GRAEVINSKI FAKULTET

SVEUILITA U MOSTARU

ELEMENTI VISOKOGRADNJE
TEMA:KOTIRANJE
MOSTAR

Akademska 2009/2010.god

1. KOTIRNJE NACRTA
Kotiranje je unoenje mjera u tehniki nacrt. Kote su neophodne na svakom tehnikom nacrtu, nikada se ne mjeri
nacrtana duina ve se uvijek oitava kotni broj. Stoga kote trebaju biti tone, jer su najvanije za preciznu izvedbu.
Moraju biti jasne, jednoznane, itljive, postavljene na odgovarajuem mjestu i upisane tako da se svaka dimenzija
moe oitati bez preraunavanja iz nekoliko kota
Kotne i pomone kotne linije tanke su pune neprekinute crte. Kotni se brojevi upisuju u sredini iznad kotne linije.
Pomone kotne linije se unose kosim kratkim debljim crticama koje idu pod kutom od 45 na kotnu liniju slijeva dolje
nadesno gore.

Bliim se kotnim linijama kotiraju manji dijelovi, daljima vei, a krajnjima cjelokupna veliina objekta. Meusobna
udaljenost kotnih linija i njihova udaljenost od oboda zgrade ovise o mjerilu crtea.
Unutarnje kotne linije crtaju se tako da povezu to vie elemenata te da se, po mogunosti, odri kontinuitet kroz
cijeli objekt.

Kotni brojevi moraju biti apsolutno itljivi, prilagoeni veliini nacrta, kotni se brojevi upisuju iznad kotne
linije:
-kod horizontalnih linija: normalno slijeva nadesno,
-kod vertikalnih linija: s lijeve strane, odozdo nagore,
-u desnom gornjem i lijevom donjem kvadrantu: slijeva dolje nadesno gore i
-u lijevom gornjem i desnom donjem kvadrantu: slijeva gore nadesno dolje.

Ako se kotni brojevi ne mogu, zbog pomanjkanja mjesta, unijeti iznad kotne linije koju oznauju, onda se nanesu
neposredno desno. Ako su dvije takve kote jedna do druge, prvi se broj nanosi lijevo dolje, a drugi desno gore.

Tlocrt se kotira s vanjske strane s pet (5) kotnih linija.

Poloaj pete vanjske linije koja je tlocrtu najblia, treba da je dovoljno udaljen,da bi se omoguilo izmeu
kotne linije i zida crtanje prevaljenih presjeka nadvoja, kao i unoenje kruia s oznakom stavke otvora.
Razmaci izmeu ostalih kotnih linija iznose 5 mm, a po potrebi i vie.
Na vanjske kotne linije upisuje se:
- na prvu liniju ukupna duina objekta,
- na drugu liniju veliina promjene gabarita ili veliine elemenata ili udaljenosti
dilatacija,
ova linija otpada ukoliko nema promjene gabarita, elemenata ili dilatacija,
- na treu liniju udaljenosti osovina otvora,kao i udaljenosti prve osovine od kuta
zgrade i od preloma zida,
- na etvrtu liniju zidarska veliina otvora. Ujedno sa na toj liniji kotira udaljenost zidarskog
otvora od kutova i preloma zida, kao i irina zidne mase izmeu otvora,
- na petu liniju irine prostorija i debljine zidova, koji su okomiti na vanjski zid.

Tlocrt

krovita

U tlocrtu krova crtaju sa tankom linijom konture i presjeci krovnih ploha,

kao i horizontalna drvena graa, kako se vidi u projekciji.
Kosa se graa uope ne oznauje , osim rogova.
Vertikalna graa kao i svi zidovi crtaju se kao da su presjeeni bez obzira u kojoj su visini.

Prema tome u tlocrtu krovita ucrtavaju se:

- strehe, grebeni, uvale i sljeme

punim tankim linijama,

- vezne grede, razupore, podronice i
sva ostala horizontalna graa

punim tankim linijama,

- stupovi, odnosno vertikalna drvena graa

punim debelim linijama,

- rogovi u osovini roga tankom crtkanom linijom,
a sva ostala kosa graa se ne crta,
- zidovi, dimnjaci, nadzidci

punim debelim linijama.

U tlocrtu krovita kotira se:

-

cjelokupna duina i irina krova izmeu rubova strehe, odnosno rogova,

osovinski razmak glavnih vezova kao i osovinski razmak rogova,

zidovi,

eventualne prostorije i stubini prostor kotiraju

se prema prije iznijetom nainu kotiranja,

U tlocrtu ravnih krovova /terasa/ ucrtava se:

-

ograda terase i istaci vijenaca tankim linijama,

vanjski rubovi zida, koji se ne vide crtkanim tankim linijama,

dimnjaci u presjeku debelom linijom,

presjeci kosih povrina tankim linijama, sa oznakom pada u %,

mjesta odvoda tankim kvadratom,

U tlocrtu ravnog krova kotira se:

cjelokupna duina u oba pravca od ruba do ruba ograde,

debljine pune ograde odnosno istaka vijenaca,

poloaj i veliina dimnjaka u oba pravca,

stubite prema ranije iznesenom nainu kotiranja stubita.

U arhitektonskim nacrtima kotni brojevi oznauju sve mjere u centimetrima, osim to se apsolutna visinska kota
kotira u metrima nadmorske visine. Povrine se upisuju u m2. Sve se veliine, osim u detaljnim nacrtima, kotiraju
u zidarskim mjerama bez zavrne obrade( debljine buke, keramikih ploica i sl.).

Veliine pravokutnih presjeka (dimnjaci, drvena graa), otvora (prozori, vrata) i usponi stubinih krakova
oznauju se u obliku razlomka, kojemu je brojnik irina, a nazivnik visina. Okrugli presjeci oznauju se znakom
i mjerom promjera, a pravokutni znakom i mjerom stranica.
Kod krunih krivina, zavoja i lukova potrebno je oznaiti kote koordinata centra i ucrtati kotnu liniju i kotu
polumjera. Kotna se linija polumjera u centru ograniuje kruiem, a na obodu strelicom. Nepravilne se krivine
oznauju ordinatama.

Visinske kote u tlocrtu oznauju se s horizontalnom crtom i dvama naizmjenino postavljenim pravokutnim
trokutima, proziran lijevo iznad kote, o crni desno ispod nje. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod
nje kotni broj visine gornje povrine nosive stropne konstrukcije. Visinske se kote daju s obzirom na visinsku
kotu 0.00 koja predstavlja kotu gotovog poda stubinog prostora prizemlja.

Visinske kote u presjeku oznauju se horizontalnom crtom i dvama pravokutnim trokutima lijevo ispod crte.
Manjem crnom trokutu vrh dodiruje gornju povrinu gotovog poda, a veem, bijelom, gornju povrinu nosive
stropne konstrukcije. Iznad crte upisuje se visina gotovog poda, a ispod nje kotni broj visine gornje povrine
nosive stropne konstrukcije. Visinske kote pogleda i donjih dijelova konstrukcije oznauju se horizontalnom
crtom i crnim pravokutnim trokutom, kojemu vrh dodiruje ravninu pogleda.
Ravnine presjeka u tlocrtima oznauju se debelom crta-toka linijom s oznakom smjera gledanja i slovom po
abecednom redu na poetku i na kraju presjeka.

Pitanja ?