Kontakti Za Croatia IN kazali su

IZDAVAÈ 14 26 36 Silvije Tomaševiæ, CROATIA IN / AR NEWS : Brijune, Zračnu luku na 15 minuta od središta,
firma INDICO firma HRVATSKI firma BRODOGRADNJA firma ECOOPERATIVA Pa kako onda spojiti Hrvatsku s europskom kazalište koje se može aktivirati i za ostale
adresa HR-51000 TELEKOM PIÈULJAN tel. 051 274 262 predstave itd. Pula ima mnogo pogodnosti, a
Rijeka - TC PAZIN adresa HR-51280 Rab tel. 051 276 750 mrežom? Vjerojatno bi najbolje bilo što prije
Kumièiæeva 13/III adresa HR-52000 Pazin Barbat 226 faks. 051 276 750 izgraditi autocestu Trst-Rijeka, koja je bila imala je samo jedan nedostatak, odnosno to
tel. 051 212901 Narodnog doma 2d tel. 051 721 013 e-mail ecooperativa predviđena davnim Osimskim sporazumima. što sam rođen u Rijeci, ali smo i to prevladali.
faks. 051 212902 tel. 052 625 010 faks. 051 721 355 @ri.tel.hr
Tada nije građena jer je ondašnja jugovojska to
e-mail indico@ri.hinet.hr faks. 052 625 025 e-mail brodogradnja-piculjan Zoran Æurkoviæ, ELEKTROMAGIC :
web www.indico.hr e-mail indico@ri.hinet.hr @ri.hinet.hr 38 kočila obrazlažući da bi autocestom tenkovi
web www.ht.hr NATO-a lakše napali Jugoslaviju. No, zašto se još Prijelaz na GPRS povijesna je prekretnica koja æe
firma ADRIA P.A.
39 adresa HR-51000 Rijeka ne gradi? Čini se da još uvijek politika ima oznaèiti poèetak agresivne utrke u ponudi
16 firma SOKOL MARIÆ Škurinjska draga digitalnih usluga. Kada se u kombinaciju ukljuèi i
6
preveliku riječ u odlučivanju koji će se pravac
firma VISOKA adresa HR-10000 Zagreb bb
ceste najprije graditi. A, na dijelu ceste od Trsta (još uvijek eksperimentalna) moguænost
GLAZBENA ŠKOLA Trg M. Tita 8/II tel. 051 226 620
firmaBI ULJANIK
“INO MIRKOVIÆ” tel. 01 4826 905 faks. 051 226 620 do Rijeke nema birača, pa se, vjerojatno, nema približnog odreðivanja korisnikove lokacije, za
adresaHR-52100 Pula
tel.
052 373 000 tel. 051 291 001 faks. 01 8426 906 e-mail adriapa kome obećavati njezina izgradnja, premda je to kratko vrijeme na raspolaganju æe nam biti usluge
faks.052 373480 faks. 051 292 313 web www.sokol-maric.hr @adriapa.hr
jedna od najprometnijih, pa prema tome i koje zvuèe kao znanstvena fantastika -
e-mailzp-public-relations e-mail mirkovic.academy web www.adriapa.hr pronalaženje najbližeg slobodnog parkirnog
@uljanik.tel.hr @lovran.hr 39 najisplativijih cesta. To bi bila i najvažnija hrvatska
42 veza sa Zapadom, a da se i ne govori što bi mjesta, mapa grada s prijedlogom optimalne rute
web www.uljanik.hr firma SOKOL MARIÆ
20 adresa HR-51000 Rijeka firma RESTAURANT značila za turizam i gospodarstvo cijele regije. Za izmeðu dvije lokacije u gradu s obzirom na
8 firma ELEKTROMAGIC I. Henckea 1/III MUNICIPIUM
nju bi, verojatno, bilo i sredstava. No, hrvatska se trenutno zagušenje pojedinih prometnica, ili
firma SUNCE adresa HR-10000 Zagreb tel. 051 335 771 adresa HR-51000 Rijeka
Vlada treba što prije odlučiti za izgradnju cesta shopping savjetnik koji na ekranu mobilnog
OSIGURANJE Planinska tel. 051 213 504 Trg rijeèke
