UNIVERZITET U SARAJEVU

FAKULTET ZA SAOBRAĆAJ I KOMUNIKACIJE

ZADAĆA IZ PREDMETA:
Primjenjena matematika i statistika
Predmetni nastavnik: Doc.dr. Vahidin Hadžiabdić
V.asis. MA Adisa Hasković dipl.ing.
Asistent:
V.asis. MA Elma Avdagić-Golub dipl.ing.
Student: Nermin Vejzović
Broj indeksa: 7075
Usmjerenje: Zrakoplovni saobraćaj
Godina studija: III (treća)
Rezultat zadaće:

Datum: 15.01.2019. Sarajevo

1. Riješiti jednačinu 𝑥 = (𝑥 2 − 1) ∙ 𝑒 −𝑥

a) grafičkom metodom

b) primjenom metode tangente, radeći sa tačnošću na tri decimalna mjesta.

a) Grafički prikaz:

𝑥 = (𝑥 2 − 1) ∙ 𝑒 −𝑥 /∶ (𝑥 2 − 1)
𝑥
𝑒 −𝑥 =
(𝑥 2 − 1)

b) Metoda tangente ( Newton-Rapstonova metoda).

Algoritam pomocu kojeg računamo je:

𝐟(𝐱𝐢)
𝐱 (𝐢+𝟏) = 𝐱 𝐢 −
𝐟 ′ (𝐱𝐢)
Uzmimo da je početna tačka od koje računamo 𝐱𝟎 = −𝟎, 𝟗

𝑓(𝑥) = (𝑥 2 − 1) ∗ 𝑒 (−𝑥) − 𝑥
𝑓 ′ ( 𝑥) = (2𝑥 − 𝑥 2 − 1) ∗ 𝑒 (−𝑥) − 1

Počinjemo sa računanjem prve iteracije:

𝑓(−0,9) = ((−0,9)2 − 1) ∗ 𝑒 (0,9) − (−0,9) = 0,433

𝑓 ′ (−0,9) = (2(−0,9) − (−0,9)2 − 1) ∗ 𝑒 (0,9)) − 1 = −4,960

0,433
𝑥1 = −0,9 − = −𝟎, 𝟖𝟏𝟑
−4,960

𝑓(−0,813) = ((−0,813)2 − 1) ∗ 𝑒 (0,813) − (−0,813) = 0,047

𝑓 ′ (−0,813) = (2(−0,813) − (−0,813)2 − 1) ∗ 𝑒 (0,813) − 1 = −3,90

0,047
𝑥2 = −0,813 − = −𝟎, 𝟖𝟎𝟎𝟓
−3,90

𝑓(−0,8005) = ((−0,8005)2 − 1) ∗ 𝑒 (0,8005) — 0,8005 = 0,0006

𝑓 ′ (−0,8005) = (2(−0,8005) − (−0,8005)2 − 1) ∗ 𝑒 0,8005 − 1 = −3,765

0,0006
𝑥 3 = −0,8005 − = −𝟎, 𝟖𝟎𝟎𝟒
(−3,765)

IT 𝑥𝑖 ɛ

0 -0,9 -

1 -0,813 0,087

2 -0,8005 0,0125

3 -0,8004 0,001
2. Primjenom Newton-ovog interpolacionog polinoma odrediti vrijednost sin6°, na osnovu
poznatih vrijednosti: sin 5° , sin 7° , sin 9° , sin 11° . Raditi sa 6 decimalnih mjesta.

(𝑠𝑖𝑛6°) = 0.104528

𝑥𝑖 sin 5 ° sin 7 ° sin 9 ° sin 11 °

𝑓(𝑥𝑖 ) 0,087156 0,121869 0,156434 0,190809

Traženu vrijednost sin6° računamo pomoću Newton-ovog interpolacionog polinoma

𝑥𝑖 𝑓(𝑥𝑖 ) 𝑥𝑘 , 𝑥(𝑘+1) 𝑥𝑘 , 𝑥(𝑘+1) 𝑥(𝑘+2) 𝐴

5 0,087156 0,121869 − 0,087156

7−5
= 0,017357 0,017283 − 0,017357
7 0,121869 9−5
= −0,000018 −0,000024 + 0,000018
0,156435 − 0,121869 11 − 5
9 0,156435 9−7 = −0,000001
= 0,017283 0,017188 − 0,017283
11 − 7
11 0,190810 0,190810 − 0,156435 = −0,000024
11 − 9
= 0,017188

Pomoću gore predstavljene tabele formiramo polinom n-tog stepena pomoću kojeg ćemo
izračunati traženu vrijednost. Budući da imamo 4 podatka, naš polinom je trećeg stepena.

