1.

Uvod
Razvoj i napredak čovječanstva u vremenu globalizacije nije moguć bez interakcije
među različitim kulturama. Svako se razdoblje suočava s novim promjenama, a one se
ogledaju u kvaliteti međuljudskih odnosa na razini pojedinca i društva u cjelini. S jedne strane
kulturne razlike promiču bogatstvo ljudskog života, a s druge su žarišta i izvori sukoba u
svakom kulturno pluralnom društvu. Možemo reći da multikulturalnost sadrži u sebi više
različitih teorija, no najčešće i najviše se govori o multikulturalnosti kao terminu koji
podržava kulturnu, jezičnu i religijsku različitost. „Sve su evropske zemlje, odnosno cijeli
kontinenti, tijekom historije bili nastanjivani različitim etničkim i lingvističkim zajednicama,
među kojima su vladali različiti politički, kulturni i ostali odnosi.“1 U većini zemalja se tek u
drugoj polovini 20. stoljeća, u skladu s razvojem demokratije, prihvaća stav o potrebi
zadovoljavanja kulturnih potreba cjelokupnog stanovništva neke zemlje, što uključuje i
manjinske etničke i lingvističke zajednice koje u njoj žive, no tek u posljednjim desetljećima
20. stoljeća multikulturalnost se prihvaća kao historijsk demokratska tekovina savremenih
društava, najprije u Sjevernoj Americi, zatim u Evropi i Australiji.

S pojavom globalizacije i digitalnih tehnologija, biblioteke u multikulturalnim

okruženjima suočavaju se s velikim izazovima i nastoje pružati različite vrste informacija i u
različitim formatima u multikulturalnim i višejezičnim društvima. Prema Atletsham i Myhre,
biblioteka teži tome da bude univerzalna, javna, društvena, neutralna i da pruža dobrodošlicu
svakom korisniku te da djeluje kao jedinstveno mjesto za samorazvoj, promovirajući lični
uspjeh i pozitivne odnose među ljudima.2 Radi boljeg razumijevanja tematike, u nastavku će
se definirati najvažniji pojmovi – globlizacija, multikulturalnost, interkulturalnost i kulturni
pluralizam.

2. Definiraje pojmova

2.2. Multikulturalnost
Danas postoji svijest o tome da su ljudi duboko vezani uz svoju kulturu, da njihovo
samopoštovanje ovisi o tome u kojoj mjeri drugi poštuju njihovu kulturu i običaje. Mesić
govori o tome da su savremena multikulturna društva povezana brojnim složenim procesima
ekonomske i kulturne globalizacije i nijedno društvo više ne može ostati kulturno
samodovoljno i izolirano.3 Multikulturalnost predstavlj prožimanje i zajednički život više
kultura, više oblika kulturnog života u jednoj sredini, zemlji ili državi.4 To znači da se
multikulturalnost danas kao pojam pojavljuje u svim sferama života i u najširem smislu
podrazumijeva suživot različitih kulturnih skupina unutar jedne zajednice. Iako ne postoji

1
Piršl, Elvi i saradnici, Vodič za interkulturalno učenj, Zagreb: Naklada Ljevak, 2016. str. 15.
2
ATLESTAM, Ingrid and MYHRE, Randi (2014) Needs, reads and possibilities in a suburban library in a multicultural setting. Paper
presented at: IFLA WLIC 2014 - Lyon - Libraries, Citizens, Societies: Confluence for Knowledge in Session 221 - Library Services to
Multicultural Populations. In: IFLA WLIC 2014, 16-22 August 2014, Lyon, France, Dostupno na: http://library.ifla.org/851/1/221-atlestam-
en.pdf (20.12.2018.)
3
Mesić Milan, Multikulturalizam:društveni i teorijski izazovi, Zagreb: Školska knjiga, 2006., str. 36
4
Borovac- Pečarević, Martina, Perspektive razvoja europske kulturne politike: interkulturni dijalog i multikulturalnost, Zagreb: AGM, 2014.
str.196
općeprihvaćena definicija. Primjer radi, ako u ukupnom stanovništvu neke države postoji bar
10% udjela etničkih manjina, to se društvo može smatrati multikulturalnim.