Poštovani,

Inicijativa Spasimo Biševo predstavlja nevladino, neprofitno i apolitično udruženje

stanovnika i zaljubljenika u otok, nastalo kao reakcija na devastaciju arheološkog lokaliteta Poje
s ciljem očuvanja kulturne, povijesne i prirodne baštine, te održivog razvoja ovog pučinskog
bisera.

Ovom inicijativom, a u partnerstvu sa službom zaštite kulturnih dobara, nastojimo u duhu

Faro konvencije osigurati uspostavu ravnoteže između sve učestalijih planiranih javnih i
privatnih aktivnosti, ali u skladu s kulturno-povijesnim i prirodnim vrijednostima otoka i
održivim razvojem njegove baštine.

S obzirom na to da je 2018. godina Europska godina kulturne baštine, tijekom koje se u

cijeloj Europi slavi raznolika kulturna baština – i to na europskoj, nacionalnoj, regionalnoj i
lokalnoj razini, članovi inicijative su o svom trošku i vremenu na temelju peticije sa skupljenih
1600 potpisa, provedene javne ankete, te potom i ostvarene preventivne zaštite izradili web
stranicu putem koje obavještavaju javnost o stanju na terenu.

Nadalje, građanska inicijativa Spasimo Biševo započela je radove na elementarnom

uređenju zapuštenog sklopa samostana Sv. Silvestra na Biševu (oznaka dobra: P-5881; slika 1 i
slika 2).

Dosada su izvršeni radovi na uklanjanju divljeg raslinja i biljaka, te uklonili hrpu smeća
koje se tu nagomilavalo tijekom vremena. Ukupno je uklonjeno 400 kubnih metara zelenila i
smeća. Prigodom tih radova, zatečeni razbacani kamen prikupljan je i deponiran na gomile. U
pripremi su radovi na pražnjenju najstarijih zgrada na južnom dijelu kompleksa kako bi se u
bližoj budućnosti one mogle rekonstruirati za potrebe novoosnovane Biševske umjetničke
kolonije.

Tijekom ovih radova posebna pažnja posvećena je bilježenju stanja sačuvanih zidova
kompleksa kao i njihovih tehnika gradnje kako bi se stekla spoznaja o kronologiji gradnje
samostanskog objekta.

U prilogu Vam šaljemo kraći izvještaj iz koga ćete se moći uvjeriti o iznimno lošem
stanju čitavog kompleksa. Također su korištene i starije fotografije načinjene prije posljednje
devastacije nastale bespravnom gradnjom na zapadom dijelu kompleksa (zahvaljujući kojima se
moglo ustanoviti dosta do sada nepoznatih podataka).

Zapadnu stranu kompleksa tvore nekadašnja župna kuća te zabatni zid privatne kuće
između kojih se do izvođenja bespravnih radova nalazio ogradni zid.

Tijekom bespravnih radova na probijanju velikih otvora uklonjena je sva žbuka na

zapadnom zidu nekadašnje župne kuće, zahvaljujući čemu se vidi sljedeće: župna kuća sagrađena
je u dva navrata, za što trenutno posjedujemo saznanja (izjave starih stanovnika Biševa da je kat
dograđen nakon I. svjetskog rata što potvrđuje druga tehnika gradnje. Prizemlje župne kuće
sagrađeno je dobrim klesancima vapnenca, isto kao i donji dio zida private kuće a takva je bila i
tehnika gradnje sada srušenog ogradnog zida (slika 3, slika 4 i slika 5).

Sjeverna strana prizemlja župne kuće sagrađena je istom tehnikom gradnje a u taj zid
usidren je portal s profilacijom čiji je zapadni dovratnik još uvijek dijelom pod kasnijom žbukom
(slika 6).
 Istočnu stranu kompleksa sa sjevera definira visok obrambeni zid građen klesancima koji
je na kraju visoko sačuvanog dijela veoma raspucao, a dalje ka jugu najvećim dijelom srušen
tako da je na jednom mjestu ostala samo ogoljena jezgra zida, a dalje prema jugu zid je sačuvan
veoma nisko i kasnije dograđen, a s vanjske strane ojačan. U sjevernom dijelu zida nalaze se
puškarnice a taj dio zida statički je veoma ugrožen, raspucao i hitno je potrebna sanacija (slika 7,
slika 8 i slika 9).

Čitavom dužinom južne strane kompleksa nalazi se prvotni zid kompleksa samostana koji
je dijelom sagrađen istom tehnikom gradnje kao istočna strana kompleksa, pri čemu su kasnije u
odnosu na prvotne zidove vršene različite dogradnje što se zaključuje na osnovu neorganskih
spojeva prigrađenih zidova sa starijima. Tijekom ovih radova u južnom zidu kompleksa
pronađena je puškarnica, te je moguće da i jizvorni užni zid samostana dijelom sačuvan (ovo bi
trebali potvrditi arheolozi, slika 10, slika 11, slika 12 i slika 13).

