Professional Documents
Culture Documents
Tehnologija Odrzavanja
Tehnologija Odrzavanja
Profesor: Studenti:
Prof. dr. Živoslav Adamivić Dragana Milosavljev IM 9/12
Asistent:
Prof. dr. Ljiljana Radovanović
Zrenjanin, 2016.
SADRŽAJ:
UVOD....................................................................................................................................................... 2
1. PRINCIP RADA TERMOVIZIJE ............................................................................................................... 3
2. TERMOVIZIJSKA KAMERA .................................................................................................................... 7
3. PRIMENA TERMOVIZIJE ....................................................................................................................... 8
ZAKLJUČAK ............................................................................................................................................ 12
LITERATURA: ......................................................................................................................................... 13
1
UVOD
Termovizija je sistem snimanja toplote objekata. Termovizijsko snimanje je nekontaktni
metod kojim se u deliću sekunde registruje emitovanje toplote, odnosno infracrveno
zračenje.
Termovizijski uređaji su nastali zbog potrebe povećanja efikasnosti pri osmatranja noću
i u uslovima smanjene dnevne vidljivosti ili loših vremenskih prilika. Osnovne
komponente termovizijskih uređaja su: optički sistem, skener, detektor, rashladni
sistem, blok elektronike i ekran sa kontrolama.
2
1. PRINCIP RADA TERMOVIZIJE
Reč termovizija potiče od grčke reči termo, što znači toplo i latinskog glagola video,
vidare što znači videti, gledati. U bukvalnom prevodu znači “gledanje toplote”.
Termovizija predstavlja sistem snimanja toplote objekata. Sva tela emituju infracrveno
zračenje (čak i led). Praćenje emitovanja ovog zračenja našlo je široku primenu u
praćenju različitih pojava u različitim granama industrije.
optički sistem
skener
detektor
rashladni sistem
blok eletronike
ekran sa kontrolama
3
Optički sistem
Skener
4
Slika 2. Termovizijski uređaj sa skeniranjem u prostoru lika
Detektor
fotoprovodni detektori,
fotodiode,
fotokapacitivni detektori ili MIS detektori.
Rashladni sistem
5
Elektronska obrada signala
temperaturski nivo
pojačanje (sjajnost), definiše se kao nivo referentnog signala koji se oduzima od
detektorskog signala radi lakšeg uočavanja malih razlika kontrasta u sceni,
temperaturski prozor
kontrast, definiše se kao opseg vrednosti naponskog signala po jednom nivou
sivog, u crno beloj televiyijskoj slici i može se prikazati na ekranu.
6
2. TERMOVIZIJSKA KAMERA
Kamere za termovizijsko snimanje su po spoljašnjem izgledu slične CCTV kamerama
(kamere za analogni video nadzor), ali su posebno prilagođene da „vide“ onaj deo
infracrvenog spektra koji je za ljudsko oko nevidljiv.
Termovizijska kamera stvara sliku koja predstavlja količinu zračenja koju posmatrani
objekat sam stvara i emituje. Kod termovizijske kamere svaki je piksel u stvari poseban
senzor temperature a termovizijska slika je grafička prezentacija izmerenih vrednosti u
hiljadama tačaka na objektu. Boje na termovizijskoj slici su veštački generisane i to tako
što su toplije površine prikazane bojama sa crvenog kraja a hladnije sa suprotnog,
ljubičastog kraja. Moramo naglasiti da kao što svako telo ima svoju boju tako i poseduje
osobinu emisivnosti. Ona predstavlja broj koji nam kazuje u kojoj meri telo zrači sa sebe
a u kojoj meri je to reflektovano zračenje sa drugih okolnih tela. To znači da dva različita
tela na istoj temperaturi nemaju isto zračenje. Najveća emisivnost je 1 što odgovara
apsolutno crnom telu a najmanja je 0 što odgovara idealnom ogledalu.
7
Da bi se napravila termovizijska kamera sa nehlađenim detektorom, čekalo se do 1997.
kada je pronađen takozvani mikrobolometar (microbolometer). Jedna od glavnih
prednosti mikrobolometra je to što on nema pokretnih delova, pa je zbog toga manje
podložan lomovima. Troškovi proizvodnje su takođe smanjeni, što je omogućilo da
proizvođači termalnih kamera smanje cene svojih proizvoda.
3. PRIMENA TERMOVIZIJE
Najveća primena IR kamera kod nas je u sledećim oblastima:
građevinarstvo,
arhitektura,
mašinstvo,
elelktronika,
energetika,
medicina itd.
Građevinarstvo
8
U građevinarstvu se upotrebljava:
U nadzoru građenja,
U proveri termoizolacije u smislu otkrivanja termomostova,
U otkrivanju vlage i putanju vlage u zidovima, plafonima, krovovima, podovima…
Zaptivenost stolarije i bravarije, obzirom da su najveći gubici toplote na
prozorima.
Upotrebljava se kod:
9
Slika 5. Elektro osigurači (srednji osigurač ima povišenu temperaturu)
Kao deo napora u uštedi energije, termoizolacija se radi u zidovima, plafonu, podu,
prozoru i vratima i kao rezultat toga, strujanje vazduha je smanjeno, u
kućama/zgradama. Oštećenja se ne mogu prepoznati samo vizuelnom kontrolom.
Temperaturna razlika između unutrašnjosti i spoljašnosti sobe, uzrokovana
klimatizacijom, će se postepeno kompenzovati i na kraju će se temperature ujednačiti
(toplotni ekvilibrijum). Kad postoji strujanje vazduha, zbog oštećenja u termoizolaciji,
prolazak toplote se može uočiti u oblastima oštećenja. Sva oštećenja na termoizolaciji
kao i povećana strujanja vazduha, dovode do velikog gubitka energije, a samim tim
povećavamo troškove održavanja objekta.
Upotrebljava se kod:
10
Zaštita i bezbednost
Ova tehnologija sve više primene nalazi u sistemima nadgledanja i zaštite. Iako je ova
tehnologija bila privilegija graničnih patrola i ostalih državnih korisnika, danas sve više
industrijskih objekata koristi moć termovizijskih kamera za zaštitu svoje imovine i
ljudstva.
U civilnoj oblasti, termovizijske kamere takođe pronalaze svoj put do korisnika. Velike
kuće i imanja se danas već obezbeđuju uz pomoć ovakvih kamera i samo je pitanje
vremena kada će veliki broj sistema zaštite domova koristiti male, ali moćne
termovizijske kamere.
11
ZAKLJUČAK
Svako telo emituje toplotu, tj. infracrveno zrači. Termovizijsko snimanje se izvodi
termovizijskim uređajem i prestavlja beskontaktnu metodu snimanja tela koje se nalazi
na nekoj udaljenosti. Ova vrsta uređaja nastala pre svega zbog potrebe povećanja
efikasnosti pri osmatranju noću i u uslovima manje vidljivosti.
Kod nas ova tehnika nije bas mnogo ozivela, kao u razvijenijim zemljama zbog toga sto
je oprema veoma skupa.
12
LITERATURA:
1 Dj. Koruga, D. Vasiljević, J. Šakota - „Osnovi optike, optičkih pomagala i uređaja“,
„Termovizija“ , 2012/2013.
13