UNIVERZITET U TUZLI

Mašinski fakultet
Predmet: Planiranje i razvoj energetskih sistema
Tuzla, 10.04.2018.god.

Pitanja za pripremu testa

1. U čemu se ogleda disparitet u svjetskoj potrošnji energije. Objasniti na dijagramu!

2. Prikazati i ukratko objasniti elektroenergetski bilans Elektroprivrede BIH! (orjentaciono

bez detaljne statistike).
3. Koja su to glavne komponenete u procesu planiranja korištenja energije?
Raspoloživost, dostupnost, prihvatljiva cijena, Energetska sigurnost dobave
energenata, Energetska efikasnost, Okolinski prihvatljiva, Svjetski energetski savjet –
WEC ‘Energy for Tomorrow World – Acting Now’, WEC Statement 2000.: opskrba
energijom je održiva ako je:
•dostupna/pristupačna
•pouzdana
•ekološki prihvatljiva

4. Koje su karakteristike održivog razvoja u energetici?

• Racionalno korištenje svih energetskih izvora,

• Diverzifikacija izvora sa ciljem povećanja sigurnosti opskrbe i smanjenja rizika

• Ekonomičnost (€/kWh proizvedene energije)

• Efikasnost na strani opskrbe i potrošnje

• Korištenje obnovljivih izvora

• Pristupačnost cijena (€/kWh prodane energije)

 • Kontinuirano smanjenje uticaja na okoliš

5. Šta je električna energija i šta predstavlja 1 kWh?

Električna energija je pojam koji se može odnositi na više usko povezanih oblika energije:

 energija sadržana u električnom polju

 potencijalna energija električnog naboja
 energija električne struje

• ispeglati 10 košulja
• skuhati ručak za četiri osobe
• gledati televiziju 7 sati
• oprati 4,5 kg veša
• osvjetljavati manju sobu 10 sati (sijalicom od 100W)
• skuhati 70 šoljica kafe
• 50 kg (vreća cementa) podići 7,3 km u visinu.
• 13 obroka zagrijati u mikrovalnoj
• 278 punjenja baterije mobilnog telefona
• 40 min grijanja el. grijalicom

6. Šta podrazumijeva minimiziranje društvenih troškova pri proizvodnji električne energije i

kako se to može proračunati?
Danas je osnovni problem kod odlučivanja o razvoju elektroenergetskog sistema
minimiziranje društvenih troškova proizvodnje električne energije. Društveni
troškovi mogu se definisati kao suma internih troškova proizvodnje i eksternih
troškova (tj. troškova koji nastaju zbog posljedica uticaja na okoliš, ljudsko zdravlje i
društvo):

CS,i - ukupni društveni troškovi opcije i,

Cp,i - interni troškovi proizvodne opcije i,
CEj,i - eksterni troškovi tipa j,
Wp, wE - težinski faktori relativne važnosti svake vrste troškova

7. Šta je to energetsko planiranje?

ENERGETSKO PLANIRANJE JE
SISTEMATSKO SAKUPLJANJE I
ANALIZA PODATKA O POTREBAMA I POTROŠNJI ENERGIJE,
PREDVIĐANJE BUDUĆIH POTREBA ZA ENERGIJOM I
 IZVORA ZA POKRIVANJE TIH POTREBA I
PREZENTIRANJE TIH INFORMACIJA
RADI DONOŠENJA ODGOVARAJUĆIH ODLUKA.

8. Šta je energetska strategija?

ENERGETSKA STRATEGIJA JE
SKUP ODLUKA
O ODABIRU JEDNE OD PONUĐENIH OPCIJA
U ODREĐENOM VREMENSKOM TRENUTKU
U CILJU ZADOVOLJAVANJA ODREĐENIH CILJEVA U DRUŠTVU.

9. Čime je karakterizirano trenutno stanje energetike u zemljama u tranziciji?

