MJERNICE (KOTIRANJE)

Uz crtanje oblika predmeta, unoenje izmjera

(kotiranje) je najvanija, najtea i najodgovornija
aktivnost koja zahtjeva veliku pozornost
Pogreno dimenzioniranje > velike tete
Unesene mjere moraju:
odgovarati definiranom obliku
lako razumljive u proizvodnom procesu
iskljuiti mogue zabune i mogunosti pogreaka

simbol
glavna mjerna crta
(mjernica)

mjerni broj

znaajka
85
1-3 mm

mjerna
strelica
pomona mjerna crta
Izmjere (dimenzije) se u crte unose pomou kota. Mjerna
crta (mjernica) sa strelicama ograniava mjere predmeta.
Veliine svih elemenata kote ovise o nazivnoj irini crta
vidljivih bridova predmeta.
Elementi kotiranja

Definicije ISO 129

Dimenzija (izmjera) brojana vrijednost izraena u

mjernoj jedinici (m, mm, ) i s crtom, simbolima i
znakovima grafiki oznaena na crteu

funkcijska (F) vana za funkcioniranje objekta ili prostora,

s tolerancijama
nefunkcijska (NF) nebitna za funkcioniranje, odreuje
oblik, veliinu i poloaj predmeta i njegovih dijelova,
podlijeu tolerancijama slobodnih mjera
pomona (POM) ne rabi se u proizvodnji i kontroli, izvodi
se iz drugih, informacijska, u zagradama, bez tolerancija

Znaajka pojedinana karakteristika: ravna ili cilindrina

ploha, navoj vijka, utor, rub,

F, NF i POM dimenzije

Pravila

Izmjere u crteu se odnose na potpuno dovren

predmet i prikazuju se na crteu, osim ako je to
specificirano pomonom dokumentacijom
Svaka znaajka se kotira samo jedanput, osim kod
velikih predmeta koji se predoavaju na vie
listova, pa je u cilju vee zornosti ponavljanje samo
glavnih kota u razliitim projekcijama opravdano
Kota se unosi na projekciji ili presjeku koji najbolje
prikazuje odgovarajue znaajke

Sve izmjere potrebne za izradu moraju biti u istim

mjernim jedinicama, pa se jedinica mjere niti ne pie, a
ako se pojavi druga (Nm, Pa, ,), tada se oznaka
jedinice pie iza pripadne vrijednosti (broj). Unose se
stvarne mjere gotova predmeta, za naravnu veliinu,
neovisno o mjerilu, prekidima i zavretcima.
stupanj
col

Na crte se unosi onoliko mjernica koliko je potrebno za

definiranje objekta, i to po svim projekcijama. Kote se
izvlae pomonim mjernim crtama izvan crta oblika
predmeta, a ako crte nije zaguen crtama kotira se i
izmeu bridova predmeta, najee se radi i jedno i drugo.

Vezane kote, koje djelatnik pri izradi treba

istodobno, moraju biti zajedno, a ne razbacane u
vie projekcija (D i l provrta, nazivna veliina i l
navoja...)
Kote se unose samo za konture koje se projiciraju
u pravoj veliini i izmeu vidljivih bridova, rijetko
izmeu nevidljivih (ako je dio predmeta prikazan
samo crtkano)
Za crtee standardnih dijelova (uzimaju se gotovi
iz skladita) navode se samo nazivne (glavne
mjere) veliine (za narudbu)

Kote za vanjski oblik predmeta se smjetaju na jednu

stranu, a za unutarnji na drugu ili u sredinu predmeta
(izbjei isprepletanje kota nepregledno, mogunost
zabuna)

Kote se unose prema tehnolokom postupku izrade

predmeta, ako je poznat, ako ne, onda:
funkcijske, redom u smjeru dimenzija predmeta (l, b, h
bilo kojim redom)
sporedne, takoer istim redom

Elementi kotiranja

1 - glavna ili pokazna crta

neprekidne uske crte tipa 01.1
2 oznaka poetka
3 mjernica (kotna crta)
4 pomona mjerna (kotna) crta, 1-3 mm izvan svoje mjernice
5 vrijednost dimenzije (kotni broj)
6 zavretak mjernice

