Od kojih se tri ključnih faza tj.

područja rada sastoji okvir

za upravljanje destinacijom? Obrazložite ukratko.
situacijska analiza: u njoj se sagledavaju postojeća obilježja ponude i
potražnje, resursi, okruženje i konkurentska pozicija
strateški okvir: u njemu se definira vizija razvoja turističke destinacije,
strategija pozicioniranja, strategija brendiranja, ciljni segmenti i proizvodi
miks destinacije
akcijski plan: u njemu se detaljno definiraju akcije/projekti s nositeljima,
prioritetima, potrebnim sredstvima i organizacijskom strukturom
potrebnom za provođenje aktivnosti
Što sve uključuje analiza situacije i zašto je važno da se
ona detaljno sagleda?
1. Praćenje trendova
2. Ocjenu postojeće turističke ponude destinacije
3. Ocjenu podražavajućih aktivnosti/sektora
4. Ocjenu tržišne pozicije destinacije
5. Usporedbu s konkurentima
Analizu situacije je važno detaljno sagledati jer je ona važna za uspješno
upravljanje turističkom destinacijom, a analizira i prati aktualne situacije u
samoj destinaciji i u njenom okruženju. Situacijske analize rezimiraju se u
SWOT matrici koja nam pokazuje stvarne prednosti destinacije njezine
značajne slabosti u odnosu na konkurente te najvažnije prilike i najveće
opasnosti iz vanjskog okruženja
Što se obrađuje u SWOT analizi i koji se izvori podataka
mogu koristiti za nju? Navedite nekoliko primjera
relevantnih izvora podataka.
Obrađuje stvarne prednosti destinacije i njezine značajne slabosti u odnosu
na konkurente te najvažnije prilike i prijetnje iz vanjskog okruženja
Mogu se koristiti izvori za statističke podatke i za tržišne trendove
primjer za statističke podatke: www.unwto.org, www.dsz.hr,
www.iztzg.hr
primjer za tržišne trendove: www.unwto.org, www.mintel.com
Što je SWOT matrica i navedite pet primjera za moguće
prilike / prijetnje za neku destinaciju?
Nastaje iz rezultata analize situacije, a u njoj se daje pregled stvarnih
prednosti destinacije i njezinih značajnih slabosti u odnosu na konkurente
te najvažnije prilike i prijetnje iz vanjskog okruženja
primjeri za prilike neke destinacije:
1. Segmentacija tržišta
2. Demografski i socio-kulturni trendovi
3. Rast višestrukog korištenja godišnjeg odmora
4. Marketinške alijanse i udruživanje
5. Nove komunikacijske tehnologije
primjeri za prijetnje neke destinacije:
1. Rastuća konkurencija
2. Nerazvijeno lokalno/nacionalno gospodarstvo
3. Nezainteresiranost lokalne sredine
4. Nesklonost inovacijama i promjenama
5. Nerazvijeni ljudski resursi
Na koja pitanja se daje odgovor u strateškom okviru tj.
što on uključuje?
1. Koja je željena vizija destinacije?
2. Kakva je strategija pozicioniranja?
3. Kako se destinacije želi brendirati?
4. Koji su glavni proizvodi destinacije?
5. Koji su ciljani segmenti destinacije?
6. Koji su faktori uspjeha?
Uključuje viziju, ciljeve, pozicioniranje, ciljani segment, proizvodni portfelj i
faktore uspjeha
Objasnite pojam vizije neke destinacije i zašto je ona
važna?
Idealna, zamišljena slika idealne budućnosti destinacije u nekom dužem
razdoblju.
Mora biti: inspirirajuća, motivirajuća, realna, ostvariva, zajednička i
ujedinjavajuća.
Važna je zbog toga što je predstavlja vodilju koja upućuje dionike gdje
zajedno trebaju doći, te bi zato trebala biti prihvaćena od svih sudionika u
destinaciji
Koja je razlika između strateških i operativnih ciljeva?