Kako je zemljama u tranziciji konačni cilj integracija u EU, integracija energetskih
sustava zemalja u tranziciji je prirodan proces. Prva je stepenica restrukturiranje
energetskih sustava na nacionalnom nivou, razdvajanjem djelatnosti proizvodnje,
prijenosa, distribucije i opskrbe, a zatim slijedi postepeno uvođenje tržišnih pravila.
Nakon toga, cilj je integracija nacionalne energetike u kontinentalnu, prvo na
regionalnom nivou.

10. Šta karakteriše zajedničko tržište energenata EU?

Tržišta energenata potpadaju pod Zajedničko tržište Europske Unije stvoreno 1992.
godine, te prema tome europska legislativa u tom sektoru ima pravo prvenstva nad
nacionalnim zakonodavstvom.
• Najvažniji dijelovi te legislative, Direktiva Europske komisije o unutrašnjem tržištu
električne energije i Direktiva o unutrašnjem tržištu prirodnog plina definirale su
okvire restrukturiranja i demonopoliziranja tržišta mrežnih energenata dok je
zemljama članicama u prvoj fazi prepušten način primjene i stupanj deregulacije, a
sve u cilju povećanja efikasnosti sektora i snižavanja cijena energenata. Prema
zakonodavcu, Europskoj komisiji, primarni razlog stvaranja tržišta energenata je
snižavanje cijena po ugledu na američko tržište, posebno za velike potrošače koji su
od iznimne važnosti za konkurentnost evropske ekonomije (sada su cijene za
industrijskog korisnika oko 40% veće).

11. Na koji način se može trgovati el.energijom?

Tržište električne energije je slično burzi. Na njemu se trguje električnom energijom kao
robom. Pri tome se električnom energijom trguje ili između država ili unutar države. S
obzirom da je električnu energiju danas još uvijek teško uskladištiti, osobito bez velikih
troškova, i ponuda i potražnja su podložne velikim varijacijama.

12. Nabrojati i ukratko objasniti različite vrste tržišta el.energije.

Postoje različite vrste tržišta električne energije:
• Spot tržište je tržište na kome se vrši isporuka električne energije. Spot tržište
osigurava mehanizam za balansiranje proizvodnje i potrošnje i ono zamjenjuje
otvoreno tržište električne energije.
 • Forward i future ugovori kojima se ugovara neka buduća isporuka električne energije.
Cijena može biti fiksna ili varijabilna, vezana uz neki tržišni indeks, a isporučitelj nije
određen.
• PPA ugovori o kupoprodaji električne energije kojima se određuje kupac, dobavljač,
količina, cijena i rok isporuke.
Veleprodajni (Wholesale) ugovori koji imaju iste elemente kao i PPA ugovori, osim
što nije određen dobavljač.

13. Od čehga ovisi donošenje odluke o gradnji elektrane? Kako se određuju pojedine vrste
troškova?
Odluka o gradnji elektrane ovisi o ukupnom trošku i izračunu da li se on može isplatiti
prodajom električne energije i pomoćnih usluga. Ukupni trošak se sastoji od fiksnih i
varijabilnih troškova.
Fiksni trošak je investicijski trošak uvećan za fiksni dio operativnog troška i troška
održavanja.
Varijabilni trošak je trošak dodatno proizvedenog kWh u što ulazi trošak goriva, dodatni
operativni trošak i dodatni trošak održavanja. Odluka o proizvodnji dodatnog kWh ovisi o
varijabilnom trošku.

14. Koja su dva osnovna pristupa planiranju razvoja EES-a i šta oni u suštini predstavljaju?
Bottom-up pristup ("inženjerski") fokusira se na karakteristike troškova i efikasnosti
tehnologija koje mogu zadovoljiti potrebe društva za energijom. Modeli koji trebaju
detaljne podatke o tehnologijama ili procesima na koje se odnose podaci za različite
sektore – ti modeli se zovu "bottom-up" jer oni simuliraju aktivnosti u
sektoru u njegovoj osnovnoj tački, tehnologiji ili procesu i
energiji koja se koristi za pokrivanje potrošnje.
Nedostatak ovog pristupa je da treba detaljne podatke iz
drugih analiza i modela.

