RAZVOJ MJENJAČA SMJERA KREATANJA

Mladen Karivan
Muamer Trako

Univerzitet u Zenici, Mašinski fakultet

SAŽETAK:
Rad predstavlja metodiku razvoja mjenjača promjene smjera kretanja vozila, tj. prethodno
razvijenog vozila pod nazivom TEV - (Turističko Ekološko Vozilo). U radu su prikazani
analitički proračuni karakterističnih dijelova, početni dizajn 3D komponenti, upotreba
računarom podržanih metoda za 3D modeliranje, numerički proračun opterećenja na bazi
metoda konačnih elemenata, sastavljanje 3D modela komponenti u sklop i na kraju
vizualizacija gotovog proizvoda. Rad je koncipiran tako da može predstavljati podlogu za
razradu tehnologije izrade novog proizvoda.
Ključne riječi: mjenjač smjera kretanja, metodika razvoja, 3D dizajn, MKE analiza
1. Uvod
Termin tricikl/trokolica (engl. Tricycle, danas su u upotrebi i termini Trike i Tandem bike)
koristi se od početka 19 stoljeća i potiče od grčke složenice treia - tri i kyklos - krug ili točak.
Prvi pisani trag o upotrebi tricikla, u obliku zaprežnog vozila, datira iz 1828 godine. Od tada
pa do danas, vozilo u formi tricikla pojavljuje se u različitim varijantama u zavisnosti od
svrhe, rasporeda toćkova i pogona (pogon pedalama, parom, električnim ili motorom sa
unutrašnjim sagorijevanjem). Iako su na samom početku tricikli bili predviđeni samo za
odrasle (pisani tragovi datiraju iz 1868. godine), danas najčešću varijantu tricikla predstavlja
izvedba za djecu koja se pogoni pedalama na prednjem točku.
Prilikom istraživanja tržišta o postojećim rješenjima mjenjača smjera kretanja ovakvih vozila
pronađeno je jako malo informacija. Prema tome, zaključeno je da ne postoje verzije tricycle
vozila koja imaju mogućnost kretanja unazad. Istraživanje je pokazalo da ovo predstavlja
veliki nedostatak ovakvih vozila. Samim tim ovakva vozila postaju neprivlačna korisnicima
što je i potvrđeno od strane korisnika koji su imali priliku probati takvo vozilo, koje je
moguće iznajmiti na Kamberovića polju u Zenici. Jedini primjer sličnog vozila koje ima

Slika 1. V-twin Spyde Slika 2. Dječiji tricikl

mogućnost kretanja unazad je V-twin Spyder, vozilo pogonjeno Rotax 990 motorom sa
unutrašnjim sagorijevanjem. Pored navedenog postoji tzv. delta verzija dječijeg tricikla kod
koje su pedale spojene direktno na pogonski točak. Samim tim ova verzija ima mogućnost
kretanja unazad koja se ostvaruje jednostavnim okretanjem pedala u suprotnom smjeru.
Međutim ova verzija tricikla nosi sa sobom niz nedostataka kao npr. nema mogućnost
promjene brzina.
2. Faze razvoja mjenjača
Razvoj mjenjača odvijao se u slijedećim fazama:

1. razrada liste zahtijeva (konstrukcijska specifikacija),

2. pronalaženje principa iz poznatih tehničkih rješenja,
3. analiza poznatih tehničkih rješenja,
4. razmatranje mogućnosti realizacije, u smislu odluke da li je teorijsko rješenje izvedivo i
da li se uređaj može proizvoditi unutar datih ograničenja, te da li je ekonomski isplativo,
5. izrada potpune liste zahtjeva,
6. razrada pojedinačnih dijelova sklopa
7. izrada 3D modela dijelova i sklopa
8. FEM analiza

Tabela 1. Lista zahtjeva

Konstrukcijska specifikacija zahtjev želja

1. FUNKCIJA
1.1
1.1. Promjena smjera kretanja 1.2
1.2. Promjena brzina bez pokretanja vozila

2. RADNA SVOJSTVA
2.1. Izdržljivost 2.1
2.2. Tri položaja (naprijed, nazad, neutralno) 2.2
2.3
2.3. Miran rad 2.4
2.4. Jednostavnost rukovanja