Navedite primjer tri strateška /operativna cilja.
strateški ciljevi: traju više od 5 godina što znači da su dugoročni i
raščlanjuju viziju.
operativni ciljevi su kratkotrajni što znači da traju do 1 godinu i
raščlanjuju strateške ciljeve
Primjeri strateških:
 Očuvanje prirodnih i kulturnih resursa destinacije
 Izgradnja snažnog i prepoznatljivog brenda
 Doprinos turizma gospodarstvu regije
Primjeri operativnih:
 Povećanje broja posjetitelja
 Povećanje turističke potrošnje
 Povećanje smještajnog kapaciteta
Koje sve strategije pozicioniranja destinacije poznajete?
Koja je strategija prema vama najbolja?
cjenovno vodstvo: pozicija nižih cijena od konkurenata ili pozicija viših
cijena
fokusiranje: pozicija specijalista za određeni tržišni proizvod
diferencijacija: pozicija ponuđača nekog jedinstvenog atributa, usluge,
iskustva i proizvoda
Smatram da je najbolja strategija pozicioniranja destinacije je
diferencijacije jer se ona svojom pozicijom odvaja od drugih i jedinstvena
je. Međutim takvu vrstu pozicioniranja je danas teško postići.
Objasnite pojam brenda turističke destinacije? Koja je
razlika između proizvodnih brendova i brendova usluga?
Brend turističke destinacije je „ono nešto“ što čini destinaciju drugačijom i
pamtljivom, te joj daje konkurentsku prednost. Brend turističke destinacije
nije logo, slogan, proizvod ili marketinška kampanja, to je zbroj percepcija,
osjećaja i ponašanja u odnosu na destinaciju koja se temelji na doživljaju i
tome kako se sama destinacija predstavlja.
Proizvodni brendovi se lakše kontroliraju zbog toga što se mogu lakše
redizajnirati ili izmisliti novi proizvod u slučaju da se ne prodaje dobro.
Brendirani proizvodi imaju male razlike u vrijednostima pa se brendiraju na
način pomoću emocionalnih vrijednosti.
Kod brendova, usluga je najznačajniji element ponašanje koje je svaki
puta drugačije, za razliku od brendiranih proizvoda koji su uvijek isti.
Također brendirane usluge unutar destinacije nisu pod kontrolom
destinacijskog menadžmenta i njihova reputacija ovisi o interakciji ljudi koji
osiguravaju usluge i korisnika tih usluga
Što uključuje proces brendiranja destinacije?
1. strateške smjernice
2. postojeći imidž destinacije
3. razvoj brenda
4. dizajn vizualnog identiteta
5. komunikacija brenda
6. upravljanje brendom
Koji alat za razvoj brenda poznajete? Opišite.
Alat za razvoj brenda zove se Brend piramida. Pomaže destinaciji da otkrije
tko je, kakva iskustva nudi i kako želi da ju drugi vide.
Pet faza:
Srž brenda: kratki opis (riječ, dvije). Reflektira svu marketinšku
komunikaciju
Koncept brenda: sažetak ključnih konkurentskih prednosti u destinaciji.
Baza svih marketinških aktivnosti
Osobnost brenda: konkurentska prednost. Što je stvarno jedinstveno u
destinaciji (kako želimo da nas vide ključni segmenti)
Emotivne koristi za kupce: što posjetitelji osjećaju prema destinaciji?
(istraživanja potrošača, percepcije, motivi)
Racionalne koristi za kupce: što korisnici mogu vidjeti i posjetiti u
destinaciji (SWOT)
Koja je razlika između geografskih i tematskih
brendova? Objasnite na primjeru.
tematski brendovi obuhvaćaju priče, izravne veze na emotivnoj razini i
obično se temelje na interesima ciljanih tržišnih segmenata i proizvodima.
geografski brendovi obuhvaćaju udaljenost, ciljane segmente, granice
brenda, geografsku povezanost i slično
za primjer tematskog brenda možemo uzet Špancirfest koji se održava u
gradu Varaždinu. Festival kroz svoju priču i poticanje kreativnosti privlači
turiste diljem svijeta da dođu posjetit manifestaciju punu ulične
umjetnosti, glazbenih programa, ponude domaćih i tradicijskih proizvoda,
kreativnih radionica i mnogih drugih događanja
za primjer geografskog brenda možemo uzeti Mediteran koji svojom
blizinom i privlačnošću privlači mnoge turiste. Mediteran se nalazi na
povoljnom geografskom položaju te je tako dostupna mnogima
Kako se brend simbolizira?