• TOP-DOWN (ekonometrijski) Modeli koji koriste tipično regresiju ili druge

matematičke tehnike za određivanje odnosa između potrošnje energije i vremena,
cijena različitih oblika energije i dr. zovu se "top-down" jer oni se baziraju na
kumulativnoj slici ograničenog broja akumuliranih vrijednosti u sektoru energetike.
• Filozofija "top-down" pristupa ("ekonomski") sugeriše da se potrošnja energije može
smatrati funkcijom nekoliko akumuliranih varijabli.

15. Objasniti ekonometrijski pristup planiranju razvoja energetike, prednosti i nedostatke.

Kako se još naziva ovaj pristup?
Ekonometrijski modeli definišu se kao “primjena statističkih metoda u rješavanju
ekonomskih problema”.
Radi se o primjeni statističkih metoda za ekstrapolaciju prošlog tržišnog ponašanja u
budućnost.
Zasnivaju se na mjerenim podacima iz prošlosti, koji se koriste za kratkoročne i srednjoročne
buduće prognoze rada, kapitala i ostalih ulaza.
 Ekonometrijski modeli se također često koriste za analizu
energetsko-ekonomskih odnosa
Načelno, njihova je svrha što tačnije predviđanje budućnosti koristeći mjerene parametre.
• Treba spomenuti da ekonometrijski modeli zahtijevaju prilično velik broj podataka i
prilično iskustvo osobe koja provodi modeliranje – u pripremi.
• Nedostatak je što se u ekonometrijskim modelima ne može zadati specifična
tehnološka opcija.

16. Objasniti inženjerski pristup planiranju razvoja energetike, prednosti i nedostatke. Kako se
još naziva ovaj pristup? 14

17. Izvršiti uporedbu ekonometrijskog i inženjerskog pristupa planiranju razvoja energetike,

sličnosti i razlike.

18. Objasniti značaj i ulogu optimizacijskih modela u planiranju razvoja en.sistema.

• Optimizacijski modeli koriste se za optimiranje investicijskih odluka u energetici, s
tim da su rezultati direktno zavisni od ulaznih parametara. Rezultat predstavlja
najbolje rješenje za date varijable i uz zadana ograničenjaOptimizacijske modele
upotrebljavaju elektroprivredna i komunalna poduzeća da bi došli do optimalne
strategije ulaganja.
• Koriste se i u planiranju nacionalne energetike.
• Osnovna je pretpostavka optimizacijskih modela da se svi
učesnici na tržištu ponašaju optimalno u datim uslovima.
• Nedostaci su da ovi modeli zahtijevaju dobro poznavanje matematike i da svi
procesi moraju biti analitički definisani.
•

19. Objasniti značaj i ulogu simulacijskih modela u planiranju razvoja en.sistema.

 • Simulacijski modeli su opisni modeli koji predstavljaju određeni sistem, i na
pojednostavnjen način reproduciraju rad sistema. Ako simulacijski model opisuje rad
sistema u samo jednom vremenskom intervalu, radi se o statičnom modelu.
• Ako su rezultati u određenom intervalu uslovljeni ponašanjem sistema (ekspanzijom,
razvojem) u prethodnim intervalima, radi se o dinamičkom modelu.
• Simulacijski modeli posebno su korisni u slučajevima kad je nemoguće ili preskupo
provoditi eksperimente na samom sistemu.
• Nedostatak je što su prilično složeni.
• Često se koriste u analizi scenarija.

20. Šta je to modeliranje unazad?

• Metoda modeliranja unazad koristi se za konstruisanje željenih ciljeva u budućnosti i
zatim iznalaženje načina za ostvarenje zadanog cilja. Ta se metoda često koristi u
analizama alternativnih energetskih scenarija. Npr. holandski istraživački program
pod nazivom “Održivi tehnološki razvoj” koristi modeliranje unazad da istraži
tehnološke zahtjeve potrebne za ostvarenje zadanog cilja.