4. ESTETSKA SVOJSTVA
4.1. Odgovarajući gabariti 4.1
4.2. Kompaktnost sa ostalim dijelovima 4.2

5. TROŠKOVI IZRADE
5.1. Minimalni troškovi 5.1
3. Dijagram toka razvoja mjenjača smjera kretanja
Na slici 3 prikazan je dijagram toka razvoja mjenjača smjera kretanja.

Ideja A

Prikupljanje podataka o Izrada 3D modela

postojećim rješenjima pojedinačnih dijelova

Analiza postojećih
rješenja Sklapanje kompletnog
mjenjača

Skiciranje idejnih
rješenja MKE analiza
karakterističnih dijelova

Odabir najpovoljnije
varijante Rezultati Ne
zadovoljavaju

Da
Proračun pojedinih
dijelova Vizualizacija

Rezultati Ne Izrada tehničke

zadovoljavaju dokumentacije

Da

A Realizacija

Slika 3. Dijagram toka razvoja

4. Morfološka matrica
U tabeli 2 je data morfološka matrica varijanti rješenja mjenjača smjera kretanja.

Tabela 2. Morfološka matrica

Lančanici sa
elektromagnetnim
Prijenos
Lančanici sa spojkama
Lančanici sa
mehaničkim zupčanicima
spojkama

Zupčanici
Cilindrčni Cilindrični Cilindrični strelasti
pravozubi par kosozubi par par

Lanci

Dvoredni lanci Jednoredni lanci

Konstrukcioni
Materijal Aluminij Titanijum
čelik
Mjesto Između mjenjača
U sklopu sa Direktno na
postavljanja brzina i pogonskog
mjenjačem brzina pogonski točak
mjenjača točka

Mehanizam
fiksiranja u
određenom Trostepeni
položaju Uskočni klinovi mjenjač brzina Opruga
bicikla

Mehanizam Trostepeni
Polužni
promjene mjenjač brzina sa Poluga sa sajlom
mehanizam
položaja sajlom

Ležajevi
Valjkasti ležaj Iglični ležaj
Kuglični ležaj
5. Kinematske veličine zupčastog para

Slika 4. Kinematske veličine

Pošto se ovdje radi o dva ista zupčanika, proračun kinematskih veličina će se raditi samo za
jedan.