info.tel. 060 558 060 faks. 051 330 482 rezolucije 5 davanjem koncesija. U prvo vrijeme će više terminala nudi najbolju cijenu za odreðeni
adresa HR-10000 Zagreb
tel. 01 3844 222 faks. 01 2356 050 e-mail rijeka tel. 051 213 000 zarađivati koncesionar od države, ali će dobit proizvod u krugu od 500 metara
faks. 01 3844 155 e-mail elktromagic @sokol-m faks. 051 213 000
@elektromagic.hr aric.hr imati i korisnici. Cesta ostaje, a ostalo je prolazno Ratomir Ivèiæ, NP BRIJUNI :
e-mail sunce@sunce.hr
43
22 32 Karlo Radoloviæ, BI ULJANIK: Novi trend u turizmu pokazuje da gost ne želi
10 firma PZ VRBNIK
firma RAPSKA firma INSTITUT ZA adresa HR-51516 Vrbnik Privatizirati brodogradilište da bi se popunila samo vrhunsku uslugu, već je gost
firma ELEKTROPROMET
adresa HR-10000 Zagreb PLOVIDBA POLJOPRIVREDU I Namori 2 proračunska rupa bilo bi jednako kao i kada zainteresiran za prostor u kojem boravi, za
tel. 01 6502 333 adresa HR-51280 Rab TURIZAM - POREÈ tel. 051 857 101
bismo prodali zemlju od koje živimo da bismo ekologiju, te posebno želi kulturne sadržaje i
tel. 01 6502 302 Hrvatskih branitelja tel. 052 452 473 tel. 051 857 344 želi aktivno sudjelovati u nekim istraživanji-
faks. 01 6528 483 domovinskog rata 1/II faks. 052 452 474 faks. 051 857340 proveli jedan vikend u Monte Carlu! Interesi prete-
tel. 051 724 122 e-mail zupis-poljoprivreda e-mail zlahtina@net4u.hr žito poznatih privatnih vlasnika okupljenih oko ma, u znanstvenom radu. Na Brijunima ima
e-mail elektropromet
@zg.tel.hr faks. 051 724 018 @zup-istarska.tel.hr web www.pz-vrbnik.hr Uljanika uspostavili su kapital - odnos i radiklalna oko 600 biljnih vrsti, oko 150 vrsta ptica, tu
e-mail rapska-plovidba
promjena toga stanja postaje bespredmetna postoje dokazi o postojanju živog bića
12 @ri.tel.hr 34 44
unatrag 120 milijuna godina, bogato doba
firma SIEMENS tvrtka REGIONALNA firma NEZAVISNA
24 VELETRŽNICA ISTARSKA
Dragutin Kos, ELEKTROPROMET: antike itd., a sve to može biti dodatni sadržaj.
adresa HR-10000 Zagreb
Heinzelova 70a firma ZRAÈNA LUKA RIJEKA-MATULJI TELEVIZIJA Predlagali smo državi kontrolu kvalitetne robe, da
PULA adresa HR-51211 MATULJI adresa HR-52000 Pazin Romano Pièuljan, ROTA:
tel. 01 6105 222 bi prodavaonica koja ima taj znak pouzdanosti i
faks. 01 6105 244 adresa HR-52100 Pula Jušiæi 69 c - p.p. 5 tel. 052 624 624
kvalitete bila pouzdana i kod kupca. U toj Već tri godine nismo napravili ni jedan drveni
e-mail siemens Valtursko polje 210 tel. +385 51 277 257 faks. 052 622 330 brod. Nova tehnologija, novo tržište, logično
@siemens.hr tel. 052 530111 faks. +385 51 277 258 e-mail nit@nitt.hr prodavaonici kupac æe znati da æe roba imati
tel. 052 530 100 e-mail rvrm@ri.hinet.hr web www.nit..hr vremensko jamstvo, osigurane servise i rezervne traži nove materijale, novi način izrade. No, to
faks. 052 550 915
dijelove, struènu pomoæ pri uporabi itd. A i kupac uopće ne znači da će se drvo izbaciti, dapače
e-mail zracna-luka-pu iznalazi se mogućnost da se plastika prilagodi
@pu.tel.hr u onoj drukèijoj trgovini, bez toga znaka, morao bi
znati da sve to nema, ali da æe imati veæi rizik pri tako da se veliki dio broda gradi i iz drva.
