Osobine binomnih koeficijenata. Binomna formula.

n
Broj k-podskupova skupa od n elemenata, za svako k , n ∈ N 0 , k ≤ n ozna ili smo sa . Sa
k
n n!
druge strane, pokazali smo da se njihov broj izra unava po formuli = . Iz tog
k k!(n − k )!
razloga, sva tvr enja vezana za ove simbole možemo dokazivati na dva na ina: kombinatorno i
algebarski. Tada je, posmatrano bilo kombinatorno bili algebarski, prirodno i njihovo proširenje
n
na sve nenegativne cijele brojeve k i n, koje implicira: = 0, k > n.
k
n
Binomni koeficijenti imaju neoni no veliki broj primjena i sasvim sigurno su jedan
k
od najvažnjih kombinatornih pojmova. Njihovo najvažnije svojstvo je iskazano u teoremi o
stepenu binoma, to jeste u tzv. Binomnoj formuli. Binomna formula i trougaoni raspored
binomnih koeficijenata obi no se vezuju za Blejza Paskala (Blaise Pascal), koji ih je opisao u 17.
vijeku. Ipak, oni su bili poznati i kineskom matemati aru Jang Huiu (Yang Hui) u 13., persijskom
matemati aru Omaru Hajjamu (Omar Khayyám) u 11. vijeku.

Teorema 1 (osobine binomnih koeficijenata):

n n
a) = (osobina simetrije),
k n−k
n n n −1 n n −1
b) = = ,
k k k −1 n − k k
n n −1 n −1
c) = + (Paskalova formula),
k k −1 k
n n n n
d) za svako n ∈ N niz , , , , je unimodalan. Za n parno:
0 1 2 n
n n
n n n n n
< < < < n > n > > > ,
0 1 2 +1 n −1 n
2 2
a za n neparno:
n n
n n n n n
< < < < n −1 = n +1 > > >
0 1 2 n −1 n
2 2

Dokaz : kombinatorni dokaz

Teorema 2 (Binomna formula): Za svako n ∈ N i sve x, y ∈ C važi jednakost

 n
n
(x + y ) n
= xn−k y k .
k
k =0
n n
Dokaz I: indukcijom po n ∈ N , uz koriš enje osobine simetrije = .
k n−k
Dokaz II: kombinatorni dokaz

Posljedice:
n
n n n n n
1. = + + + = 2n ,
j 0 1 2 n
j =0
n
n n n n n
2. (−1) j = − + + (−1) n = 0,
j 0 1 2 n
j =0

n n n n n n n n
3. = + + + = = + + = 2n −1.
2j 0 2 4 2 j +1 1 3 5
j =0 j =0

Teorema 3:
s n+ j n n +1 n+2 n+s n + s +1
a) = + + + = ,
j =0 j 0 1 2 s s
n−s s+ j s s +1 s+2 n
= + + +
j =0 s s s s s
0 1 s s +1 n
b) = + + + + +
s s s s s
n +1
= ,
s +1
n r n n−s n n−r+s
c) = = ,
r s s r−s r−s s
n m n m n m n m s n m m+n
d) + + + + = =
0 s 1 s −1 2 s−2 s 0 j =0 j s− j s
(Vandermondeova konvolucija),
n m n m n m n m n n m m+n
e) + + + + = = .
0 0 1 1 2 2 n n j =0 j j n

Dokaz : ………………..
 Zadaci

1. Koji je koeficijent uz x 7 y13 u razvoju izraza ( x + y ) ?

20

20
Rješenje:
7
2. Izra unati zbir koeficijenata polinoma po x koji predstavlja razvoj izraza ( 3 x − 2 ) .
100

3k ( −2 )
100 100 − k
Rješenje: =1
k =0

p p p
3. Neka je p prost broj. Dokazati da su brojevi , , , djeljivi sa p .
1 2 p −1
4. Koriš enjem poznatih binomnih identiteta izvesti formule za zbir prvih n prirodnih brojeva,
zbir kvadrata kvadrata i zbir kubova prvih n prirodnih brojeva.
Rješenje:
n n k n +1 n(n + 1)
(1) k= = =
k =0 k =0 1 2 2

k k
(2) k 2 = 2 + , pa je
2 1
n n k k n +1 n + 1 n(n + 1)(2n + 1)
k2 = 2 + =2 + =
k =0 k =0 2 1 3 2 6

k k k
(3) k 3 = 6 +6 + , pa je
3 2 1
n n k k k n +1 n +1 n + 1 n 2 (n + 1) 2
k =
3
6 +6 +5 =6 +6 +5 =
k =0 k =0 3 2 1 4 3 2 4

r s
5. Ako je r nenegativan cio broj, na i vrijednost izraza k.
k k k
Rješenje:
r s r s −1 s r s −1 r s −1 r + s −1
k= k= = = .
k k k k k k −1 k k k k −1 k k s−k s
Primijenjeni su: osobina b) iz teorema 1, osobina simetri nosti binomnih koeficijenata i
Vandermondeova konvolucija.
2
n n
6. Na i vrijednost izraza .
k =0 k
Rješenje:
 2
n n n n n 2n
= = . Primijenjeni su osobina simetri nosti binomnih koeficijenata
k =0 k k =0 k n−k n
i Vandermondeova konvolucija.

7. Izra unati sljede e sume:

n 1 k k
( −1) ( k + 1)
n k n n
1) , 2) , 3) k .
k =0 k k =1 k m k =0 m
Rješenje:
1)
n n n n
( −1) ( k + 1) = ( −1) k + ( −1) = ( −1) k
n k n k n k n k
=
k =0 k k =0 k k =0 k k =0 k
,
n n −1 n −1 n −1
( −1) ( −1) ( −1)
n k n k k
= k =n = −n =0
k =1 k k =1 k −1 k =0 k
2)
n 1 k 1 n k −1 1 n −1 k 1 n
= = = ,
k =1 k m m k =1 m − 1 m k =0 m − 1 m m