21. Objasniti koncept tradicionalnog planiranja razvoja EES-a.

• Jedna firma, vertikalno integrisana, u državnom vlasništvu, jedini subjekt
(monopol), odgovorna za dugoročni razvoj sistema. Izrada dugoročnih planova
razvoja koji su se (manje ili više) slijedili. Elektroenergetska bilanca se (u pravilu)
zatvara u granicama države.
• Razvoj metoda:
• Do početka 90-ih kriterij minimalnog troška (least cost).
• Početkom 90-ih počinje intenzivnije istraživanje obnovljivih izvora i energetske
efikansosti.
• Adaptacija metode minimalnog troška - integralno planiranje resursa (Integrated
Resource Planning – IRP).
• Od sredine 90-ih u planiranje se pokušavaju uključiti eksterni troškovi.
Glavni cilj tradicionalnog elektroenergetskog planiranja je zadovoljiti predviđenu
potražnju za el. energijom uz minimalni trošak.

Tradicionalni model elektroenergetskog planiranja uključuje:

1. Projekcije rasta potražnje,
2. Planiranje ekspanzije radi određivanja raspoloživih resursa i trenutka njihove
potražnje,
3. Analiza proizvodnje-troškova radi rangiranja mogućnosti opskrbe po troškovima i
4. Izračun potrebnih prihoda i cijena

22. Šta je to planiranje s najmanjim troškovima?

• Planiranje s najmanjim troškovima je definisano kao proces
poređenja direktnih i indirektnih troškova raznih opcija
proizvodnje i potrošnje električne energije radi postizanja
ciljeva energetske politike. Namjena procesa je da odredi troškovno najefikasniju
kombinaciju resursa za pokrivanje potreba za električnom
energijom. Elektroprivreda je razvojem procesa planiranja s najmanjim
 troškovima željela maksimizirati efikasnost i smanjiti troškove
električne energije za potrošače.
• Predviđanje potrošnje u budućnosti.
• Definisanje ciljeva za zadovoljavanje potreba potrošača.
• Izrada kompletne liste opcija za snabdijevanje potrošača i njihovih karakteristika i
troškova.
• Izbor najbolje kombinacije energetskih resursa. Ovaj izbor se bazira na poređenju
dobiti i troškova svake opcije, elastičnosti
opcije u nesigurnoj budućnosti i zadovoljavanju opcije ekoloških i
društvenih ciljeva i ograničenja.
• Izrada plan akcija za provođenje optimalne opcije.
• Implementacija akcionog plana.
• Evaluacija rezultata. Rezultati se uspoređuju s predviđanjima na
početku izrade strategije s najmanjim troškovima i zatim proces
počinje od početka.
•
23. Šta je cilj planiranja proizvodnje?
• Definisati dugoročni raspored investiranja-zadovoljavanje potrošnje u svakom
trenutku,
• po nižim troškovima(MIN investiranje + rad),
• uzimanje u obzir slučajnih događaja,
• … i ograničenja sistema.
• Izbor elektrana kandidata treba uskladiti sa Strategijom energetskog razvoja. Izbor
elektrana kandidata za gradnju treba proći slijedeća pitanja:
– Koje elektrane graditi ?
– Kako izabrati elektranu za gradnju ?
– Gdje graditi novu elektranu ?
– Kada je pustiti u pogon ?
24. Objasniti vremensku dekompoziciju planiranja razvoja EES-a.
Vremenska dekompozicija:
• Dugoročno planiranje razvoja (od 10 do 30 god) – razvojna strategija
• Srednjeročno planiranje ( od 5 do 10 god) – donošenje odluka
• Kratkoročno planiranje (od 1 do 5 god) – usklađivanje odluka

25. Objasniti prostornu dekompoziciju planiranja razvoja EES-a.

Prostorna dekompozicija:
• Planiranje razvoja potrošnje el.energije
• Planiranje razvoja proizvodnih kapaciteta
• Planiranje razvoja prenosnih i distributivnih kapaciteta

