Dodiplomski studijski program Menadžment

HENRI FORD (HENRY FORD)

FORD MOTORS

Mentor: Studenti:

prof. dr Branimir Inić Tea Marović M041/10

Ana Kukavica, saradnik Andrea Vudrag M028/10

Banja Luka, Mart 2011 1

SADRŽAJ:

Uvod……………………………………………………………….……………………...3

1.Henri Ford (Henry Ford) biografija…………………………………………………..4

2. Model T………………………………………………………………………………...5

3. Henri Ford = dobar menadžer......................................................................................6

4. Henri Ford pokretač industrijske globalizacije...........................................................9

5. Smrt Henri Forda..........................................................................................................10

6. Ford Motors Company-istorijat...................................................................................11

7. Ford Motors danas........................................................................................................13

8. Fordove misli..................................................................................................................15

Zaključak............................................................................................................................16

Literatura...........................................................................................................................17

2
 UVOD

Kad pomislite na ‘Ford’, to je kao da

pomislite na bejzbol ili pitu od jabuka
dakle na nešto što je američko.
M. Kymen

Slika 1. Znak Ford Motors-a

Tokom 19. i 20. vijeka osoba zaslužna za revoluciju industrijske proizvodnje i nastanak
američke srednje klase je Henri Ford. On je osnivač i lider kompanije ‘Ford’ koji se smatra
glavnim krivcem za pojavu kasnije globalizacije. Jedan od njegovih kvaliteta bilo je
donošenje odluka brzo i konačno, a mijenjanje veoma polako i to mu je donijelo reputaciju
svojeglavog i tvrdoglavog čovjeka, a sa druge strane i veliko bogatstvo.

3
 1. HENRI FORD (Henry Ford) – biografija

Henri Ford je rođen 30. jula 1863. u Townshipu koji je danas dio grada Dearborna u
Michiganu, gdje se danas i nalazi sjedište njegove firme. Njegovi roditelji Willia i Mary
Ford su bili imigranti iz Irske, a Henri je bio najstariji od šestoro djece.
1879. godine odlazi od kuće u okolinu Detroita da bi se obučio za strojara, jer je uvijek
umjesto poslova na farmi volio da radi na mašinama u očevoj radionici.
1882. vraća se na svoju farmu i postaje stručnjak za popravljanje Westinghouseovih
kompaktnih parnih mašina, što ga dovodi do posla u toj istoj kompaniji.
1891. postao je inžinjer Edison Illumintion Company
1893. unaprijeđen je u glavnog inžinjera i skupio je dovoljno sredstava da posveti pažnju
svojim eksperimentima za motore sa unutrašnjim sagorijevanjem.
1896. prvo glomazno vozilo, mješanac između bicikla i dvocilindričnog motora koje je
nazvao kvadricikl, a prvi put ga je isprobao isprobao u vožnji 04.06.
1903. Henri Ford zajedno sa ostalim inovatorima osniva kompaniju Ford Motors i 5
godina kasnije izbacuje na tržište ‘model T’1

Slika 2. Šematski prikaz kvadricikla Slika 3. Prvi kvardicikl 1896.

1
Inić,B.,Management 2,Ikone svetskog biznisa, treće izmjenjeno izdanje, Beograd 2004.,str. 20

4
 2. Model T

Stvoriću automobile za široke narodne mase…

Tako jeftin da neće postojati čovjek koji neće
biti u stanju da ga priušti. (Henry Ford,1907.,
pred sam izlazak modela T)

Slika 4. Model-T
1903. Henri Ford osniva svoju kompaniju a 5 godina kasnije na tržište izbacuje model
T koji se proizvodio sve do 1927. godine. Njegov početni kapital je bio $ 28.000, a u
veliko automobilsko doba ušao je povezavši se pomoću prijateljskih poslovnih veza sa
ljudima koji su bili u mogućnosti da mu nabave sve ono što je nedostajalo u izradi
automobila. Na osnovu tih veza pronašao je dobre mehaničare, braća Dodž, i Džejms
Kuzensa koji je imao novac i pomogao je u obezbjeđivanju dodatnih prihoda od drugih.
T model nudio se samo u crnoj boji a početna cijena mu je bila $ 850 koja je na kraju pala
na samo $ 290. Ford je želio da stvori automobil za široke narodne mase koji će biti
dostupni svima, a ne samo ljudima visoke klase.
‘od igračke za bogate postao vlasništvo svakog čoveka na planeti’2