5.1 Modul u čeonoj ravni zupčanika

mt  mn  3,5

5.2 Osno rastojanje

m( Z1  Z 2 ) 3,5(30  30)
a   105 mm
2 2

5.3 Poluprečnik kinematske kružnice

r  rW za    W odnosno X 1  X 2  0
m  Z1 3,5  30
r    52,5 mm
2 2

5.4 Poluprečnik tjemene kružnice

ra  r1  (1  X 1 )m  52,5  (1  0)  3,5  56 mm
5.5 Ugao profila zubaca

tg n tg 20
tg t    0,364
cos  cos 0
 n  20
 t  arctg 0,364  20

5.6 Poluprečnik osnovne kružnice

rb  r1 cos  t  52,5  0,94  49,35 mm

5.7 Dužina aktivnog dijela dodirnice

g   ra21  rb21  ra22  rb22  a  sin  t  56 2  49,35 2 

 56 2  49,35 2  105  sin 20  113,37 mm

5.8 Podioni korak

P    m    3,5  10,99 mm

5.9 Stepen sprezanja profila

g  113,37
    10,31
P 10,99

5.10 Stepen sprezanja bočnih linija

b  tg 20  tg 0
   0
P 10,99

5.11 Ukupan stepen sprezanja

         10,31  0  10,31

5.12 Prijenosni odnos

Z 2 30
u1, 2   1
Z 1 30
 5.13 Broj obrtaja zupčanika 2

n1 0,5
n2    0,5s 1
u1, 2 1

5.14 Ugaona brzina

  2    n1  2    0,5  3,14 s 1

5.15 Uglovi vrha kinematskih konusa

1 1
tg 1   1
u1, 2 1
 1  arctg 1  45
tg 2  u1, 2 ili  2    1  90  45  45

5.16 Broj zubaca ekvivalentnih zupčanika

Z1 30
Zv    42,25
cos  1 cos 45

5.17 Pomjeranje profila prema sistemu klizanja

 1   1
x  0,46  1  2   0,46  1  2   0 mm
 u1, 2   1 

6. Proračun čvrstoće zupčastog para

Materijal za izradu zupčanika:
- zupčanik 1 - Č.4321
- kvalitet zupčastog para je IT8

6.1 Obodna sila na podionoj kružnici

Ft  K A  K v  K H K H
T 350 10 3
Ft    6666,67 N
r1 52,5
Slika 5. Sile na zupčaniku
6.2 Obodna brzina

2  r1    n1 2  52,5 10 3    0,5

V1    0,16 m
i12 1 s
V1  Z 1
 0,049
100

6.3 Odnos teoretske dužine dodira zubaca b z i širine zupčanika b

bz 2  Ft  K A  K v 2  6666,67  1,5  1
   0,32  1
b b  f   C 150  13,915  30

V1  Z 1
Za  0,049 K v =1 (IMP II sl. 7.358 str.434.)
100

K A =1,5 (IMP II T.7.181 str.430.)

Za    10,31 C   30 N (Praktikum sl 4.7 str.83.)

m, mm

f  - odstupanje paralelnosti bočnih linija u sprezi

f   f ma  f sh  y   17  0  3,085  13,915m  13,915  10 3 mm

Gdje je:

f ma - odstupanje paralelnosti bočnih linija usljed odstupanja pri izradi

f ma  0,5  T  0,5  34  17 m  17 10 3 mm

Za IT8 i b=150 mm T  34 m (IMP II T.7.172 str. 418.)

f sh - odstupanje paralelnosti bočnih linija zubaca usljed deformacija vratila

i zupčanika. Može se približno odrediti na osnovu mjera pogonskog vratila.

f sh  0 - usvojeno radi pojednostavljenja proračuna

Y - uticaj habanja zupčanika na smanjenje odstupanja paralelnosti bočnih linija

Y 1  Y 2 2,55  3,62
Y    3,085m  3,085 10 3 mm
2 2
Y 1  0,15   f ma  f sh   0,15  17  0  2,55m  2,55 10 3 mm
320 320
Y 2    f ma  f sh    17  0 10 6  3,62m  3,62 10 3 mm
 H lim 1500
 H lim  1500 N (IMP II T.7.186 str. 448.)
mm 2

bZ
S obzirom da je  1 onda je
b

K f  K HP  6,25 0,837  4,63

2 6,012
P   0,837
1     2 1  6,01  6,012
b 150
   6,01
h 7,125  3,5
h  2  m  C n  m  2  3,5  0,25  3,5  7,125
2b 2
K H    6,25
bZ 0,32

Faktor raspodjele opterećenja na parove zubaca u sprezi za    2

2     1 C   A pb  Y   b
K H  K f  0,9  0,4  
 K A  K V  K H  Ft
2  10,13  1 30  24  2,18  150
K H  K f  0,9  0,4    2,8
10,13 1,5  1  6,25  6666,67
gdje je:

A pb – najveće dozovljeno odstupanje koraka.

