Od kojih se tri ključnih faza tj.

područja rada sastoji okvir za

upravljanje destinacijom? Obrazložite ukratko.
situacijska analiza: u njoj se sagledavaju postojeća obilježja ponude i potražnje,
resursi, okruženje i konkurentska pozicija
strateški okvir: u njemu se definira vizija razvoja turističke destinacije, strategija
pozicioniranja, strategija brendiranja, ciljni segmenti i proizvodi miks destinacije
akcijski plan: u njemu se detaljno definiraju akcije/projekti s nositeljima, prioritetima,
potrebnim sredstvima i organizacijskom strukturom potrebnom za provođenje
aktivnosti
Što sve uključuje analiza situacije i zašto je važno da se ona detaljno
sagleda?
1. Praćenje trendova
2. Ocjenu postojeće turističke ponude destinacije
3. Ocjenu podražavajućih aktivnosti/sektora
4. Ocjenu tržišne pozicije destinacije
5. Usporedbu s konkurentima
Analizu situacije je važno detaljno sagledati jer je ona važna za uspješno upravljanje
turističkom destinacijom, a analizira i prati aktualne situacije u samoj destinaciji i u
njenom okruženju. Situacijske analize rezimiraju se u SWOT matrici koja nam
pokazuje stvarne prednosti destinacije njezine značajne slabosti u odnosu na
konkurente te najvažnije prilike i najveće opasnosti iz vanjskog okruženja
Što se obrađuje u SWOT analizi i koji se izvori podataka mogu
koristiti za nju? Navedite nekoliko primjera relevantnih izvora
podataka.
Obrađuje stvarne prednosti destinacije i njezine značajne slabosti u odnosu na
konkurente te najvažnije prilike i prijetnje iz vanjskog okruženja
Mogu se koristiti izvori za statističke podatke i za tržišne trendove
primjer za statističke podatke: www.unwto.org, www.dsz.hr, www.iztzg.hr
primjer za tržišne trendove: www.unwto.org, www.mintel.com
Što je SWOT matrica i navedite pet primjera za moguće prilike /
prijetnje za neku destinaciju?
Nastaje iz rezultata analize situacije, a u njoj se daje pregled stvarnih prednosti
destinacije i njezinih značajnih slabosti u odnosu na konkurente te najvažnije prilike i
prijetnje iz vanjskog okruženja
primjeri za prilike neke destinacije:
1. Segmentacija tržišta
2. Demografski i socio-kulturni trendovi
3. Rast višestrukog korištenja godišnjeg odmora
4. Marketinške alijanse i udruživanje
5. Nove komunikacijske tehnologije
primjeri za prijetnje neke destinacije:
1. Rastuća konkurencija
2. Nerazvijeno lokalno/nacionalno gospodarstvo
3. Nezainteresiranost lokalne sredine
4. Nesklonost inovacijama i promjenama
5. Nerazvijeni ljudski resursi
Na koja pitanja se daje odgovor u strateškom okviru tj. što on
uključuje?
1. Koja je željena vizija destinacije?
2. Kakva je strategija pozicioniranja?
3. Kako se destinacije želi brendirati?
4. Koji su glavni proizvodi destinacije?
5. Koji su ciljani segmenti destinacije?
6. Koji su faktori uspjeha?
Uključuje viziju, ciljeve, pozicioniranje, ciljani segment, proizvodni portfelj i faktore
uspjeha
Objasnite pojam vizije neke destinacije i zašto je ona važna?
Idealna, zamišljena slika idealne budućnosti destinacije u nekom dužem razdoblju.
Mora biti: inspirirajuća, motivirajuća, realna, ostvariva, zajednička i ujedinjavajuća.