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

1 mjernica (glavna mjerna (kotna) crta)

2 vrijednost dimenzije (kotni broj)
3 pomona mjerna (kotna) crta
4 zavretak mjernice
Pomone mjerne crte produljuju se van svoje mjernice za
1 3 mm i okomite su na znaajku (crtu) koja se kotira
Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Ovisno o situaciji pomonne mjerne crte mogu biti:

okomite na brid ili plohu predmeta

usporedne s sredinjicama kod

zakrivljenih ploha

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

...kose ali paralelne kod slabo nagnutih bridova ili velikih

zaobljenja

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

brid predmeta kao pomona

mjerna crta kada je kota u
crteu...
izbjegavati presijecanje pomonih i
mjernica, ako je neizbjeno, ne
prekidaju se

...sredinjice kao pomone

mjerne crte
Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Mjernice i pomone mjerne crte ne

bi smjele sjei druge crte, ali je to
ponekad neizbjeno

ako je znaajka (brid, crta)

prikazana prekinuta, njena
mjernica ne!

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Razmak mjernica-brid te meusobni razmaci paralelnih

mjernica trebaju biti jednoliki i dovoljni za unos brojki, simbola,.
Ako se zbog unosa brojki mjernice prekidaju razmak je manji
( 6 mm), a ako ne vei (10 mm)

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Skraene kote se primjenjuju kod simetrinih velikih i sloenih

predmeta, te kod polovinih presjeka i openito kod simetrinih
predmeta gdje nema dosta mjesta. Skraena kota ima dio
mjernice i jednu strelicu i ne smije se izvlaiti do sredinjice
(mogunost zamjene s polumjerom), ve ju mora prelaziti ili ju
ne dosezati.

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Meusobna krianja mjernica te krianja s pomonim mjernim

crtama treba izbjegavati na nain da se ue kote nanose blie
a ire dalje od crtea oblika, te unosom kota za vanjsku
konturu na jednu, a za unutarnju na drugu stranu projekcije

Krianja nije uvijek mogue izbjei,

primjerice pri kotiranju promjera i
duljina ili visina u istoj projekciji.
Krianje mjernica s sredinjicama
ne smeta.
Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Kod kotiranja neodreenih prijelaza, zbog zaobljenja i kosih

bridova, produava se ravni dio brida do sjecita s pomonom
mjernom crtom, sredinjicom ili drugim bridom, pa se od tog
sjecita vue pomona mjerna crta

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Sredinjice ili konture (bridovi) ne smiju biti koritene kao

mjernice (glavne mjerne crte)!!!

Mjernica treba sjei rafure!

koncentrine
krunice

manje krunice

nepotpun kruni
oblik

Mjernice, pomone mjerne crte, glavne crte

Strelice odreuju doseg kote pa ne smiju prelaziti pomonu

mjernu crtu ili brid, a dimenzije im ovise o nazivnoj irini crte
Dva tipa zavretka mjernica (ISO 129):
- strelice (a,b,c i d) > isti crte ista vrsta > ako
nema prostora zamjena je kosa crta (prije toka)
- kosa crta 45 (e),
f) oznaka poetka kotiranja, D=3 mm
Zavreci mjernica i oznake poetka kotiranja

Na istom crteu ista vrsta strelica!

crtaju se unutar granica mjernice
ogranien prostor > s vanjske
strane mjernice

Strelica se ne smije kriati vidljivi brid, on

se mora prekinuti da bi se izbjegla dvojba
o dosegu kote, te, ako je mogue strelica
se ne stavlja u rafirano polje.