26. Koji su to osnovni koncepti i kriterijumi prema kojima se vrši planiranje razvoja EES-a?
Osnovni koncepti i kriterijumi prema kojima se planiranje razvoja EES-a obavlja:
• Koncept sigurnosti i stabilnosti
• Koncept pouzdanosti (ispravno funkcionisanje sistema)
• Koncept kvaliteta električne energije (neprekidnost napajanja)
• Koncept ekonomičnosti (isplativost projekta)
27. Objasniti stanje izgrađenih postrojenja za iskorištenje obnovljivih izvora energije u BiH i
projekcije za budućnost.
U skladu sa Ugovorom o osnivanju Energetske zajednice Vijeće ministara BiH je 18.
oktobra 2012. godine usvojilo Odluku o implementaciji EU Direktive 2009/28 o promociji
proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora, kojom je za BiH utvrđen obavezujući
cilj od 40% udjela obnovljivih izvora energije u potrošnji električne energije do 2020.
godine.

28. Koje su mjere kojima se može povećati stepen iskorištenja u energetskim postrojenjima?
Konverzija energije
Energetska efikasnost
Povećanje kompatibilnosti između upotrebe energije i čovjekove okoline
 Pratiti potrošnju,Daljinski nadzor potrošnje energije, Frekventni pretvarači – variabe
speed drives (VSD), Tehnička rješenja, Rješenja za rasvjetu, Kvalitet električne
energije
29. Elektromotori i potrošnja energije? Koje mjere treba prvo poduzeti?
Budući da elektromotori troše toliko energije (tako se potroši 66% energije u industrijskoj
primjeni), pogoni promjenjive brzine nude efikasnije upravljanje uređajima koji troše puno
energije poput ventilacije, pumpanja i uređaja na komprimirani zrak. Ovi proizvodi mogu se
instalirati u nove proizvodne pogone ili se njima može nadograditi postojeća oprema.

30. Nabrojati rješenja aktivne uštede energije u zgradama i objektima stanovanja.

Renoviranje može donijeti do 30% uštede
Kontrola HVAC-a
Kontrola rasvjete
Sistemi za upravljanje zgradama
Ispravljanje faktora sanage
Potrošači 20% ukupne energije
- tri ključna područja: HVAC, rasvjeta i integrisana rješenja
- motori troše 35% el.energije
Proizvodi koji to omogućuju
o Prigušivači, programatori, senzori pokreta i prisutstva, prekidači
o Termostat, kontrola podnog grijanja
o Pogoni promjenjive brzine (pumpe, ventilatori, motori)
o Kompezacija energije i proizvodi za filtriranje
o Nadzor i analiza energije

31. Nabrojati rješenja aktivne uštede energije u industriji i infrastrukturi.

U svakom postrojenju se može smanjiti potrošnja do 10%
Sistemi elektromotora
Mjerenje energije
Sistemi za upravljanje energijom
Rješenja za automatizaciju
Uštedom od 25% ukupne energije uštedjelo bi se 7% el.energije na globalnom nivou.
Na motore kao najveće potrošače otpada oko 60% od ukupne potrošnje el.energije
Proizvodi koji to omogućuju
o Pogon promjenjive brzine za motore
o PLC za optimizaciju proizvodnje i automatizaciju rada uređaja
o Nadzor i analiza energije
o Sistem za nadzor proizvodnih procesa
o Finansijske analize i procjena povrata sredstava
o Planiranje i donošenje planova za poboljšanje
o Daljinski nadzor i optimizacija

32. Na koji način je moguće regulisati rad asinhronih motora- primjer iz prakse?

Regulacija brzine kod asihronih motora

 Na koji je način moguće regulisati (mijenjati) brzinu obrtanja motora:
o Promjenom broja pari polova p (polno preklopivi motori);
o Promjenom klizanja s:
• promjenom statorskog napona;
u kolu rotora:
• dodavanjem rotorskih otpornika;
• kaskadnim kuplovanjem podsinhrona kaskada (primjena uređaja energetske
elektronike);
Promjenom frekvencije f napona napajanja motora (frekventna regulacija).
Da bi moment motora bio konstantan, potrebno je istovremeno mijenjati napon i

frekvenciju.