Važna je zbog toga što je predstavlja vodilju koja upućuje dionike gdje zajedno trebaju
doći, te bi zato trebala biti prihvaćena od svih sudionika u destinaciji
Koja je razlika između strateških i operativnih ciljeva? Navedite
primjer tri strateška /operativna cilja.
strateški ciljevi: traju više od 5 godina što znači da su dugoročni i raščlanjuju viziju.
operativni ciljevi su kratkotrajni što znači da traju do 1 godinu i raščlanjuju strateške
ciljeve
Primjeri strateških:
 Očuvanje prirodnih i kulturnih resursa destinacije
 Izgradnja snažnog i prepoznatljivog brenda
 Doprinos turizma gospodarstvu regije
Primjeri operativnih:
 Povećanje broja posjetitelja
 Povećanje turističke potrošnje
 Povećanje smještajnog kapaciteta
Koje sve strategije pozicioniranja destinacije poznajete? Koja je
strategija prema vama najbolja?
cjenovno vodstvo: pozicija nižih cijena od konkurenata ili pozicija viših cijena
fokusiranje: pozicija specijalista za određeni tržišni proizvod
diferencijacija: pozicija ponuđača nekog jedinstvenog atributa, usluge, iskustva i
proizvoda
Smatram da je najbolja strategija pozicioniranja destinacije je diferencijacije jer se ona
svojom pozicijom odvaja od drugih i jedinstvena je. Međutim takvu vrstu pozicioniranja
je danas teško postići.
Objasnite pojam brenda turističke destinacije? Koja je razlika između
proizvodnih brendova i brendova usluga?
Brend turističke destinacije je „ono nešto“ što čini destinaciju drugačijom i pamtljivom,
te joj daje konkurentsku prednost. Brend turističke destinacije nije logo, slogan,
proizvod ili marketinška kampanja, to je zbroj percepcija, osjećaja i ponašanja u
odnosu na destinaciju koja se temelji na doživljaju i tome kako se sama destinacija
predstavlja.
Proizvodni brendovi se lakše kontroliraju zbog toga što se mogu lakše redizajnirati ili
izmisliti novi proizvod u slučaju da se ne prodaje dobro. Brendirani proizvodi imaju
male razlike u vrijednostima pa se brendiraju na način pomoću emocionalnih
vrijednosti.
Kod brendova, usluga je najznačajniji element ponašanje koje je svaki puta drugačije,
za razliku od brendiranih proizvoda koji su uvijek isti. Također brendirane usluge unutar
destinacije nisu pod kontrolom destinacijskog menadžmenta i njihova reputacija ovisi
o interakciji ljudi koji osiguravaju usluge i korisnika tih usluga
Što uključuje proces brendiranja destinacije?
1. strateške smjernice
2. postojeći imidž destinacije
3. razvoj brenda
4. dizajn vizualnog identiteta
5. komunikacija brenda
6. upravljanje brendom
Koji alat za razvoj brenda poznajete? Opišite.
Alat za razvoj brenda zove se Brend piramida. Pomaže destinaciji da otkrije tko je,
kakva iskustva nudi i kako želi da ju drugi vide.
Pet faza:
Srž brenda: kratki opis (riječ, dvije). Reflektira svu marketinšku komunikaciju
Koncept brenda: sažetak ključnih konkurentskih prednosti u destinaciji. Baza svih
marketinških aktivnosti
Osobnost brenda: konkurentska prednost. Što je stvarno jedinstveno u destinaciji
(kako želimo da nas vide ključni segmenti)
Emotivne koristi za kupce: što posjetitelji osjećaju prema destinaciji? (istraživanja
potrošača, percepcije, motivi)
Racionalne koristi za kupce: što korisnici mogu vidjeti i posjetiti u destinaciji (SWOT)
Koja je razlika između geografskih i tematskih brendova? Objasnite
na primjeru.
tematski brendovi obuhvaćaju priče, izravne veze na emotivnoj razini i obično se
temelje na interesima ciljanih tržišnih segmenata i proizvodima.
geografski brendovi obuhvaćaju udaljenost, ciljane segmente, granice brenda,
geografsku povezanost i slično
za primjer tematskog brenda možemo uzet Špancirfest koji se održava u gradu
Varaždinu. Festival kroz svoju priču i poticanje kreativnosti privlači turiste diljem svijeta
da dođu posjetit manifestaciju punu ulične umjetnosti, glazbenih programa, ponude
domaćih i tradicijskih proizvoda, kreativnih radionica i mnogih drugih događanja
za primjer geografskog brenda možemo uzeti Mediteran koji svojom blizinom i
privlačnošću privlači mnoge turiste. Mediteran se nalazi na povoljnom geografskom
položaju te je tako dostupna mnogima
Kako se brend simbolizira?