kroz logo i slogan
logo mora biti atraktivan, jednostavan, čist, primjenjiv u svim veličinama,
prilagodljiv za različite medije i konzistentno primjenjiv
slogan mora jednostavno predstavit osobnost brenda
Kako se brend oživljava u destinaciji? Obrazložite.
razvojem turističkih proizvoda kroz proizvodni portfelj u kontekstu
cjelokupnog destinacijskog strateškog razvojnog okvira, a može i kroz
pakiranje atrakcija, objekta i usluga u zanimljive i nove doživljaje
uređivanje destinacije na način da bude usklađena s brendom
promocijski miks da brend bude jezgra svih komunikacijskih aktivnosti,
tj. da bude u brošurama, kampanjama, na web stranicama i slično
Koji su ključni faktori uspjeha u brendiranju destinacije?
1. dobro razumijevanje ključnih tržišnih segmenata
2. kvalitativna istraživanja
3. jasno shvaćanje konkurentske pozicije
4. vodstvo u brendiranju
5. interni programi komunikacije
6. uključivanje interesnih skupina
7. kontinuirana komunikacija
8. praćenje utjecaja brenda
9. komuniciranje odgovornosti
10. živjeti brend
Kako možemo promatrati ciljne segmente u razvoju neke
destinacije?
segmentacija tržišta podrazumijeva podjelu na grupe potrošača istih
karakteristika i sličnih očekivanja.
Ciljane segmente možemo promatrati kroz:
Demografsku segmentaciju: mladi, obitelji s djecom, zrela dob, treća
dob
Psihografske segmente: odnose se na stilove života, aktivnosti i
interese
Grupe potencijalnih posjetitelja: izletnici, tranziteri, gosti u posjetu
rodbini i prijateljima, vlasnici vikendica kao i lokalno stanovništvo koje
konzumira turističke usluge
Objasnite pojam konkurentnosti.
Sposobnost poduzetnika da osmisli, proizvede i stavi na tržište proizvode i
usluge čije cjenovne i necjenovne kvalitete predstavljaj atraktivniji skup
koristi od onih koje nude konkurenti.
konkurentnost u turizmu ovisi o komparativnim prednostima turističke
destinacije i njenih proizvoda koje nude na tržištu
Koji elementi mogu sve utjecati na formiranje stava
turista o destinaciji?
1. klima
2. opća infrastruktura
3. turistička infrastruktura
4. osnovne usluge u turizmu
5. troškovi/cijene
6. zdravstveni i sanitarni aspekti
7. posebna obilježja
8. sigurnost
9. pristupačnost
10. zakoni i drugi propisi
11. kulturne osobnosti i prirodna obilježja
Objasnite praćenje cjenovne konkurentnosti
organiziranih putovanja.
prati se kroz:
1. Paket aranžmane istih obilježja za različite destinacije
2. Obilježja paket aranžmana
3. Paket aranžman može se kupiti na svim emitivnim tržištima
4. Tablice u kojoj se uneseni podatci uspoređuju
Što je benchmarking? Koje vrste benchmarkinga
poznajete?
Proces koji stvara određeni strukturirani okvir za proces učenja na
iskustvima drugih. To je sustavna procedura komparativnog mjerenja s
ciljem postizanja kontinuiranog unapređenja poslovanja, a glavna obilježja
su mu kontinuiran proces, usporedba s najboljima, poboljšanje rezultata
poslovanja i dobivanje informacija
vrste benchmarkinga:
1. Interni B
2. Eksterni B:
a. Konkurentski B
b. Funkcionalni B
c. Generički B
Koji su nedostaci internog benchmarkinga?
Fokus je na internoj učinkovitosti dok istovremeno konkurenti mogu
djelovati na povećanju tržišnog udjela
Koje sve barijere mogu postojati kod provođenja
benchmarkinga?
1. vremenska ograničenost
2. troškovi
3. nedostatak prednosti menadžmenta
4. profesionalni ljudski resursi
5. otpor ka promjenama
6. slabo planiranje
7. kratkoročna očekivanja
8. stav da standardi mogu dovesti do unificiranja
Izaberite destinaciju. Koja tri ključna projekta bi proveli
za razvoj turizma u toj destinaciji i tko bi bio nositelj
svakog od njih?
Otok Krk
Izgradnja Disko kluba koji bi privukao mlađe generacije u destinaciju.