Zavreci mjernica i oznake poetka kotiranja

nema mjesta za strelice, u sjecitu

kratkih mjernica i pomonih mjernih
crta upisuje se kosa crta (prije
toka)

kotiranje polumjera > jedna

strelica na kraju mjernice krunog
luka > vanjska ili unutarnja strana
konturne crte, ovisno o duljini

Zavreci mjernica i oznake poetka kotiranja

Sve brojke i simboli moraju biti itljivi i iste veliine (ovisi o

nazivnoj irini crte), ne smiju biti presjeene ili razdvojene
nekom crtom i unose se na jedan od dva naina:
1. Iznad mjernice, paralelno, u sredini (jasna veza s
pripadnom mjernicom)

Izuzetak > uporaba nadreenih slijednih izmjera

Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

Sve kote se moraju dati itati odozdo i zdesna, bez okretanja

crtea

ili

Orijentacija vrijednosti dimenzija na kosim mjernicama i

kutovima
Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

2. tako da budu itljive slijeva nadesno > okomite i kose

mjernice u sredini prekinute zbog upisa vrijednosti

ili

Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

Prilagodba mjesta ovisno o sluaju

na skraenim mjernicama > jasnija
definicija izmjere

nemogu smjetaj u prekidu

mjernice > iznad vodoravnog
produljenja mjernice
sluaj nedovoljnog prostora za upis
Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

oznaavanje vrijednosti dimenzija koje nisu nacrtane u

mjerilu (osim ako se koristi prekinuta crta)

izmjera koja zahtjeva

posebnu pozornost
Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

Izmjene kota na ve kontroliranim crteima > ne smiju se

brisati prijanje brojke i upisivati nove, ve se prijanja prekrii
tako da ostane vidljiva, a pokraj nje se upie nova i u kruiu
iznad nje se upie redni broj izmjene brojkom ili slovom, a
zatim se u polju sastavnice pod tim brojem kratko opie
izmjena uz datum i potpis odgovorne osobe

Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

kombinacija simbola i vrijednosti za dimenziju > identifikacija

oblika, bolja interpretacija, a kada je oblik jasan simboli za
promjer i kvadrat se izostavljaju

R polumjer
promjer
kvadrat
SR polumjer kugle
S promjer kugle

Naini prikaza (smjetaja) vrijednosti dimenzija (kotnih brojeva)

Naini kotiranja
Lanano > niz povezanih kota u pravcu > primjena kod
samostalnih i nevezanih dijelova predmeta, te ako zbroj
odstupanja pojedinanih izmjera ne utjee na zahtjeve funkcije.
Kod vezanih dijelova koji se u radu oslanjaju na druge i kad se
mora mjeriti od neke osnovne povrine ovaj nain se ne smije
primjenjivati jer se odstupanja zbrajaju pa na kraju ne odgovara
ukupna mjera.

Lanano kotiranje

Od zajednike osnove > ovisno o funkciji predmeta u sklopu i

tehnologiji izrade neke su povrine vanije i oslonac su za taj
predmet, pa sve kote treba unositi ovisno o odabranoj osnovi
ili ishoditu, a za osnovu se moe odabrati: sredinjica ili
sredite, povrina (radna, eona, dosjedna) i vrsta toka ili
oslonac

simetrino > simetrini predmeti, prema jednoj ili dvjema osima

Od zajednike osnove - simetrino

paralelno vie pojedinanih paralelnih kota od jedne ili vie

fiksnih povrina ili toaka, prikladno za izradu predmeta jer za
svaku kotu moe doi samo do jedne pogreke, primjena tamo
gdje treba osigurati tonu udaljenost pojedine povrine od
ishodita, prikladno za predmete koji kontinuirano mjenjaju
svoj oblik

Od zajednike osnove - paralelno

nadreeno slijedno > pojednostavljeno paralelno >

mogunost uporabe tamo gdje je ogranien prostor i ne
postoji problem itljivosti, oznaka poetka na jednom kraju a
drugi kraj mjernice je odreen samo jednom strelicom,
vrijednosti dimenzija se mogu smjestiti tamo gdje nema
opasnosti od zabune, blizu strelice u produetku pomone
crte ili blizu strelice iznad mjernice

oznaka poetka, D=3 mm

Od zajednike osnove nadreeno slijedno

Od zajednike osnove nadreeno slijedno u dva pravca

pomou koordinata > prikaz vrijednosti dimenzija u

obliku tablice (praktinost u odnosu na prethodni sluaj)