kroz logo i slogan
logo mora biti atraktivan, jednostavan, čist, primjenjiv u svim veličinama, prilagodljiv
za različite medije i konzistentno primjenjiv
slogan mora jednostavno predstavit osobnost brenda
Kako se brend oživljava u destinaciji? Obrazložite.
razvojem turističkih proizvoda kroz proizvodni portfelj u kontekstu cjelokupnog
destinacijskog strateškog razvojnog okvira, a može i kroz pakiranje atrakcija, objekta i
usluga u zanimljive i nove doživljaje
uređivanje destinacije na način da bude usklađena s brendom
promocijski miks da brend bude jezgra svih komunikacijskih aktivnosti, tj. da bude u
brošurama, kampanjama, na web stranicama i slično
Koji su ključni faktori uspjeha u brendiranju destinacije?
1. dobro razumijevanje ključnih tržišnih segmenata
2. kvalitativna istraživanja
3. jasno shvaćanje konkurentske pozicije
4. vodstvo u brendiranju
5. interni programi komunikacije
6. uključivanje interesnih skupina
7. kontinuirana komunikacija
8. praćenje utjecaja brenda
9. komuniciranje odgovornosti
10. živjeti brend
Kako možemo promatrati ciljne segmente u razvoju neke
destinacije?
segmentacija tržišta podrazumijeva podjelu na grupe potrošača istih karakteristika i
sličnih očekivanja.
Ciljane segmente možemo promatrati kroz:
Demografsku segmentaciju: mladi, obitelji s djecom, zrela dob, treća dob
Psihografske segmente: odnose se na stilove života, aktivnosti i interese
Grupe potencijalnih posjetitelja: izletnici, tranziteri, gosti u posjetu rodbini i
prijateljima, vlasnici vikendica kao i lokalno stanovništvo koje konzumira turističke
usluge
Objasnite pojam konkurentnosti.
Sposobnost poduzetnika da osmisli, proizvede i stavi na tržište proizvode i usluge čije
cjenovne i necjenovne kvalitete predstavljaj atraktivniji skup koristi od onih koje nude
konkurenti.
konkurentnost u turizmu ovisi o komparativnim prednostima turističke destinacije i
njenih proizvoda koje nude na tržištu
Koji elementi mogu sve utjecati na formiranje stava turista o
destinaciji?
1. klima
2. opća infrastruktura
3. turistička infrastruktura
4. osnovne usluge u turizmu
5. troškovi/cijene
6. zdravstveni i sanitarni aspekti
7. posebna obilježja
8. sigurnost
9. pristupačnost
10. zakoni i drugi propisi
11. kulturne osobnosti i prirodna obilježja
Objasnite praćenje cjenovne konkurentnosti organiziranih
putovanja.
prati se kroz:
1. Paket aranžmane istih obilježja za različite destinacije
2. Obilježja paket aranžmana
3. Paket aranžman može se kupiti na svim emitivnim tržištima
4. Tablice u kojoj se uneseni podatci uspoređuju
Što je benchmarking? Koje vrste benchmarkinga poznajete?
Proces koji stvara određeni strukturirani okvir za proces učenja na iskustvima drugih.
To je sustavna procedura komparativnog mjerenja s ciljem postizanja kontinuiranog
unapređenja poslovanja, a glavna obilježja su mu kontinuiran proces, usporedba s
najboljima, poboljšanje rezultata poslovanja i dobivanje informacija
vrste benchmarkinga:
1. Interni B
2. Eksterni B:
a. Konkurentski B
b. Funkcionalni B
c. Generički B
Koji su nedostaci internog benchmarkinga?
Fokus je na internoj učinkovitosti dok istovremeno konkurenti mogu djelovati na
povećanju tržišnog udjela
Koje sve barijere mogu postojati kod provođenja benchmarkinga?
1. vremenska ograničenost
2. troškovi
3. nedostatak prednosti menadžmenta
4. profesionalni ljudski resursi
5. otpor ka promjenama
6. slabo planiranje
7. kratkoročna očekivanja
8. stav da standardi mogu dovesti do unificiranja
Izaberite destinaciju. Koja tri ključna projekta bi proveli za razvoj
turizma u toj destinaciji i tko bi bio nositelj svakog od njih?