kupovini i - jeftiniju robu. Nažalost, ni u tom pravcu Anðelko Perinèiæ:
nije ništa uèinjeno Zato je “eurocentriènost” “od Gibraltara do Urala”
Croatia IN tek važna stepenica globalizacije koju na poèetku
Svemir Kaliniæ, SUNCE OSIGURANJE :
može biti vaše “vozilo” treæega tisuæljeæa nakon Krista vode SAD i treba
Svi se mi u našoj zemlji uskomešamo kada se
u poslovnim je uzeti s dozom respekta. Vrijeme kontinentalne
dogodi neka katastrofa. Udari s neba tuča, a mi
kontaktima. Svaki novi poslije toga polemiziramo u javnosti, jesu li bolje kompaktnosti je vrijeme prošlosti i sadašnjosti.
susret otvara ove ili one rakete, ovi ili oni zrakoplovi za razbijanje Tko je zakasnio, kaskat æe za drugim, ili æe morati
moguænost za oblaka, što je sve izuzetno skupo. Nakon svega naprasno, uz društvene traume, preskoèiti jednu
proširenje poslovanja. “misionari” idu i hodočaste u državna tijela, prose razvojnu fazu.
Croatia IN æe otvoriti naknadu štete, obično je dobrim dijelom i dobiju, Jadranka Jureško-Kero, NEW YORK:
svoje stranice tvrtkama odvajaju se novci iz državnog proračuna itd. U Hrvati u inozemstvu postali su strpljiviji ali i vještiji
i osobama koje æe zapadnim državama, primjerice ratarski se u postavljanju svojih zahtjeva prema Hrvatskoj a u
poluèiti rezultate i imati usjevi osiguravaju već pri sjetvi. Premije mogu poslovne odnose ulaze s više razuma a s manje
biti visoke, ali se mogu precizno izračunati srca jer su u zemljama gdje su stekli kapital
što kazati u svim
višegodišnjim praćenjem i država naučili da novac nema emocija
sektorima subvencijama potiče osiguranje
gospodarstva. Bruno Frlan, REGIONALNA VELETRŽNICA:
Anketama, analizama, Branko Lampl, SIEMENS :
Suzbijanjem nelojalne konkurencije Veletržnice æe
ispitivanjima i S blizu 900 zaposlenih Siemens d.d. se danas preuzeti ulogu koja im je i namijenjena.
prenošenjem struènih ubraja ne samo među najveće investitore u Koncentrirat æe se ponuda i potražnja na jednom
mišljenja Croatia IN æe Hrvatskoj nego i poduzeća s najvećom stopom mjestu što æe utjecati na stvarno funkcioniranje
rasta broja zaposlenih. Njegov se promet u tržišta poljoprivrednih proizvoda, a time bi se i
pokušati dati svoj
Hrvatskoj ubrzano povećava i danas doseže smanjio uvoz koji, uz sivu ekonomiju, uništava
prilog. preko milijardu kuna domaæu poljoprivrednu proizvodnju
Ino Mirkoviæ, VISOKA GLAZBENA ŠKOLA: Darko Jakovac, ORDINACIJA MEDICINE RADA:
Ja ne bih to nazvao spor. Jednostavno nakon Posljedice stresa èesto se pojave iznenada i
deset godišnjeg najma je bilo pitanje trajnog mogu biti toliko teške da se mnogi od menadžera
riješenja mjesta boravka Visoke glazbene škole. više nikada ne vrate na svoj prijašnji posao
Ponuda za prodaju je objavljena i ja sam
predlagao cijenu kupnje za zgradu prema Bela Nemeth, TIC :
Nakladnik Glavni urednik Fotografija Proizvodnja
procijeni iz 1991. No, druga se strana odlučila na Da se uvjerimo koliko se uporno prema
INDICO Rijeka HRVOJE ÈOP RENCO KOSINOŽIÆ INDICO Rijeka
indico@indico.hr croatiain@indico.hr studio.r@pu.tel.hr indico@indico.hr
stvaranje nove procjene i podigli su cijenu za 50 inovacijskoj djelatnosti odnosimo kao prema