Apb  24 m za IT8 (Praktikum tablica 4.1.3 prilog 4.1)

Y -promjena profila zubaca

Y  Y 1,8  2,56
Y  1 2   2,18m  2,18 10 3 mm
2 2

Y1  0,075  Apb  0,075  24  1,8 m

160  Apb 160  24
Y2    2,56 m
 H lim 1500

6.4 Radni naponi

Na bokovima jednog i drugog zupčanika su jednaki

Ft u  1
 H  Z E  Z H  Z  Z     K A  K V  K H  K H
bd u
gdje je:
Z E - faktor elastičnosti materijala spregnutih zupčanika za spregu oba
zupčanika od čelika
  
1
Z E  189,8 N 2
2
(Praktikum T4.1.4 prilog 4.1)
mm

Z H  1,9 - faktor oblika zubaca (usvojeno prema preporukama)

Z   1 - faktor stepena sprezanja

Z  - faktor nagiba bočnih linija zubaca

Z   cos   cos 0  1

6666,67 1  1
 H  189 1,9 1 1   1,5 1  2,8  6,25  2003 N
150  75 1 mm 2

6.5 Kritični naponi bokova zubaca

 H M   H lim  Z N  Z   Z V  Z R  Z W  Z X

gdje je:

Z N - faktor konačne izdržljivosti

ZN 1

Z  - uticaj promjenjljivosti obrtnog momenta

Z   1,3

Z L  1 - uticaj masti

Z V  1 - uticaj brzine klizanja

Z R - uticaj hrapavosti bokova

C ZR 0 , 02
 3   3 
Z R      
3 
 1,18
 Rr   0,58  10 

Rr - srednja visina neravnina

RZ 1  RZ 2 3 100
Rr  
2 a
RZ  5  7 m za čisto glodane bokove zubaca (klasa hrapavosti 8)
 6  6 3 100
Rr    6  0,098  0,588m  0,58 10 3 mm
2 105 10 3

1000   H lim 1000  1500

C ZR  0,12   0,12   0,02
5000 5000

Z W - uticaj razlike tvrdoće spregnutih bokova zubaca

HB  130 217  130
Z W  1,2   1,2   1,148
1700 1700
Za Č.4131 tvrdoća po brinelu HB iznosi HB=217 (Strojarski priručnik str. 310)

Z X - uticaj apsolutne veličine zubaca

Z X  1 za mn  10

Za zupčanik od Č.4321  H lim  1500 N

mm 2
 H M  1500 1 1,3 1 1 1,18 1,148 1  2641,5 N
mm 2

6.6 Stepen sigurnosti protiv razaranja bokova zupčanika

 H M 2641,5
SH    1,32
H 2003

Stepen sigurnosti protiv razaranja bokova zubaca treba da bude u granicama

(1,2…1,8), pa prema tome zadovoljava.

6.7 Radni naponi u podnožju zubaca

YFa  YSa  Y  Y  Ft  K A  K V  K F  K F
F 
b  mn

YFa - faktor oblika zubaca

Za zupčanik 1 (Z=30, X 1 =0) (Praktikum tablica 4.1.7)
YFa  2,6

YSa - faktor koncentracije napona u podnožju zubaca

YSa  1,76 (Praktikum Slika 4.1.3 Prilog 4.1)

Y - faktor kraka sile, prema ISO preporukama izračunava se pomoću izraza:

 0,8 0,8
Y  0,2   0,2   0,28
 10,31

Y - faktor oblika kosih zubaca

 10
Y  1      1 0 1
120 120

2,6 1,76  0,28 1  6666,67 1,5 1  2,8  4,63

F   316,4 N
150  3,5 mm 2

6.8 Kritični naponi u podnožju zubaca

 F M   F lim  YNT  YST  Y  YRT  YT  Y X

YNT - faktor konačne izdržljivosti podnožja zubaca

N FD 8, 7 3  10 6
YNT  m   1,074
n 10 5

Granični broj promjena za sve čelike N FD  3  10 6

m=8,7 za cementirane čelike i površinski otvrdnute

YST  2,1 - faktor koncentracije napona u podnožju zubaca zupčanika epruvete

Y  1 - faktor uticaja promjenjljivog obrtnog momenta na dinamičku izdržljivost.

Za približno stalni obrtni moment jednak je jedinici.