Nositelj je privatnik.
S obzirom na blizinu zračne luke izgradnja hotela s kongresnim centrima
što bi potaknulo razvoj poslovnog turizma. Nositelj je privatnik.
Mogućnost iznajmljivanja bicikla u svakom mjestu unutar destinacije s
obzirom da na otoku Krku ima puno biciklističkih staza. Nositelj je lokalna
zajednica ili privatnik.
Zašto je proces brendiranja destinacija složen? Može li
se destinacija brendirati brzo?
zbog toga što u procesu brendiranja moramo:
1. Uočiti atribute destinacije, tj. opipljiva obilježja destinacije
2. Pronaći racionalne koristi koje destinacije nudi, tj. što posjetitelji mogu
vidjeti
3. Pronaći emocionalne koristi koje destinacija nudi
4. Pronaći obilježja koja destinaciju čine drugačijom i kako bi željeli da
destinaciju opisuju posjetitelji
5. Zatim treba pronaći temeljne vrijednosti
6. I na kraju identitet destinacije
Destinacije se ne može brendirati brzo jer je proces brendiranja složen i
potrebno je dosta vremena da se postigne brend
Što je važno sagledati u destinaciji da bi se planirao
kvalitetan proizvodni portfelj?
1. promišljanje proizvoda u sklopu cjelokupnog destinacijskog strateškog
razvojnog okvira
2. praćenje životnog ciklusa proizvoda
3. praćenje trendova na tržištu
4. praćenje okruženja
5. razvoj onih proizvoda koji mogu biti u ingerenciji DMO-a
6. slaganje atrakcija, objekta i usluga u zanimljive, nove doživljaje te
njihova promocija
Koje vrste eksternog benchmarknga poznajete i koji se
najviše primjenjuje u turizmu?
vrste eksternog benchmarkinga:
Generički
Funkcionalni
Konkurentski: odnosi se na konkurente, tj. ona poduzeća koja djeluju u
istom sektoru
U turizmu se najviše koristi konkurentski benchmarking
Navedite jedan dobar primjer destinacije menadžment
organizacije (DMO) tj. opišite što sve radi uspješno DMO
organizacija.
IRTA- Istarska turistička razvojna agencija
IRTA upravlja službenim turističkim web portalom Istre te kontakt i
prodajnim centrom u kojem profesionalni agenti na odgovarajućem jeziku,
bilo telefonom ili e-mailom, daju informacije o Istri i smještaju u Istri. IRTA,
također, upravlja jednim dijelom online oglašavanja destinacije Istra. Istra
Inspirit i Bike & outdoor su projekti koji se razvijaju posljednjih godina.
Događanja koja prate lokalne legende postala su važan dio kulturne
promocije Istre, dok događanja vezana uz biciklizam (i outdoor sportove
općenito) za profesionalce i rekreativce stvaraju interes za regiju i u pred i
post sezoni.
Izaberite destinaciju. Što mislite da bi mogli unaprijediti
u destinaciji i koju bi destinaciju uzeli za primjer dobre
prakse?
OPATIJA Benchmarking partner: NICA
Opatija može stvorit Nautički turizam
repozicioniranje na tržištu
dolaskom elitnih brodica (manji broj
dolaska brodica)
Nadomak elitnog turizma, ali je Elitni turizam
potrebno dodati par
usluga/tur.proizvoda da se više
osjeti luksuz
Položaj je pogodan za ostavrenje Pješčane dugačke plaže
dugačkih pješčanih plaža za šetnju
Izgradnja dodatnih noćnih Noćni život
luksuznih klubova
Nadopuna postojeće shopping ulice Shopping ulica s elitnim dućanima
sa svjetski poznatim modnim
brandovima
* Privatni smještaj u Nici je na lošem glasu, veoma skup te gosti budu
vrlo ne zadovolji samom uslugom. Opatija ima puno bolju ponudu
privatnog smještaja, pa destinacija može učiti od Nice kako ne treba
izgledati privatni smještaj
*Pojedini djelovi Nice ne izgledaju toliko luksuno već jako jeftino (loši
interijeri u uslužnim djelatnostima) te imam još primjer kako Opatija
može naučiti na pogrešama destinacije Nice
*ne znam da li je potrebno i dobro