Moguće je da su najstarije zgrade koje se naslanjaju na južni kompleksa prizidane oko

1794, sudeći prema natpisu na kruni gustirne u vrtlu kompleksa (slika 14 i slika 15). Po
navodima kazivača koji su tamo živjeli, u ovim su kućama stanovali benediktinci.

Najljepše Vas molimo da se svojim autoritetom i zakonom datim ovlaštenjima pomognete

da čim prije na Biševo dođu arhitekti i konzervatori kako bi se osobno uvjerili u krajnje loše
stanje kompleksa kao i u obim devastacije izvorne samostanske arhitekture tijekom bespravnih
radova (što se tek moglo vidjeti kada su se preostale izvorne strukture pojavile nakon otucanja
žbuke).

Napominjemo da je do sada jedino stavljena preventivna zaštita na parcelama na

području katastarskih čestica: *1076,*1498, 7324, 7325, 7326/1, 7326/2, 7326/3, 7328, 7330,
*1077 k.o. Komiža koje predstavljaju okoliš crkve Sv Silvestra.

Mišljenja smo da se pod preventivnu zaštitu mora staviti i čestica 7343/5 koja dodiruje
zapadnu stranu kompleksa, a koja je već prilično devastirana (naglašavamo bez prethodnih
arheoloških istraživanja). Uvidom u katastarski plan iz 1834.g. evidentno je kako je i ta čestica
nekoć bila dijelom samostana.

Sada je očito da je žurno potreban dolazak i arhitekata konzervatora radi arhitektonske

valorizacije čitavog kompleksa čije je daljine očuvanje krajnje upitno zahvaljujući protupravnom
izdavanju građevinske dozvole privatnom investitoru koji je svojom bespravnom gradnjom i
rušenjem (bez izrade konzervatorskog elaborata i zaštitnih istraživanja), osim arheološki
neispitanog terena dobrim dijelom devastirao i arhitektonske dijelove nekadašnje župne kuće.

Nastavno na sve navedeno, ljubazno Vas molimo da nam svojim stručnim djelovanjem
pružite podršku i pomognete nam sačuvati ovu važnu kulturnu točku.

Unaprijed zahvaljujemo,

Predsjednik Inicijative Stjepan Tafra

Zapisnik o obavljenom očevidu na k.č. 7343/5 K.O. Komiža

Dana 18. prosinca 2017. godine u 16.00 sati, obavljen je očevid na katastarskoj čestici
7343/5 k.o. Komiža, a temeljem prijave da se na predmetnoj čestici obavljaju bespravni radovi
iskopa i gradnje neposredno uz crkvu sv. Silvestra na lokaciji gdje se mogu pretpostaviti ostaci
benediktinskog samostana.

Temeljem navedene dojave obavljen je očevid kojim je utvrđeno da su na k.č. 7343/5

obavljeni radovi iskopa, gradnje betonskih temelja te gradnje cisterne za vodu. Predmetna čestica
nalazi se izvan obuhvata zaštite kulturnog dobra -crkve sv. Silvestra (RST-0613- 1972). U
vidljivom dijelu profila obavljenih iskopa nisu uočeni ostaci arhitekture niti kulturnog sloja.
Pronađeno je nekoliko ulomaka kasnoantičke keramike.

Na k.č. 7562/1 (predmetna čestica nalazi se izvan zone zaštite crkve sv. Silvestra) koja se
nalazi nasuprot k.č. 7343/5 obavljen je pregled nasipa koji je možebitno nastao odlaganjem
zemlje iz iskopa na k.č. 7343/5. Navedeni nasip je betoniran. Pregledom vidljivog zemljanog
dijela predmetnog nasipa nisu utvrđeni arhitektonski ili arheološki ostaci izuzev nekoliko
ulomaka keramike.

Situacija je fotografirana.

Zapisnik sastavio: dipl. arheolog Šaša Denegri

Slika 1: trenutno stanje samostanskog kompleksa načeto bespravnom gradnjom

Slika 2: područje pod privremenom arheološkom zaštitom (oznaka dobra: p-5881)

Slika 3: zapadna strana kompleksa sv. Silvestra prije devastacije

Slika 4: zapadna strana kompleksa tijekom devastacije. Vide se starije strukture zida u prizemlju župne kuće.

Slika 5: izvorna građevna struktura sjevernog zida nekdašnje župne kuće

Slika 6: izvorni portal I sjeverni zid kompleksa sv. Silvestra

Slika 7: sjeveroistočni ugao kompleksa s obrambenim zidom sačuvanim u punoj visini

Slika 8: raspucali dio istočnog zida kompleksa s puškarnicama
Slika 9: istočni zid kompleksa sa brojnim pukotinama I ogoljenom jezgrom zida

Slika 10: južna strana kompleksa sv silvestra

Slika 11: južna strana kompleksa sa novootkrivenom puškarnicom

Slika 12: južni dio zida s puškarnicom u kutu

Slika 13: detalj puškarnice

Slika 14: interijer dijela kuće obitelji torre/tafra koja se naslanja na južni zid samostana
Slika 15: kruna gustirne s natpisom “1794”

K.O. KOMIŽA 1834.G.