7_ELEMENTI OPTERECENI NA SAVUANJE, na pritisak. Medutim, po8to su nosaéi monolitni, pritisnuta polovina nosaéa ne moze samostalno da se izvije okomito na slabiju osu inercije. Preostala, zategnuta polovina presjeka sprijetava njegovo slobodno izvijanje, pa dolazi i do rotacije popretnog presjeka. Prema tome, problem bogno torzionog izvijanja ne moze se tretirati kao prosto izvijanje pritisnutog dijela nosaéa, veé se mora uzeti u obzir i uticaj torzije na njegovu stabilnost. Opereéenje pri kojem dolazi do tog izvijanja naziva se kritiéno optereéenje. Sve dok optereéenje ne postigne kritiénu vrijednost u bilo kojem presjeku nosaéa postoji samo moment savijanja i trarfferzalna sila u ravni savijanja 4.4.1 Bo&no izvijanje nosaéa u granicama elastiénosti Razvoj teorije botnog izvijanja nosaéa potinje sa disertacijom Prandila 1899, godine gdje je rijeSio problem boénog izvijanja nosata uskog pravougaonog presjeka pod dejstvom popreénog optereéenja postavivsi i difemeijalnu jednaginu problema, RjeSavanje ovog problema nastavio je TimoSenko progirivsi teoriju na nosaée sistema proste grede simetri¢nog I presjeka (slika 7.42), stone ——Poteint polozaj {Ligh pre bueno torzionoy 17s ania Polotaj nakon —~ botn = torzionog izijania v i i i i i 2 Slika 7.42 Botno izvijanje nosaéa izlozenog éistom savijanju U tehnigkoj literaturi postoji veliki Boj priloga o teoriji bocnog izvijanja gdje su data teorijska rjeSenja za razliite slutajeve oslanjanja nosata i razligite slugajeve optereéenja, Neka od njih su uSla u propise za proracun éelignih konstrukeija. Kao primjer nagina rjeSavanja problema botnog izvijanja moze se uzeti sluta) nosata I presjeka slobodno oslonjeog na krajevima izlozen &istom svijanju, Pretpostavke su: MC_MK_OM-AT 17 ELEMENTI OPTERECENI NA SAVUANIE materijal je idealno elasti¢an, nosaé idealno prav (nema potetnih geometrijskih imperfekcija), oslonei nosava zamiljeni u obliku viljuske koja sprijecava okretanje presjeka na krajevima nosaéa u njihovoj ravni, a dozvoljavaju slobodno okretanje presjcka u ravni nosaéa i horizotalnoj ravni, © popretni presjek nosaéa obostrano simetrian i konstantan cijelom duzinom nosaéa (I presjek), poreéni presjek zadrZava oblik nakon deformaije, moment inercije /. je mnogo manji od J, , deformacije su male (sin g = 9 ; cos 9 = 1). 000 Defomacija boéno izvijenog nosaéa ée se posmatrati u nepomisnom koordinatnom sistemu sa osma X, y, 2 Giji su smjerovi prkazani na slici 7.42. U tezistu proizvoljnog popreénog presjeka uvodi se koordinatni sistem sa osama £, 9, ¢ pri emu su & i 1 ose simetrije (glavne ose inercije) dok je osa ¢ tangenta na elasitnu liniju botno izvijenog nosaéa. Komponente pomjeranja tediSta v iw u praveu osa y i x te ugao g definisu deformaciju nosaéa. Pri tome se uzima da ugao rotacije presjeka ¢ (oko ose x) ima pozitivnu vijednost u smjeru suprotnom od smjera kretanja kazaljke na satu dok su pomjeranja v i w pozitivna u smjeru odgovarajucih sa, Prema istoj slici se moment savijanja 4, moze razloziti na momente koji djeluju oko osa lokalnog sistema: M; , cosg=M, (7.85) M,=M, sing=M, 9 (7.86) Prema tome, Gisto pravo savijanje nosata u nedeformisanom polozaju, pri_njegovoj deformaciji prelazi_u koso savijanje. Problem savijanja oko glavnih osa inercije u deformisnom poloZaju (& i n.) moze da se posmatra nezavisno: M,=M om (787) (7.88) Diferencijalna jednatina (7.87) predstavija klasiéan problem savijanja pa se moze rijesiti samostalno. Kako u diferencijalnoj jednagini (7.88) figurie torziona rotacija presjeka @, to se ‘ona ne moe nezavisno rjeSavati, Problem savijaja oko slabije ose inercije (botno savijanjc), spregnut je dakle sa torzionim naprezanjem nosaa, pa se rjeSavanjem ovog, slozenog problema dobija vrijednost krititnog momenta boéno torzionog izvijanja Me. Vrijednost torzionog momenta moze da se odredi na osnovu rotacije uzduzne ose ¢ na mjestu posmatranog popretnog presjeka, uz petpostavku o malim deformacijama, na sljedeéi nagin: (7.89) Problem torzije nosaéa moze se opisati sljedeom diferencijalnom jednaginom: advo, 49_,, ao M,=M,2=G1,2-£1,°% 7.90) 1a Gh Ge Elo ga (7.90) 136 M¢_MK_OMI77_ELEMENTI OPTERECENI NA SAVUJANJE, gdje je: I, - torzioni moment inereije popretnog presjeka, 1, ~ sektorski moment inercije popretnog presjeka, E ~ modul elastinosti i G ~ modul klizanja Prema tome, problem bono torzionog izvijanja mote da se prikaze pomoéu ti diferencijalne jjednagine: (7.87) koja je nezavisna, dok su druge dvije (7.88) i (7.90) spregnute. Ako se psijednja jednagina (7.90) difereneira po x dobija se: d‘o El, ee Uzevai u obzir difrencijalnu jednatinu (7.88) diferencijalna jenatina (7.91) se moze napisati u obliku -G 0 (7.91) (7.92) Na ovaj nagin je eliminisano nepoznato i dobijena diferencijalna jednacina sa jednom promentjivom (¢ ), koja definise problem boéno torzionog izvijanja u navedenom obliku, Jednagina (7.92) se moze napisati u sljedegem obliku (7.93) gdje sukonstante: a? =£/,/GI, i 6*=£1,-E1,/M,?. Ova diferencijalna jednatina predstavija homogenu difereneijalnu jednadinu detvrtog reda sa konstantnim koeficijentima, pa je njena karakteristi¢na jednatina: (7.94) dije se rjeSenje pretpostavija u sljedeéem obliku g(x)= Asin(m x)+ Beos(mx)+C sh(nx)+ Deh(nx) (7.95) adje su parametri m im pozitivne i realne veligine, dobijeni rjeSavanjem Karakteristi¢ne jednatine, i date su izrazima: 1 1 a 2a \4a cl tle al 2a’ \4a° Bt m (7.96) Ima li se u vidu da je kod oslanjanja krajeva nosaéa u osloncima oblika viljuske spijecena rotacija (okretanje) presieka nad osloncima oko uzduzne ose (uvijanje), tada na krajevima Me_MiK,oM.17| 137