Otok Krk
Izgradnja Disko kluba koji bi privukao mlađe generacije u destinaciju. Nositelj je
privatnik.
S obzirom na blizinu zračne luke izgradnja hotela s kongresnim centrima što bi
potaknulo razvoj poslovnog turizma. Nositelj je privatnik.
Mogućnost iznajmljivanja bicikla u svakom mjestu unutar destinacije s obzirom da na
otoku Krku ima puno biciklističkih staza. Nositelj je lokalna zajednica ili privatnik.
Zašto je proces brendiranja destinacija složen? Može li se destinacija
brendirati brzo?
zbog toga što u procesu brendiranja moramo:
1. Uočiti atribute destinacije, tj. opipljiva obilježja destinacije
2. Pronaći racionalne koristi koje destinacije nudi, tj. što posjetitelji mogu vidjeti
3. Pronaći emocionalne koristi koje destinacija nudi
4. Pronaći obilježja koja destinaciju čine drugačijom i kako bi željeli da destinaciju
opisuju posjetitelji
5. Zatim treba pronaći temeljne vrijednosti
6. I na kraju identitet destinacije
Destinacije se ne može brendirati brzo jer je proces brendiranja složen i potrebno je
dosta vremena da se postigne brend
Što je važno sagledati u destinaciji da bi se planirao kvalitetan
proizvodni portfelj?
1. promišljanje proizvoda u sklopu cjelokupnog destinacijskog strateškog razvojnog
okvira
2. praćenje životnog ciklusa proizvoda
3. praćenje trendova na tržištu
4. praćenje okruženja
5. razvoj onih proizvoda koji mogu biti u ingerenciji DMO-a
6. slaganje atrakcija, objekta i usluga u zanimljive, nove doživljaje te njihova promocija
Koje vrste eksternog benchmarknga poznajete i koji se najviše
primjenjuje u turizmu?
vrste eksternog benchmarkinga:
Generički
Funkcionalni
Konkurentski: odnosi se na konkurente, tj. ona poduzeća koja djeluju u istom sektoru
U turizmu se najviše koristi konkurentski benchmarking
Navedite jedan dobar primjer destinacije menadžment organizacije
(DMO) tj. opišite što sve radi uspješno DMO organizacija.
IRTA- Istarska turistička razvojna agencija
IRTA upravlja službenim turističkim web portalom Istre te kontakt i prodajnim centrom
u kojem profesionalni agenti na odgovarajućem jeziku, bilo telefonom ili e-mailom, daju
informacije o Istri i smještaju u Istri. IRTA, također, upravlja jednim dijelom online
oglašavanja destinacije Istra. Istra Inspirit i Bike & outdoor su projekti koji se razvijaju
posljednjih godina. Događanja koja prate lokalne legende postala su važan dio
kulturne promocije Istre, dok događanja vezana uz biciklizam (i outdoor sportove
općenito) za profesionalce i rekreativce stvaraju interes za regiju i u pred i post sezoni.
Izaberite destinaciju. Što mislite da bi mogli unaprijediti u destinaciji
i koju bi destinaciju uzeli za primjer dobre prakse?
OPATIJA Benchmarking partner: NICA
Opatija može stvorit repozicioniranje na Nautički turizam
tržištu dolaskom elitnih brodica (manji
broj dolaska brodica)
Nadomak elitnog turizma, ali je potrebno Elitni turizam
dodati par usluga/tur.proizvoda da se
više osjeti luksuz
Položaj je pogodan za ostavrenje Pješčane dugačke plaže
dugačkih pješčanih plaža za šetnju
Izgradnja dodatnih noćnih luksuznih Noćni život
klubova
Nadopuna postojeće shopping ulice sa Shopping ulica s elitnim dućanima
svjetski poznatim modnim brandovima
* Privatni smještaj u Nici je na lošem glasu, veoma skup te gosti budu vrlo ne
zadovolji samom uslugom. Opatija ima puno bolju ponudu privatnog smještaja, pa
destinacija može učiti od Nice kako ne treba izgledati privatni smještaj
*Pojedini djelovi Nice ne izgledaju toliko luksuno već jako jeftino (loši interijeri u
uslužnim djelatnostima) te imam još primjer kako Opatija može naučiti na pogrešama
destinacije Nice
*ne znam da li je potrebno i dobro