Henri Ford je povećao nadnice svojih radnika na $5 na sat, koji su tada imali veliku
vrijednost, i time im omogućio da postanu vlasnici njegovih automobila.
Prodaja modela T je bila veoma uspješna da su sve ostale automobilske kompanije u SAD-
u bile pred zatvaranjem i jedino im je preostajalo da se udruže i naprave bolji automobile
od Fordovog.
CIJENA MODELA-T

1910-11: $ 780
1911-12: $ 690
1912-13: $ 600
1913-14: $ 550
1914-15: $ 360
Slika 5. Cijena Modela-T od 1910-1915.
godine

2
Inić,B.,Management 1, treće izmjenjeno izdanje, Izdavač Finegraf, Beograd 2007., str.47

5
 3. Henri Ford = dobar menadžer

Slika 6. Henri Ford (Henry Ford)

Menadžeri treba da prosuđuju šest dimenzija odjednom: strategiju,kulturu (norme),

motivacije, strukture, vreme i novac.
Henri Ford

Henri Ford je u cilju poboljšanja proizvodnje ponudio nagradu od $ 25.000 onome ko

mu ponudi ideju kako da uštedi samo jedan šraf u proizvodnji automobila. Bio je opsjednut
smanjenjem troškova proizvodnje i povećanjem produktivnosti koja je dovela do toga da
napravi prvi automobil koji sebi mogu da priušte obični ljudi, a koje je kasnije dovelo do
izgradnje mreže puteva i autoputeva,koji predstavljaju začetak današnjeg mobilnog
društva.

‘’Lideri su oni koji u svim aspektima posla uspevaju da postignu bolje rezultate od svojih
konkurenata’’ 3

Henri Ford je 1914. godine odlucio da mora da proda 300.000 automobila i obećao je
ukoliko ostvari plan da će svakom kupcu fordovog automobile vratiti $ 50, tadašnja cijena

3
Inić B., Management 2, Ikone svetskog biznisa, treće izmjenjeno izdanje, Beograd 2004.,str. 19

6
automobile je iznosila $ 360. Na kraju te godine plan je uspio sa prodatih 308.218
automobila a Ford je ispunio obećanje i vratio je svakom svom kupcu po $ 50 što je
ukupno iznosilo $ 15.5 miliona i predstavljalo ogromnu sumu novca. Ta ideja dovela ga je
na mjesto jednog od najuspješnijih i najbogatijih ljudi u SAD u to vrijeme i samim tim
doveo je Ford Motors na veoma zavidnu poziciju.

Poznat je po tome da je radio sa ljudima sa velikim intelektualnim kapacitetima:

1. Tomas Edison
2. Harvi Fajerston
3. Džon Berouz
4. Luter Berbenko

Ovo pokazuje da moć nastaje prijateljskim udruživanjem mozgova jer ljudi primaju
navike i moć onih sa kojima se povezuju u duhu simpatije i harmonije.

‘Nema tih ljudi koji nisu sposobni da urade više od onoga što misle da mogu.’4

I domar izvor ideja

Jedne večeri, dok se četao kroz svoju fabriku, Henri Ford je zastao da porazgovara sa
domarom koji je čistio pod. ’’da li ti se sviđa tvoj posao?’’, upitao ga je Ford.

’’Aha’’,odgovorio je domar,’’ali mnogo više bih ga voleo kada ove metalne opiljke
ne biste bacali, već prodavali, a meni davali deo toga novca’’.

Ford je tu ideju već narednog dana sproveo u delo. Time je kompanija uštedela
značajnu sumu novca, a domar je dobio unapređenje.

Jedna od negativnih osobina Henri Forda kao menadžera je bila njegova javna
nenakolonjenost prema sindikatima i njegov antisemitizam. Njegovi radnici ako bi
pristupili nekom od sindikata dobijali su otakz ali situacija se promjenila sa pravnog
aspekta koji je regulisao odnos sindikata i poslodavaca. 1935. Američka vlada donosi
Wagnerov akt koji dozvoljava sindikalizaciju radništva.

4
Inić B., Management 1, treće izmjenjeno izdanje, Beograd 2007., str.48

7
 Njegov antisemitizam je rezultirao objavom knjige Međunarodni Židov: Svjetski
problem broj jedan (The Worlds Foremost Problem). Knjiga je prevedena na 16 svjetskih
jezika i mnogi smatraju da je imala veliki uticaj na nacistički pokret u Njemačkoj.