posto. To je bilo izvan svih realnih mogućnosti, jer hobistièko-natjecateljskoj, umjesto gospodarskoj
Direktor Novinarska obrada Oblikovanje Distribucija i ona cijena iz 1991. je bila previsoka, jako kategoriji, dovoljno je pogledati dosadašnje
HRVOJE ÈOP AR NEWS Rijeka INDICO Rijeka HP CP Rijeka precijenjena, a sada se pokazalo da nitko nije u kriterije i planove raspodjele proraèunskih
h.cop@indico.hr press-release@ar-news.net indico@ri.hinet.hr indico@ri.hinet.hr mogućnosti platiti taj iznos. U drugim zemljama bi sredstava za razvoj inovacijske djelatnosti. Nije se
se vjerojatno netko pitao zašto su neki ljudi stoga moglo ni oèekivati bujanje poduzetnièkih
Poslovna tajnica Urednik AR News Informatika WEB poslužitelj
donijeli takve odluke. U Hrvatskoj je to još uvijek u pogona i tvrtki temeljenih na inovaciji, ni porast
KRISTIJANA URŠIÆIÆ SILVIJE TOMAŠEVIÆ DRAGAN ŽLIMEN HT HINET povojima. Pula ima mnogih prednosti u odnosu
k.ursicic@indico.hr s.tomasevic@mclink.it d.zlimen@escomm.com www.hinet.hr
zaposlenosti i poboljšanje socijalnog statusa
na Opatiju. Nemojmo zaboraviti da Opatija graðana koji bi se na tome temeljio. Rezultat je
Operativni urednik Izrada WEB-a izgleda kao stol pun prekrasne hrane, ali otrovane. izuzetno mali broj inoviranih proizvoda na
ANÐELKO PERINÈIÆ InWM Rijeka More je zagađeno do te mjere da je zabranjeno policama naših (a pogotovo stranih) trgovina, s
inwm@indico,hr kupanje. Znači možete ga samo gledati, a nije natpisom Made in Croatia. A to je ipak
poželjno u njega ući. Pula ima čisto more, ima najvrijednija medalja

50 Croatia IN
 Brodogradnja
Kada Uljanik kihne,
Istra se trese
Sofisticiranost i složenost broda uglavnom su upravno proporcionalni s njegovom
tržišnom vrijednošću i profitabilnošću, kaže Karlo Radoloviæ
“Nemamo mi razloga ni šanse nadmetati se s Japan-
cima i s Korejom na svjetskom brodograđevnom
tržištu po količini izgrađenih TWD! Ali oni ne mogu
proizvesti tako sofisticirani brod kao mi”. Tu brodo-
građevnu strategiju “plasirao” je Karlo Radolović na
navozima Uljanika i oko njih već na početku direk-
torske karijere prvog čovjeka pulskoga giganta. Od
nje nije odustao cijelo proteklo vrijeme. Nadzorni
odbor priznao mu je 1. veljaèe 2001. još jednom da i
nakon 22 godine Radolović uživa puno povjerenje
prvog čovjeka holdinga. U Hrvatskoj zacijelo ne bi
bilo lako pronaći sličan primjer tako dugotrajnog
vođenja poduzeća, pogotovo što Uljanik nije mala
“obrtnička zadruga”, te što su posljedice rata, izolacije
i svjetskog tržišta bili nemilosrdni.
Svoju strategiju uporno zastupa i danas:
- Sofisticiranost i složenost broda uglavnom su
upravno proporcionalni s njegovom tržišnom vrijed-
nošću i profitabilnošću. Zato je razumljiva naša
težnja da gradimo skuplja plovila u koja ćemo
ugraditi što više domaće opreme, rada i - pameti”.
Neka su naša brodogradilišta krenula i korak dalje,
gradeći blistave i atraktivne brodove. Nažalost finan-
cijski nisu uspjeli, jer im se nisu poklopili bitni proiz-
vodni uvjeti: došao je rat, pojavili su se i problemi
radne snage a i prateća je industrija nerazvijena.
