A grupa

1. Objasniti dokolicu koristeći opće priznate definicije te kreirati vlastitu definiciju.

2. Koje povijesno razdoblje i zašto satramo ‘’rađanjem’’ koncepta slobodnog vremena?
3. Objasnite naglasak socioloških istraživanja slobodnog vremena na koncept nezavisnih
varijabli.
4. Objasnite psihologijsku perspektivu (socijalne) psihologije slobodnog vremena.

B grupa
1. Vlastita definicija slobodnog vremena vodeći se analizom zajedničkih elemenata različitih
definicija.
2. Platon i njegova teorija slobodnog vremena.
3. Objasnite sociološku perspektivu diferenciranosti slobodnog vremena u odnosu na
socijalne pozicije pojedinca.
4. Objasnite sociologijsku perspektivu (socijalne) psihologije slobodnog vremena.

ODGOVORI
A GRUPA
1. Objasniti dokolicu koristeći opće priznate definicije te kreirati vlastitu definiciju.
Vrijeme koje preostaje nakon rada, radnih obveza, neradnih obveza i zadovoljavanje fizioloških
potreba je DOKOLICA odnosno ono vrijeme koje je samostalno odabrano za samodjelatnost.

2. Koje povijesno razdoblje i zašto satramo ‘’rađanjem’’ koncepta slobodnog vremena?

‘’ROĐENJE“ slobodnog vremena – KLASIČNA GRČKA

- Evolucijom grčke civilizacije ljudi shvaćaju SV kao kulturnu kategoriju, vrednuju ga kao
kulturno dobro u kontrastu s radom
- Umjesto jedne riječi (rad), Grci koriste razne riječi za razne aktivnosti opstanka (neke su dio
religijskih običaja npr. poljoprivreda)
- Poljoprivreda kasnije gubi svoj status i vrijednost jer postaje u službi ljudi, a ne bogova
- Nakon 5.st.pr.Kr. nastaje koncept prisilnog rada – posljedica razvoja antičke ekonomije, šira
upotreba robova u radu
- Rad: manualni, prisilni, robovski – rad kao kategorija
- Razlikovanje dviju klasa ljudi i dviju vrsta aktivnosti: slobodne vs. kontrolirane
- Npr. žene – ograničene na kuću i kontrolirane od strane muškaraca
- Društveni kontinuum „ropstvo-sloboda“, vremenom stvorio kulturni kontinuum „rad je u
kontrastu sa SV“, a potom i precizne nijanse istoga poput različitih stupnjeva slobode i
primjerenosti različitih aktivnosti (robovi/žene/muškarci)
- Temelj moderne definicije ovih termina
- „stari Grci otkrili SV“
- Nakon 5.st.pr.Kr. SV vrednovano kao vrijeme za pojedince/odabrane kako bi shvatili svoju
potpunu čovječnost
- S druge strane, rad je degradiran i označen kao pokoravanje
- Moguće zaključiti kako su Grci zapravo počeli vrednovati SV kad je širenje ropstva redefiniralo
pojam rada
- Razumjeli razliku između vremena kad su morali raditi i vremena kad su bili slobodni
- Većina robova, sluga, žena i kmetova vjerojatno je u SV slijedilo primjere bogatih neradnika –
lijenost, prepuštanje, razuzdanost
- Ipak, SV koristili i na pozitivan način kao i kulturne elite
- Festivali, gozbe, rituali vjenčanja/pogreba, ceremonije, sajmovi postojali na marginama društva
i u nekoj mjeri u suprotnosti sa sankcijama civilne vlasti i dominantnih institucija – alternativne
supkulture

3. Objasnite naglasak socioloških istraživanja slobodnog vremena na koncept

nezavisnih varijabli.

Sociologija SV istražuje uvjete koji pojedincu u određenom trenutku vremena i prostora

ograničavaju dijapazon mogućnosti odabira i ispunjavanja vlastitog SV. Postoe različita nazivlja
tih uvjeta: ograničenja, nužnosti, norme, nedostupnosti, nepristupačnosti (…), ali postoji
zajednička značajka tih uvjeta – nemogućnost postizanja određenih aktivnosti i ciljeva.
Istraživanja s vremenom dovela do razlikovanja nezavisnih (uvjeta) i zavisnih varijabla (aktivnosti
i oblici odabranih radnji) kojima se pokušava otkriti kako i do koje mjere nezavisne varijable
određuju što radimo u i sa SV.
 Poseban naglasak na koncept nezavisnih varijabli (uvjeta) :
1. Izvori ograničenja, normi i razlika
2. Kontinuitet
3. Osjetljivost za promjenu, prihvaćanje i otpor
4. Doprinos artikuliranju alternativa i načina namjernih promjena takvih uvjeta

4. Objasnite psihologijsku perspektivu (socijalne) psihologije slobodnog vremena.

2 perspektive socijalne psihologije: 1. Psihologijska: kako prisustvo drugih (bilo ono stvarno ili
zamišljeno) utječe na mišljenje, emocije i ponašanja pojedinca, 2. Sociologijska

Tijekom vremena se izmjenjivala tipična popularna eksperimentalna i kvazi-eksperimentalna

istraživanja koja su oblikovala današnju sliku.
Glavne teorije:
- Stavovi i promjena stavova (1950.)