YRT - faktor uticaja hrapavosti u podnožju zubaca ( Praktikum Slika 4.1.5 Prilog 4.1)
YRT  1,026

Na osnovu hrapavosti i krive za poboljšani čelik

YT - relativni faktor popravke u zavisnosti od materijala i faktora koncentracije

napona (Praktikum Slika 4.1.4 Prilog 4.1)
YT  0,95
Na osnovu faktora konstante napona YSa i krive za poboljšani čelik

Y X - faktor veličine zubaca

Y X  0,75
Za m<5
 Za površinski otvrdnute zupce i poboljšane čelike:
 F lim  416 N
mm 2

 F M  416  1,074  2,1  1  1,026  0,95  0,75  686 N

mm 2

6.9 Stepen sigurnosti podnožja zubaca

 F M 686
S F1    2,16
F 316,4

Stepen sigurnosti od 2,16 zadovoljava.

7. Proračun ležajeva
Fr  Ft  tg n  6666,67  tg 20  2462,5 N

Fr 2426,5
FA  FB    1213,25 N
2 2
N 0  10 6
n   3600  n  t
n – učestalost obrtanja ležaja Slika 6. Raspored sila koje djeluju na ležajeve
t – radni vijek

Učestalost obrtanja se određuje na sljedeći način:

Maksimalna brzina je v  36 km
h
Obim pogonskog točka O  d t    600  3,14  1884mm  1,88m  0,0018km
Predpostavljeno je da nema klizanja.

km
36
v h  20000h 1
n 
O 0,0018km
n  5,5s 1

Ležaj treba da radi 10 sati dnevno pri maksimalno opterećenju i da traje godinu dana

t  10  360  3600h

n   3600  n  t  3600  5,5  3600  71280000 s 1

 N0 1000000
CN  C    C 3  C  0,24
n 71280000

  3 - za kuglične ležajeve (Praktikum str. 151)

Sada se vrši upoređivanje karakteristika ležajeva (IMP II Tablica 7. 117)

F  V  X  FA  1  0,56 1213,25  735,42 N

V=1 jer se spoljašnji vrti, a unutrašnji miruje

Prečnik provrta 15 mm:

Ležaj 6002:

C  3400 N (IMPII Tablica 7. 117)

C N  C  0,24  3400  0,24  816 N

C N  F  ovaj ležaj zadovoljava.

8. Izrada 3D modela pojedinačnih dijelova i sklopa

Poslije završetka gore navedenih proračuna uslijedila je izrada 3D modela pojedinačnih
dijelova i gotovog sklopa. Na osnovu proračuna dobijeni su podaci na osnovu kojih se mogu
izraditi 3D modeli zupčanika, ležajeva i potrebnih osovinica. Kako je proračunom pokazano
osnovni podaci za zupčanik su slijedeći: osno rastojanje a=105 mm, puloprečnik kinematske
kružnice r=52,5 mm, poluprečnik tjemene kružnice r a =56 mm i širina zupčanika b=15 mm.
Navedeni podaci su dovoljni za izradu 3D modela u softverskom paketu Solid Edge V20, tj.
korištenjem Egineering Handbook-a. Engineering Handbook je dodatni alat u okruženju Solid
Edge V20 koji omogućava jednostavno kreiranje 3D modela svih mašinskih elemenata. Od
posebne važnosti je podatak o osnom rastojanju zupčanika jer se na osnovu njega određuje
položaj pogonskog zupčanika a i gabaritne dimenzije glavnog nosača čitavog sklopa. O izradi
glavnog nosača biti će više govora u nastavku.
Izvršenim proračunom ležaja odabran je kuglični ležaj 6002, pri čemu je za ovaj ležaj
predviđeno da radi 10 sati dnevno jednu godinu. Prečnik provrt ležaja je 15 mm i na osnovu
njega se vrši odabir osovinice.
Na dobijenom 3D modelu zupčanika bilo je potrebno uraditi određene prepravke, kako bi se
napravilo odgovarajuće ležište za ležaj, prikazano na slici 7.
 Slika 7. Neobrađeni zupčanik, ležaj i zupčanik sa odgovarajućim ležištem