- Uljanik je uz više sreće imao i studiozni, analitički
pristup, podsjeća se Radolović na svoje prethodnike
koji su procjenjivali da su brodovi budućnosti
product carrieri i car carrieri. Aktualna ponuda i
ugovaranje usmjereni su i danas na višenamjenske
ro-ro/putničke brodove, pogodne za plovidbu
6 Croatia IN
R. KOSINOŽIÆ
n Brod nije “sanduk za prijevoz morem”. Brod postaje
sustav s pouzdanim i jasnim životom: od vizije, preko
projektiranja, i izgradnje do eksploatacije i profita kao
krajnjeg motiva. Svi su èimbenici na tom putu, a tu je
dakako i tehnièka opremljenost brodogradilišta (dolje),
unaprijed poznati i upuæeni, a moraju biti i zadovoljni,
a tržište je zahtjevno. Brod za prijevoz automobila i
kamiona (gore), jedan je iz serije takvih brodova koje
Uljanik gradi za razne kupce. Dosad su isporuèena dva
za norvešku tvrtku Dyviships, tri za njemaèku tvrtku
Krupp, te dva za talijanskog naruèitelja Grimaldi,
a za istu tvrtku grade se još èetiri
R. KOSINOŽIÆ
Sredozemljem. To je inače usko, skučeno, ali s druge
strane i zahtjevno, “pametno” tržište. Na tom tržištu
brod nije “sanduk za prijevoz morem”; brod postaje
sustav s pouzdanim i jasnim više desetljetnim
životom: od vizije, preko projektiranja, i izgradnje do
eksploatacije i profita kao krajnjeg motiva u ovom
poslu. Svi su čimbenici na tom putu unaprijed
poznati i upućeni, a moraju biti i zadovoljni.
Pulsko je brodogradilište nedavno uspostavilo te-
melje suradnje s ostalim sredozemnim partnerima u
Italiji, Grčkoj, Španjolskoj i Francuskoj gdje je (zbog
“zatvorenog” Sredozemnog mora) povećana potreba
za ro-ro/putničkim brodovima. Uljanik jamči, kaže
Radolović, za tehnološko tehnički dio čiste brodo-
gradnje, a ugradnju ostalih dijelova (luksuzne
putničke kabine i slični sadržaji) treba prepustiti
onima koji to znaju najbolje, bilo da su domaći ili
strani partneri.
Na opasku da bi to trebalo podrazumijevati i su-
radnju sa znanstveno istraživačkim ustanovama -
fakultetima i Brodarskim institutom u Zagrebu, prim-
jerice, Radolović odgovara:
- Suradnja s tim ustanovama zadovoljava, odnosno:
ne znam ni za jedan problem! Suradnja je onoliko
dobra koliko su dobri otvoreni odnosi kolega koji na
obje strane rade na sličnim vrstama problema,
projekata i rješenja. Sa svoje strane potičem i
otvaram dublju, opsežniju i jaču suradnju, ali sve
dalje ovisi o ljudima, stručnjacima.
S druge strane, ako imamo pretenzije proizvesti
sofisticirani brod, potrebno je i više multidiscip-
linarnog objedinjavanja “pameti” nego do sada.
Praksa i iskustvo pokazuju da niti jedno brodo-
gradilište samo za sebe nema tako jaku, razvije-
nu skupinu istraživačkih kadrova. Respektabilne
stručnjake, koji su sposobni za to, može iznjedriti
samo zajedničko okupljanje u krovnoj asocijaciji,
Hrvatskoj brodogradnji - Jadranbrodu uz veziva-
nje znanstvenika iz raznih dodirnih instituta i fakulteta.
Jedino tako moći ćemo se nositi s najzahtjevnijim
projektima koji se traže na svjetskom tržištu.
Opstanak Uljanika u proteklim vremenima treba
zahvaliti i kontinuitetu ljudi u njemu! Ljudi koji su
osim profesionalnog gradili i emotivni odnos prema
Uljaniku!