Od zajednike osnove pomou koordinata

koordinate za proizvoljne toke

znaajki bez mree > usporedno
za svaku toku

ili u obliku tablice

Od zajednike osnove pomou koordinata

kombinirano > kombinacija svih prethodno navedenih,

ovisno o sluaju, udovoljava zahtjevima mjerenja i
kontrole, lanano se kotiraju mjere koje ne utjeu na
funkciju, a po paralelnim se mjeri izvedba u proizvodnji,
ishoditem se oznaava kota koju treba osigurati jer o
njoj ovisi pravilno funkcioniranje

Kombinirano

Posebno oznaavanje

a) - tetiva
b) - luk
c) - kut

Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri

kotiranje sredita lukova > sredite luka pada izvan granica

raspoloivog prostora mjernica polumjera moe biti slomljena
ili prekinuta, ovisno o tome je li ili nije potrebno odrediti
sredite, jedna strelica na kraju mjernice krunog luka i moe
se postaviti bilo na vanjski bilo na unutarnjoj strani konturne
crte.
mali polumjeri bez oznake
sredita

veliki polumjeri, sredite izvan crtea,

lomljena mjernica upozorava da je
sredite na sredinjici

veliki polumjeri, sredite izvan

crtea, prekinuta mjernica

Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri

sitni polumjeri, samo broj i znak (R)

kotiranje udaljenosti sredita

luka od sredinjice

oznaka polumjera samo s R >

izveden od drugih dimenzija

Tetive, lukovi, kutovi i polumjeri

pojednostavljenje > linearno rasporeeni razmaci izmeu

provrta

kotiranje jednog razmaka > mogunost zabune izmeu

duljine razmaka i broja provrta
Ekvidistantne crte (znaajke) - pojednostavljenja

kotiranje kutno rasporeenih razmaka izmeu provrta

Ekvidistantne crte (znaajke) - pojednostavljenja

izostavljeni kutovi razmaka > vidljiv

njihov broj, bez mogunosti
zabune

neizravno kotiranje krunog

rasporeda razmaka navoenjem
broja elemenata

Ekvidistantne crte (znaajke) - pojednostavljenja

vei broj elemenata iste

veliine > ne ponavljaju se
iste dimenzijske
vrijednosti

Ponovljene znaajke

Kosi rubovi

Kosi rubovi 45

ili

kao traena dijametralna

izmjera na povrini s
ukljuenim kutom

kao dubina s ukljuenim

kutom

Uputeni rubovi rupa i provrta

Oznaavanje detalja

Konus, suenje i nagib

Konino suenje D/L se daje kao omjer
D:L = 1:x
Kut konusa

D2
2 tan 2
2
L
odnosno
a

b
D
tan

postavni kut >

2 2L
Konus, kut konusa

Dd 1

L
x
postavni kut (kut namjetanja noa pri
tokarenju)

Dd
tan
2
2L

/2
/2

referentni
trokut
Konus konino suenje krnjeg stoca

krnji stoac

izrezani pojas

primjer kotiranja vanjskog konusa s

omjerom i oznakom za konus,
promjerom i duljinom koninog
suenja te postavnim kutom kao
pomonom kotom u zagradama

primjer oznaavanja dvostrukog

konusa (vanjski 1:5, unutarnji 1:10)

Konus konino suenje krnjeg konusa

piramida:
suenje

1 a

x L

a
tan
polovina vrnog kuta
2 2L
nagib

1
a

2 x 2L

krnja piramida:
1 a b
suenje

a b
polovina vrnog kuta
tan
2
2L
1 a b
nagib

2x
2L

Suenje i nagib

suenje i nagib se predoavaju

izvodnicama, upisuje se omjer i oznaka
suenja, odnosno nagiba te kut nagiba
u zagradama
ponekad se nagib daje u postotcima
obzirom na referentnu ravnu plohu

Suenje i nagib

b/2

a/2

nagib u %

nagib kod klina

(omjer, oznaka i
kut nagiba )
Suenje i nagib

nagib kod
utora za klin

Kotiranje u prostornim projekcijama

Kotiranje u prostornim projekcijama