cijevi,
bolji fokus i veća izdržljivost na vibracije. Kod katodnih cijevi sa elektromagnetnim
upravljanjem snopa elektrona postoji i akvadag. Akvadag je grafitni premaz na
unutrašnjosti cijevi spojen sa izvorom pozitivnog napona, koji služi za dodatno
ubrzavanje elektrona. STVARANJE SLIKE-Ubrzani elektroni pri udaru u unutrašnju
površinu ekrana uzrokuju svjetlucanje fluorescentnog sloja. Pomjeranjem snopa
elektrona posebnim redoslijedom skeniranja, moguće je više osvjetliti neke tačke, a
neke ostaviti tamnima. Regulacija jačine osvjetljenja se može izvoditi na razne
načine, uglavnom promjenom napona na kontrolnoj rešetki ili katodi.
Kod katodnih cijevi sa prikazom u boji, postoje tri elektronska topa, svaki za
posebnu boju (crvenu, plavu i bijelu). Svaki od topova gađa posebne tačke na
ekranu (subpiksele), u međusobnoj neposrednoj blizini. Ovako je moguće ostvarenje
bilo koje boje, miješanjem intenziteta individualnih osnovnih boja. Put elektronskog
mlaza Za primjer možemo uzeti VGA računarski monitor pri rezoluciji ekrana
640*480 tačaka i osvježavanjem ekrana 60 puta u sekundi. Mlaz se pomiče na
sljedeći način. Počinje u gornjem lijevom uglu ekrana i ide horizontalno nadesno.
Kad je kraj ekrana dostignut, mlaz se isključuje i vraća na lijevu stranu ekrana, ali
jedan red niže. Novi red se ispisuje istim načinom, pa novi i novi, dok se ne ispiše
svih 480 horizontalnih linija. Tu se mlaz isključuje, i vraća u gornji lijevi ugao. Ispis
480 linija je trajao 1/60=16.6 milisekundi. Promjenom jačine mlaza postiže se prikaz
ili sakrivanje određenih tačaka, ili njihovo nijansirano prikazivanje. Time je dakle
prikazana slika sastavljena od tačaka (piksela) raznih nivoa osvijetljenosti.
KATODNI MONITOR- je grafički izlazni uređaj temeljen na katodnoj cijevi koju je
izumio Karl Ferdinand Braun. Ovaj način prikazivanja se koristio u monitorima sve
do 2010. godine, kao i što se katodna cijev koristila u TV-u, osciloskopu i drugim
uređajima. Karakteriše ih velika težina, veliko zauzimanje prostora kao i visoka
potrošnja el.energije, ali zato imaju veoma dobru kvalitetu i oštrinu slike. Danas,
katodni monitori su izgubili primat koji zauzimaju LCD i Plazma prikazi.
KAKO CRT RADI? - CRT monitor radi na principu katodne cijevi. Ekran CRT
monitora se sastoji od miliona sićušnih crvenih, zelenih i plavih fosfornih tačkica koje
svijetle kada ih "udari" elektron što potom stvara sliku na ekranu. Unutar katodne
cijevi, katoda je zagrijana nit koja se nalazi u vakumskoj staklenoj cijevi. Katodno
zračenje je ustvari tok elektrona koji stvara elektronski top. Elektroni su negativni
(katoda), dok je anoda pozitivna što privlači elektrone koji su pažljivo usmjereni
prema usmjerivaču koji ih pomoću magnetnog ili električnog polja u snopovima
skreće ka anodi i ekranu. Ekran je prekriven fosfornim materijalom koji praktično
svijetli ako je "pogođen" elektronom. Fosforni sloj se sastoji od crvenih, zelenih i
plavih zona pomoću kojih se dobija boja i na taj način se dobiva osnovna slika na
ekranu koja se potom filtrira da bi se dobila konačna slika koju mi vidimo na ekranu.
Ima nekoliko vrsta filtriranja, tri su najpoznatija: Shadow-mask, Aperture-grill i Slot-
mask pomoću kojih se dobiva konačna slika koju mi vidimo. CRT TV - Televizor je
analogni uređaj koji služi za prikaz pokretne slike i zvuka. Patentirao ga je Paul
Gottlieb Nipkow još davne 1884. godine. Prvi polumehanički televizor demonstriran
je u Londonu 1924. godine. Kroz nekoliko sljedećih godina počinje se povremeno
emitirati televizijski program, a već 1936. godine BBC je prvi u svijetu pokrenuo
emitiranje redovnog televizijskog programa. Osnovni dio televizora je katodna cijev
(cathode ray tube, CRT). Elektronski top emitira zrake elektrona kroz metalnu
rešetku ili masku koja se nalazi sa unutarnje strane stakla televizora. Ekran je
premazan sa fosforom koji svijetli crveno, zeleno ili plavo, a kombinacijom tih triju
boja dobiva se bilo koja druga boja. Na taj način se formira slika na ekranu
televizora koju mi vidimo. Nakon što napuste katodu koja se nalazi na visokom
negativnom potencijalu, elektroni putuju prema anodi koja se nalazi blizu ekrana.
Ona ih privlači jer je nabijena na pozitivan potencijal u odnosu na katodu. U katodnoj
cijevi se nalaze pločice za horizontalni i vertikalni otklon. Njihova uloga je da
usmjere elektron na željeno mjesto na ekranu kako on ne bi stalno pogađao sredinu
ekrana.
