2.

Metodološki okvir rada

2.1. Ispitanici
Strukturu ispitanika činila su 23 učenika osmog razreda, od čega je 17 djevojčica, a 16
dječaka, prosječne dobi od 14 godina.

2.2. Varijable

2.3. Instrumenti
Kao instrument kojim smo mjerili nivo uspjeha u razmijevanju učenika, korišten je kontolni
listić predstavljen na slici.
2.4. Postupak
Eksperiment je proveden na blok-časovima hemije u jednom odjeljenju osmih
razreda.Obrađena tema : KRISTALIZACIJA MODRE GALICE. Ispitanici, njih 23, metodom
slučajnog odabira raspoređeni su u dvije grupe: kontrolnu i eksperimentalnu. Na prvom času
rađeno je sa grupom učenika gdje je nastavnik koristio metodu usmenog izlaganja kako bi
učenicima što bolje predočio sadržaj koji treba obraditi. Sa drugom grupom učenika, nakon
uvoda i teorijskog dijela, proveden je eksperiment kristalizacije modre galice, prikazan u
nastavku (metoda demonstracije).
• Na samom početku učenici su zajedno sa nastavnikom pripremili zasićenu otopinu modre
galice. S obzirom da je modra galica otrovna hemikalija bitno je pridržavati se mjera osobne
zaštite, te je svaki od učenika dobio rukavice. Otopina je pripremljena prema recepturi – u 40
mL destilovane vode, zatim dodana jedna po jedna kašikica usitnjene modre galice, a ukupno
devet kašikica. Dok je nastavnik dodavao modru galicu jedan od učenika je staklenim
štapićem miješao otopinu. Nakon devete kašikice krutina se više nije otapala. Otopina je
ostavljena nekoliko minuta, a zatim se prozirna modra otopina staklenim štapićem dekantirala
u drugu čašu. Sve zajedno je ostavljeno za naš naredni susret koji smo zakazali kroz tri dana.
Prilikom našeg drugog susreta sa učenicima iz ove skupine, otopina modre galice iz čaše
postupno je prenesena u lijevak na filter papir. Na dnu su ostali kristalići koje smo prenijeli na
filter papir. Proučavali smo kristaliće koji su imali ravne površine, oštre kutove i oduševili
smo se njihovim pravilnim oblicima. Na kraju, učenicima smo dali kontrolne listiće koji se
sastoje od 4 pitanja. Na osnovu toga željeli smo zaključiti koliko zapravo metoda koju
nastavnik primjenjuje u svom radu, utiče na razumijevanje učenika o datoj temi. Krenuli smo
od pretpostavke da metoda u velikoj mjeri utiče na rezultat koji učenici postižu, te da će
učenici bolje pamtiti stvari koje opažaju nego one koje samo čuju. Ovim radom hipoteza je
potvrđena. Skupina učenika kod koje je nastavnik primijenio metodu demonstracije pokazala
je bolje rezultate u poređenju sa drugom skupinom.
3. Literatura