Prenošenje radijalnih sila sa vratila na ležajeve ili sa prstenova na oslonce ostvaruje se

odgovarajućim nalijeganjima. Spojeni dijelovi i prstenovi koji se okreću u odnosu na
opterećenje treba da formiraju čvrsto nalijeganje. Stvarne mjere provrta i vanjskog prestena
ležaja nalaze se u granicama propisanim tolerancijskim poljima približno ispod nominalne
mjere i ne odgovaraju nijednom polju u sistemu ISO tolerancija. Preporučena tolerancijska
polja punih osovina i otvora u kućici za ugradnju kugličnih ležajeva nalaze se u tablici 7.111.
Kuglični ležajevi svih prečnika kod kojih se obrće spoljni prsten rukavac vratila tolerisan je u
polju j6 a otvor u kućici u polju M7.
Prema gore navedenom i vodeći računa o dimenzijama ležaja, vanjski prečnik 36 mm,
unutrašnji prečnik 15 mm, širina ležaja 9 mm, dobijeni 3D model zupčanika je prerađen i
njemu je napravljeno ležište za odgovarajući ležaj.
Također je vođeno računa o visini naslona za ležaj koji
se jasno vidi na slici 7.
Na osnovu standardnih dimenzija lančanika izrađen je
3D model lančanika prikazan na slici 8. Na lančaniku su
također urađene određene promjene pri čemu je
napravljeno identično ležište za ležaj i dodatni prsten
preko kojeg se lančanik čvrsto veže za zupčanik.
S obzirom na to da su dva zupčanika uvijek u spregu
jedan od lančanika mora biti slobodan. Slobodni
lančanik dozvoljava lancu da se prilagođava prilikom
promjene položaja spregnutih zupčanika.
Jedina razlika između fiksnog i slobodnog lančanika je
Slika 8. Lančanik u širini obodnog prstena. Tom razlikom se ostvaruje
zazor između zupčanika i lančanika koji iznosi 1 mm. I u
jednom i u drugom slučaju i zupčanik i lančanik imaju zaseban ležaj.
 Slika 8. Podsklop: zupčanik, ležaj i lančanik

Na osnovu unutrašnjeg prečnika ležaja odabrana je odgovarajuća osovinica (IMP II str. 246.
Tablica 7.106) i vanjski uskočnik (http://fa.misumiusa.com).

Slika 9. Osovinica i vanjski uskočnik

Kako je u listi zahtjeva navedeno da mjenjač mora imati tri položaja bilo je potrebno osmisliti
mehanizam koji bi to omogućio. Ostvarivanje pogona naprijed nije veliki problem, međutim
ostvarivanje pogona unazad i odvajanje pogona od pogonskog točka je pomalo izazov. Prema
tome mehanizam mora imati jedan pogonski zupčanik sa fiksiranim lančanikom i dva
zupčanika koja su stalno spregnuta i koja imaju mugućnost zakretanja u lijevu odnosno desnu
stranu u odnosu na vertikalnu osu. U početnom položaju duž koja spaja centre obrtanja dva
spregnuta zupčanika se poklapa sa vertikalnom osom. U ovom položaju vozilo se ne može
kretati jer je pogon odvojen od pogonskog točka. Zakretanje u desno bi značilo da će se donji
zupčanik sa slobodnim lančanikom spregnuti sa pogonskim zupčanikom pri čemu će se vozilo
kretati naprijed. Zakretanje u lijevo bi značilo da će se gornji zupčanik sa fiksnim lančanikom
spregnuti sa pogonskim pri čemu dolazi do kretanja vozila unazad. Mjenjanje položaja
mjenjača odnosno zakretanje spregnutih zupčanika u odnosu na vertikalnu osu se može
prikazati šematski na slijedećoj slici. Na šemi se jasno vidi način promjene smjera obrtanja
zupčanika a samim tim i smjera kretanja vozila, slika 10.