Posljedica je bila parnica koja je natjerala Forda da se javno izvini ali to ga nije
spriječilo da u privatnom životu i dalje širi anrisemitizam. Od Hitlera je dobio nagradu i
uključio se u mnoge poslove u Njemačkoj. Ovi događaji predstavljaju mrlju u njegovoj biografiji
po kojoj je jednako poznat kao i po doprinosu u razvoju menadžmenta.
1914. godine Ford ’’pokrivao’’ 48% američkog tržišnog učešća

U 1914. godini Ford Motors Company sa 13 hiljada zaposlenih je proizveo 267.720

automobila; a ostalih 299 američkih autokompanija sa 66.350 zaposlenih proizvelo je
samo 286.770 automobila. Ford je pokrivao 48% američkog tržišnog učešća a
kompanija je imala $ 100 miliona godišnje prodaju.

Slika 7. Prva Ford Motors kompanija (Old Chester, PA: Ford Motor Company, Front&Lloyd
Streets • Chester, PA, August 1927 - February 1961)

8
 4. Henri Ford pokretač industrijske globalizacije

Slika 8. Montažna traka u fabrici Ford Motors-a

Zahvaljujući Henri Fordu, montažna traka je postala pokretač industrijske proizvodnje.

Mrežna traka dovela je do smanjenja potrebe za razmišljanjem radnika i smanjenje
njihovih pokreta na minimum. Cilj mu je bio da uštedi na materijalu u proizvodnji i da
smanji cijenu svakog automobile maker za jedan dolar.

Osnovni principi montažne trake:

1. Namjestiti alat i čovjeka u nizu u pogonu tako da svaki sastavni dio prevaljuje
najmanji mogući razmak u toku proizvodnog procesa.
2. Treba koristiti klizni rad ili neki drugi oblik transportnog sredstva tako da
radnik kada bi završio svoj rad mogao da spusti dijelove uvijek na isto mijesto
koje treba biti najpogodnije za njegovu ruku i po mogućnosti da može prenijeti
dio do sledećeg radnika u pogonu.
3. Treba koristiti klizeću montažnu liniju duž koje se dijelovi za sklapanje
dostavljaju na odgovarajućem razmaku.

9
 5. Smrt Herni Forda

Henri Ford se 1888. oženio Clarom Bryant (1865-1950), sa kojom je dobio sina Edsel
Forda (1893-1943).S prvim danom 1919. Henri Ford je prepustio mjesto predsjednika
kompanije svome sinu Edselu, iako je zadržao čvrstu poziciju u rukovođenju njom.
Sredinom dvadesetih prodaja Modela T je počela opadati zbog konkurencije koja je nudila
modernije automobile s opremom nedostupnom na Modelu T. U 1927. je zbog toga
predstavljen uspješni Model A, nazvan jednako kao i prvi model kojeg je kompanija ikad
proizvela.

Nakon smrti Edsela Forda 26. maj 1943. Henri Ford je podržao Harryja Bennetta da
preuzme poziciju predsjednika dok je Edselova udovica Eleanor, koja je naslijedila
njegovo pravo glasa, predložila Henrijevog unuka i svog sina Henrija Forda II. Problem je
na kraju riješen tako da je tada 79-godišnji Henri Ford lično preuzeo poziciju predsjednika,
Henri Ford II. je postao dopredsjednik, a Harry Bennett osoba odgovorna za zaposlenike i
odnose s javnošću.

Henri Ford je 21. septembra 1945. prepustio poziciju predsjednika tvrtke unuku
Henriju Fordu II., a umro je od izljeva krvi u mozak u kada je imao 83 godine 7. april
1947. na svom imanju u Dearbornu. Pokopan je na groblju Ford Cemetery u Detroitu.
Kada je umro vrijednost njegovog dijela iznosila je preko 600 miliona dolara.

Slika 9. Sahrana Henri Forda

10
 6. Ford Motors Company-istorijat

Ford Motor Company, američka automobilska korporacija osnovana je 1903, a

osnovao ju je Henry Ford i 11 saradnika koji su ujedno bili i investitori. Godine 1919. Na
čelu firme bili su Ford, njegova supruga Klara, i njihov sin Edsel Foundation i oni su bili
su jedini dioničari Ford Foundation-a (koji je osnovan 1936) sve do januara 1956., kada je
po prvi put ponuđena javna prodaja dionica. Preduzeće se bavi proizvodnjom ličnih
automobila, kamiona i traktora, kao i auto dijelova i pribora. Sjedište firme je u Dearborn,
Michigan.