Dobija se bolja momentna karakteristika u širokom spektru brzina

Kod projektovanja sistema za KGH oprema se bira prema najvećem potrebnom
kapacitetu za grijanje, hlađenje i ventilaciju. U praksi samo 2 do 5% od perioda u
godini oprema radi sa maksimalnim
opterećenjem.
Regulacija kod smanjenih kapaciteta najčešće se obavlja sa ventilima i
prigušivačima pri čemu se svjesno produkuju gubici energije, ili sa
isključivanjem/uključivanjem opreme pri čemu ima i gubitaka i nepovoljnih
momenata pri svakom startovanju.
Regulacija pogona sa promjenljivom brzinom (VSD) obavlja se na
elektromotorima pri čemu se kontinuirano mijenja broj obrtaja.
VSD je elektronski uređaj koji mijenja frekvenciju električnog napajanja, a s time se
mijenja broj obrtaja elektromotora. Ovaj uređaj još nazivaju i inverter ili frekventni
regulator.
33. Na koji način je moguće regulisati rad pumpi- primjer iz prakse

1-karakteristika mreže,
2-karakteristika pumpe,
1a-karakteristika sistema
pritvaranjem ventila za regulaciju,
2a-karakteristika pumpe sa smanjenim brojem obrtaja pomoću VSD
Ovdje je data radna karakteristika sistema (1) i pumpe (2) pri nominalnom (100%)
režimu rada gdje presječna tačka A predstavlja radnu tačku sistema.
U ovoj tački protok pumpe je 30 l/s, a odgovarajući napor (pad pritiska) pumpe je 80 kPa.
Snaga pumpe:

Ako hoćemo da smanjimo protok na 25 l/s sa pritvaranjem ventila, promjeniće se

karakteristika sistema. To je kriva 1a, a radna tačka biti će B tako da će se napor povećati
na 102 kPa, a snaga pumpe iznosiće: 0,025*56000=1867wPri smanjenju protoka od 30 l/s
na 25 l/s sa pritvaranjem ventila snaga pumpe se povećava sa 3.200 W na 3.400 W,
a ako se to uradi sa smanjenjem broja obrtaja (VSD) snaga se smanjuje na 1.867W.
Očigledna je ušteda energije sa primjenom VSD regulacije koja najčešće iznosi 40 do
50%