Slika 10. Šematski prikaz rada mjenjača

Prema proračunu zupčanika međuosno rastojanje iznosi 105 mm. Prema tome za dva
zupčanika je potrebno napraviti zaseban nosač koji će obezbijediti zadano međuosno
rastojanje. Ujedno isti nosač mora obezbijediti njihovo zakretanje u odnosu na vertikalnu osu.
Također je potrebno obezbijediti zadano međuosno rastojanje između pogonskog zupčanika i
jednog od dva stalno spregnuta zupčanika ovisno o položaju mjenjača. Da bi se to
obezbijedilo potrebno je odrediti adekvatan položaj pogonskog zupčanika i ugao zakretanja
spregnutih zupčanika. Da bi se odredio taj položaj potrebno je zakrenuti dva stalno spregnuta
zupčanika za neki proizvoljni ugao oko tačke P u odnosu na vertikalnu osu y-y a zatim iz
centra obrtanja zupčanika koji je u tom položaju sa lijeve strane ose y-y opisati luk
poluprečnika 105 mm tako da se presječe sa osom x-x također sa lijeve strane y-y ose. Presjek
ose x-x sa opisanim lukom predstavlja centar obrtanja pogonskog zupčanika. Određivanje
adekvatnog položaja pogonskog zupčanika dato je na slici 11.

Slika 11. Određivanje položaja pogonskog zupčanika

Nakon definisanja položaja pogonskog zupčanika

potrebno je definisati položaj otvora za uskočne
klinove. Osnovna funkcija uskočnih klinova je
pozicioniranje i zadržavanje dva spregnuta
zupčanika u jednom od tri položaja prikazana na
slici 10. Neutralni položaj se određuje tako što se
na osi x-x odabere tačka desno od ose y-y pri čemu
treba voditi računa da mehanizam uskočnih
klinova ne smeta zupčanicima. Položaji druga dva
otvora za fiksiranje spregnutih zupčanika u
položaje naprijed i nazad se određuje jednostavnim
zakretanjem duži O 1 O 2 za ugao od 12º.
Zakretanjem ove duži dolazi do istovremenog
zakretanja tačke U u položaje U' i U''. Ove tačke
predstavljaju položaje otvora na nosaču dva
spregnuta zupčanika koji će obezbijediti fiksiranje
tih zupčanika u potrebnim položajima.
Određivanje navedenih položaja je prikazano na
slici 12. Nakon definisanja položaja svih otvora
može se pristupiti definisanju ostale geometrije
nosača. Definisana geometrija i svi navedeni Slika 12. Određivanje položaja otvora
položaji su prikazani na slici 13. Kada su
definisani položaja i ostala geometrija može se pristupiti izradi 3D modela nosača

Slika 13. Definisana geometrija nosača i 3D model

Nakon definisanja geometrije zupčanika, ležaja, lančanika, pomočnog nosača i mehanizma

uskočnih klinova i izrade 3D modela istih, definisana je geometrija glavnog nosača. Na
osnovu te geometrije izrađen je 3D model glavnog nosača i MKE model na kojem je izvršena
MKE anliza.

Slika 14. 3D model glavnog nosača

9. MKE analiza
Usvojeni dizajn glavnog nosača je podvrgnut MKE analizi radi potvrđivanja sposobnosti
obavljanja predviđene funkcije. Za analizu je korišten softverski paket Femap 9.3.

Tabela 3. Ulazni podaci i rezultati analize

Podaci o materijalu
Youngov modul elastičnosti
E 2,1 E5 MPa
Poissonov koeficijent
 0,3

Podaci o FEM analizi

Tip elementa Linearni tetraedri
Veličina elementa 1 mm
Opterećenje 4x 1213 N
Rezultati analiza
Max napon 50,19 MPa

Z
X
Y

a) b) c)

Slika 15. Model nosača u Femap okruženju

Na 3D model su primjenjeni odgovarajući granični uslovi i opterećen je silama u četiri tačke.