Henry Ford je izgradio svoj prvi eksperimentalni automobil u radionici iza svoje kuće u
Detroitu 1896. Nakon formiranja Ford Motor Company, prvi Ford automobil bio je
sastavljen u fabrici Mack Avenue u julu 1903. Pet godina kasnije 1908., nastao je uspješni
i na široko poznati Model-T. Potražnja za ovim automobilom bila je tako velika da je Ford
razvio nove metode masovne proizvodnje kako bi se proizvodile dovoljne količine za
tržište. U 1911. je otvorio prvu prekookeansku fabriku u Manchesteru, Engleska, a u 1913.
je predstavio prvu u svijetu pokretnu traku za automobile, a u 1914. radi daljeg poboljšanja
proizvoljnosti rada, on je uveo platu od 5 dolara za osam sati rada, dnevno (umjesto 2,34 $
za devet sati rada).

Prva međunarodna prodavnica otvorena je u Parizu 1908. Do sredine 1914. bilo je više
od 500.000 Modela T na cestama svijeta; od 1923. firma je proizvodila više od pola
američkih automobila, i, do kraja 1920., Ford je imao više od 20 inostranih montažnih
fabrika u Evropi, Latinskoj Americi, Kanadi, Aziji, Južnoj Africi i Australiji. Ford je
postao svjetski najpoznatiji proizvođač automobila. Godine 1927. proizveden je posljednji
model T i prvi novi model (Model-A), a zatim u 1932. je proizveden prvi Ford V-8.
Godine 1922. Ford je preuzeo Lincoln Motor Company (osnovana 1917.), koja je kasnije
proizvela Fordov luksuzni Lincoln i Continental. Godine 1938. Ford je predstavio prvi
Mercury, auto u rangu srednje cijene.

Već 1906. Henry Ford je stekao 58,5 % dionica firme, a, kada su drugi dioničari
pokrenuli ideju izgradnje giganta (čija izgradnja je bila veoma skupa) River Rouge fabrika
u Dearborn, on je kupio i ostatak dionica. Edsel Ford (1893-1943 ) je 1919. godine postao
predsednik. Nakom Edselove smrti 1943., Henry Ford se vratio na mjesto predsjednika, ali
u 1945. on ga je predao svom unuku, Henry Ford II, koji je reorganizirao zamršeni sastav

11
financijskog upravljanja firme i osnažio njegovu korporativnu kulturu takp što je zaposlio
talentovane mlade menadžere. Henry Ford II je nastavio voditi preduzeće kao glavni
izvršni direktor (1945.-1970.) i predsjednik Upravnog odbora (1960.-1980.).

1950-ih i 60-ih godina Ford Motor Company počela je sa uvođenjem promjena u

kompaniju, ali 1990-ih je pažnju preusmjerila na automobilske i financijske usluge. U
1989-90 Ford je preuzeo Jaguar-a, britanskog proizvođača luksuznih automobila. Aston
Martin je 1993. u potpunosti postao vlasništvo i nova podružnica Ford Motors Company.
Kasnija sticanja uključuju firmu za iznajmljivanje auta Hertz Corporation u 1994., dio
fabrike automobila Volvo 1999., i marku sportskih vozila Land Rover u 2000. Ford je
takođe kupio značajan udio u fabrici Mazda Motor Corporation.

Slika 10. Evolucija Ford automobila 1896.-1946.

12
 10. Ford Motors danas

2004. godine nakon što je obilježena stogodišnjica postojana auto industrije došlo je do
toga da je veći broj auta nego kupaca čega je bio svjestan i Bil Ford Junior, prvi čovjek
drugog po veličini svjetskog proizvođača automobila. Te godine ostvareni su planirani
ciljevi prodaje automobila ali dug kompanije Ford je na kraju iznosio 6,4 milijarde dolara.

Nakon ovih problema Ford je početkom 21. vijeka počeo prodaju svojih brojnih
brendova. Godine 2007. Ford je prodao Aston Martin, a sledeće godine je prodao Jaguar i
Land Rover firmi Tata Motors Ltd iz Indije.

U decembru 2008. predsednik SAD-a George W. Bush je najavio bitan plan koji bi se
trebao što prije sprovesti da bi se finansijski pomoglo ‘Velikoj Trojci’ ("Big Three")
proizvođača auta -Chrysler LLC, General Motors Corporation, i Ford kako bi se spriječio
kolaps svjetske auto industrije. Krediti u vrijednosti od 13.4 milijardu dolara koje su
kompanije dobile je omogućio nastavak poslovanja tokom 2009., i tada su trebali dokazati
da li su "finansijski održivi" ili da vrate novac. Novac je u početku bio dostupan samo za
General Motors i Chrysler, Ford je navodno posjedovao odgovarajuća sredstva za nastavak
poslovanja i nije mu odmah bila potrebna pomoć vlade.