𝑃3 (𝑥) = 0,087156 + (0,017357(𝑥 − 5)) + ( (−0,000018)(𝑥 − 5)(𝑥 − 7) + ((−0,000001)(𝑥 − 5)(𝑥 − 7)(𝑥 − 9))

𝑃3 ( 𝑥) = −0,000001 𝑥 3 + 0,000003 𝑥 2 − 0,017430𝑥 + 0,005614

3 2
𝑃3 (𝑠𝑖𝑛6°) = −0,000001 (𝑠𝑖𝑛6°) + 0,000003 (𝑠𝑖𝑛6°) – 0,017430 ∗ 𝑠𝑖𝑛6° + 0,005614

𝑃3 (𝑠𝑖𝑛6°) = 0.003792
 2.0 x
3. Simpsonovom formulom odrediti vrijednost integrala ∫1.2 dx
3+𝑥

Raditi sa dva podintervala i računati vrijednost na 5 decimala, Odrediti pravu grešku.

n=1
b−a 0.8
h=
2n
⇨ h= 2

h = 0.4
xi 1.2 1.6 2.0
f(xi) 0.28571 0.34783 0.4

h 0.4
I1 = [ f(xo) + f(x2) +4*f(x1)] = [ 0.28571 + 0.4 + 4*(0.34783)]
3 3

I1 = 0.27694

n=2
b−a 0.8
h=
2n
⇨ h= 4

h = 0.2
xi 1.2 1.4 1.6 1.8 2.0
f(xi) 0.28571 0.31818 0.34783 0.37500 0.4

h
I2 = [ f(xo) + f(x4) +2*f(x2) + 4+(f(x1) + f(x3) ]
3
0.2
I2= [ 0.28571 + 0.4 + 2*(0.34783) + 4*(0.31818 + 0.37500) ]
3

I2 = 0.27694

2.0 x 2.0 x+3−3 2.0 x+3 2.0 3

∫1.2 dx = ∫ dx = ∫ dx - ∫ dx = x |2.0 - 3 * [ ln(x+3) |2.0 ]
3+𝑥 1.2 3+𝑥 1.2 3+𝑥 1.2 3+𝑥 1.2 1.2

= 0.8 – 0.52306

I = 0.27694
Prava greška:

I1 = I2
| I – I1,2 | = | 0.27694 – 0.27694 | = 0
 1
4. Metodom Runge Kutta riješiti Košijev problem y' = xy2 + , y(1) = -1
𝑥3

ako je: x ∈ [ 1, 1.4], te korak h = 0.1. Računati na 5 značajnih cifri.

x0 = 1
y0 = -1

1.Iteracija x0 = 1 , y0 = -1
x1 = x0 + h ⇨ x1 = 1.1
1 1
y1 = y0 + h * (xy2 + ) = -1 + 0.1 * (1 * (-1)2 + )
x3 13
y1 = -0.8

2.Iteracija x0 = 1.1 , y0 = -0.8

x2 = x1 + h ⇨ x2 = 1.2
1
y2 = -0.8 + 0.1 * (1.1 * (-0.8)2 + )
(1.1)3

y2 = - 0.65447

3.Iteracija x0 = 1.2 , y0 = -0.65447

x3 = 1.3
1
y3 = -0.65447 + 0.1 * (1.2 * (-0.65447)2 + )
(1.2)3

y3 = -0.54520

3.Iteracija x0 = 1.3 , y0 = -0.54520

x4 = 1.4
1
y4 = -0.54520 + 0.1 * (1.3 * (-0.54520)2 + )
(1.3)3

y4 = -0.46104
5. Bacaju se dvije kockice za igru. Kolika je vjerovatnoća da će na kockicama pasti jednaki
brojevi ili brojevi čiji je zbir 5.

A=[1,2,3,4,5,6]

(1,1) (2,2) (3,3) (4,4) (5,5) (6,6) - povoljni događaji da će na kockicama pasti jednaki brojevi

m = 6 – broj povoljnih događaja

−k 2
V n = 6 = 36
𝑛 = 36 – broj svih mogućih događaja

6 1
𝑃(𝐴) = = = 0.166667
36 6
𝑃(𝐴) = 0.16667 → 16.67%

(4,1) (3,2) (1,4) (2,3) - povoljni događaji da će na kockicama pasti brojevi čiji je zbir 5

m = 4 – broj povoljnih događaja

−k 2
V n = 6 = 36
4 1
P(B) = = = 0.111111 → 11.11%
36 9
6. Slučajna veličina X je zadana funkcijom gustoće:

𝐴 𝑠𝑖𝑛 2𝑥, 0<𝑥<𝜋

𝑓(𝑥) = {
0, 𝑖𝑛𝑎č𝑒
Izračunajte:

a) koeficijent a i analitički oblik funkcije distribucije F(x) slučajne veličine X

b) matematičko očekivanje i varijansu slučajne veličine X
c) medijanu slučajne veličine X
d) vjerovatnoću P(1 < x < 2) za zadano X

a) koeficijent a i analitički oblik funkcije distribucije F(x) slučajne veličine X

+∞

F(X) = ∫ f(x)dx = 1
−∞

∫ Asin2 xdx = 1
0

π
1 − cos2x
A∫ dx = 1
2
0

A π 1 π
(x | − sin2x | ) = 1
2 0 2 0
Aπ = 2
2
A=
π

2 2
f(x) = {π sin x, 0<x<π
0, inače
1° x <0
x

F(X) = ∫ 0dt = 0
−∞

2° 0<x<π

0 x x
2 2 1 − cos2t 2 x 1 x
F(X) = ∫ 0dt + ∫ sin2 tdt = ∫ dt = (t | − sin2t | )
π π 2 2π 0 2 0
−∞ 0 0
1 1 x sin2x
F(X) = (x − sin2x) = −
π 2 π 2π

𝟐𝐱 − 𝐬𝐢𝐧𝟐𝐱
𝐅(𝐗) =
𝟐𝛑

3° 𝑥>𝜋

0 𝜋 𝑥
2 1 𝜋 1 𝜋 1
𝐹 (𝑋 ) = ∫ 0𝑑𝑡 + ∫ 𝑠𝑖𝑛2 𝑡𝑑𝑡 + ∫ 0𝑑𝑡 = (𝑡 | − 𝑠𝑖𝑛2𝑡 | ) = ∗ 𝜋
𝜋 𝜋 0 2 0 𝜋
−∞ 0 𝜋

𝝅
𝑭(𝑿) = = 𝟏
𝝅

0, 𝑥<0

2𝑥 − 𝑠𝑖𝑛2𝑥
𝐹 (𝑥 ) = , 0<𝑥<𝜋
2𝜋

{ 1, 𝑥>𝜋
b) matematičko očekivanje i varijansu slučajne veličine X

Matematičko očekivanje
+∞

E(x) = ∫ x ∙ f(x)dx
−∞

π π
2 2
E(x) = ∫ x ∙ sin2 xdx = ∫ xsin2 xdx
π π
0 0

π
u=x dv = sin2 xdx
I1 = ∫ xsin2 xdx = | x 1 |=
du = dx v = − sin2x
0 2 4
π
x 1 π 1 1 π2 1 x 2 π 1 π
I1 = x ( − sin2x) | − ∫ (x − sin2x) dx = − ( | + cos2x | )
2 4 0 2 2 2 2 2 0 4 0
0

π2 1 π2 π2 π2 2𝜋 2 − 𝜋 2 𝜋 2
I1 = − ∙ = − = =
2 2 2 2 4 4 4
2 2 π2
E(x) = ∙I = ∙
π 1 π 4
𝛑
𝐄( 𝐱 ) = = 𝟏. 𝟓𝟕𝟏
𝟐
Varijansa
+∞

V(x) = ∫ x 2 ∙ f(x)dx − [E(x)]2 =

−∞

π π
2
2 2
π2 2 2 2
π2
V(x) = ∫ x ∙ ∙ sin xdx − 2 = ∫ x sin xdx −
π 2 π 4
0 0

π
x2 = u dv = sin2 xdx
2 2
I1 = ∫ x sin xdx = | x 1 |=
2xdx = du v = − sin2x
0 2 4
π π π
2
x 1 π x 1 π3 1
I1 = x ( − sin2x) | − 2 ∫ x ( − sin2x) dx = − ∫ x 2 + ∫ xsin2xdx
2 4 0 2 4 2 2
0 0 0

π
x=u dv = sin2xdx
I2 = ∫ xsin2xdx = | 1 |=
dx = du v = − cos2x
0 2
π
1 π 1 π 1 1 π π
I2 = − xcos2x | + ∫ cos2xdx = − + ∙ sin2x | = −
2 0 2 2 2 2 0 2
0

π3 x 3 π π π3 π3 π 6π3 − 4π3 − 3π 2π3 − 3π

I1 = − | − = − − = =
2 3 0 4 2 3 4 12 12
2 2π3 − 3π π2 π2 1 π2
V(x) = ∙ − = − −
π 12 4 3 2 4
𝛑𝟐 𝟏
𝐕(𝐱 ) = − = 𝟎. 𝟑𝟐
𝟏𝟐 𝟐
c) medijanu slučajne veličine X

2 1
𝑠𝑖𝑛2 𝑥 =
𝜋 2
𝜋
𝑠𝑖𝑛2 𝑥 =
4
𝑠𝑖𝑛𝑥 = 𝑢
𝜋
𝑢2 =
4

√𝜋 √𝜋
𝑢1 = 𝑢1 = −
2 2
𝑥1 = arcsin 0.886 𝑥2 = arcsin(−0.886)