- Teorija konzistencije (1960.) . nekonzistentnost između vjerovanja, stavova i vrijednosti i/ili

ponašanja koja motivira na promjenu vjerovanja ili ponašanja

- Teorija atribucije (1970.) – kauzalna objašnjenja koja ljudi daju događajima s kojima se susreću
i posljedice koji isti imaju na socijalno ponašanje

- Teorija socijalne kognicije (1970.) – kako doživljavamo, pamtimo i interpretiramo informacije o

sebi i drugima

B GRUPA

1. Vlastita definicija slobodnog vremena vodeći se analizom zajedničkih elemenata

različitih definicija
Slobodno vrijeme je ono vrijeme kada je MLAD čovjek SLOBODAN OD škole i školskih
obaveza, od aktivnosti koje od njega traže RODITELJI, DRUŠTVO, a koje nije preuzeo
DOBROVOLJNO
- VOLJA (SLOBODA I STVARALAŠTVO) + FUNKCIJA
Slobodno vrijeme je vrijeme IZVAN radnih obveza, obiteljskih dužnosti i fizioloških potreba,
SLOBODNO I SAMOSTALNO ODLUČIVANJE
- Vrijeme AKTIVNOG ODMORA, POZITIVNOG RAZVOJA

2. Platon i njegova teorija slobodnog vremena.

Osnovao prvu instituciju visokog obrazovanja – preteča sveučilišta

- Učio ljude pravilno koristiti SV
- SV suprotstavljeno radu
- „previše raditi nije mudro“ – jedno od temeljnih misli akademije
- Pretjeranim radom i lošim korištenjem SV samovoljno postajemo robovi
- Lijenost također nije mudra
- SV ne služi za previše spavanja ili neaktivnost
- Značajka obrazovne osobe je aktivno SV; bavljenje sportom ili glazbom, sudjelovanje u javnim
raspravama, bavljenje filozofijom
- Bavljenje humanističkim znanostima (septem artes liberales)
- Nakon akademije, učenici uvježbavaju ono što su naučili
- Agora (religiozne, političke, pravne i društvene aktivnosti)
- Filozofiranje – najbolje iskorišteno SV, jer je filozofija najslobodnija, najhumanija, najviše
sudjelujuća i najzabavnija (igra)
- Nije rezervirana za malu grupu visokoobrazovanih, dostupna je svim (obrazovanim) građanima
- Ona je praktična potraga za značenjem (pitanja o životu, ljubavi, pravdi, ljepoti)
- Potraga za Istinom i značenjem je neprestana aktivnost, trajni „posao“ u SV kako bi se živjelo
autentično

3. Objasnite sociološku perspektivu diferenciranosti slobodnog vremena u odnosu na

socijalne pozicije pojedinca.
Socijalna pozicija: set prava i odgovornosti koje pojedinac kao nositelj socijalnoga identiteta ima
(tipovi socijalnih pozicija određeni prihodom: studentica, kućanica, profesorica, umirovljenica)
- Socijalni identitet: specifični kulturno relevantni kriteriji (rod, dob, etnicitet, zanimanje,…)

- ukoliko pojedinac ispunjava odgovornosti koje određen soc.pozicijom ima, dozvoljeno mu je

koristiti ostatak vremena na druge aktivnosti
(- etimologija SV – leisure, licere – dozvoljavati nekomu nešto)

4. Objasnite sociologijsku perspektivu (socijalne) psihologije slobodnog vremena

2 perspektive socijalne psihologije: 1. Psihologijska, 2. Sociologijska: istraživanje socijalnih

struktura i osobnosti

Istraživanja socijalnih struktura i osobnosti, istraživanje malih skupina. Najprihvaćenija teorija u

ovome području: simbolički interakcionizam (načini na koje ljudi interpretiraju ili definiraju
uzajamne akcije te na koji su način takve definicije povezane s ponašanjem). Odnosno, društvenu
stvarnost kreiraju ljudi tako da situacijama pripisuju značenja, značenja izražavaju simbolima
(riječi, objekti i događaji) i takva simbolička značenja su osnova ponašanja i interakcija.
- Sustavno prikupljanje podataka: dubinski intervjui, etnografija, introspekcija