Zbog sposobnosti da izbjegnu stečaj, General Motors i Chrysler-Ford su uspjeli da

povećaju prodaju i tržišni udio u 2009. Ovaj rast je djelomično bila posljedica pomoći
vlade preko programa "cash-for-clunkers" , koji je dao potrošačima do $ 4.500 za zamjenu
starijih automobila za nove štedljivije modele. Osim toga, Ford je primjenio razne mjere
pomoću kojih je doveo do smanjenja troškova i usmjerenja na jače brandove. U martu
2010. Ford je pristao prodati Volvo kineskoj firmi Zhejiang Geely Holding. Nekoliko
mjeseci kasnije, Ford je najavio da će prekinuti svoju Merkur liniju.

13
 Slika 11. Grafički prikaz prodaje auta Ford Motors Company od 1998.-2008.

Do pojave Forda, automobili su većinom bili zanatski ili maloserijski proizvod, te je

njihova cijena bila izvan dohvata mnogih. Fordov koncern je danas četvrti najveći svjetski
proizvođač automobila a sastoji se od 159.000 radnika.

Slika 12. Zgrada Ford Motors-a danas

14
11. Fordove misli

Sutrašnji šefovi moraju da poseduju balans snaga baziran na novim

kvalifikacijama: da razmišljaju strateški da imaju intelektualni duh osjetljivost
prema ljudima i visok nivo idealizma.

Svaki kupac kola može imati boju kola koju želi samo da je crna.

Skupiti se zajedno je početak. A ostati zajedno je napredak. Raditi zajedno je

uspjeh.

Nema tih ljudi koji nisu sposobni da urade više od onog što misle da mogu.

Konkurent kojem je jedini motiv da vas izbaci sa tržišta neće daleko dogurati.
Opasnost preti od konkurenta koji o vama ne vodi računa već konstantno
poboljšava svoje rezultate.

Stariji ljudi savjetuju mlade da štede novac. Ovo je loš savjet. Ulažite u sebe. Do
svoje četrdesete nisam uštedeo ni jedan dolar.

15
Zaključak

Bez razmišljanja možemo reći da je najvrijednija imovina Henrija Forda bio njegov
mozak,a i mozgovi njegovih najbližih saradnika,jer je uz njihovu pomoć stekao imovinu.
Sigurno je,i da su sve fabrike kompanije Ford Motors uništene,uključujući i sve mašine,sve
zalihe sirovina i gotovih proizvoda i sav novac u banci, jedan od ekonomski najmoćnijih
ljudi bi i dalje bio Henri Ford. Mozgovima poput Fordovog, kapital je uvijek bio dostupan
u neograničenim količinama.

Da nije bilo Henri Forda Sjedinjenje Američke Države ne bi bile ovakve kakve su
danas. Henrijeva opsjednutost smanjenjem troškova proizvodnje i povećanjem
produktivnosti omogućila mu je da napravi prvi automobil koji bi bio dostupan običnim
ljudima, a posljedica toga je bila izgradnja velikih mreža autoputeva,koji su predstavljaji
početak današnjeg društva. Pored toga, to je ujedno i označilo početak programa za
poboljšanje proizvodnje i upravljanja koji su i danas prisutni u automobilskoj industriji.

Dobro bi bilo da svi nauče lekcije koje dolaze iz automobilske industrije poslednjih
godina, a to je da nam opsesivna usredsređenost na potrebe i želje kupaca omogućava da
postanemo nezamjenljiv dio njihovog života, ali ništa ne traje viječno. Neprestano
poboljšavanje ja potreba svake industrije , a kvalitet je nešto što se u današnjoj ekonomiji
podrazumijeva.

16
Literatura:

1. Inić B., Menadžment 2, Ikone svetskog biznisa, Treće izmenjeno izdanje, Beograd,
2004.
2. Inić B., Menagment 1, Treće izmjenjeno izdanje, Izdavač Finegraf, Beograd 2007.

Web material:

1. http://hr.wikipedia.org/wiki/Henry_Ford
2. http://en.wikipedia.org/wiki/Henry_Ford
3. http://www.nezavisne.com/automobili/novosti/Henri-Ford-covjek-koji-je-
omasovio-proizvodnju-automobila-11754.html
4. http://www.britannica.com/EBchecked/topic/213265/Ford-Motor-Company

17