A sve je počelo, prisjeća se Karlo Radolović, u drugoj
polovici sedamdesetih. Uljanik je (u skladu s ta-
dašnjom nomenklaturom) formalno bio SOUR,
premda je po stupnju povezanosti i autonomnosti
njegovih dijelova već tada bio - holding. Zajedničko
ime je jamčilo tradiciju i pouzdanost prema pos-
lovnim partnerima, ali su poduzeća već tada imala
dovoljno samostalnosti u uspostavi tržišnih od-
nosa. Takav način poslovanja Uljanika bio je na djelu
cijelo proteklo razdoblje pa je zato izvan
pulskih navoza - pogotovo u “institutima” i držav-
nim tijelima bilo nerazumijevanja, pa i nekih sukoba
s kreatorima prvotnog modela sanacije hrvatskih
brodogradilišta.
Jedan od hrabrih poteza vodstva Uljanika radi
održanja bila je odluka da se osnuje vlastita flota
baš u razdoblju krupnih poremećaja na svjetskom
tržištu gradnje i eksploatacije brodova, u vrijeme
kada su ugovori otpadali - jedan po jedan, a brodo-
gradilišta upadala u krizne situacije. Bilo je to vrije-
me za odlazak velikih mamut tankera (Sueski kanal
je bio ponovno otvoren). Uljanik je do tada - jedini na
Jadranu - izgradio 11 plovećih gorostasa od kojih tri
za norveškog naručitelja Bergessena, ali novih
narudžbi više nije bilo!
Osnutak vlastite flote trebao je po Radolovićevoj
zamisli biti začetak kompanije koju bi na razini
ondašnjeg Jadranbroda osnovalo pet velikih hrvat-
skih brodogradilišta kako bi se prebrodio pad
narudžbi na svjetskom tržištu u očekivanju cikličkog
povratka interesa i platežne moći brodara. Ideja nije
prošla ni u Jadranbrodu.
Samo se starije generacije sjećaju da je bilo poku-
šaja i na državnoj razini okupiti sve proizvodne i
financijske snage na tom tragu. Tražena je konkretna
potpora ondašnjeg SIV-a, a glasoviti, danas zaborav-
ljeni Piranski sporazum o “gradnji domaćih brodova
na domaćim navozima” bio je podloga koja je ostala
do kraja samo na papiru.
Uljanik je krenuo stvarati flotu samostalno! Koliko je
hrabar potez bio i racionalan, opravdan pokazuju
danas usporedbe negativnih posljedica proteklog
vremena na pulskim i drugim navozima. Mjesto
gdje su se krize i udari svih vrsta i intenziteta naj-
uspješnije amortizirali i prevladavali bila je točka
spoja Uljanika-Brodogradilište i Uljanika-Plovidba.
O tome svjedoči i najnoviji brod koji je dovršen za
tu brodarsku tvrtku na navozima Uljanika, brodo-
gradilišta i otoka u pulskoj luci, jedinoga hrvatskog
otoka sa željezničkom prugom! Gradnjom ovoga
broda popunjen je proizvodni program i zaposleni
kapaciteti brodogradilišta u razdoblju niskih cijena
gradnje brodovlja na svjetskom tržištu. Uljaniku i
njegovu vodstvu je to omogućilo taktiziranje s
ugovaranjem novih brodova u očekivanju pobolj-
šanih tržišnih prilika i potvrdilo ispravnost puta za
opstanak domaće brodogradnje i brodarstva.
Uljanik-Plovidba je privatizirana u proteklom razdob-
lju tranzicije bez nepoznanica i dubioza, transpa-
rentno. Proces je doveden do kraja, u dogovoru s
Vjerovničkim vijećem radi financiranja proizvodnje i
osiguranja plaća u kriznom razdoblju.
Uljanik je privatizirao zaokružene cjeline svojih
dijelova: hidrauliku, namjenska proizvodnja, elektro-
ničari .... Ugovorno im iznajmljujemo prostor i od njih
zakupimo onoliko proizvodnje koliko nam treba.
Ostalo mogu ponuditi vanjskom tržištu ako, koliko i
kada žele!
Osnovna je opaska Uljanikova predsjednika Uprave
Karla Radolovića da nekontrolirane i štetne raspro-
daje brodogradilišta ne smije biti jer je ono nositelj
društvenog razvoja. Osim toga, logika je da bi
njegovoj privatizaciji trebala prethoditi privatizacija
cijelog niza kooperantskih poduzeća diljem zemlje.
