1, 2018 Sjetveni prirucnik Marie Thun kalendar za poljoprivrednike, vrtlare i pcelare Matthias K. ThunNaslov izvorika AUSSAATTAGE 2018 Aussaattage-Verlag Thun & Thun OHG. D-35216 Biedenkopf/Lahn, Rainfeldstrasse 16 Jahrgang 66 sapeapwrn Kalendar pogodnih dana Prepisivanje, fotokopiranje, elektronska obrada u cjelini ili djelomiéno nije dopusteno. . . . VattiosK Thun za poljoprivrednike, Sjetveni prirucnik za poljoprivrednike, vrtlare i péelare 2018 . y lzdavaé: Ajda Zagreb d.0.0., Podolec 17, 10340 Vrbovec vrtlare I pcelare Urednik: Ana Friiuzec Prijelom prema predlo8ku: Ajda Zagreb d.0.0., Podolec 17, 10340 Vrbovec Tiskara: IT-Graf d.o.0., Kovinska 11a, 10000 Zagreb, Croatia Naklada: 3500 komada ISSN 1848-7521 Memhis@tHR SADRZAJ Kalendar pogodnih dana za sjetvu, presadnju, Polloprivreda koja upotrebljava otrove, ryje svoj narod... njegu i spremanje biljaka te rad s pcelama Za nove Citatelje Sjetvenog priruénika Marie Thun... Zodijak . csemserucance Sidericki put Mjeseca ... Miese¢evi lukovi ......... Na§a podjela biljaka Kako razumjeti upute u priruéniku Sjetveni dani sijecanj — prosinac .... Péelarenje Sakupljanje biljaka za plenaltics Kremen iz roga (501), Gnoj iz roga .. Rudolf Steiner o kozmickim ritmovima. Nepovoljni dani .. Plodonosna zemlja Obiljnom kompostu Kopriva (Urtica dioica) . Jos nekoliko iskustva s preparatom Marie Thu. Naé Mjesec je nesto posebno.. ie Drustva s podrudja biodinamike i pohvale vrledne inicij ative u Hrvatskoj Na temelju istrazivanja zvjezdanih konstelacija sastavio Matthias K. Thun isan \ Nov Zagreb d. 0. 0., Podolec, studeni 2017.i} DRVO U cvATU | Slcar Water Thun soe slike uvek obthoxeo iz opsetne svestane pazane. Ova ska pia _2ij sjegovo razmiijanje,razumijevanje nastanka plodonosne zemije koa je organ Sunca. Rudolf Stine opisye da se plodoncsn si] zeralse pone mate oblacatuhvletan organ Sunca ‘samo ako pledonasnost omoguéava sje strane love planta uz potprumineralnog sja ‘spd i, oko eka wsta aged, ono, rij prko plane, rate za ikuprigadn sj plodonosne zemje. Kako bi se taj proces harmonicki zakjucio na raspolaganju su nam biodinamic- i prepartkjpodupia tvarare hurusa. Tok je nasa u reznoikat boa sve zauzimajuta tka, Pokazyje intra izmedu Sunca Mjesoca. bor boa ne relektra sare gelvenepane- ta nego pretvorbu koi sla kako pre plodoncsne emi organa Sica mogu gloat crv, Kako bio optovane u dveéu bole zune podsjézjmo se nao to ram kaze Rudo Sie, 302 ale vo » nagomne ama « Welther Thun: Drv ucvatu,ufe 1981 POLJOPRIVREDA, KOJA UPOTREBLJAVA OTROVE, TRUJE SVOJ NAROD GLAD NECE NASTUPITI ZBOG POVECANJA BROJA STANOVNISTVA, VEG RADI MODERNE POLJOPRIVREDE KOJA UNISTAVA PLODONOSNOST ZEMLJE Ploconosna zema je basta nasi predaka, kj su soja gnojam domach 2ivotina gradi humus u zemili sa zahvainoséu | zanjem da je ono, So Gd i U zemlju polozenog sjemena ‘asle bika Koja Goveku i Zvotnjama rada tsucostuk pod, posledica djetovana