34. Navesti aktivnosti i postupke koje podrazumijeva tehnologija čistog uglja.

Razvoj tehnologija čistog uglja (Clean Coal Technology CCT)
predstavlja odgovor na zahtjeve vezane za zaštitu životne sredine, posebno prema
smanjenju CO2 emisija.
Pojam čisti ugljen u užem smislu odnosi se na ugljen očišćen od primjesa.
Pojam tehnologije čistog ugljena obuhvata postupke kojima se uz smanjenja emisije
drugih štetnih plinova u atmosferu smanjuje i
emisija CO2.
35. Objasniti tehnologiju sagorijevanja ugljene prašine, i kakav je status takvih postrojenja u
svijetu danas.
Sagorijevanje ugljene prašine
Sagorijevanje u fluidiziranom sloju
Sagorijevanje sa integrisanim rasplinjavanjem uglja
Neke od mjera koje se mogu primijeniti u svrhu povećanja stepena energetskog
iskorištenja postrojenja su:
• smanjenjem viška zraka s 25% na 15% (postiže se malo povećanje),
• snižavanje temperature izlaznih dimnih plinova za 10°C (rekuperacija), (postiže se
malo povećanje),
• povećanje parametara svježe pare (25MPa/540°C na 30MPa/600°C doprinosi
povećanju stepena iskorištenja za 2 %),
• korištenje drugog stepena međupregrijanja (doprinosi povećanju stepena
iskorištenja za 1 %) i
• smanjenje pritiska u kondenzatoru (smanjenjem pritiska za 10 mbar rezultira
povećanjem neto stepena iskorištenja otprilike za 0,4 %)
-
• Najčešće primjenjivana tehnologija – 97% instalisanih postrojenja
• Ugalj se melje u veoma sitnu prašinu
• 2% čestica veće od 300 μm, a 70÷75% čestica manje od 75 μm
• Prašina se zajedno sa zrakom upuhuje u prostor ložišta
• Postoje različiti načini loženja kotla, ovisno o snazi i kvalitetu uglja
36. Šta predstavlja BoA Plus tehnologija i gdje se ona primjenjuje.
Daljnje povećanje stepena iskorištenja PCC postrojenja na lignit (BoA) očekuju se
primjenom tzv. BoA Plus tehnologije. Osnovna razlika je primjena odvojenog sistema za
sušenje lignita.
• sušenje se odvija pri nižim temperaturama (120-150°C, umjesto 1000°C),
• izvor toplote je toplotna pumpa pokretana elektromotorom,
• vodena para nastala iz procesa sušenja ne odlazi zajedno sa smjesom goriva u ložište,
već se izdvaja i šalje u sistem za zagrijavanje napojne vode.
• Povećanje od 4 – 6 % stepena iskorištenja.

37. Šta znači PCC tehnologija i kakav je njen razvojni status?

Većina trenutno instaliranih kapaciteta s PCC tehnologijom za proizvodnju električne
energije radi s podkritičnim parametrima pare.
U poređenju s klasičnom PCC tehnologijom, SC/USC PCC tehnologija može se deklarisati
kao čista tehnologija uglja, kojom se postiže stepen energetskog iskorištenja oko 45% (za
klasični PCC stepen iskorištenja iznosi 36%) uz niži nivoi emisija u zrak.
Razvojem i primjenom novih materijala očekuje se:
- u periodu od 2015. do 2025 god. neto stepen iskorištenja iznosi do 50%
- u periodu od 2025. do 2035 god. neto stepen iskorištenja > 52%.
Primjenom naprednih tehnologija za sušenje lignita:
- u periodu od 2015. do 2025 god. predviđeni neto stepen iskorištenja iznosi do 50% (uz
smanje investicijskih troškova na 920 €/kWe)
38. Objasniti princip rada tehnologije za sagorijevanje u fluidiziranom sloju –FBC?
 Većina trenutno instaliranih kapaciteta s PCC tehnologijom za proizvodnju električne
energije radi s podkritičnim parametrima pare.
U poređenju s klasičnom PCC tehnologijom, SC/USC PCC tehnologija može se deklarisati
kao čista tehnologija uglja, kojom se postiže stepen energetskog iskorištenja oko 45% (za
klasični PCC stepen iskorištenja iznosi 36%) uz niži nivoi emisija u zrak.
Razvojem i primjenom novih materijala očekuje se:
- u periodu od 2015. do 2025 god. neto stepen iskorištenja iznosi do 50%
- u periodu od 2025. do 2035 god. neto stepen iskorištenja > 52%.
Primjenom naprednih tehnologija za sušenje lignita:
- u periodu od 2015. do 2025 god. predviđeni neto stepen iskorištenja iznosi do 50% (uz
smanje investicijskih troškova na 920 €/kWe)

39. Navesti prednosti i nedostatke korištenja FBC tehnologije.

Prednosti u odnosu na klasično (PCC) sagorijevanje:
• niže temperature u ložištu i izotermnost u cijeloj zapremini sloja, čime se otklanja
opasnost taljenja pepela i njegova lijepljenja na ogrjevne površine,
• intenzivniji prijelaz toplote u ložištu (posebno u sloju) što omogućava smanjenje
ogrjevnih površina ložišta,
• niže vrijednosti emisija SOX i NOX,
• mala količina goriva u ukupnoj masi fluidiziranog sloja omogućava efikasno
sagorijevanje i goriva vrlo loše kvalitete s velikim sadržajem pepela i vlage i
• mogućnost bolje kontrole temperature u ložištu.
Kao nedostatke u odnosu na klasične tehnologije može se navesti sljedeće:
• potreba za relativno visokim pritiskom zraka za održavanje fluidiziranog sloja,
• neujednačen kontakt zraka i čestica i
• opasnost erozije ogrjevnih površina cijevi kod velikih brzina zraka i dodavanja
prekrupnih čestica.