Dolaskom stranaca dolaze i njihovi partneri i
proizvoðaèi brodske opreme, a sudbina naših
također postaje upitna, dodaje Radolović i slikovito
uspoređujući opisuje taj model privatizacijske
rasprodaje:
- Privatizirati brodogradilište da bi se popunila
proračunska rupa bilo bi jednako kao i kada bismo
prodali zemlju od koje živimo da bismo proveli jedan
vikend u Monte Carlu! Interesi pretežito poznatih
privatnih vlasnika okupljenih oko Uljanika uspostavili
su kapital - odnos i radiklalna promjena toga stanja
postaje bespredmetna.
Opaska da društvo oko Uljanika time tek štiti socijalni
n Brodogradilšte Uljanik (gore i dolje) je tehnološki
afirmiralo sustav gradnje 2+2+2, što u prijevodu znaèi
ravnotežu: dva broda u fazi projektiranja, dva na
navozima i dva u opremanju. To nije omjer samo za
punu zaposlenost nego i za redovito pritjecanje novca
za financiranje proizvodnje. Partnerima to jamèi
poštovanje rokova, bankama sigurnost u otplati obveza,
a državi redoviti proraèunski prihod. Namjera je svaku
od tri brojke poveæati za jedan, na: 3+3+3. Brod za
prijevoz automobila i kamiona isporuèen tvrtki Krupp
(sasvim dolje)
R. KOSINOŽIÆ
R. KOSINOŽIÆ
R. KOSINOŽIÆ
R. KOSINOŽIÆ
mir oko sebe - otpada! Mala revolucija troškova u
provođenju mješovitih programa pokazala je har-
moniju rada u čeliku, opremanju i ispitivanjima, te na
drugim mjestima. Najteže i najmanje bolno je bilo s
restrukturiranjem kadrova: umirovljenjima, otprem-
ninama, prekvalifikacijama! Ljudi nisu komadi želje-
za; treba biti osjetljiv prema pojedincu jer će on - ako
primjeti tu brigu - uzvratiti povjerenjem!
Tehnološki smo, nastavlja tumačiti Radolović, afirmi-
rali sustav 2+2+2, što u prijevodu znači ravnotežu:
dva broda u fazi projektiranja, dva na navozima i
dva u opremanju. To nije omjer samo za punu
zaposlenost nego i za redovito pritjecanje novca
kojim se financira proizvodnja. Partnerima je to
osigurač za poštovanje rokova, bankama sigurnost u
otplati obveza, a državi - redoviti proračunski prihod.
Namjera nam je ipak svaku od tri brojke povećati za
jedan, dakle na: 3+3+3!
Vodstvo Uljanika na čelu s gospodinom Radolovićem
uspjelo je u svim dosadašnjim fazama sačuvati
tvrtku od svakog mogućeg neposlovnog, posebice
političkog utjecaja, iako je ona mogla biti primamljiv
"zalogaj" mnogim opcijama naviknutim na simbiozu
biznisa i politike. Naravno, u to ne treba miješati
punu potporu pulskog i istarskog političkog estab-
lishmenta. No korist i interes tih dviju strana su
obostrani. Ne kaže se bez osnove: "Kada Uljanik
kihne, Istra se trese!"
Karlo Radolović svjestan je toga odnosa pa ističe da
je trogodišnja vizija zapošljavanja kapaciteta Uljanika
i njegovo učvršćenje u obitelji hrvatskih brodogra-
dilišta u okvirima Jadranbroda, te ga zaštititi od
"tajkunizacije" - kratkoročno najvažniji cilj! Osobno,
već prigodom nedavnog ponovnog imenovanja za
funkciju predsjednika uprave Uljanika, Radolović je
ostavio otvorenu mogućnost da pređe u status
savjetnika. Prijelaz bi, jamči on, bio bez revolucije i
drame, jer su u Uljaniku već stasali čitavi naraštaji
stručnjaka i znalaca svih profila i razina koji bi mogli
sjesti na čelna mjesta tako da ni sada ni u budućnosti
ne bi trebalo biti potresa koji se kao negativne pojave
mogu osjetiti u nekim sredinama gdje se odvija
smjena generacija. à50 n
Croatia IN 7