neviliveg. \duhovnag ana bodjeg sveta Razvojem fizke kemije éoviek se udaljo od te predstave. Upotreba mineranh gnojva poveéala |e preizvade a bod svt sve vse zamjenia materialséka predstavao suet | 2ela za pove- avanjem proiveda i dati, Zdrav imanjaraspadaju seu specializrana podrugj, atau specialiiane grane kao edvojeno | Semenarstvo od pojprirede, odvojena indusriska proizvodnja podloga od rasadritarsiva | to kalemljenim sadnica od proizvadhje voca, advajano fami pojecni vista Zvctna | advaja nie stupnevai usmjerivane odgojau istima kao Kod peradl samo koko, owojzno proavadrja Podnih jj, u inkubatorma proizvadnia pia, odvojeno uzgo) koko a aa, vojeno pia za atenje.. Tako svi granama poloprvrede, Pojoprivrednk, uputen uz abeeanje vec pehoda Ute okie, pada sa svojm radom na imanju usferu nezvog, upoteblava minerano gnojvo, her bicide i pesticide, hamnone i gensko pronyjenjona krmiva, Plodonosna zemilagub plodoncsnost, bike degenerraju, proczvodi donase bolest Svainjama | éovjeku, Unitenje u uviereniu ungp- redenja, Lud qube smisao za Gel, gobalne posjedice se ne uotavaju.Pojedincu se odiée ake Kompeténoia. Very se nauci, zranstenicma Koj mogu | znaju cbuhvaii samo War. & ‘ne celine Zivog. Kao da su na posiu majsto lal prevare, mterjalsheke | egostcke mist. On razdvajaju, untavaju na svn razinama uprrdi | Covet, "Noa plodonasna zero, eel svegZvaga, to se srjom dogeda? Sve vee ofovana Miroorganzama humusa ma sve mane, posonosnost se smanjye a updtreba minerarhgro- iva pesicia povecavase, Od 1850, godine upovebs psticdaje pedvel pula vce, Europa Upotebjava gosinje 200 000 tona Na sranicama wwwwelagrarbericde mozomo prodal da je eModerna pojootiredax s mo- rokultrom, genetsko promjenjenim bilkama,inienzivnom upottebom minerarih grajva i pest ‘ia unstavajua, Tecina proizvodrih powsina planeta je radi degeneracie zeme ugrazena. U Europi agjeniyu degeneracy na najmanje 35%. Plodonosne zemlje ima sve manje, godsrje na Planetu nepovratno quoimo 24 miljard tora plodanasne zemje. Sve vse smo svjedoc\ prisvalae ja zemje na nacionalng| i medunarodn) razr. Europa je kupila 6 mijuna hektara poloprired- nih powsina Afrke, Zemja se sumnjvo koncentira u neimenovane vlasnsiv, U Europ 2.7% viasnika posjedvie 50.6% povesna, u Rumunisko) 0.4% vlasnka 49% poloprivednih povsna, u Bugarso 15% vasa 80% plogeednhpovna na Porgy anita zee A kako je kod nas? | nau zemlju moze blo tko kup! A kak I namjera ima Saka neimenovarih novi viasnika kof si gomiaju zemlju? Cvjek ima razum. Neka ga i uptebjava. Kam vod raz) za koja smo imi suodgovor? Predugo smo se oslanjali na druge, za buduénost su i nage ruke potrebne. Hoce |i biodinamika ‘pomos? S om mazemo Bt jee zemje nase obi naroda, Srako ko ada ovom mot Som Ge stat ur Vas. "Nemojte previget piu dai Vi stanete u obanu zemlje koja nas nos! hrani. Kran je viene 22 zalvalnos,jubav i darovanje, za to da umjesto unilavanju otvenmo wata zdraviu ledavati