40. Kakvi mogu biti tipovi ložišta za sagorijevanje u fluidiziranom sloju?

Tipovi ložišta s fluidiziranim slojem su:
FBC (Fluidized Bed Combustion) odvija se pri atmosferskom pritisku, a u generatoru pare
se stvara para pogodna za pogon parne turbine,
PFBC (Pressurized Fluidized Bed Combustion) odvija se na povišenom pritisku, što
poboljšava pogonske karakteristike FBC. U ovu grupu pripada i CFBC (Circulation
Fluidized Bed Combustion) kod koga fluidizirani sloj zbog velike brzine upuhivanja zraka
cirkulira te se odneseni materijal i gorivo odvajaju iz dimnih plinova i vraćaju u ložište.

41. Objasniti šta znači GFBCC tehnologija i koje su njene specifičnosti.

GFBCC (Gasification Fluidized Bed Combined Cycle) temelji se na PFBC kojemu se dodaje
rasplinjač u kojemu se stvara sintetski plin.
Toplota rasplinjavanja se koristi za proizvodnju pare za parnu turbinu, a sintetski plin
sagorijeva u plinskoj turbini.
Postrojenje ima vrlo visoki stepen iskorištenja (57 - 59 %).
Investicijski troškovi za opremu postrojenja s GFBCC tehnologijom su oko 25÷30% više
nego investicija za klasične tehnologije sagorijevanja.
 Osnovne prednosti GFBCC tehnologije pred klasičnim tehnologijama sagorijevanja su
visoka efikasnost, niski nivoi emisija SO 2, NOX i čestica te prednosti vezane uz korištenje
sistema za hvatanje CO2.
Primjena procesa izdvajanja CO2 nepovoljno utiče na efikasnost te povećava investicijske
i pogonske troškove.

42. Šta se postiže ispiranjem uglja i na koji način se ono sprovodi.

Ispiranje uglja- Čišćenje ugljena ispiranjem već je uobičajena praksa u razvijenim
zemljama, čime se smanjuju emisije pepela i SOx, a povoljno djeluje i na proces
sagorijevanja.

43. Šta se postiže ispiranjem elektrostatskim filterimai na koji način se oni koriste.
Odvajanje krutih cestica-Korištenjem elektrostatskih filtara može se iz dimnih plinova
odstraniti do 99,7 % pepela. Rade na principu elektrostatskog polja u kojem se čestice
električki nabijaju i sakupljaju na anodi.

44. Šta se postiže tehnikama odsumporavanja i na koji način se ono sprovodi.

Sumporovi oksidi (SOx) nastaju tokom procesa sagorijevanja goriva koje sadrži sumpor.
Za odstranjivanje sumporovih oksida u konvencionalnim termoenergetskim postrojenjima
najčešće se koristi mokri postupak odsumporavanja kojim se iz dimnih plinova odstranjuje
do 95 % SOx.

45. Šta se postiže tehnikama redukcije azotnih oksida i na koji način se one sprovodi.
Znatnu redukciju emisije azotnih oksida može se ostvariti već primarnim mjerama, tokom
sagorijevanja, što se postiže odgovarajućom konstrukcijom plamenika i postepenim
dovođenjem zraka i goriva. Time se smanjuju maksimalne temperature u jezgri
plamena i smanjuje se koncentracija kisika u zoni sagorijevanja.

Dr.sc. Indira Buljubašić, vanr.prof.