Sile su postavljene pod uglom od 45° u odnosu na horizontalu, zbog načina ostvarivanja
kontakta, slika (15.a). U ovom slučaju oslonci naprednjoj i zadnjoj plohi označeni su sa 156.
To znači da se model ne može obrtati oko X ose i da ne može rotirati oko Y i Z ose. Oslonac
sa strane nosača označen je velikim slovom F što znači da nema ni jedan steen slobode (eng.
Fixed). Intenzitet sila je 1213N, što odgovara radijalnoj sili na zupčanicima, koja je prethodno
analitički proračunata. Slika (15.b) prikazuje FEM model nosača na kojem su korišteni
elementi tipa linearni tetraedri.
Analiza je pokazala da nosač može izdržati nanesena opterećenja te u skladu s tim da može
bez problema obavljati njemu predviđenu funkciju. Analiza je također pokazala da na se
pojedinim mjestima mjestima može ukloniti određena količina materijala i da to ne bi utjecalo
na samu izdržljivost nosača. Uklanjanjem viška materijala došlo bi do uštede materijala
međutim u isto vrijeme došlo bi do usložnjavanja geometrije nosača. Složenija geometrija
nosača za sobom vuče i veće troškove obrade a s obzirom na to da se ne radi o
visokoserijskom proizvodu onda je isplatnije potrošiti više materijala. Na slici (15.c) je
prikazan raspored i veličina naprezanja gdje maksimalno naprezanje iznosi 50,19 Mpa.

10. Izrada finalnog proizvoda

Nakon izvršenja MKE analize pristupilo se izradi 3D modela ostalih dijelova, sklapanju tih
dijelova u finalni proizvod i vizualizaciji. Sklapanjem oko 45 dijelova dobije se proizvod
prikazan na slici 16.

Slika 16. Finalni proizvod

Kako je na samom početku rečeno ovaj proizvod je namjenjen za promjenu smjera kretanja
turističkog ekološkog vozila. U skladu s tim na vozilu tj. na ramu vozila su urađene određene
prepravke kako bi se mjenjač uklopio na najbolji mogući način. Mjenjač u svom radnom
okruženju prikazan je na slici 17.
Slika 17. Mjenač smjera kretanja u radnom okruženju
11. Zaključak

Koristeći se metodikom konstruiranja i računarom podržanim metodama za 3D modeliranje

(Solid Edge V20), numeričke proračune na bazi metode konačnih elemenata (Femap V9.3),
razvijen je originalni mjenjač smjera kretanja vozila. Na samo početku rada spomenuto je da
sadašnji modeli turističkih vozila nemaju mogućnost promjene smjera kretanja što predstavlja
veliki nedostatak. Ovaj rad prikazuje moguće rješenje tog nedostatka pri čemu ono nudi
nekoliko prednosti u odnosu na postojeća turistička vozila tadpole varijante. Jedna od
prednosti je što korisnici vozila ukoliko naiđu na prepreku ne moraju silaziti kako bi pogurali
vozilo unazad. Korisnici vozila jednostavnim pomjeranjem ručice mjenjaju smjer kretanja
vozila čime vožnja ovakvog vozila postaje znatno ugodnija i zabavnija a samim tim i
privlačnija budućim korisnicima. Druga prednost mjenjača koja je jednako važna kao
prethoda je postojanje neutralnog položaja. Ukoliko korisnici zaustave vozilo a pri tome
pogon ostane u visokom stepenu prijenosa onda se mora uložiti veliki napor da bi se vozilo
ponovo pokrenulo ili ukoliko se vozilo zaustavi na uzbrdici vozilo je nemoguće pokrenuti.
Neutralni položaj omogućava odvajanje pogonskog točka od pogona što omogućava spuštanje
stepena prijenosa pogona čime se omogućava pokretanje vozila sa znatno manjim uloženim
naporom.
Literatura:
[1] Zoran Savić: Praktikum iz Mašinskih elemenata, Beograd 1987.
[2] Zoran Savić i grupa autora: Inženjersko Mašinski Priručnik II,
Beograd 1992.
[3] MISUMI – Mechanical Standard Components for Factory Automation,
2008.
[4] Karivan Mladen, Trako Muamer i grupa autora: Razvoj TEV-a,
Zenica 2008.
[5] http://www.gizmag.com/can-am-spyder-roadster-review/9434/