𝒙𝟏 = 𝟏. 𝟎𝟓 𝒙𝟐 = −𝟏. 𝟎𝟓

Medijana m = 1.05

d) vjerovatnoću P(1 < x < 2) za zadano X

2 2
2 2 1 − 𝑐𝑜𝑠2𝑥 1 2 1 2
∫ 𝑠𝑖𝑛2 𝑥𝑑𝑥 = ∫ 𝑑𝑥 = (𝑥 | − 𝑠𝑖𝑛2𝑥 | )
𝜋 𝜋 2 𝜋 1 2 1
1 1

1 1 1 1
= (2 − 1 − (𝑠𝑖𝑛4 − 𝑠𝑖𝑛2)) = (1 − (−0.76 − 0.91))
𝜋 2 𝜋 2

1 1.835
= (1 + 0.835) = = 𝟎. 𝟓𝟖 → 𝟓𝟖%
𝜋 𝜋
7. Mjerenjem nekog događaja 15 puta dobivena je sljedeća tabela:

𝐱𝐤 −𝟓 −𝟐 𝟏 𝟔 𝟏𝟐 𝟏𝟖
𝐟𝐤 𝟏 𝟑 𝟐 𝟓 𝟐 𝟐

Odrediti:
a) aritmetičku sredinu, nacrtati histogram relativnih frekvencija
b) koeficijent spljoštenosti, mod i medijan
c) varijansu i standardnu devijaciju uzroka

xk fk xk ∗ fk (xk − x̅k )2 (xk − x̅k )4 (xk − x̅k )2 ∗ fk (xk − x̅k )4 ∗ fk

−5 1 −5 108.16 11698.6 108.16 11698.6
−2 3 −6 54.76 2998.7 164.28 8996.1
1 2 2 19.36 374.8 38.72 749.6
6 5 30 0.36 0.1296 1.8 0.648
12 2 24 43.56 1897.5 87.12 3794
18 2 36 158.76 25204.7 317.52 50409.4
∑ 15 81 717.6 75648.3

∑xk fk 81
a) x̅ = = = 𝟓. 𝟒
N 15

Series 1
6

4
fk

0
-5 -2 1 6 12 18
xk
b) koeficijent spljoštenosti, mod i medijan

1 75648.3
μ4 = ∑(xk − x̅k )4 ∗ fk = = 𝟓𝟎𝟒𝟑. 𝟐
n 15
1 717.6
s2 = ∑(xk − x̅k )2 ∗ fk = = 𝟒𝟕. 𝟖𝟒
n 15
μ4 5043.2
γ4 = = = 𝛄𝟒 = 𝟐. 𝟐
s4 2288.7
𝐌=𝟐

2+5
m= = 𝟑. 𝟓
2

c) varijansu i standardnu devijaciju uzroka

𝑠 2 = 𝟒𝟕. 𝟖𝟒

s= √𝑠 2 = √47.84 = 𝟔. 𝟗𝟐
8. Dužina trajanja telefonskog razgovora je neprekidna slučajna varijabla sa očekivanjem 5
minuta. Kolika je vjerovatnoća da će razgovor trajati:
a) kraće od 2 minute
b) između 3 i 7 minuta
c) duže od 9 minuta

E(x) = 5 min

λ=5

a) kraće od 2 minute

e−5 ∗ 51 e−5 ∗ 50
P (x < 2) = + = 0.0337 + 0.0067 = 𝟎. 𝟎𝟒𝟎𝟒
1! 0!

b) između 3 i 7 minuta

e−5 ∗ 54 e−5 ∗ 55 e−5 ∗ 56

P (3 < x < 7) = + + =
4! 5! 6!
P(3 < x < 7) = 0.1755 + 0.1754 + 0.1462 = 𝟎. 𝟒𝟗𝟕𝟏

c) duže od 9 minuta?

P (x > 9) = 1 − P (x ≤ 9)

=1
e−5 ∗ 50 e−5 ∗ 51 e−5 ∗ 52 e−5 ∗ 53 e−5 ∗ 54 e−5 ∗ 55 e−5 ∗ 56
−( + + + + + +
0! 1! 2! 3! 4! 5! 6!
e−5 ∗ 57 e−5 ∗ 58 e−5 ∗ 59
+ + + )=
7! 8! 9!

=1
− (0.0067 + 0.0337 + 0.0842 + 0.1404 + 0.1755 + 0.1754 + 0.1462 + 0.1044
+ 0.0653 + 0.0363)

P(x > 9) = 1 − 0.9681 = 𝟎. 𝟎𝟑𝟏𝟗